Marketing
KONFERENCIJA – MREŽA MLADIH HRVATSKE
MLADE SE NE PITA ZA MIŠLJENJE
I AKTIVNU PARTICIPACIJU
Mreža mladih Hrvatske održala je 3. travnja 2023. nacionalnu konferenciju "Zajedno za održivu i inkluzivnu Europu". Predstavljena je tom prilikom publikacija koja je zbir 13 tekstova, 13 priča mladih osoba pod imenom "Moja priča o ciljevima za mlade".
Mreža mladih Hrvatske ima svoj program rada, a njen trenutni ciklus usmjeren je na ciljeve vezane uz inkluzivno društvo i održivu zelenu Europu. Konzultacijski proces s mladima diljem Europe pokazuje da mlade u EU zabrinjava što se mlade osobe ne pita za mišljenje i aktivnu participaciju. Mladi u Hrvatskoj nisu zadovoljni time što ih se ne uključuje u kreiranje javnih politika, što ne sudjeluju u javnom životu države, što sustav formalnog obrazovanja nije usklađen s tržištem rada, s druge strane sustav tržišta rada je trom i neprilagođen, u znatnom broju slučajeva mladi koji su visokoobrazovani moraju se prekvalificirati da bi dobili posao na tržištu rada, a bolje informiranje o mogućnosti za zapošljavanje nema ni u osnovnim ni srednjim školama. Zabrinjavajuće za njih su tuđa iskustva o dolaženju do posla preko veze, nepostojanje povratnih informacija kada se radi o traženju posla. Politike koje postoje za zapošljavanje mladih smatraju nerealnim i neprilagođenima. Veoma važna je zdravstvena tema ,mentalno zdravlje mladih, koja je vrlo izražena u društvu.
S lijeva: Selin Stankir, prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić, Marko Boko, moderator Kristijan Orešković
Zbog toga je na konferenciju pozvana prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić iz Narodnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar u Zagrebu . Rekla je da je pomoć mladima za potrebe mentalnog zdravlja nedostatna. Razlozi za to je nesrazmjer između povećanih potreba i nedostatka zdravstvenog kadra.“ Prosjek na milijun stanovnika bi trebao biti 45 dječijih psihijatara, a u Hrvatskoj ukupno ima 55 dječijih psihijatara i to je jako veliki problem. Cijela Dalmacija koja je ogromno područje ima dvije dječje psihijatrice . Bitno je reći da u mladoj dobnoj skupini raste pojavnost depresije, samoozljeđivanja i suicidalnog ponašanja" kaže dr. Jukić pa nastavlja „Mladi ljudi od 18 -19 godina mogu sami doći potražiti pomoć, ali često kažu – „ Kada sam bio mlađi, rekao sam mami i tati da nisam dobro, da me negdje odvedu, ali me nisu odveli. Zato se zalažem za prvu liniju psihološke pomoći koja bi se svakako trebala uspostaviti a to je , da bi svaka škola morala imati psihologa, gdje bi se dijete moglo obratiti kada vidi da se ne osjeća dobro.“
(Autorizirano 6.4. prema naputku prim.dr. Jukić)
Pedagoginja iz Obrtničke škole u Zagrebu Iva KovačevićFotka mzz
Pedagoginja iz Obrtničke škole za osobne usluge u Zagrebu Iva Kovačević rekla je „ Psihologa nemamo u školi, ali imamo učenike koji trebaju pomoć imamo učenike koji imaju anksioznost, traume, depresije, onda mi samo gasimo požare. Učenici dolaze s već dugogodišnjim djelovanjem na mentalno zdravlje. Smatram da su tu ključni roditelji koje treba nekako educirati da se oni uključe. Ali ima i toga, da oni koji su najkritičniji, kojima pomoć treba da se negdje izgube.“
Marko Boko koji radi na odnosima s javnošću europskog parlamenta u Hrvatskoj rekao je“Mi smo radili s osobama koje su odustale od studija, a kao glavni razlog navode mentalne probleme. Iz odgovora da su bili anksiozni depresivni, stvara se pritisak i na kraju odustaju od studija, ti mladi ljudi govore da se nisu imali kome obratiti i da ih na fakultetu nitko nije pitao zašto odustaju od studija. Dakle visoko školsku ustanovu ne zanima zašto student koji se upisao na studij od studija odustaje, prekida i nestaje? Pitanje je što visokoškolske ustanove rade da pomognu tim studentima da ne odustanu od studija.“ Marko Boko također ističe kako je važno, s obzirom da je sljedeća godina 2024. "super izborna", djelovati na povećanju izlaznosti mladih na Europske izbore, ali i sve izbore općenito.
Prim dr. Jukić kaže „Za onog tko mora odustati od studija je to nemjerljiv gubitak kao i za društvo u cjelini, jer naša država nije velika. Važno je poslati poruku mladima da nisu sami i da su odrasle osobe tu za njih. “
Publika na konferenciji Mreže mladih HrvatskeFotka mzz
Selin Stankir, koja je bila delegatkinjom pri Europskoj konferenciji za mlade, održanoj u Švedskoj, rekla je da je potrebno da se u formalno, ali i neformalno obrazovanje uvede više informacija o klimatskim promjenama i kako utjecati na njih.To se odnosi na sve skupine. Nije sve to o klimatskim promjenama razumljivo ni mlađoj, ali ni odrasloj populaciji.
Konferencija je završena promišljanjem kako se mladi mogu kvalitetnije uključiti u Dijalog s mladima EU-a.
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 05.04.2023. u 09:35 sati.