Marketing
EUROPSKA KOMISIJA USVOJILA PRIJEDLOG ZA ZAŠTITU ŠTEDIŠA I ZAŠTITU OD BANKROTA
ZAŠTITA GOSPODARSTVA OD UTJECAJA BANKROTA
Europska komisija je usvojila prijedlog za prilagodbu i daljnje jačanje postojećeg okvira EU za upravljanje bankovnom krizom i osiguranje depozita (CMDI), s fokusom na srednje, velike i manje banke, piše u priopćenju Europske komisije od 18. travnja.
U priopćenju se kaže da je bankarski sektor EU koji uključuje snažan okvir za upravljanje krizama, postao mnogo otporniji posljednjih godina. Financijske institucije u Europskoj uniji dobro su kapitalizirane, visoko likvidne i pod strogim nadzorom.
Međutim, iskustvo je pokazalo da se mnogim propalim srednjim i manjim bankama upravljalo rješenjima izvan sanacijskog okvira. To je ponekad uključivalo korištenje novca poreznih obveznika umjesto potrebnih internih resursa banke ili privatnih sigurnosnih mreža koje financira industrija (programi jamstva depozita i sanacijski fondovi).
Ovaj prijedlog omogućit će nadležnim tijelima organiziranje urednog izlaska s tržišta za posrnulu banku bilo koje veličine i poslovnog modela, uz širok raspon alata. Konkretno, olakšat će korištenje sigurnosnih mreža koje financira industrija za zaštitu deponenata u bankovnim krizama, primjerice njihovim prebacivanjem iz posrnule banke u zdravu banku. Takvo korištenje sigurnosnih mreža mora biti samo dopuna internoj sposobnosti banaka za apsorpciju gubitaka, koja ostaje prva linija obrane.
Općenito, to će dodatno očuvati financijsku stabilnost, zaštititi porezne obveznike i štediše te podržati realno gospodarstvo i njegovu konkurentnost.
CILJEVI PRIJEDLOGA
Očuvanje financijske stabilnosti i zaštita novca poreznih obveznika
Prijedlogom se olakšava korištenje sustava jamstva depozita u kriznim situacijama kako bi se štediše (fizičke osobe, poduzeća, javni subjekti itd.) zaštitili od snošenja gubitaka, gdje je to potrebno kako bi se izbjegla zaraza na druge banke i negativni učinci na zajednicu i gospodarstvo. Oslanjajući se na sigurnosne mreže koje financira industrija (kao što su sustavi jamstva depozita i sanacijski fondovi), prijedlog također bolje štiti porezne obveznike koji ne moraju intervenirati kako bi očuvali financijsku stabilnost. Sustavi jamstva za depozite mogu se koristiti u tu svrhu samo nakon što banke iscrpe svoj interni kapacitet apsorpcije gubitaka i samo za banke koje su već bile predviđene za sanaciju.
Zaštita realnog gospodarstva od utjecaja bankrota
Predložena pravila omogućit će vlastima da u potpunosti iskoriste mnoge prednosti rješavanja problema kao ključne komponente alata za upravljanje krizama. Za razliku od likvidacije, rješavanje može biti manje ometajuće za klijente jer zadržavaju pristup svojim računima, na primjer prijenosom u drugu banku. Štoviše, očuvane su kritične funkcije banke. To koristi gospodarstvu i društvu.
Bolja zaštita štediša
Razina pokrića od 100 000 eura po deponentu i banci, kako je utvrđeno u Direktivi o sustavu jamstva depozita, ostaje za sve kvalificirane štediše u EU. Međutim, današnji prijedlog dodatno usklađuje standarde zaštite štediša diljem EU. Novi okvir proširuje zaštitu deponenata na javne subjekte (tj. bolnice, škole, općine), kao i na novac klijenata položen u određene vrste fondova klijenata (tj. od strane investicijskih društava, institucija za platni promet, institucija za e-novac). Prijedlog uključuje dodatne mjere za usklađivanje zaštite privremeno visokih stanja na bankovnim računima iznad 100.000 eura povezanih s određenim životnim događajima (kao što su nasljedstvo ili naknade od osiguranja).
U svom posljednjem izvješću o bankovnoj uniji, Europski parlament također je podržao potrebu za preispitivanjem okvira za upravljanje krizama i osiguranje depozita kako bi se poboljšalo njegovo funkcioniranje i predvidljivost za upravljanje propadanjem banaka.
O zakonodavnom paketu sada će raspravljati Europski parlament i Vijeće EU.
Post je objavljen 19.04.2023. u 17:43 sati.