AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 30.09.2021.
IPAK OBNOVA BEZ PARTICIPACIJE GRAĐANA
MINISTAR HORVAT:
„PODNESENO VIŠE OD DESET TISUĆA ZAHTIJEVA ZA OBNOVU OBJEKATA“
Darko Horvat ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine RH predstavio je 29. rujna izmjene u Zakonu o obnovi. Izmjene Zakon bi trebale biti donesene
po hitnoj proceduri .
Ključnih izmjena, prema ministrovim riječima odnosi na financiranje konstrukcijske obnove u kojoj građani neće morati participirati, već će obnovu u stopostotnom iznosu osiguravati država i jedinice regionalne samouprave. „Na ovaj način želimo izbjeći i premostiti jednu od ključnih zapreka brže provedbe obnove na terenu, a to su neriješeni imovinsko-pravni odnosi“, rekao je ministar. Rekao je kako će država i dalje u potpunosti financirati obnovu na području proglašenom katastrofom, dok će na preostalom dijelu država na sebe preuzeti 80 posto ukupnog troška, a jedinice regionalne samouprave snositi će ostalih 20 posto.
Druga je važna vijest kako Ministarstvo ovim izmjenama veći naglasak želi staviti na samoobnovu, te će se u tu svrhu uvesti mogućnost predfinanciranja. „Svjesni smo činjenice kako će, bez obzira na sve, ovaj proces trajati jedno izvjesno vrijeme, te građanima koji ne žele čekati na organiziranu obnovu putem Fonda ili Središnjeg državnog ureda želimo omogućiti da s obnovom krenu, a da pritom ne moraju razmišljati o tome imaju li u ovom trenutku sami dovoljno novaca“, naglasio je ministar.
Tri su pravca u procesu samoobnove koji će biti omogućeni:
Prvo, mogućnost da se novčana pomoć isplati prema ispostavljenim računima po privremenim pojedinačnim situacijama, odnosno jednokratno nakon izvedene obnove, koja će se smatrati završenom po dostavljenom izvješću nadzornog inženjera.
Drugo, dio koji se posebno odnosi na višestambene i stambeno-poslovne zgrade, iznos novčane pomoći moći će se isplatiti na račun obvezne pričuve, prema posebnom izračunu u skladu s cijenama određenim u Programu mjera, a za namjensko trošenje isplaćenih sredstava odgovornost će imati upravitelji zgrade.
Treće, odluče li se pak građani na konstrukcijsku ili cjelovitu obnovu bez odluke države, pa tako i bez sufinanciranja, za isto im neće biti potrebno ishoditi građevinsku i uporabnu dozvolu, već će se jednako vrijednim dokumentom smatrati završno izvješće nadzornog inženjera.
„U ovom trenutku imamo podnesenih zahtjeva za obnovu nešto više od 10 tisuća objekata. Građani koji su već podnijeli te zahtjeve, neće morati podnositi nove, već će se po istima postupati u skladu s novim odredbama Zakona. Naravno, onima koji će ipak htjeti mijenjati primjerice zahtjev za organiziranu obnovu u zahtjev za novčanu pomoć, isto će moći učiniti“, pojasnio je Horvat.
Još jedan važan novitet odnosi se na ukidanje zabrane raspolaganja vlastitom nekretninom, bez obzira na postupak obnove, te brisanje stavke upisa tereta, odnosno hipoteke. To znači kako građanima neće biti određen vremenski period u kojem svoju nekretninu ne bi smjeli prodavati.
Prema riječima ministra Darka Horvata, u planu je obnova i nelegalno izgrađenih objekata, osim onih koji se nalaze na mjestima gdje su predviđeni magistralni koridori sukladno postojećim prostornim planovima i oni u kojima na dan potresa nitko nije živio.
Pojednostavljeno je i pitanje uklanjanja oštećenih zgrada koje su prijetnja sigurnosti i zdravlju ljudi, koje će provoditi Državni inspektorat, dok će vlasniku takvog stana država osigurati zamjenski stan odgovarajuće veličine
Uvode se i europski pragovi javne nabave koji su puno viši od postojećih, a za koje će Ministarstvo morati izraditi i posebni pravilnik kojim će se urediti pravila o postupcima nabave.
srijeda, 29.09.2021.
EK PREDFINANCIRANJE UPLATILA HRVATSKOJ, ČEŠKOJ I AUSTRIJI
EU NOVCEM POTIČE DRŽAVE ČLANICE NA REFORME I OPORAVAK
Predsjednica EK Ursula fon der Leyen došla je u Zagreb 7.7. s službenom informacijom da je hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti dobio pozitivnu ocjenu od Europske komisije.
Dva i pol mjeseca kasnije, točnije 28. rujna Europska komisija je Hrvatskoj u okviru predfinanciranja uplatila prvu tranšu novca,13 posto, odnosno 818 milijuna eura. Program Next Generation EU donijeti će Hrvatskoj kroz višegodišnje financiranje ukupno 6,3 milijarde eura. I ne samo Hrvatskoj, program Next Generation EU, je u središtu Instrumenta za oporavak i otpornost, (RRF) koji je osmišljen za potporu ulaganjima i reformama u svim državama članicama Europske unije, s fondom od 800 milijardi eura.
RRF će financirati investicije i reforme za koje se očekuje da će imati duboke transformacijske učinke na hrvatsko gospodarstvo i društvo. Evo u što je predviđeno ulaganje u Hrvatskoj :
Predsjednica EK Ursula fon der Leyen 7. srpnja za posjeta Zagrebu i susreta s premijerom Plenkovićem upisala je svoje dojmove u knjigu. fotka m.zouhar zec
Za zelenu tranziciju plan predviđa uložiti 728 milijuna eura u održivue mobilnost nadogradnjom željezničkih pruga, razvojem autonomnih električnih taksija s pratećom infrastrukturom prilagođenom osobama s invaliditetom, instaliranjem 1.300 stanica za punjenje električnih vozila te uvođenjem vozila i plovila s nultom emisijom plinova.
Potpora digitalnoj tranziciji osigurava 126 milijuna eura za poboljšanje digitalne povezanosti ruralnih područja, povećanjem nacionalne širokopojasne pokrivenosti gigabitnom vezom u ruralnim područjima i izgradnjom elektroničke komunikacijske infrastrukture.
Također će uložiti 287 milijuna eura za podršku digitalnoj tranziciji javne uprave, uključujući digitalizaciju pravosudnog sustava, interoperabilnost vladinih informacijskih sustava, implementaciju digitalne osobne iskaznice, uvođenje pametnih radnih aranžmana i stvaranje jedinstvenog šaltera za sve mrežne usluge javne uprave.
Za jačanje gospodarske i društvene otpornosti plan osigurava 739 milijuna eura za poboljšanje poslovnog okruženja smanjenjem administrativnog opterećenja, smanjenjem regulatornih zahtjeva za profesionalne usluge i povećanja pristupa financiranju za tvrtke.
Također predviđa 200 milijuna eura za povećanje učinkovitosti javnog sektora i pravosudnog sustava.
Planom će biti uloženo 277 milijuna eura za potporu zapošljavanju i socijalnoj uključenosti redizajniranjem aktivnih politika tržišta rada za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja, vaučerima za financiranje programa osposobljavanja i usavršavanja, poboljšanjem adekvatnosti, ciljanjem i obuhvatom socijalnih davanja te razvojem novih socijalnih usluge.
Paolo Gentiloni, povjerenik za gospodarstvo Europske komisije , rekao je da je ova prva uplata Hrvatskoj od 818 milijuna eura označava početak povijesne injekcije sredstava EU -a u ponovno pokretanje gospodarstva nakon pandemije. Uspješna provedba plana oporavka i otpornosti omogućit će Hrvatskoj da primi 6,3 milijarde eura, što je jednako 11,6% BDP -a zemlje za 2019. godinu.
AUSTRIJA I ČEŠKA
No Europska komisija istoga je dana, osim Hrvatskoj , predfinanciranje u okviru RRF uplatila i Češkoj i Austriji.
ČEŠKOJ JE UPLAĆENO 915 MILIJUNA EURA
Češka će prema RRFu dobiti ukupno 7 milijardi eura. Komisija će odobriti daljnje isplate na temelju provedbe ulaganja i reformi navedenih u češkom planu oporavka i otpornosti. Češki plan osigurava 1,4 milijarde eura za financiranje velikih programa obnove radi povećanja energetske učinkovitosti stambenih i javnih zgrada, uključujući ustanove za brigu o djeci i socijalne skrbi. Također podržava dekarbonizaciju prometa kroz ulaganja od 1,1 milijarde eura u željezničku infrastrukturu, više od 5000 vozila s niskim emisijama za javni i poslovni sektor, preko 4500 električnih punionica i 90 km biciklističkih staza. Za potporu digitalnoj tranziciji, plan predviđa 585 milijuna eura u jačanje digitalnih vještina obnovom digitalnih kurikuluma u obrazovanju, pružanjem digitalne opreme i osposobljavanja školama, financiranjem novih sveučilišnih programa s digitalnim fokusom te programima usavršavanja i prekvalificiranja. Plan također predviđa 450 milijuna eura za digitalnu transformaciju i cyber-sigurnost javne uprave, pravosudnog sustava i zdravstvene zaštite.
Uokviru jačanje gospodarske i društvene otpornost: Češki plan ima fokus na povećanju otpornosti zdravstvene zaštite. Visokih 823 milijuna eura bit će uloženo u nove medicinske ustanove i opremu, uključujući područje prevencije i njege raka, rehabilitacijske njege i kardiovaskularnih tretmana. Štoviše, plan predviđa reformu dugotrajne skrbi u kombinaciji s ulaganjem za poboljšanje pristupačnosti i kvalitete dugotrajne skrbi u cijeloj zemlji. Plan treba poboljšati poslovno okruženje poboljšanim pristupom financijama, ubrzanim postupcima licenciranja i pojačanim antikorupcijskim mjerama.
AUSTRIJI - 450 MILIJUNA EURA
Austriji je povodom predfinanciranja u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost (RRF) dobila 450 milijuna eura. Ta je suma ekvivalentna 13% ukupnih financijskih izdvajanja. Plaćanje predujma pomoći će u pokretanju ključnih investicijskih i reformskih mjera navedenih u austrijskom planu oporavka i otpornosti.
Austrija će ukupno dobiti 3,5 milijardi eura bespovratnih sredstava u okviru RRF -a. Komisija će odobriti daljnje isplate na temelju provedbe ulaganja i reformi navedenih u austrijskom planu oporavka i otpornosti.
RRF u Austriji financirat će investicije i reforme za koje se očekuje da će imati dubok učinak na austrijsko gospodarstvo i društvo. Evo nekih od ovih projekata:
Osiguravanje zelene tranzicije: Austrijski plan predviđa 256 milijuna eura za promicanje prijelaza s autobusa na fosilna goriva na autobuse s nultom emisijom i postavljanje stanica za punjenje.
Potpora digitalnoj tranziciji: Plan će uložiti 891 milijun eura za podršku digitalnom povezivanju što će omogućiti više od polovice austrijskih kućanstava da imaju koristi od brzog širokopojasnog pristupa sa najmanje 100mbit/s. Plan također uključuje ulaganja u mikroelektroniku kao dio projekata od zajedničkog europskog interesa.
Jačanje gospodarske i društvene otpornosti: Plan pokriva reformu eko-socijalnih poreza koja će postaviti cilj za smanjenje emisije CO2 u Austriji. Plan također uključuje ciljane mjere osposobljavanja i prekvalifikacije za osobe udaljene od tržišta rada.
press materijal /m.zouhar zec
utorak, 28.09.2021.
EUROPSKA KOMISIJA PODRŽAVA RUMUNJSKI PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI
Next Generation EU: ZA RUMUNJSKU 29,2 MILIJARDE EURA
Članovi Europske komisije za razdoblje 2019.-2024. godine
Komisija je 27. rujna usvojila prijedlog odluke o davanju 14,2 milijarde eura bespovratnih sredstava i 14,9 milijardi eura zajmova Rumunjskoj u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost RRF -a. Odobrenje plana od strane Vijeća omogućiti će isplatu Rumunjskoj u iznosu od 3,6 milijardi eura za predfinanciranje. To predstavlja 13% od ukupno dodijeljenog iznosa za Rumunjsku.
Ovo će financiranje podržati provedbu ključnih investicijskih i reformskih mjera navedenih u Rumunjskom planu oporavka i otpornosti. Imat će ključnu ulogu u omogućavanju Rumunjskoj da izađe jača iz pandemije COVID-19.
Komisija je procijenila rumunjski plan na temelju kriterija navedenih u Uredbi RRF. Komisija je u analizi posebno razmatrala podržavaju li ulaganja i reforme sadržane u rumunjskom planu zelene i digitalne tranzicije; pridonijeti učinkovitom rješavanju izazova utvrđenih u europskom semestru; te ojačati njegov potencijal rasta, otvaranje novih radnih mjesta te ekonomsku i društvenu otpornost.
Osiguravanje na zelene i digitalne prijelaze u Rumunjskoj
Komisija ocjenjuje da se rumunjskim planom 41% ukupnih sredstava izdvaja za mjere koje podržavaju zelenu tranziciju. Plan uključuje mjere za postupno ukidanje proizvodnje energije iz ugljena i lignita do 2032. godine. Reforme koje promiču održivi promet uključuju dekarbonizaciju cestovnog prometa, zeleno oporezivanje, poticaje za vozila s nultom emisijom i modalni prijelaz na željeznički i vodeni promet. Plan također ima snažan fokus na poboljšanje energetske učinkovitosti privatnih i javnih zgrada.
Komisija EU procjenjuje rumunjski plan kako utvrđuje da 21% ukupnih sredstava izdvaja za mjere koje podržavaju digitalnu tranziciju. To uključuje mjere za digitalizaciju javne uprave i poduzeća, poboljšanje povezivanja, kibernetičke sigurnosti i digitalnih vještina te razvoj integriranog sustava e-zdravstva i telemedicine. Očekuje se da će mjere za podršku digitalizaciji obrazovanja pridonijeti razvoju vještina učenika i nastavnika, a bit će pojačane mjerama za modernizaciju školskih laboratorija i stvaranje pametnih laboratorija. Sudjelovanje u projektu s više zemalja planira se provesti kao važan projekt od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) o mikroelektronici.
Jačanje gospodarske i društvene otpornosti Rumunjske
Komisija smatra da rumunjski plan uključuje opsežan niz reformi i ulaganja koja se međusobno jačaju i doprinose učinkovitom rješavanju svih ili značajnog podskupa ekonomskih i društvenih izazova navedenih u preporukama za pojedine zemlje upućenima Rumunjskoj.
Očekuje se da će se provedbom društvenih i obrazovnih reformi i ulaganja riješiti dugotrajne ranjivosti i strukturne nedostatke. Plan predviđa mjere za jačanje javne uprave, uključujući jačanje učinkovitosti pravosudnog sustava i borbu protiv korupcije. Također će uključivati mjere za podršku privatnim ulaganjima, osobito za mala i srednja poduzeća, te poboljšanje poslovnog okruženja smanjenjem administrativnog opterećenja za tvrtke. Očekuje se da će reforme plana u području obrazovanja i zapošljavanja podržati jače tržište rada, pogodujući rastu. Očekuje se da će vodeće reforme u postupnom ukidanju ugljena i dekarbonizaciji prometa te ulaganja koje promiču zelenu i digitalnu tranziciju potaknuti konkurentnost i općenito učiniti gospodarstvo održivijim. Socijalna otpornost trebala bi se poboljšati kao rezultat obrazovnih reformi i ulaganja uključenih u plan. Imati dobro kvalificiranu radnu snagu i smanjiti rano napuštanje školovanja trebalo bi učiniti gospodarstvo otpornijim na buduće šokove, a stanovništvo prilagodljivijim promjenjivim ekonomskim obrascima.
Podrška investicijskim i reformskim projektima
Rumunjski plan predlaže projekte u svakom od sedam vodećih područja EU -a. Riječ je o specifičnim investicijskim projektima koji se bave pitanjima koja su zajednička svim državama članicama u područjima koja stvaraju radna mjesta i rast te su potrebna za zelenu i digitalnu tranziciju. Na primjer, rumunjski plan uključuje projekt izgradnje sigurne vladine informatičke infrastrukture u oblaku kako bi se omogućila interoperabilnost platformi javne uprave i podatkovnih usluga, poticanje usvajanja digitalnih javnih usluga za građane i tvrtke te implementacija elektroničkih osobnih iskaznica za 8,5 milijuna građana.
Ocjenom se također utvrđuje da nijedna od mjera uključenih u plan ne nanosi značajnu štetu okolišu, u skladu sa zahtjevima postavljenim u Uredbi RRF.
Sustavi kontrole koje je uspostavila Rumunjska smatraju se odgovarajućim za zaštitu financijskih interesa Unije. Plan pruža dovoljno detalja o tome kako će nacionalna tijela spriječiti, otkriti i ispraviti slučajeve sukoba interesa, korupcije i prijevare u vezi s korištenjem sredstava.
Komisija će odobriti daljnje isplate na temelju zadovoljavajućeg ispunjenja etapa i ciljeva navedenih u planu oporavka i otpornosti, odražavajući napredak u provedbi ulaganja i reformi.
ponedjeljak, 27.09.2021.
NA 77. SJEDNICI VLADE MINISTAR MALENICA PREDSTAVIO DVA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA I JEDNU STRATEGIJU
STRATEGIJI SPREČAVANJA KORUPCIJE ZA IMPLEMENTACIJU OSAM GODINA?
Ministar pravosuša i uprave dr. Ivan Malenica predstavio je na 77. sjednici Vlade 23. rujna, Nacrt prijedloga zakona o referendumu, Nacrt prijedloga Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine te Nacrt prijedloga zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora.
Prijedlog novog Zakona o referendumu uređuje pravno područje referenduma i cijelosti ga usklađuje s Ustavom, otklanja nedostatke i nedorečenosti važećeg Zakona te osigurava transparentnost i otvorenost postupka provedbe referenduma i djelotvorniji utjecaj građana u procesima političkog odlučivanja.
Sustavno se uređuje institut referendumskog pitanja na način da se propisuje koje formalne pretpostavke mora ispunjavati referendumsko pitanje, razdoblje prikupljanja potpisa birača produžuje se s 15 na 30 dana, a pitanje broja mjesta za prikupljanje potpisa na javim površinama utvrđivat će jedinice lokalne samouprave ovisno prema broju stanovnika.
Također, detaljno se razrađuje postupak utvrđivanja broja i pravovaljanosti potpisa, posao koji će obavljati Državno izborno povjerenstvo u roku od 30 dana od dana predaje potpisnih lista Hrvatskom saboru, propisuje tko su sudionici referendumske aktivnosti i koje radnje se smatraju referendumskom aktivnošću te tko i na koji način može promatrati održavanje referenduma. Prijedlogom zakona propisuje se da potpis birača čini skup podataka: ime i prezime, osobni identifikacijski broj (OIB) te vlastoručni potpis.
Nacrt prijedloga Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine obuhvaća daljnje unaprjeđenje učinkovitosti borbe protiv korupcije te razvoj institucionalnih, zakonodavnih, administrativnih i pravosudnih kapaciteta za borbu protiv korupcije kroz pet posebnih ciljeva: jačanje institucionalnog i normativnog okvira za borbu protiv korupcije, jačanje transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, jačanje sustava integriteta i upravljanje sukobom interesa, jačanje antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave i podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije te nužnosti prijavljivanja nepravilnosti i jačanja transparentnosti.
Predloženi ciljevi obuhvaćaju antikorupcijske mjere u području lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravosuđu, sportu, zdravstvu, obrazovanju i znanosti, sustavu javne nabave, financijskom sustavu, kao i mjere jačanja mehanizama jačanja svijesti o štetnosti korupcije na svim razinama djelovanja.
Strategija će se provoditi kroz tri trogodišnja provedbena dokumenta – akcijskog plana i to za razdoblje od 2022. - 2024., 2025. - 2027. te 2028. do 2030. godine.
Budući da ovlast delegirana važećim Zakonom prestaje u prosincu 2021. ministar pravosuđa i uprave dr. Ivan Malenica predstavio je nacrt prijedloga Zakona o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora u vrijeme u koje Sabor ne zasjeda, uvažavajući primjenjiva ustavna ograničenja.
Uredbe temeljene na ovoj zakonskoj ovlasti ne mogu djelovati unatrag, a prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti ako Sabor ne odluči drugačije.
nedjelja, 26.09.2021.
U RH DO SADA IZGRAĐENO 8 356 STANOVA IZ PROGRAMA POS-a
STANOVI POS-a U ROVINJU
U Republici Hrvatskoj je do sada izgrađeno 8 356 stanova u 260 objekta u 80 jedinica lokalne samouprave iz programa društveno poticanje stanogradnje. Ukupna investicijska vrijednost za 8 356 stanova iznosi 4,33 milijardi kuna, a za što je Republika Hrvatska putem poticajnih sredstava uložila 1,12 milijardi kuna.“
Ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 24 milijuna kuna od čega poticajna sredstva Republike Hrvatske iznose 5,5 milijuna kuna. Grad Rovinj je osigurao zemljište i komunalno opremanje građevina s priključcima, uključujući i komunalni doprinos, bez naknade. Uz navedeno, Grad Rovinj bespovratno sufinancira i izgradnju građevina s više od 3,8 milijuna kuna.
„Obzirom na činjenicu kako je stambeno pitanje jedno od najvažnijih životnih potreba, a u smjeru pomoći prije svega mladima, zamišljen je sustav POS-a koji i u ovom primjeru potvrđuje svoju višeslojnu vrijednost i opravdanost. U Rovinju se radi o dvije stambene zgrade sa ukupno 28 stanova čija ukupna NKP s pripadajućim spremištima i garažno-parkirnim mjestima iznosi 2.037,29 metara kvadratnih. Predviđena prodajna cijena stana iznosi 1.350 eura po metru kvadratnom.
Mr. Uhlir započeo simbolično radove na objektu POS-a u Rovinju.
Na mjestu izgradnje buduće POS-ove zgrade u Rovinju, u Ulici Ivana Gundulića, 20. rujna gradonačelnik Grada Rovinja dr. Marko Paliaga, direktor Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama Dragan Hristov te državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine mr. Željko Uhlir, u prisustvu predstavnika Grada Rovinja, Ministarstva i APN-a, potpisali su povelju za Programa društveno poticane stanogradnje na području Rovinja. Simbolično je povelja položena u zemlju, čime je i službeno započeta izgradnja POS-ovih, iako ne prvih stanova, u Rovinju.
Do sada je u Istarskoj županiji izgrađeno 393 stanova i to na lokacijama: Bale (12), Buje (6), Buzet (12), Funtana (14), Fažana (12), Labin (41), Novigrad (20), Pula (95), Rovinj (59) i Umag (122).
Trenutno u fazi izgradnje su 444 stana u 16 građevina, i to na lokacijama: Baška - Krk (13), Biograd na Moru (36), Belišće (24), Kraljevica (8), Lovran (30), Šibenik – Bioci (127), Vis (22), Zadar – Crvene kuće A1 (100) i Umag (84).
Do kraja godine planira se započeti izgradnja 96 stanova, 4 poslovna prostora i multimedijalne dvorana, i to na lokacijama: Solin (17), Rovinj (28), Sveti Filip i Jakov (24) i Kutina (27), 4 poslovna prostora i multimedijalna dvorana.
petak, 24.09.2021.
18.MEDITERANSKI SAJAM zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva U DUBROVNIKU
TRADICIJA ODRŽAVANJA SE NASTAVLJA
Mediteranski sajam u Dubrovniku s tradicijom održavanja u proljeće, dugom već 18 godina, prošle godine nije bio održan radi pandemije covid 19. U proljeće ove godine tek je bila sezona cijepljenja protiv korone, no sada je zdravstvena sigurnost na održivom nivou za održavanje Sajma što je organizator prepoznao. Zato sada u jesenskom terminu organizira sajam.
Voditelj sajma mr.Vedran Kraljević zato upućuje poziv sljedećeg sadržaja:
Zadovoljstvo nam je pozvati vas na 18. mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva koji će se i ove godine u organizaciji društva Dubrovnik Sun d.o.o., suorganizaciji Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, Hrvatske gospodarske komore – ŽK Dubrovnik te partnera sajma Obrtničke komore DNŽ-a, Razvojne agencije Grada Dubrovnika DURA, centara za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije i Regionalne razvojne agencije DUNEA, od 30. rujna do 3. listopada 2021. održati u Parku Luja Šoletića, neposredno do glavne tržnice grada Dubrovnika u Gružu.
Svih ovih godina okupljamo izlagače, stručnjake, pokrovitelje i entuzijaste kako bismo zajedničkim nastojanjima pokušali predstaviti veći dio ekoloških i tradicijskih proizvoda kojima naša zemlja obiluje.
Ova specijalizirana manifestacija profilirala se kao najznačajnija sajamska priredba u Republici Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji u području ekološke, tradicijske poljoprivrede i ostaloga zelenog poduzetništva.
U travnju 2005. s našeg sajma pokrenuta je i ostvarena ideja o proglašenju Dubrovačko-neretvanske županije „GMO free” županijom. Na 16. Mediteranskom sajmu 2019. izlagalo je više od 200 izlagača iz svih dijelova Hrvatske i susjednih mediteranskih zemalja, a sajam je posjetilo više od 20.000 tisuća posjetitelja.
Prepoznali su to hrvatska ministarstva (Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije ) te bivša hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, koja je u srpnju 2017. godine u nazočnosti osnivača sajma Europskom parlamentu u Bruxellesu predstavila Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva.
Ovogodišnja orijentacija sajma usmjerena je na proširenje novim proizvodima,održavanje manifestacije Dani meda Dubrovačko-neretvanske županije,, podizanje kvalitete nastupa izlagača te podizanje kvalitete ekoloških i tradicionalno uzgojenih proizvoda.
S osobitim zadovoljstvom možemo istaknuti da su unatoč organizacijskim troškovima uvjeti za izlagače izuzetno povoljni.
Posebno naglašavamo da je sajam izložbenog i prodajnog karaktera te da se posjetiteljima ulaz ne naplaćuje.
Sve informacije oko poslovno - izlagačkog nastupa na Sajmu moguće je dobiti
na tel.: 020 436 233, 020 436 363, faks: 020 436
233
Internet adresa: www.mediteranski-sajam.com
E-pošta: mediteranski.sajam.du@gmail.com
Osoba za kontakt: mr Vedran Kraljević, 098 285 355. voditelj sajma
Podrobnije informacije
Hotel Petka – Dubrovnik, meil: sales@hotelpetka.hr
Josip Raos : 099 731-3525
S poštovanjem,
mr. sc. Vedran Kraljević, voditelj sajma
GOVOR PREDSJEDNIKA MILANOVIĆA NA 76. OPĆOJ SKUPŠTINI UJEDINJENIH NARODA
PREDSJEDNIK RH MILANOVIĆ:
" ZAJEDNO MORAMO HITNO ZAPOČETI REFORMU UN-a"
Ujedinjeni narodi odnosno međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka održala je 76. Opću skupštinu u proteklih osam dana. UN je organizacija zajednica i država, koje su članovi svi koji u političkom smislu više ili manje, prema snazi svoje ekonomske moći, mogu biti prisutni i značajni bilo u regiji bilo u svijetu. UN ima visoko moralna pravila za postupanje s ljudima, djelovanja u ratovima, humanitaran pristup, to je univerzalna institucija na koju se pozivaju svi kada im se čini nepravda ili su na bilo koj način ugroženi.
Na 76. Opću skupštinu Ujedinjenih naroda u New York stiglo je više od sto šefova država i vlada svijeta.
Joe Biden predsjednik SAD-a govor je fokusirao na zatvaranje poglavlja o 20 godina rata U Afganistanu otvaranja poglavlja intenzivne diplomacije okupljajući saveznike i partnere. Prenio je u govoru poruku na kuriozitete ovoga vremena: COVID-19; klimatske promjene, tehnologije u razvoju, pravila o trgovini i ekonomiji, ulaganja u infrastrukturu e visokih standarda, moderan pristup u borbi protiv terorizma, i natjecanje s moćnim savezima, ali bez hladnog rata.
Na politički važnom skupu čelnika država i Vlada UN bio je i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Evo što je predsjednik u svom govoru 20. rujna 2021. rekao
Pozdravivši visoke ekselencije, dame i gospodu, čestitavši Abdullu Shahidu na izboru za
predsjedatelja 76. zasjedanja i zaželjevši mu uspjeh te čestitavšii Antoniu Guterresu na ponovnom imenovanju za glavnog tajnika UN-a, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović rekao je na 76. Općoj skupštini Ujedinjenih naroda slijedeće:
Predsjednik Zoran Milanović govori u UN-u.
„Možda je važnije nego ikad prije nastaviti jačati multilateralizam i međunarodni poredak temeljen na pravilima, pri čemu Ujedinjeni narodi imaju središnju ulogu.
Gospodine predsjedniče,
u pravu ste kad ističete kako ovaj trenutak u povijesti, prije svega, poziva na nadu.
Nasilje, siromaštvo i glad ponovno su u porastu. Naš oporavak nakon pandemije još će teže preokrenuti neravnomjeran gospodarski razvoj svijeta. Sve je teže nositi se s razarajućim prirodnim katastrofama uzrokovanima učestalim teškim vremenskim uvjetima. I kako nam naši najbolji znanstveni umovi govore, ne možemo si više dopustiti zanemarivati činjenicu kako klimatske promjene pogoršavaju prirodne opasnosti. Migracije nastavljaju rasti i to dodatno potiče nezadovoljstvo. Uznemirujuće je kako populističke i dezinformacijske kampanje, koje cijelo vrijeme besramno ili zlonamjerno zanemaruju činjenice, mogu poljuljati povjerenje ljudi u tijela javne vlasti, znanost i medije.Ali ne možemo i ne smijemo popustiti.
Odgovornost nas, svjetskih čelnika, jest izravno boriti se protiv ovih lažnih narativa kako bi se povratilo povjerenje ljudi i kako bi im se dala nada.
Alternative multilateralizmu, globalnoj solidarnosti i međunarodnoj suradnji nema mnogo ili ona ne postoji. To je ispravan put naprijed za razumna bića. Ujedinjeni narodi mogu jedino imati koristi od suradnje s regionalnim multilateralnim akterima poput, u europskom kontekstu, EU-a, Vijeća Europe, OESS-a i NATO-a.
Stoga želim još jednom naglasiti predanost Hrvatske našim zajedničkim naporima u rješavanju mnogih izazova pred nama. To uključuje poduzimanje radnji u vezi s klimatskim promjenama, našu predanost solidarnosti u kriznim vremenima, zaštitu ljudskih prava i pridržavanje humanitarnog prava, promicanje obrazovanja i osnaživanje žena, mirno rješavanje sukoba, borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, suzbijanje terorizma i bavljenje disruptivnim tehnologijama.
Gospodine predsjedniče, pandemija COVID-19 povijesni je test za naš naraštaj. Način na koji danas odgovorimo, pojedinačno i kolektivno, uvelike će oblikovati svijet naraštaja koji dolaze.
Hrvatskoj je bilo zadovoljstvo koordinirati s Afganistanom rezoluciju o „Sveobuhvatnom i koordiniranom odgovoru na bolest koronavirusa (COVID-19)“, koja nije samo postavila temelje za naš oporavak, već i za bolji ponovni napredak.
Rezolucija također prepoznaje vrijednost integriranog pristupa „Jedno zdravlje“. Boljim razumijevanjem zdravstvene povezanosti ljudi, životinja i našeg ekosustava imamo veće šanse u borbi protiv antimikrobne otpornosti, kao i u sprječavanju i suzbijanju još jednog velikog izbijanja zoonotske bolesti.
Vjerujem kako svi dijelimo težnje za sveobuhvatnim, multisektorskim angažmanom u jačanju nacionalnih, regionalnih i globalnih kapaciteta te postizanjem cjelokupne otpornosti društva na buduću pandemiju.
Održimo zamah i nastavimo raditi na robusnijoj arhitekturi koja će ojačati globalnu zdravstvenu sigurnost. Svjetska zdravstvena organizacija igra ključnu ulogu, pa je stoga njezin daljnji razvoj nužan.
Uspostavljanje pravnih standarda i osiguravanje njihova poštivanja temeljni je dio učinkovitog multilateralnog zajedničkog odgovora. Zbog toga se Hrvatska aktivno zauzima za „Ugovor o sprečavanju pandemija i pripravnosti za pandemije“.
Kao buduća članica ECOSOC-a (2022.-2024.), Hrvatska želi u duhu globalne solidarnosti i partnerstva potaknuti postizanje snažnijeg multilateralnog odgovora na pandemiju. Sigurna i učinkovita cjepiva, dijagnostika i liječenje moraju biti lakše dostupni svima na pravodoban i održiv način, bez diskriminacije.
Čvrsto smo predani pružanju podrške radu ECOSOC-a kao ključne UN-ove platforme za provedbu Programa Ujedinjenih naroda o održivom razvoju do 2030. godine, što će otvoriti naš put prema oporavku.
Gospodine predsjedniče, uoči 26. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP 26) u Glasgowu ovog studenog, od životne je važnosti ostati na pravom putu i promicati neprekidnu provedbu Pariškog sporazuma. Očekuje se da će na njoj sudjelovati i papa Franjo, koji je svoju prvu encikliku Laudato si’ posvetio zajedničkoj baštini našeg Planeta.
Potrebne promjene u našim životima i u našim gospodarstvima zasigurno neće biti lake. Međutim, uvjeren sam kako prelazak na zelene i održive tehnologije može ići ruku pod ruku s gospodarskim rastom.
Hrvatska aktivno uspostavlja zakonodavni i strateški okvir, što je preduvjet za usklađeno djelovanje u vezi s klimatskim promjenama. Naša predanost postizanju klimatske neutralnosti vidljiva je iz nekoliko ključnih strateških postignuća: Nacionalne razvojne strategije do 2030., Strategije niskougljičnog razvoja do 2030. s pogledom na 2050. i petogodišnjeg Akcijskog plana za provedbu Strategije niskougljičnog razvoja.
Dopustite mi nekoliko riječi o našem jugoistočnom susjedstvu.
Utvrđeni interes Hrvatske je blagostanje Zapadnog Balkana. Stabilnost, funkcionalnost i uspjeh te regije mnogo nam znače. Zbog toga je Hrvatska jedan od najsnažnijih zagovornika perspektive članstva u EU-u za zemlje regije. Ispunjavanje jasno utvrđenih kriterija, provedba reformi i postizanje opipljivih rezultata i dalje su ključni uvjeti za članstvo u EU. No, povrh toga, put do članstva služi postizanju viših standarda kojima tamošnji narodi teže.
Demokratska transformacija i vladavina prava ostat će središnji pokazatelji. Također smo nastavili pozivati sve regionalne čelnike da smanje napetosti, prevladaju razlike i pronađu putove do izgradnje trajnih odnosa.
Na neki način, Bosna i Hercegovina je temelj za mir i sigurnost u široj regiji. Njezin teritorijalni integritet, funkcionalnost institucija i suživot među narodima oduvijek su bili važni za Hrvatsku. Ipak, teško je moguća izazovnija i složenija situacija na Zapadnom Balkanu od one u Bosni i Hercegovini. (A na Zapadnom Balkanu je uvijek izazovno)
Željeli bismo vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao zemlju mira, stabilnosti i blagostanja koja čvrsto napreduje na putu prema članstvu u EU; zemlju u kojoj su u potpunosti zajamčeni ravnopravnost njezina tri konstitutivna naroda i prava svih njezinih građana.
Nažalost, narativi u Bosni i Hercegovini često se kreću između dva uporno neostvariva i nepravedna cilja – centraliziranog upravljanja i separatizma. Svaki je destruktivan na svoj način i protivan duhu ustavnog okvira, koji proizlazi iz Daytonsko-pariškog sporazuma.
Daytonsko-pariški sporazum nije bez grešaka i one će se bez sumnje morati rješavati. Međutim, ne bismo trebali podcjenjivati ukorijenjenu osjetljivost i zamršenost koju je Bosna i Hercegovina naslijedila. Niti bi ona trebala biti podvrgnuta eksperimentima koji opasno odstupaju od temeljnih načela Daytonsko-pariškog sporazuma. To je nužno za napredak Bosne i Hercegovine i ostvarenje njezinih težnji u pogledu EU.
Nejednakost njezinih konstitutivnih naroda predugo je neriješena. To je nepotrebno stvorilo unutarnje političke nestabilnosti i napetosti. Kako bi krenula naprijed, Bosni i Hercegovini potreban je odgovarajući institucionalni okvir za ‘podjelu vlasti’, zasnovan na načelima federalizma, decentralizacije i legitimne reprezentacije. Koncept konstitutivnih naroda često se pogrešno predstavlja kao zapreka jednakim pravima svih građana. Mnoga politička i pravna djelovanja mogu se osigurati bez odricanja od demokratskih prava i sloboda.
Izborne reforme u Bosni i Hercegovini odavno kasne i hitno su potrebne. Izborne reforme trebale bi omogućiti svakom konstitutivnom narodu (Bošnjacima, Srbima i Hrvatima) da biraju svoje predstavnike na svim odgovarajućim političkim razinama. Hrvati Bosne i Hercegovine nisu bili u mogućnosti iskoristiti ovo pravo. Nije stoga čudno što se osjećaju marginalizirani i obespravljeni. To se mora promijeniti.
Gospodine predsjedniče,
pad afganistanske Vlade veliki je pomak unazad. Nakon 20 godina našeg angažmana i ulaganja, teško je ne biti obeshrabren.
Svakako ćemo izvući pouke iz našeg afganistanskog iskustva. No, ključno pitanje danas je kako se nositi s talibanima? Održavanje pragmatičnog pristupa neće biti lako, dok s pravom pozivamo vlasti da poštuju najosnovnija prava svojega naroda.
Sigurnost će ostati krhka jer se ne može isključiti rizik regionalnog prelijevanja. Također smo zabrinuti da bi Afganistan mogao ponovno postati plodno tlo za terorizam.Hrvatska je odlučila financijski podržati napore Ureda Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (UN OCHA) u pružanju humanitarne potpore afganistanskom narodu.
Bliskoistočni mirovni proces ostaje ključan ne samo na regionalnom, već i na globalnom planu. Pozivamo obje strane da se suzdrže od jednostranih radnji koje bi mogle pogoršati napetosti i ponovno otvoriti nove cikluse nasilja. Dugoročno, fokus bi trebalo usmjeriti na razvoj šire političke perspektive za suvisle pregovore i obnovu mirovnog procesa. Rješenje s dvije države temeljeno na međunarodno dogovorenim parametrima i dalje je održivo.
Oživljavanje iranskog nuklearnog sporazuma ključni je instrument regionalne sigurnosti i stabilnosti ,koji još može poslužiti kao korisna platforma za širi regionalni dijalog. Nadamo se kako će daljnji diplomatski napori pridonijeti rješavanju tog pitanja od zajedničkog interesa.
Nakon više od desetljeća nestabilnosti, libijska kriza mogla bi biti privedena kraju. Ipak, postizanje trajnoga mira ostat će zamršeno. Iskreno se nadam kako će se planirani izbori održati u prosincu, jer je legitimno vodstvo važan preduvjet za uspješnu tranziciju.
Gospodine predsjedniče,
zajedno moramo hitno započeti reformu UN-a, posebno Vijeća sigurnosti, našeg glavnog instrumenta za osiguravanje globalnog mira i sigurnosti. U vezi s tim, pozdravljamo napore glavnog tajnika koji su izraženi u njegovu nedavno objavljenu izvješću – „Naš zajednički program“.
Hrvatska isto tako podržava “Odgovornost za zaštitu”, usvojenu konsenzusom u okviru Ishoda Svjetskog sastanka na vrhu 2005. Pozdravili smo rezoluciju Opće skupštine o „Odgovornosti za zaštitu (R2P) i sprječavanje genocida, ratnih zločina, etničkog čišćenja i zločina protiv čovječnosti“, usvojenu u ovoj Skupštini uz ogromnu podršku. Zajedno s Kostarikom, Danskom i Globalnim centrom za “Odgovornost za zaštitu”, Hrvatska je organizirala jučerašnje posebno događanje o zaštiti žena i djevojaka koje su izravno pogođene i nerijetko mete tijekom i nakon sukoba.
Hrvatska ponovno potvrđuje svoju snažnu predanost međunarodnom poretku temeljenom na pravilima i poštivanju međunarodnog prava, dva ključna sastojka mirnog suživota i suradnje među državama. Podržavamo ulogu Međunarodnog kaznenog suda i pozivamo države članice koje tek trebaju ratificirati Rimski statut da to učine.
Promicanje prava žena i djece, suočavanje s govorom mržnje, pozivanje na ukidanje smrtne kazne, zaštita manjina i aktivno promicanje ‘evidentiranja žrtava’ i mandata o istini, pravdi i odšteti su među našim prioritetima u UN-u u području ljudskih prava.
Hrvatska još traga za 1.858 vlastitih građana koji nisu pronađeni ili se vode kao nestali u našem Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine. To je trajni i bolni teret za pogođene obitelji, da ne spominjemo danak na naše društvo i želju da krene dalje. To što je sudbina nestalih nepoznata tridesetak godina kasnije posebno je bolno.
Pozivamo druge susjedne države na suradnju u dobroj vjeri i na poštivanje njihovih deklariranih obveza i međunarodnih ugovora. Priznajem kako ne mogu razumjeti nedostatak razmjene informacija i pristupa arhivskim zapisima o mogućim lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica, toliko godina nakon sukoba.
Gospodine predsjedniče,
nemoguće je ne prisjetiti se stravičnih terorističkih napada od 11. rujna prije dvadeset godina. Terorizam je i dalje ogromna prijetnja sigurnosti našeg doba. S druge strane, ona je pokrenula suradnju bez primjera i nepokolebljivu odlučnost u suzbijanju terorizma.
Cyber sigurnost je možda jedan od naših najbrže rastućih problema. Čini se kako trendovi ukazuju na sve veću diverzifikaciju zlonamjernih nastojanja, a oni koje sponzoriraju države možda najviše zabrinjavaju. Posebno uznemirujući incidenti uključuju cyber napade usmjerene na našu kritičnu zdravstvenu infrastrukturu, već iscrpljenu u borbi s pandemijom COVID-19.
Hrvatska je ponosna što je pridonijela u 19 mirovnih misija UN -a. Također težimo pridružiti se Povjerenstvu UN-a za izgradnju mira i nastaviti naš angažman iz prethodnih mandata.
Nuklearno oružje i prateća tehnologija još imaju veliku ulogu u sigurnosnim kalkulacijama vodećih svjetskih sila. Scenariji iz noćne more mogu se uvelike izbjeći iskrenom predanošću Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT), koji je temelj globalnog nuklearnog poretka. Nadamo se kako će biti postignut napredak na konferenciji o reviziji NPT-a.
No, iako nuklearno oružje baca veliku sjenu, ne smijemo izgubiti iz vida dugotrajne prijetnje nezakonite trgovine malokalibarskim i lakim oružjem. To znamo iz prve ruke iz oružanih sukoba i aktivnosti organiziranog kriminala na Zapadnom Balkanu. I dalje ćemo se zauzimati za učinkovite multilateralne aktivnosti u borbi protiv ilegalnog prijenosa i gomilanja oružja.
Hvala vam.“ ( govor citiran " ")
Abdulla Shahid (59)aktualni je predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda od 14. rujna 2021. Dana 7. lipnja 2021. izabran je za predsjednika 76. Opće skupštine Ujedinjenih naroda s 143 glasa za i 48 glasova protiv, bez suzdržanih i bez nevažećih glasova. Dolazi iz Republike Maldivi otočne države u Indijskom oceanu, jugozapadno od Indijskog poluotoka. Tu državu čini oko 1200 otoka grupiranih u 26 atola, među kojima je oko 200 otoka naseljenih, a 80 otoka isključivo je namijeenjeno turizmu.Abdulla Shahid političar je koji je bio ministar vanjskih poslova u Maldivima od 2018. Imao je ključnu ulogu u tranziciji Maldiva u demokraciju 2008.
Antonio Guterres (72), portugalski je političar. U drugom mandatu je glavni tajnik Ujedinjenih naroda. Guterres je političar s sustavom vrijednosti politika Europske unije. Godine 2017. godine je postao deveti Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, naslijedivši Ban Ki-Muna. Član je portugalske socijalističke stranke, te je bio premijer Portugala od 1995. do 2002. godine. Podsjetiti ću da je Portugal u Europsku zajednicu, odnosno Europsku uniju primljen 1986. godine.
četvrtak, 23.09.2021.
NEPOŠTENA TRGOVAČKA PRAKSA I ZAKON NA RASPRAVI U DOLINI NERETVE
NA SASTANKU I GLAVNI DRŽAVNI INSPEKTOR MIKULIĆ
U promatranom desetogodišnjem razdoblju, količinski i vrijednosno godišnje se ostvaruje pozitivna vanjskotrgovinska bilanca za mandarinu. Pri tome je u 2020. godini izvezeno 24.545.483 kg te vrijednost od 11,6 milijuna eura, uz uvoz od 5.409.588 kg te vrijednosti od 4,3 milijuna eura ".
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković s državnim tajnikom Zdravkom Tušekom i suradnicima održala je u ponedjeljak, 20. rujna 2021. godine sastanak s predstavnicima otkupljivača voća i povrća u dolini Neretve na temu otkupa mandarina u 2021. godini.
Sastanku je prisustvovalai i predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, ali i i glavni državni inspektor Andrija Mikulić sa suradnicima.
Glavna tema sastanka bila je primjena novog Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Proizvođači i otkupljivači pozvani su temeljem Zakona da ugovorom urede sve pojedinosti poslovnog odnosa, a s ciljem da taj posao bude održiv i da se niti jedna strana u njemu ne osjeća prikraćenom za bilo koje svoje pravo.
„Mandarina je izuzetno važna kultura za cjelokupno hrvatsko voćarstvo te se na relativno maloj površini doline Neretve uzgaja velika vrijednost, gotovo cjelokupna proizvodnja hrvatske mandarine odvija se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Imamo sluha za sve sektorske probleme i brojne tržišne poremećaje koji su, nažalost, izuzetno učestali u posljednje dvije godine, a čemu svjedoči čak 20 programa potpore različitim sektorima. Iznos potpore u vrijednosti od 26 milijuna kuna usmjeren je u posljednje dvije godine direktno i isključivo za proizvođače mandarina, uz sve druge mjere koje su stavljene na raspolaganje“, istaknula je ministrica Vučković. Još jednom je pozvala proizvođače na udruživanje u cilju postizanja njihovog snažnijeg nastupa na tržištu te podizanja konkurentnosti i otpornosti proizvodnje.
utorak, 21.09.2021.
PROJEKT JAVNE VODOOPSKRBE ZA BJELOVAR I ROVIŠĆE
ZA ZAŠTITU OKOLIŠA, VEĆU KVALITETU ŽIVOTA
I ODRŽIVI RAZVOJ
Ministar gospodarstva i održivog razvoja dr.. Tomislav Ćorić obišao je 20. rujna radove na terenu u projektu vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Bjelovar. Korisnik Projekta je javni isporučitelj Vodne usluge d.o.o. Bjelovar, a ukupna vrijednost projekta iznosi preko 257 milijuna kuna.
U okviru projekta izgradit će se i rekonstruirati cjevovod na sustavu vodoopskrbe i odvodnje na području Grada Bjelovara i Općine Rovišće. U planu je izgradnja novih crpnih stanica, kao i nadogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda „Bjelovar“.
“Ovih 39 kilometara vodnokomunalne infrastrukture pozitivno će se odraziti na kvalitetu života građana. Vrlo sam zadovoljan dosadašnjim tijekom provedbe projekta. Nadam se kako će i pročiščivać, kao kompleksan dio ovog projekta, biti jednako uspješno realiziran. Nastavit ćemo pratiti i pružati podršku kvalitetnim projektima, kao što je ovaj”, istaknuo je ministar Ćorić na terenu.
Generalni direktor Hrvatskih voda mr. Zoran Đuroković rekao je kako se projekt sufinancira s gotovo 150 milijuna kuna EU sredstava, dok Vlada Republike Hrvatske, putem Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskih voda, sudjeluje s 50-ak milijuna kuna. Naglasio je kako će realizacija ovog projekta osigurati zaštitu okoliša i Gradu Bjelovaru omogućiti održivi razvoj.
“Ovo je jedan od najvažnijih projekata u povijesti Grada Bjelovara. Nemoguće ga je napraviti bez odlične suradnje s Ministarstvom i Hrvatskim vodama, ali i izvrsnim izvođačima radova”, poručio je gradonačelnik Grada Bjelovara Dario Hrebak. Bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić naglasio je kako “zajedničkim snagama, uz potporu Vlade, možemo još puno toga napraviti, a cilj je povećanje kvalitete života naših sugrađana i poboljšanje gospodarskog standarda”.
Projektom će se omogućiti priključenje dodatnih 2.303 domaćinstava na sustav javne odvodnje na području Grada Bjelovara, što će značiti povećanje priključenosti s postojećih 66 posto 72 posto. Izgradnjom vodoopskrbnog sustava omogućit će se priključenje dodatnih 778 domaćinstava na sustav javne vodoopskrbe na području Općine Rovišće. Rekonstrukcijom vodoopskrbnog sustava smanjit će se gubici u sustavu javne vodoopskrbe s postojećih 38 posto a 35 posto.
ponedjeljak, 20.09.2021.
U PROJEKT „Best Tourism Villages“ RH PRIJAVILA TRI OPĆINE
ZA RURALNI RAZVOJ I DOBROBIT ZAJEDNICE
Svjetska turistička organizacija (UNWTO) pokrenula je 26. svibnja 2021. godine pilot inicijativu „Best Tourism Villages“. Republika Hrvatska se u projekt prijavila s tri općine Kaštelir-Labinci, Motovun i Veliko Trojstvo koje predstavljaju svoja mjesta kao pokretače održive promjene u socijalnom, gospodarskom i okolišnom okruženju.
Tijekom 24. zasjedanja Glavne skupštine UNWTO-a, koja će se održati od 30. 11. do 3. 12. 2021. u Maroku, biti će službena objava odabranih i nagrađenih sela i općina.
Inicijativa uključuje tri stupa i dvije nagrade. Selima koja su izvanredan primjer destinacije ruralnog turizma te koja su predana održivosti u svim oblicima – ekonomskoj, društvenoj i okolišnoj dodijelit će se oznaka „Najbolja turistička sela UNWTO-a“.
Cilj ove inicijative je ojačati ulogu turizma kao pozitivne snage za transformaciju, ruralni razvoj i dobrobit zajednice. Njome se nastoji povećati doprinos sektora smanjenju regionalnih nejednakosti i borbi protiv depopulacije ruralnih područja. Također, nastoji se unaprijediti uloga turizma u vrednovanju i zaštiti ruralnih sela, zajedno s krajolicima, sustavima znanja, biološkom i kulturnom raznolikošću, lokalnim vrijednostima i aktivnostima, uključujući gastronomiju.
Selima koja neće imati potpuno ispunjene kriterije za dobivanje oznake bit će omogućen program nadogradnje „Najbolja turistička sela UNWTO-a” kojim će dobiti potporu UNWTO-a i njihovih partnera u radu na problematičnim područjima.
Izrađena će biti i mreža „Najbolja turistička sela UNWTO-a“ koja će pružiti prostor za razmjenu iskustava i dobrih praksi, učenje i stvaranje novih prilika za razvoj. Uključivat će predstavnike sela kojima je UNWTO dodijelio oznaku „Najbolje turističko selo“, sela koja sudjeluju u Programu nadogradnje kao i stručnjake, partnere iz javnog i privatnog sektora angažirane u promicanju turizma za ruralni razvoj.
nedjelja, 19.09.2021.
EUROPSKA KOMISIJA TRAŽI NOVA RIJEŠENJA ZA IZAZOVE CARINSKE UNIJE
EKSPLOZIJA eTRGOVINE ZAHTIJEVA NOVU USKLAĐENOST
SIGURNOST I ZAŠTITU
Europska komisija najavila je 17. rujna pokretanje nove posebne skupine sa zadatkom identificiranja inovativnih rješenja za najhitnije izazove s kojima se suočava Carinska unija EU."Grupa mudrih osoba o izazovima s kojima se suočava Carinska unija" savjetovat će institucije EU -a i države članice o tome kako se pripremiti za nove poslovne modele i tehnološki razvoj te kako učinkovito upravljati Carinskom unijom kako bi se osigurali agilni i robusni carinski procesi za ubrzanje na digitalni i zeleni prijelaz.
EU IMA 15 POSTO SVJETSKE TRGOVINE
EU je najveći trgovinski blok na svijetu s 900 milijuna pošiljaka godišnje vrijednih oko četiri bilijuna eura što čini više od 15 posto svjetske trgovine. EU slijede Sjedinjene Američke Države i Kina.. Uvoz iz trećih zemalja u EU 2019. dosegnuo je više od 2 bilijuna EUR, što je poraslo s 1 bilijuna EUR 2004. i 1,5 bilijuna EUR 2008. godine Posljednjih godina velik dio tog uvoza dolazi iz e-trgovine. Tijekom 2019. bilo je više od 2 000 carinskih ureda EU-a, koji rade 24 sata dnevno i 365 dana u godini kako bi upravljali tom količinom međunarodne trgovine, postupali su s uvozom, izvozom ili provozom u količini s više od 868 milijuna proizvoda. Izlazak Ujedinjene Kraljevine iz carinske unije EU-a dodatno je povećao radno opterećenje carinskih tijela EU-a, što je dovelo do znatnog porasta carinskih deklaracija koje treba obraditi. Digitalizacija, globalizacija i promjenjiva priroda trgovine predstavljaju nove mogućnosti, ali i nove izazove. Učinkovito carinjenje i kontrole bitni su za zaštitu građana i poduzeća EUa, dok istodobno omogućuju legitimnu trgovinu koja je ključna za rast i oporavak.
Tijekom pandemije bolesti COVID-19 carina je brzo djelovala i imala ključnu ulogu u ubrzanju isporuke hitne i vitalne robe te kontroli opasnih tvari na bilo kojoj točki vanjske granice EU-a. U njima se prednost dalo isporuci osobne zaštitne opreme, medicinskih proizvoda i lijekova te opskrbi hitnom hranom i stokom u slučaju nestašice u nekoliko država članica EU-a. Carina EU-a uložila je zajedničke napore u kontrolu izvoza cjepiva protiv bolesti COVID-19.
POTRAŽNJA ZA UBRZANJEM ZAKONITE TRGOVINE
Unatoč svojim uspjesima, carinska unija suočava se s brojnim rastućim izazovima koji zahtijevaju njezinu modernizaciju kako bi se ubrzala dvostruka zelena i digitalna tranzicija. Eksplozija e-trgovine predstavlja carini priljev malih pošiljaka s novim financijskim i krivotvorenim rizicima te rizicima u pogledu usklađenosti, sigurnosti i zaštite. Zeleni plan EU-a znači dodatna stroga zakonodavstva u području okoliša te usklađene i ojačane norme. Misija carine širi se i države članice dovode do svojih ograničenja u pogledu kontrolnih kapaciteta. S druge strane, sve je veća potražnja za boljim olakšavanjem i ubrzanjem zakonite trgovine, a da se pritom ne zanemare zaštita od financijskih i nefinancijskih rizika građana EU-a, kao i od nepoštenih jednakih uvjeta za poduzeća iz EU-a i njihove međunarodne konkurente.
Paolo Gentiloni, povjerenik za gospodarstvo, rekao je: „Da bismo se na odgovarajući način pripremili za budućnost Carinske unije, potrebne su nam nove ideje ljudi s bogatim iskustvom i znanjem, koji su navikli razmišljati izvan okvira. Radujem se prijedlozima grupe o tome kako carina može raditi učinkovitije u korist naših građana i poduzeća. ”
Kako bi potaknula „razmišljanje izvan okvira“ u raspravi EU-a o budućnosti carinske unije, Komisija poziva vanjsko stručno znanje i osniva „Skupinu stručnjaka za izazove s kojima se suočava carinska unija“ (WPG). Primarna uloga Skupine bit će promišljanje o razvoju inovativnih ideja i koncepata te izrada izvješća koje doprinosi općoj međuinstitucijskoj raspravi o budućnosti carinske unije. U izvješću bi trebalo utvrditi ideje za carinske reforme koje bi koristile državama članicama EU-a, EU-u u cjelini i društvu u cjelini. Skupina će svoje izvješće pripremiti potpuno neovisno.
ZADACI RADNE SKUPINE
Skupina stručnjaka pozvana je da razmotri sljedeće ključne teme:
1. E-trgovina
2. Upravljanje rizicima
3. Učinkovito upravljanje carinskim sve većim rasponom nefinancijskih zadaća
4. Buduća upravljačka struktura
Skupina se sastoji od 12 članova. Članovi se imenuju u osobnom svojstvu te djeluju neovisno i u javnom interesu. Glavni direktori carine bili su pozvani da glavnom direktoru TAXUD-a predlože imena neovisnih osoba za Skupinu mudraca. Sudionici skupine stručnjaka odabrani su kako bi se, gdje je to moguće, osigurala odgovarajuća geografska, rodna i profesionalna ravnoteža. Članovi Skupine imaju iskustvo u javnom ili privatnom sektoru te u carinskim pitanjima, e-trgovini, upravljanju rizicima, međunarodnom lancu opskrbe, IT sustavima i analitici podataka o unutarnjem tržištu i međunarodnom trgovinskom pravu. Članovi se imenuju na razdoblje od devet mjeseci. Skupina je formirana, a voditi će je
bivša ministrica vanjskih poslova, Europske unije i suradnje Španjolske, Arancha González Laya, uz podršku potpredsjednice Mateje Vraničar Erman, savjetnice slovenskog ministra vanjskih poslova i bivšeg ministra financija.
Članovi, koji dolaze iz politike, industrije, trgovine i akademske zajednice, dostavit će konačno izvješće koje će informirati međuinstitucionalnu raspravu do proljeća 2022. Svi članovi sudjelovat će osobno.
Skupina će obavješćivati države članice i Komisiju o napretku svojeg rada. Informacije dostavljene državama članicama i Komisiji trebale bi se posebno usredotočiti na e-trgovinu i upravljanje rizicima s obzirom na hitnu potrebu za rješenjima u ta dva područja.
U Skupini od 12 stručnjaka za carinu su po jedna osoba iz Francuske, Njemačke, Češke, Slovačke, Belgije, predsjednica je iz Španjolske, zamjenica iz Slovenije... ali u Skupini nema nijednog imena iz Hrvatske!
subota, 18.09.2021.
POČINJU EDUKATIVNE RADIONICE O ENERGETSKOJ OBNOVI
VEĆ 20. RUJNA RADIONICE U ČETIRI GRADA
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od ponedjeljka, 20. rujna, započinje s održavanjem edukativnih radionica za građane koji se žele informirati o energetskoj obnovi obiteljskih kuća.
Za sudjelovanje na radionici potrebno se prijaviti putem web stranice Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na linku
https://forms.gle/bvc5Jzhsvp96fng6A
Prisustvovanje edukaciji je besplatno.
Radionice će voditi stručni djelatnici Fonda koji će zainteresiranim građanima pojasniti uvjete i način prijave na Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća. Kao što je već objavljeno zaprimanje zahtjeva na Javni poziv počinje 14. listopada 2021. godine. Radionice su prilika za razgovor sa stručnjacima koji će odgovoriti na pitanja s kojima se građani susreću.
U ponedjeljak 20. rujna 2021. edukativne radionice će se održati na sljedećim lokacijama :
• NEDELIŠĆE
dvorana Sportsko gimnastičkog centra ATON, Marčec Josipa 25, početak 10 sati
• BJELOVAR
Veleučilište u Bjelovaru, Dvorana 1, A.B. Šimića 1, početak u 10 sati
• VARAŽDIN
Kino Gaj, Ulica Ljudevita Gaja 1, početak u 16 sati
• KOPRIVNICA
Inkubator kreativnih industrija „Enter“, Trg dr. Žarka Dolinara 18, s početkom u 16 sati
Daljnji raspored edukativnih radionica na temu energetske obnove obiteljskih kuća, biti će objavljene na web stranici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
petak, 17.09.2021.
AFIRMATIVNA POLITIKA EUROPSKE KOMISIJE
EU ISPLATILA SLOVENIJI PREDUJAM POMOĆI – 231 MILIJUN EURA
Novinar informacije o kojima piše često ne može birati, ali uvijek postoji neka veća ili manja sklonost prema nekim područjima, temama i ljudima. U tom kontekstu moj uži interes je politika
i teme koje pretendira Europska komisija.
Vođenje politike u velikom sustavu zemalja kakva je Euroska unija je za mene fascinantno. Ljudi koje vode politike tog sustava su svi redom ozbiljna gospoda s komunikacijom u svojim izjavama koja je uvjek afirmativna, poticajna i proaktivna, koja uvijek problem nastoji riješiti na dobrobit, uvijek realno opravdava smisao i razloge svojih djelovanja i nastojanja. I u svojim izjavama, tko ih sluša i možda analizira, političari Europske komisije uvjek vjeruju u ono što rade, ali i i vjeruju u uspjeh onih zajednica i zemalja za koje rade i o kojima kroz svoje poslove govore.
To su razlozi što me Europska unija i Europska komisija interesiraju. Ali ne samo to, već i činjenica da me zanima što radi veliki politički sustav, za ono isto vrijeme u koje u Hrvatskoj ima mnogo suprotstavljenih mišljenja, loših namjera nekih saborskih političara, čudnih i nevjerojatnih pozivanja upučenih politički važnim osobama kakva je naprimjer ministar financija, na ostavku radi provedenog godišnjeg odmora na jahti višegodišnjeg prijatelja...
Zbog toga što je mnogo zanimljivije pročitati ono što rade političari EK, nego političari u RH, evo nekoliko današnjih dnevnih novosti iz Europske komisije.
M. Zouhar Zec
PREDSJEDNICA EK NA SUMMITU JUŽNIH ZEMALJA I FORUMU VELIKIH GOSPODARSTAVA
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen boravi danas 17. rujna u Ateni kako bi na poziv premijera Mitsotakisa sudjelovala na summitu južnih zemalja EU -a, poznatom i pod nazivom EU Med Summit. Na vrhu će se fokusirati klimatske promjene i njihov utjecaj na mediteransku regiju. EU Med Grupu čine južne države članice EU Grčka, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija, Cipar, Malta, Portugal i Slovenija. Predsjednica Europske komisije će danas putem videokonferencije sudjelovati i na Forumu velikih gospodarstava čiji je domaćin američki predsjednik Joe Biden. Ovaj je sastanak važna prekretnica uoči COP26 u studenom.
EU ISPLATILA SLOVENIJI PREDUJAM POMOĆI – 231 MILIJUN EURA
Europska komisija 17. rujna isplatila je Sloveniji, koja je trenutno predsjedateljica Vijeća EU, 231 milijun eura u predfinanciranju Instrumenta za oporavak i otpornost (RRF). Ta je suma ekvivalentna iznosu od 13% državnih potpora u plaćanju predujma pomoći za pokretanje i provedbu ključnih investicijskih i reformskih mjera navedenih u slovenskom planu oporavka i otpornosti.
Komisija će odobriti daljnje isplate na temelju provedbe ulaganja i reformi navedenih u slovenskom planu oporavka i otpornosti. Zemlja će tijekom trajanja svog plana ukupno primiti 2,5 milijardi eura, uključujući 1,8 milijardi eura bespovratnih sredstava te 705 milijuna eura zajmova. Današnja isplata prati nedavnu uspješnu provedbu prvih operacija posudbe u okviru Next Generation EU. Do kraja godine Komisija namjerava prikupiti ukupno 80 milijardi eura dugoročnog financiranja, koje će nadopuniti kratkoročni računi EU, za financiranje prvih planiranih isplata državama članicama u okviru Nex tGeneration EU. Instrument RRF je u središtu NextGenerationEU -a koji će osigurati 800 milijardi eura (u tekućim cijenama) za potporu ulaganjima i reformama u svim državama članicama.
ITALIJI 4,7 MILIJARDI EURA ZA NOVA RADNA MJESTA U NEKOLIKO REGIJA
Komisija je dodijelila Italiji 4,7 milijardi eura u skladu s REACT-EU (Recovery Assistance for Cohesion and the Territories of Europe) za poticanje odgovora zemlje na krizu koronavirusa i doprinos održivom društveno-ekonomskom oporavku. Novo financiranje rezultat je izmjene dva operativna programa Europskog socijalnog fonda (ESF) i Fonda za europsku pomoć najugroženijima (FEAD). Talijanski nacionalni program ESF -a ‘Aktivne politike zapošljavanja’ dobit će 4,5 milijardi eura za potporu zapošljavanju u područjima koja je pandemija najviše pogodila. Dodatna sredstva povećat će zapošljavanje mladih ljudi i žena, omogućiti radnicima sudjelovanje u obuci i podržati prilagođene usluge za tražitelje zaposlenja. Osim toga, pomoći će u zaštiti radnih mjesta u malim poduzećima u regijama Abruzzo, Molise, Kampanija, Puglia, Basilicata, Calabria, Sicilija i Sardinija.
Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit rekao je: „Europska unija nastavlja pomagati svojim građanima u prevladavanju krize COVID-19. Nova sredstva za Italiju pomoći će u otvaranju radnih mjesta, posebno za mlade ljude i žene, u regijama kojima je to najpotrebnije. Ulaganja u vještine drugi su prioritet i bitni su za savladavanje ekoloških i digitalnih prijelaza. Posebnu pozornost posvećujemo i najugroženijima u Italiji jačanjem financiranja pomoći u hrani.
Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira rekla je:
„Regije su u središtu oporavka Europe od pandemije. Oduševljena sam što države članice koriste hitnu pomoć Unije za borbu protiv pandemije i za pokretanje održivog i uključivog oporavka na dugi rok. Financiranje u okviru programa REACT-EU pomoći će Talijanima u najugroženijim regijama da se oporave od krize i postave temelje za moderno gospodarstvo koje gleda u budućnost. Kao dio Next Generation EU-a, REACT-EU osigurava dodatna sredstva u iznosu od 50,6 milijardi eura (po trenutnim cijenama) programima kohezijske politike tijekom 2021. i 2022. godine za podršku otpornosti na tržištu rada, radnih mjesta, malih i srednjih poduzeća i obitelji s niskim prihodima"
KAMPANJA #EUBeachCleanup 2021 – PROTIV ZAGAĐENJA MORA
Službeno pokrenuta 18. kolovoza, kampanja #EUBeachCleanup 2021. vrhunac će doživjeti na Svjetski dan čišćenja obale što je 21. rujan . Od lipnja, akcije čišćenja organizirane su u obalnim zemljama i zemljama bez izlaza na more, a trajat će do kraja listopada. Visoki predstavnik EU Josep Borrell rekao je: „Naše akcije utječu na naše oceane. Naš je izbor: ili nastavljamo zagađivati ocean morskim otpadom, ili poduzimamo mjere i čistimo svoje more. #EUBeachCleanup izvrsna je individualna i kolektivna akcija volontera diljem svijeta kako bi plaže bile čiste i zaštitili morski svijet. To je potrebno, hitno je, svatko može pridonijeti obnovi našeg planeta. ”
Povjerenica za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevicius rekla je:
„Obnova biološke raznolikosti, zaštita oceana i osnaživanje građana visoko su na dnevnom redu EU -a. Istinska snaga #EUBeachCleanup -a je u tome što sve to objedinjuje i osvaja svjetsku pozornost. Riječ je o pokretanju razgovora i pretvaranju Europskog zelenog dogovora u globalnu plavu akciju. Pridruži nam se. Zajedno možemo napraviti razliku. ” Svake godine milijuni tona smeća završe u oceanu s izravnim i smrtonosnim učinkom na divlje životinje. Zagađenje mora počinje na kopnu i jedan je od glavnih pokretača iscrpljivanja biološke raznolikosti mora. Zbog toga je EU od 2017. organizirala godišnju kampanju #EUBeachCleanup - globalno podizanje svijesti koje svake godine snažno poziva na akciju, stvarajući zamah za usvajanje ambicioznih mjera zaštite oceana na međunarodnoj razini. Ovogodišnje izdanje dolazi uoči 15. Konferencije stranaka Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti (CBD COP15) u listopadu i nakon što je zakonodavstvo EU-a o plastici za jednokratnu uporabu stupilo na snagu u srpnju.
Otvaranjem ovog teksta na mobitelu, fotografija će se na dodirivanjem prstom, povećavati. Pri tome je moguće
jasno pročitati svako ime i prezime i funkciju povjerenika u Europskoj komisiji. mzz
četvrtak, 16.09.2021.
JAVNIM POZIVOM ZAPOČINJE SUFINANCIRANJE ENERGETSKE OBNOVE OBITELJSKIH KUĆA
OBJEKTI MORAJU IMATI ENERGETSKI RAZRED!
Prema informacijama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstava i državne imovine, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je 15. rujna Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća. Poziv je dostupan na internetskih stranicama Fonda a prijave građana čiji objekti nisu oštećeni u potresu počinju se zaprimati 14. listopada 2021. godine.
• Javni poziv (EnU-2/21) za energetsku obnovu obiteljskih kuća je na linku: https://www.fzoeu.hr/hr/natjecaj/7539?nid=165
U okviru ovog poziva, sufinancira se cjelovita energetska obnova, ali i samostalni sustavi za korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući fotonaponske elektrane. Ono u čemu se ti projekti razlikuju je postotak sufinanciranja i minimalni energetski razred kuće koja se prijavljuje za obnovu.
Mjere koje se sufinanciraju su slijedeće:
• A1. - cjelovita energetska obnova koja obuhvaća povećanje toplinske zaštite elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora kroz provedbu minimalno jedne od mjera na vanjskoj ovojnici obiteljske kuće i ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije
• A2. - povećanje toplinske zaštite elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora kroz provedbu minimalno jedne od mjera na vanjskoj ovojnici obiteljske kuće
• A3. - ugradnja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije.
Popisi mjera, njihovih minimalnih tehničkih uvjeta, kao i prihvatljive opreme i radova kojima se isti postižu sadržani su u Tehničkim uvjetima, koji se mogu vidjeti na linku:
https://www.fzoeu.hr/docs/165/Popis%20Tehni%C4%8Dkih%20uvjeta_EnU-2_21.pdf
Obiteljske kuće čija se energetska obnova potiče moraju biti energetski certificirane te moraju imati energetski razred (prema godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje, QH,nd):
• D ili lošijeg u kontinentalnoj Hrvatskoj odnosno C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj, u slučaju provedbe aktivnosti A1 ili A2,
• C ili boljeg u kontinentalnoj Hrvatskoj odnosno B ili boljeg u primorskoj Hrvatskoj, u slučaju provedbe aktivnosti A3.
Iznos sufinanciranja je do 60 posto bespovratnih sredstava, pri čemu je toplinska zaštita nekog od vanjskih elemenata vanjskih zidova, krova, poda ili stolarije, obvezna mjera, za koju je maksimalno moguće dobiti do 120.000 kuna. Međutim ako je obnova cjelovita odnosno ako uključuje i ugradnju nekog od sustava za korištenje obnovljivih izvora energije onda je maksimalan iznos poticaja 204.000 kuna.
Sredstva će za takve sustave moći dobiti i kuće boljih energetskih svojstava, kojima nisu potrebne mjere energetske obnove.
Riječ je o kućama:
• energetskog razreda C ili boljeg u kontinentalnoj Hrvatskoj
• odnosno B ili boljeg u primorskoj Hrvatskoj,
• na raspolaganju će biti 40, 60 ili 80 posto bespovratnih sredstava za sustave korištenja obnovljivih izvora energije, ovisno o lokaciji
Na Javni poziv Fonda mogu se prijaviti:
• građani, vlasnici ili suvlasnici kuća površine do 600 m2 ili do 3 stambene jedinice, u kojima je više od 50 posto površine namijenjeno stanovanju.
Obvezan uvjet je i suglasnost ostalih suvlasnika te prebivalište na navedenoj adresi, prijavljeno najkasnije 30 dana prije podnošenja prijave koje će i ove godine biti isključivo elektroničkim putem.
Zainteresirane građane se poziva da za početak u sustavu ePrijave (https://prijave.fzoeu.hr) izrade svoj korisnički račun, kako bi se nakon početka zaprimanja prijava mogli ulogirati, unijeti potrebne podatke i učitati obvezne dokumente. Prijava se dovršava potvrdom unosa podataka i dokumenata te se lista zaprimljenih zahtjeva kreira prema vremenu njihovog zaprimanja.
Obvezna dokumentacija je :
• sken osobne iskaznice svih suvlasnika kuće
• zemljišno-knjižni izvadak čestice
• važeći dokaz da je obiteljska kuća izgrađena prema Zakonu o gradnji
Ključni dokumenti su i slijedeći:
• Izvješće energetskog certifikatora o provedenom energetskom pregledu i važeći energetski certifikat obiteljske kuće, na temelju kojih mora biti izrađena i dostavljena detaljna ponuda ili troškovnik izvođača radova odnosno dobavljača opreme
• fotodokumentacija kojom se dokazuje postojeće stanje obiteljske kuće
• Glavni projekt, ako se provode mjere za koje je propisana obveza njegove izrade
Za postupak prijave moguće je potražiti i stručnu podršku, koju će im Fond sufinancirati u iznosu do 500 kuna.
Fond za za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planira održati informativne radionice na više od dvadesetak lokacija diljem Hrvatske na kojima će svima zainteresiranima odgovoriti na sva pitanja. Prezentacije i materijali s radionica bit će dostupni putem Fondove internetske stranice, kao i popis najčešćih pitanja i odgovora. Na taj način se želi osigurati informranost zainteresiranih i što veći broj ispravnih prijava, a time i što veća iskoristivost dostupnih sredstava.
Podnošenje prijava na Poziv započinje 14. listopada 2021. godine u 9:00 sati, isključivo putem sustava za e-prijavu.
Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je nakon što je Vlada RH donijela Odluku o produžetku Programa energetske obnove obiteljskih kuća, kojeg je izradilo Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine. Provedbom Odluke Vlade osigurava se kontinuitet energetske obnove zgrada u 2021. godini do izrade novog Programa koji će pokriti razdoblje do 2030. godine.
ENERGETSKA OBNOVA I ZA KUĆE OBNOVLJENE NAKON POTRESA
U mjesecu listopadu 2021. godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ima u planu objaviti Javni poziv za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća koje su bile oštećene u potresu, a nakon provedene konstrukcijske obnove ili nakon popravaka ne konstrukcijskih elemenata, odnosno usporedno s istim. Tim će se pozivom, obnova obiteljskih kuća oštećenih u potresu, sufinancirati sa stopom od 80 posto prihvatljivih troškova. Cilj je osigurati jednake uvjeta sufinanciranja konstruktivne i energetske obnove, te poticanja vlasnika obiteljskih kuća na sveobuhvatnu obnovu. Za taj budući Javni poziv osigurano je dodatnih 100 milijuna kuna.
Cilj sufinanciranih mjera je smanjiti količinu potrebne energije za zagrijavanje i hlađenje prostora te povećati korištenje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama, čime će se građanima poboljšati kvaliteta života i smanjiti financijski troškovi.
srijeda, 15.09.2021.
ZAŠTO U ČLANKU 199.NACRTA ZAKONA O AUTORSKIM PRAVIMA I SRODNIM PRAVIMA, JE IZOSTAVLJENA ZAŠTITA AUTORA I IZDAVAČA ?
JEDINSTVO, PROSPERITET I SOLIDARNOST
KOJE SU ZNAČAJKE EUROPSKE UNIJE,
U HRVATSKOJ NE VRIJEDE NIŠTA !
Valentina Wiesner predsjednica Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) u RH u priopćenju od 9. rujna obavještava javnost o tome kako, premda Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU 2019/790, Članak 5. predviđa da države članice uvedu naknadu za autore i izdavače, Hrvatska to u novom zakonskom prijedlogu nije učinila.
Zašto? Čini se zato što netko ima kompetenciju iskazivanja političke moći ,nad Zakonom o autorskim pravima i srodnim pravima. A taj je na visokoj poziciji u Vladi RH..
Direktorica i glavna tajnica (International Federation of Reproduction Rights Organisations) IFRRO Caroline Morgan, u pismu članovima Hrvatskog Sabora od 8. rujna kaže „Pišemo vam jer je implementacija Članka 5. Direktive u nacrt ZAPSP-a (Članak 199.) izazvala našu zabrinutost s obzirom da predlaže da se od implementacije Članka 5. izuzmu „primjeri u nastavi“ bez ikakve naplate ili pravične naknade za nositelje prava za korištenje njihovih djela i drugih predmeta zaštite u digitalnim i prekograničnim nastavnim aktivnostima“.
Pravedan ishod se očekuje- ili zauzimanjem saborskih zastupnika, ili članova Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, ili od strane EU, što će naknadno biti zatraženo. (mzz)
OBJAVLJUJEM PRIOPĆENJE VALENTINE WEISNER, PREDSJEDNICE DZNAP-a RH.
IFRRO (International Federation of Reproduction Rights Organisations), krovno međunarodno udruženje organizacija za kolektivnu zaštitu prava autora i nakladnika, uputilo je pismo na ključne adrese koje odlučuju o donošenju Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (ZAPSP) u Hrvatskoj. U pismu su izrazili zabrinutost oko implementacije Članka 5. Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU. Posrijedi je članak koji predviđa mogućnost monetizacije autorskih prava za autorska djela korištena u digitalnoj i prekograničnoj nastavi.
- Pišemo vam jer je implementacija Članka 5. Direktive u nacrt ZAPSP-a (Članak 199.) izazvala našu zabrinutost s obzirom da predlaže da se od implementacije Članka 5. izuzmu „primjeri u nastavi“ bez ikakve naplate ili pravične naknade za nositelje prava za korištenje njihovih djela i drugih predmeta zaštite u digitalnim i prekograničnim nastavnim aktivnostima – stoji u pismu koje potpisuje direktorica i glavna tajnica IFRRO-a Caroline Morgan.
Čelnica IFRRO-a istaknula je da Članak 5. snažno utječe na autore i izdavače, jer su pisani obrazovni materijali značajan dio izdavačkog tržišta, a to su istodobno i izvori koje učitelji i učenici najčešće kopiraju. IFRRO smatra da je mehanizam za poticanje razvoja rješenja za kolektivno licenciranje u obrazovnom sektoru ključan kako bi podržala održivost lokalnog izdavačkog sektora.
- IFRRO je stoga vrlo zabrinut što Članak 199. nacrta ZAPSP-a trenutačno ne predviđa mehanizam koji će očuvati i promicati sustave licenciranja između korisnika i organizacija za kolektivnu zaštitu autora i izdavača. Takvi sustavi već su dugo uspostavljeni u mnogim europskim zemljama i pokazali su se kao fleksibilna rješenja za korisnike, uključujući i prekogranične, u prilagodbi nove digitalne primjene. Važno je da ugovori o licenciranju, koji pružaju pravnu sigurnost obrazovnim ustanovama i omogućavaju studentima pristup kvalitetnim, inovativnim sadržajima, budu predviđeni u novom Zakonu. Takvo licenciranje osiguralo bi da nositelji prava primaju poštenu naknadu – upozorila je Caroline Morgan.
IFRRO smatra da je od fundamentalne važnosti izbjeći situaciju u kojoj se ne primjenjuju niti opcija licenciranja ni odredba o naknadi prema Članku 5. Direktive, jer bi to bilo izuzetno štetno, kako za studente, tako i za autore i izdavače. Ključno je, smatraju, prilagoditi provedbu Članka 5. Direktive u ZAPSP-u na način da se izuzetak od Članka 5. primjenjuje samo u slučajevima kada nema dostupnih licenci te da u slučajevima u kojima se iznimka ipak primjenjuje, postoji odredba o pravičnoj naknadi za autore i izdavače.
- Prema pravu EU-a i međunarodnom pravu, iznimke i ograničenja trebala bi se primjenjivati samo u određenim posebnim slučajevima koji nisu u suprotnosti s normalnim iskorištavanjem djela ili ostalih predmeta zaštite i ne čine nerazumnu štetu legitimnim interesima nositelja prava. Bez jasnih granica, implementacija Članka 5. mogla bi dovesti do zloupotrebe, pri čemu bi se proširilo kopiranje autorskih djela – zabrinuti su u međunarodnoj organizaciji za zaštitu kolektivnih autorskih prava.
IFRRO zakonodavcu preporučuje i uvođenje precizne definicije „sigurnog elektroničkog okruženja“ kako bi se izbjegla uporaba na određenim društvenim mrežama ili aplikacijama za razmjenu poruka koje riskiraju prenošenje na otvoreni internet. To je, kažu, osobito važno u svjetlu zabrinjavajućeg porasta neovlaštenog širenja obrazovnih sadržaja putem aplikacija za razmjenu poruka.
- Premda Direktiva predviđa da države članice uvedu pravičnu naknadu za korištenje autorskih djela u digitalnoj i prekograničnoj nastavi, Hrvatska to u novom zakonskom prijedlogu nije učinila, na štetu, i autora, i nakladnika. Kao krovna organizacija koja u svom članstvu ima kolektivne organizacije koje zastupaju i autore i izdavače IFRRO se zauzeo da zakonodavcima ukaže na potencijalne posljedice i štetu – prokomentirala je Valentina Wiesner, predsjednica Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava, koje je u procesu pristupanja u članstvo IFRRO-a.
Hrvatski autori i izdavači zabrinuti su zbog ovakve situacije, a IFRRO dijeli te brige i podržava nastojanja da se štetne odredbe promijene. Mjerodavne upućuju i na rješenja kakva postoje u drugim državama EU-a koja se mogu naći na stranici www.contentforeducation.org. ( kraj priopćenja)
utorak, 14.09.2021.
IZVRŠNI PODPREDSJEDNIK EK VALIS DOMBROVSKIS SLUŽBENO POSJETIO ZAGREB
UVOĐENJE EURA, NAKON OPORAVKA OD KRIZE
Izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis boravio je 13. rujna u Zagrebu u službenom posjetu, nakon što je prošlog tjedna u Sloveniji na Brdu potpisan sporazum odnosno Memorandum s Hrvatskom, potpisao ga je Boris Vujčić guverner NBH, o praktičnim koracima za početak proizvodnje euro kovanica. Memorandum predstavlja važnu prekretnicu u nastojanjima Hrvatske da se pridruži euro području. Sve je počelo prije dvije godine kada je Hrvatska poslala pismo namjere za pridruživanje ERM II.Hrvatska ima u planu od 1. 1. 2023. imati euro kao platežnu valutu i biti u euro području i sve pripreme su u tijeku.
U prisustvu potpredsjednika Europske komisije za gospodarstvo Valdisa Dombrovskisa održana je 11. sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u RH kojoj je predsjedao premijer Andrej Plenković, a na kojoj su bili i guverner Narodne Banke Hrvatske
Boris Vujčić, ministar financija dr. Zdravko Marić, te ostali članovi Vijeća.
U fokusu hrvatskih medija, kada je o prelasku na euro valutu riječ, je prije svega pitanje poskupljenja hrane. Druge prednosti uvođenja eura su malo komunicirane.(m.zouhar zec)
Izvršni podpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis boravio je 13. rujna u Zagrebu
No vice prezident EK Dombrovskis o euru je u svom govoru naglasio prednosti uvođenja eura povezavši taj događaj sa stanjem ekonomije koja je doživjela krizu radi pandemije COVID19.
„Prvi zadatak je potpuni oporavak od krize, budući da i sve zemlje članice EU -a naporno rade na tome.Najnoviji podaci pokazuju da je hrvatski BDP u drugom tromjesečju rastao za više od 16 posto. Ovo je izuzetan skok u odnosu na smanjenje od 8 posto zabilježeno 2020. godine.
Međutim, jedan pokazatelj koji predstavlja rizik je relativno niska razina cijepljenja u Hrvatskoj protiv COVID-19- koji je 50,8 posto odrasle populacije, prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti. Glavni prioritet bi trebao biti cijepljenje osoba koje još nisu primile cjepivo „ rekao je Dombrovskis te nastavio „Drugi je zadatak pripremiti gospodarstvo za ulazak u euro. Sada je prošlo više od godinu dana otkako je kuna ušla u Mehanizam tečaja II. Ovo je bila važna prekretnica na hrvatskom putu prema euru.Već smo na pola puta u sudjelovanju u ERM -u II i osiguravanju stabilnosti tečaja - što je jedan od četiri kriterija iz Maastrichta.
I prije ulaska u ERM II, kuna je prema euru bila uglavnom stabilna. Od ulaska, njegov tečaj je jako fluktuirao - u uskom pojasu od manje od 1 posto - oko svog središnjeg pariteta ERM II. Ostali kriteriji konvergencije jednako su važni. Sve ih je potrebno ispuniti. „
Podpredsjednik EK za gospodarstvo je rekao da će Hrvatska morati pokazati da se cijene, kamatne stope i javne financije razvijaju na način koji je u skladu s trajnim sudjelovanjem u euro području.
„To zahtijeva držanje inflacije pod kontrolom i niske financijske troškove. Također bismo očekivali da će Vlada osigurati da javni deficit bude ispod 3 posto BDP -a od sljedeće godine“ – rekao je gost iz EK.
PREDNOSTI EURA
Kao prednosti uvođenja eura kao platežne valute izvršni potpredsjednik Valdis Dombrovskis naveo je slijedeće:
„Prvo, usvajanje eura šalje pozitivan signal ulagačima. Hrvatska će postati dio monetarne unije od povjerenja i druge najveće svjetske valute. Korištenje eura olakšat će ulaganje u zemlju. Time će se smanjiti barijere za tvrtke.Uklonit će troškove zamjene valute. Može pomoći u stabilizaciji kamatnih stopa, olakšavajući i jeftinije zaduživanje ljudi i tvrtki. Donosi pozitivan utjecaj na rast zahvaljujući potpunoj integraciji u jedinstveno tržište EU -a, gdje će vaša roba i usluge postati konkurentniji. To će zauzvrat dovesti do višeg životnog standarda.
Budući da je euro stabilna valuta koja se uvelike koristi u globalnoj trgovini i financijskim tržištima, članstvo u euro području ograničava rizik od iznenadnih odljeva kapitala u vrijeme krize.
Europski mehanizam za stabilnost može osigurati financiranje državama članicama euro područja ako izgube ili riskiraju gubitak pristupa tržištima. Banke koje posluju u euro području također mogu koristiti potporu Europske središnje banke tijekom krize, tako da mogu nastaviti kreditirati ljude i tvrtke u potrebi. Vidjeli smo da se to događa tijekom pandemije. Za razliku od prethodne financijske i gospodarske krize, ovaj put su banke bile dio rješenja - a ne dio problema.
Iako je važno da se zemlje pridruže euro zoni, one bi također trebale napredovati unutar zone. To zemlju čini privlačnijom za ulagače i poboljšava kvalitetu života ljudi „ rekao je gost iz EU Dombrovskis.
„Potičem vas da nastavite raditi na poboljšanju poslovnog okruženja; učiniti javnu upravu i sudstvo učinkovitijim; ojačati svoja pravila i strukture u borbi protiv pranja novca.Konačno, kao dio procesa uvođenja eura, Hrvatska je zaključila bliski sporazum o suradnji Bankarske unije sudjelovanjem u njegovim nadzornim aranžmanima.Biti dio Bankarske unije znači primjenu zajedničkog financijskog pravilnika. Vidjeli smo tijekom krize da to pomaže zemljama da smanje rizik od financijske nestabilnosti i da izgrade financijske amortizere kao jastuk za šokove u vrijeme krize „ rekao je Dombrovskis.
KAKO POSTIĆI USPJEH S EUROM?
„ Na dan kada euro zamijeni kunu, valuta će biti u vašim rukama. Bit će važno jasno obavijestiti ljude da će neko vrijeme moći mijenjati svoj novac. Poslovne banke zamjenjivat će kunu godinu dana nakon „dana eura“. Hrvatska narodna banka mijenjat će kunske kovanice tri godine, a kunske novčanice na neodređeno vrijeme. Posebno mi je drago bilo čuti“ rekao je Dombrovskis, „ da će tijekom prvih šest mjeseci nakon uvođenja eura Hrvati moći besplatno mijenjati kune u poštanskim uredima i uredima Fine .Ovaj pristup će više nego udvostručiti broj mjesta na kojima će biti moguća zamjena kuna u eura. To će ljudima olakšati uvođenje eura.
PRIPREME ZA POČETAK - TESTIRANJE EURO KOVANICA
„Prošlog petka, 10. rujna, guverner Narodne banke, predsjednik Euroskupine i Europska komisija potpisali su Mmemorandum o proizvodnji euro kovanica za potrebe testiranja i pripreme kovanja.
Hrvatska sada treba poduzeti sve potrebne korake za početak kovanja euro kovanica na dan donošenja tečaja .Još jedna važna stvar koju treba istaknuti je da nitko ne bi trebao koristiti ulazak u euro kao izgovor za povećanje cijena. Ljudi se brinu zbog ovoga i zbog toga što su prevareni u trgovinama. Prema Eurobarometeru, 82 posto Hrvata zabrinuto je zbog zlouporabe određivanja cijena u tom razdoblju.
Već i prije i nakon uvođenja eura, cijene svih roba i usluga moraju se prikazivati paralelno - u eurima i kunama. Na taj se način ljudi mogu naviknuti na novu valutu i osjećati se zaštićenima od nepravilne konverzije cijena. Zatim je važno pozabaviti se neopravdanim povećanjem cijena“ – rekao je Dombrovskis.
Rekao je da ima iskustvo kada je Latvija uvela euro. „Osmislili smo posebnu kampanju pod nazivom 'Fair Euro Introducer'.Naravno, svi su zakonski obvezni koristiti službeni tečaj konverzije. U Latviji su tvrtke koje su sudjelovale u kampanji, koja je uključivala sve velike lance supermarketa, također obećale da neće zloupotrijebiti novonastalu situaciju kao način za podizanje cijena. Dogovorili su se da postanu ambasadori ulaska Latvije u euro objasnivši euro sustav klijentima i partnerima. Ova iskrena i transparentna kampanja djelovala je impresivno dobro.“
KOMUNIKACIJSKA KAMPANJA ZA UVOĐENJE EURA
„Ankete pokazuju da su Hrvati pozitivni u pogledu uvođenja eura: 61 posto je za, što je povećanje od 6 posto u odnosu na 2020. Ipak, znam da postoji i protivljenje. To je gotovo neizbježno. Sve što bih rekao iz vlastitog iskustva je da je od vitalnog značaja jasno obavijestiti i uvjeriti ljude o praktičnim učincima eura. To znači solidnu komunikacijsku kampanju koja će doći do svih u svim dijelovima zemlje, u svim oblicima medija“- rekao je izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis
POHVALE VLASTI ZA POLITIČKU VOLJU
„Pohvaljujem hrvatske vlasti na njihovoj snažnoj političkoj volji da uvedu euro već 2023. godine - i to unatoč velikim preprekama i zastojima koje zemlja trpi. Europska komisija će podržati Hrvatsku u njezinim nastojanjima da ispuni taj vremenski okvir. No to će biti moguće postići samo ako Hrvatska ispuni sve kriterije konvergencije. Komisija će svoju procjenu konvergencije objaviti u prvoj polovici 2022. Ako su ispunjeni svi kriteriji, Vijeće će tada donijeti odluku o utvrđivanju tečaja i dopustiti da se euro uvede kao hrvatska valuta od 1. siječnja 2023. godine. Uvođenje eura označilo bi završetak integracije Hrvatske u Europsku uniju. Manje od deset godina nakon pristupanja EU, to bi bilo veliko postignuće.
Činjenica da je Hrvatska naporno radila kako bi došla dovde, čak i za vrijeme pandemije, potvrđuje da je euro privlačna, otporna i uspješna globalna valuta. To je veliko bogatstvo za Europu i simbol jedinstva, prosperiteta i solidarnosti“ rekao je Valdis Dombrovskis koji ima mandat podpredsjednika za gospodarstvo EK do 2024. godine.
NIJE CILJ SAMO POPRAVITI, VEĆ I TRANSFORMIRATI GOSPODARSTVO
„Nijedna valuta, stara ili nova, ne može nadoknaditi loše politike.To znači čvrst plan reformi i ulaganja u strateška područja kako bi hrvatsko gospodarstvo moglo uspješno i glatko funkcionirati kada postane dio euro područja.
Ovo me dovodi do plana za oporavak i otpornost - RRF. Hrvatski nacionalni plan oporavka pomoći će pripremiti gospodarstvo za uspješno članstvo u euro području. Hrvatska će biti najveći primatelj RRF -a od svih država članica razmjerno veličini njezina gospodarstva - 11,6 posto BDP -a u 2019. To je znatna količina mjesečno. Ono što je sada od vitalnog značaja je da se plan pravilno primijeni.
Kratkoročno, to će Hrvatsku postaviti na put oporavka nakon razornog utjecaja pandemije i pomoći zemlji u obnovi nakon prošlogodišnjih potresa. Cilj RRF -a nije samo popraviti naša gospodarstva nego ih i transformirati: stvoriti bolje i prosperitetnije živote za sljedeću generaciju.
Dugoročno, ovo će financiranje pomoći Hrvatskoj da se pozicionira u budućnosti, osobito promicanjem područja potencijalnog rasta, poput zelenih i digitalnih prijelaza.
Prilika ne samo za ulaganje u budućnost zemlje bez povećanja javnog ili privatnog duga, već i za provođenje reformi za povećanje učinkovitosti javnog sektora i cjelokupnog gospodarstva, kao i za ulaganje u vještine, zapošljavanje i borbu protiv siromaštva.
Pod uvjetom da se planirane reforme i ulaganja provode na odgovarajući način, hrvatsko financiranje iz RRF-a moglo bi 2026. povećati BDP za 2,9 posto iznad scenarija koji nije RRF, te otvoriti i mnoga nova radna mjesta. No, pozitivan učinak financiranja osjetio bi se mnogo prije.“
REFORME MORAJU IĆI S ULAGANJIMA
„Reforme su vitalne za trajni oporavak. Moraju ići ruku pod ruku s ulaganjima „– naglasio je gost iz EK.
„Novac RRF -a mora se koristiti za oživljavanje reformi radi povećanja konkurentnosti, gospodarske fleksibilnosti i socijalne kohezije. Hrvatski plan oporavka ima za cilj poboljšati nacionalno poslovno okruženje i riješiti prepreke rastu i ulaganjima. Promicat će obnovljivu energiju, održivi promet i energetsku učinkovitost rekonstrukcijom zgrada nakon potresa. To je jako važno za Hrvatsku, gdje energetski neučinkovite zgrade čine 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisije CO2.Planom se želi uvesti veća digitalna povezanost i digitalizirat će se javna uprava. I stavlja dobrodošao fokus na poboljšanje pravosudnog sustava i borbu protiv korupcije. Sve ove mjere zajedno trebale bi pomoći u poticanju rasta i trajnom oporavku. Pripremit će Hrvatsku ne samo za uvođenje eura, već i za život unutar euro područja.“„Čestitam na dosadašnjem uloženom trudu na putu ka euru.Iz vlastitog iskustva u Latviji znam da put do eura može biti neravan. Može izgledati dugo“ rekao je Dombrovskis i nastavio:
„To je put koji mijenja zemlje na bolje.Čini ih snažnijima, otpornijima, konkurentnijima i prosperitetnijima. Bolja mjesta za život. U ime Europske komisije mogu reći da smo tu da pomognemo. Podržavat ćemo vas sve do ‘dana eura’, pa i dalje. Nastavljajući s teškim radom, nadam se da ću uskoro dočekati Hrvatsku kao najnoviju članicu zajedničkog europskog valutnog područja.“ Izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis zaželio je Hrvatskoj Sretno i Uspješno!
ponedjeljak, 13.09.2021.
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE ODOBRILO SEDMOGODIŠNJE FINANCIRANJE ZA ZEMALJE KOJE SU U PROCESU PRISTUPANJA
POMOĆ UNIJE PREMA TEMATSKIM PRIORITETIMA – A NE
KROZ FINANCIJSKE OMOTNICE ZEMLJAMA
Države članice su 7. rujna dale konačno zeleno svjetlo za gotovo 14,2 milijarde eura pred pristupne financijske pomoći za razdoblje 2021. – 2027. u korist Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Republike Sjeverne Makedonije, Republike Srbije i Republike Turske, piše u priopćenju za medije Vijeća EU od 7. rujna 2021.
U priopćenju se dalje kaže slijedeće :„Tom će se potporom pomoći korisnicima u provedbi reformi s ciljem budućeg članstva u Uniji. Korisnici će dobiti potporu u provedbi nužnih političkih, institucijskih, pravnih, administrativnih, socijalnih i gospodarskih reformi kako bi se uskladili s vrijednostima Unije i postupno se uskladili s pravilima, standardima, politikama i praksama Unije.
Pristup temeljen na uspješnosti i načelo pravedne podjele
Pomoć u okviru instrumenta IPA III zasnivat će se na pristupu koji se temelji na uspješnosti i načelu pravedne podjele. To znači da će se opseg i intenzitet pomoći razlikovati ovisno o uspješnosti korisnika. Posebna pozornost posvetit će se naporima uloženima u ključna područja reformi (vladavina prava i temeljna prava, demokratske institucije i reforma javne uprave, kao i gospodarski razvoj i konkurentnost). Istodobno će se primjenjivati načelo pravedne podjele kako bi se osiguralo da se opsegom i intenzitetom financiranja uzimaju u obzir ne samo uspješnost korisnika nego i njihove potrebe i kapaciteti da bi se izbjegla nerazmjerno niska razina pomoći u usporedbi s drugima te osigurao napredak svih korisnika.
Uvjeti financiranja
Predviđeno je i da se opseg i intenzitet pomoći mogu prilagoditi u slučaju znatnog nazadovanja ili trajnog nedostatka napretka korisnika u područjima ključnih reformi. U takvim bi se slučajevima financijska sredstva mogla razmjerno smanjiti i preusmjeriti bez ugrožavanja potpore za poboljšanje temeljnih prava, demokracije i vladavine prava, među ostalim potpore civilnom društvu.
Tematski prioriteti
Pomoć Unije, s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2021., podijelit će se prema tematskim prioritetima, a ne na financijske omotnice za pojedine zemlje.
Kontekst
Komisija je u lipnju 2018. predstavila svoj prijedlog uredbe o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III). Vijeće je donijelo svoje stajalište u ožujku 2019., a predsjedništvo Vijeća EU-a i Parlament postigli su politički dogovor 2. lipnja 2021.
Instrumentom IPA III osigurava se kontinuitet s instrumentom IPA II (kojim je obuhvaćeno razdoblje 2014. – 2020.) i dopunjuju drugi instrumenti (osobito Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa) i politike Unije (npr. o klimatskim promjenama).
Sljedeći koraci
Nakon današnje službene potpore Vijeća na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta morat će se dovršiti postupak potvrđivanja. Donošenje uredbe očekuje se u rujnu ".
Cilj je instrumenta IPA III podupirati korisnike pri donošenju i provedbi političkih, institucionalnih, pravnih, administrativnih, socijalnih i gospodarskih reformi potrebnih da bi ti korisnici poštovali vrijednosti Unije i postupno se uskladili s pravilima, normama, politikama i praksama (pravnom stečevinom) Unije u svrhu budućeg članstva u Uniji, čime se doprinosi obostranoj stabilnosti, sigurnosti, miru i prosperitetu. Instrumentom IPA III osigurava se kontinuitet s instrumentom IPA II (kojim je obuhvaćeno razdoblje 2014. – 2020.) i komplementarnost s drugim instrumentima (osobito s Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa) i politikama Unije (npr. o klimatskim promjenama). Izvor: NACRT OBRAZLOŽENJA VIJEĆA, 27. 8. 2021. Bruxelles
subota, 11.09.2021.
SPORAZUM S HRVATSKOM O PRAKTIČNIM KORACIMA ZA POČETAK PROIZVODNJE EUROKOVANICA
MEMORANDUM KAO PRIPREMA ZA PRIDRUŽENJE EUROPODRUČJU
Prema priopćenju Europske komisije od 10. rujna, Europska komisija i države članice europodručja potpisale su 10. rujna Memorandum o razumijevanju (MoU) s Hrvatskom u kojem su izloženi praktični koraci koji će omogućiti zemlji da počne proizvoditi eurokovanice kada primi odobrenje za pridruživanje europodručju. Ovo predstavlja važnu prekretnicu u nastojanjima Hrvatske da se pridruži europodručju.
Memorandum o razumijevanju potpisali su izvršni potpredsjednik Valdis Dombrovskis, povjerenik Gentiloni, predsjednik Euroskupine Paschal Donohoe i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na svečanosti koja je uslijedila nakon sastanka Euroskupine koji je održan 10. rujna na Brdu u Sloveniji, koja je trenutna predsjedateljica Vijeća EU.
Memorandum o razumijevanju dopušta Hrvatskoj da uz pomoć Komisije i država članica europodručja izvrši sve potrebne pripreme prije i do samog kovanja eurokovanica. To, među ostalim, uključuje: odabir Hrvatske od strane nacionalnog bočnog dizajna eurokovanica prema nacionalnim postupcima; nabavu i proizvodnju alata za kovanje i probnih serija kovanica; te aranžmane za podjelu euro kovanica i povlačenje hrvatske kune tijekom promjene.
Izvršni potpredsjednik Valdis Dombrovskis rekao je da mu je zadovoljstvo potpisati ovaj Memorandum koji će Hrvatskoj omogućiti početak priprema za kovanje testnih kovanica eura, označavajući još jednu prekretnicu na putu ka pristupanju euro.“ Komisija nastavlja podržavati Hrvatsku u njezinim naporima za pridruživanje europodručju, od čega će imati velike koristi. Međutim, prije nego što može usvojiti jedinstvenu europsku valutu, Hrvatska mora prvo ispuniti sve kriterije iz Maastrichta i nastaviti napredovati u tehničkim pripremama. ”
Paolo Gentiloni, povjerenik za gospodarstvo, rekao je: „Potpisivanje ovog Memoranduma važan je simbolički, ali i praktičan korak na putu Hrvatske ka ulasku u euro. Pozdravljam snažnu odlučnost Hrvatske da pristupi eurozoni, kojoj ta zemlja pripada. Komisija će nastaviti podržavati Hrvatsku u njezinim pripremama i njezinim naporima da ispuni kriterije konvergencije. ”
Hrvatska još nije članica europodručja. Kuna je, međutim, dio mehanizma tečaja (ERM II) od 10. srpnja 2020. godine.
Potpisivanje ovog Memoranduma o razumijevanju jedan je od normalnih pripremnih koraka kada se država članica izvan europodručja namjerava pridružiti europodručju. Zbog složenosti zadataka povezanih s proizvodnjom euro kovanica, države članice koje se namjeravaju pridružiti moraju se početi pripremati puno prije odluke Vijeća da ukine odstupanje od svog sudjelovanja u euru. To neće prejudicirati odluku Vijeća o ukidanju odstupanja prema članku 140. stavku 2. UFEU -a.
Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju Hrvatskoj se omogućuje dobivanje potrebne tehničke dokumentacije za kovanje euro kovanica za testiranje eura, koje se koriste za provjeru tehničke sposobnosti budućih euro kovanica za automate za prodaju i prodaju kovanica. Komisija i nacionalna kovnica europodručja također će u Hrvatsku prenijeti potrebna autorska prava i alate za kovanje. U prošlosti su ekvivalentni memorandumi o razumijevanju potpisani i sa Slovenijom, Ciprom, Maltom, Estonijom, Latvijom i Litvom.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković primit će potpredsjednika Europske komisije za gospodarstvo Valdisa Dombrovskisa 13. rujna 2021., u Banskim dvorima u Zagrebu.
Predviđeno je da glavne teme razgovora budu priprema za ulazak Hrvatske u europodručje, provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te očuvanje gospodarske stabilnosti i oporavak nakon krize uzrokovane pandemijom Covid-19.
NOVI PROGRAM MJERA OBNOVE ZGRADA ZA PET ŽUPANIJA !
ELABORAT I PROJEKTNA DOKUMENTACIJA U INGERENCIJI VLASNIKA KUĆE
Vlada RH je na 75. sjednici Vlade 9.9. 2021. usvojila novi Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije . Tim programom mjera koji će stupiti na snagu objavom u Narodnim novinama su korigirane cijene izvođenja radova zbog rasta cijena na tržištu i produljeni rokovi za predaju zahtjeva iz obnove.
„Legalnost objekta više nije uvjet za ostvarivanje novčane pomoći za privremenu pomoć i hitne intervencije,“ rekao je u četvrtak na sjednici Vlade ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Darko Horvat ocijenivši da će se tim izmjenama ubrzati postupak obnove. „U Program mjera obnove ugrađeni su rezultati studije u kojoj je provedena preliminarna identifikacija rizičnih geoloških procesa i pojava likvefakcije, vrtača i klizišta, izrađena u suradnji s Rudarsko-geološko- naftnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, rekao je ministar Darko Horvat.
Prema Programu mjera obnove zgrada oštećenih potresom iz 2020. i 2021. u pet županija, koji sa tablicama u Wordu ima veličinu od 102. stranice, što govori o Programu koji je razrađen i sistematiziran, samoobnovom obiteljske kuće na području proglašene katastrofe, vlasnik obiteljske kuće moći će sam organizirati izradu elaborata i projektne dokumentacije i izvesti radove, a nadzor nad izvedenim radovima i isplatu obavit će Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje.
Prema riječima ministra nadležnog za obnovu, Darka Horvata, dodatno je uređen postupak privremene pohrane stvari i pitanje privremenog skladištenja građevinskog materijala i postupanje s njima. Jasnije je definiran sadržaj bitne tehničke dokumentacije u obnovi, završno izviješće nadzornog inženjera i pisana izjava izvođača u izvedbenim radovima te se dodatno uređuju potrebni elementi za sve ključne sudionike u obnovi i produljuju rokovi za podnošenje zahtjeva.
Od sada će, osim za izradu glavnog projekta za rekonstrukciju zgrade, građani moći ostvariti novčanu pomoć za izradu projekta obnove konstrukcije zgrade i projekta za cjelovitu obnovu. Rok za podnošenje tog zahtjeva produžuje se do 31. prosinca 2030.
Rok za predaju zahtjeva za novčanu pomoć za privremenu zaštitu potresom oštećene zgrade produljen je do 31. prosinca 2022., a zahtjev za uklanjanje potresom uništene višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade moći će predati do 31. prosinca 2025.
Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije stupiti će na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Tada prestaje važiti Odluka o donošenju Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije koji je objavljen u Narodnim novinama broj 17/21.
Program je moguće pogledati na Internet adresi https://vlada.gov.hr/dokumenti/10
petak, 10.09.2021.
NA PODRUČJU BANOVINE OBNOVLJENA 451 KUĆA
ULOŽENO 817,3 MILIJUNA KUNA
Državni tajnik središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek izvijestio je 9. rujna u Petrinji na sjednici Stožera civilne zaštite za sanaciju posljedica potresa kako je do sada završena i obnovljena 451 kuća na području Banovine. Do kraja rujna bit će potpisano još 4000 ugovora za nekonstrukcijsku obnovu.
Državni tajnik Hanžek je rekao da se na raspisan Javni poziv za gradnju obiteljskih kuća, koji je otvoren do 1.listopada, do sada javilo 9 tvrtki.
Državni tajnik ministarstva financija Zdravko Zrinušić izvijestio je gradonačelnike i načelnike da je država do kraja srpnja 2021. uložila u obnovu posljedica potresa na Banovini 817,3 milijuna kuna. Od toga je 635 milijuna proračunski novac, a ostatak je novac vanproračunskih korisnika kao što su HEP, Narodne Novine itd.
Potpredsjednik Stožera civile zaštite za sanaciju posljedica potresa Tomo Medved naglasio je važnost ukidanja limita za samoobnovu koji je iznosio 16.000 kn za višestambene objekte, a 25.000 kuna za obiteljske kuće. Tim ukidanjem vlasnicima je omogućeno da angažiraju tvrtke koje, uz potreban elaborat i stručni nadzor od strane Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, mogu sami pokrenuti obnovu kuća. Trošak obnove u cijelosti snosi država, kako izradu dokumentacije tako i gradnju. Potpredsjednik Medved i ministar Darko Horvat istaknuli su kako ovom izmjenom očekuju bržu obnovu i veći angažman građevinskog sektora.
Do sada je na potresom pogođenom području Banovine uklonjeno 336 objekata
četvrtak, 09.09.2021.
POSTUPAK EK RADI POVREDE NEOVISNOSTI POLJSKIH SUDACA
EUROPSKA KOMISIJA TRAŽI OD EUROPSKOG SUDA PRAVDE,
NOVČANE KAZNE PROTIV POLJSKE,
ZBOG AKTIVNOSTI DISCIPLINSKE KOMORE
Predsjednica EK Ursula von der Leyen je izjavila „Pravosudni sustavi diljem Europske unije moraju biti neovisni i pošteni. Prava građana EU -a moraju se jamčiti na isti način, gdje god živjeli u Europskoj uniji. ”
Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost, Věra Jourová rekla je: „Odluke Europskog suda moraju se poštivati u cijeloj EU. Ovo je nužno za izgradnju i njegovanje potrebnog međusobnog povjerenja između država članica i građana. Nedavne presude Europskog suda u pogledu neovisnosti poljskih sudaca nisu u potpunosti provedene u Poljskoj. Na primjer, Disciplinsko vijeće nastavlja neke svoje aktivnosti protiv sudaca, iako su sve te aktivnosti trebale biti potpuno obustavljene. Danas poduzimamo sljedeće korake za rješavanje te situacije i ostajemo spremni raditi s poljskim vlastima na pronalaženju rješenja. ”
Povjerenik za pravosuđe Didier Reynders rekao je: „Uvijek sam govorio da Komisija neće oklijevati poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala potpunu primjenu prava EU. U srpnju je Sud donio dvije ključne presude za zaštitu neovisnosti pravosuđa u Poljskoj. Bitno je da se Poljska u potpunosti pridržava ovih presuda. Zato Komisija, kao čuvar ugovora, danas poduzima mjere. ”
U vezi s izjavama predsjednice Europske komisije i dvaju visokih predstavnika Europske komisije u vezi s funkcioniranjem suda u Poljskoj, a kako piše u priopćenju, Europska komisija je 7. rujna 2021. donijela dvije odvojene odluke, a obje se odnose na odluke Suda pravde, gdje radnje poljskih vlasti i dalje podrivaju funkcioniranje poljskog pravosudnog sustava.
Prvo, Komisija je odlučila zatražiti od Suda pravde da Poljskoj izrekne financijske kazne kako bi se osigurala usklađenost sa odredbama Suda o privremenim mjerama koje se zahtijevaju prema članku 279. UFEU -a (od 14. srpnja 2021.). Naredba se odnosila na funkcioniranje Disciplinske komore Vrhovnog suda Poljske i obustavu daljnjih odredbi poljskog zakona koje utječu na neovisnost sudstva. Komisija traži od Suda da Poljskoj izrekne dnevnu novčanu kaznu sve dok se mjere izrečene nalogom Suda ne provode u potpunosti.
Drugo, Komisija je također odlučila poslati službeno upozorenje u skladu s člankom 260. stavkom 2. UFEU -a Poljskoj, jer nije poduzela potrebne mjere kako bi se u potpunosti uskladila s presudom Suda pravde (od 15. srpnja 2021.) utvrđujući da poljski zakon o disciplinskom režimu protiv sudaca nije kompatibilan sa pravom EU -a.
Komisija je 20. srpnja poslala Poljskoj pismo o dva pitanja - nalogu Suda pravde o privremenim mjerama (14. srpnja) i njegovoj presudi (15. srpnja). Komisija je zatražila od Poljske da priopći sve poduzete ili predviđene mjere za potpuno poštivanje naloga Suda i sve potrebne mjere za potpuno poštivanje presude.
Poljske vlasti su Komisiji odgovorile 16. kolovoza.
Komisija je 29. travnja 2020. pokrenula postupak zbog povrede zakona od 20. prosinca 2019. kojim se mijenja niz zakonodavnih akata koji uređuju funkcioniranje pravosudnog sustava u Poljskoj. Dana 31. ožujka 2021. Komisija je odlučila uputiti Poljsku Sudu pravde i zatražila privremene mjere. Dana 14. srpnja 2021. godine, Sud je Poljskoj nametnuo privremene mjere u vezi s funkcioniranjem Disciplinske komore Vrhovnog suda u Poljskoj, uvažavajući zahtjev Komisije po svim točkama. Sud je posebno naložio Poljskoj da odmah:
obustaviti odredbe prema kojima Disciplinsko vijeće Vrhovnog suda može odlučivati o zahtjevima za ukidanje sudačkog imuniteta, kao i o pitanjima zapošljavanja, socijalne sigurnosti i umirovljenja sudaca Vrhovnog suda;
obustaviti učinke odluka koje je Disciplinsko vijeće već donijelo na ukidanje sudačkog imuniteta; i
obustaviti odredbe koje sprječavaju poljske suce u izravnoj primjeni prava EU -a koje štiti neovisnost pravosuđa i upućivanje Suda pravde uputa na prethodna rješenja o takvim pitanjima
Komisija je 3. travnja 2019. pokrenula postupak zbog povrede na temelju toga što novi stegovni režim potkopava sudsku neovisnost poljskih sudaca i ne osigurava potrebna jamstva za zaštitu sudaca od političke kontrole, kako to zahtijeva Sud pravde EU -a . Dana 10. listopada 2019. Komisija je ovaj slučaj uputila Sudu pravde EU -a, a 14. siječnja 2020. Komisija je odlučila zatražiti od Suda pravde da uvede privremene mjere Poljskoj, naloživši joj da obustavi rad Disciplinske komore Vrhovnog suda. Sud pravde je 8. travnja 2020. donio odluku da Poljska mora odmah obustaviti primjenu nacionalnih odredbi o ovlastima Disciplinskog vijeća Vrhovnog suda u vezi sa stegovnim predmetima koji se tiču sudaca, čime je u potpunosti potvrđen stav Komisije.
Dana 15. srpnja 2021. godine, Sud je presudom u predmetu C-791/19 presudio da stegovni režim za suce u Poljskoj nije kompatibilan sa pravom EU-a. Sud je uvažio sve zahtjeve koje je iznijela Komisija. Poljski disciplinski režim potkopava sudsku neovisnost poljskih sudaca i ne osigurava potrebna jamstva za zaštitu sudaca od političke kontrole.
Prema članku 260. stavku 1. UFEU -a, ako Sud utvrdi da država članica nije ispunila obvezu iz Ugovora, država je dužna poduzeti potrebne mjere kako bi se u potpunosti pridržavala presude Suda
Što se tiče naloga za privremene mjere od 14. srpnja, nakon što je ispitala odgovor poljskih vlasti, Komisija smatra da Poljska nije poduzela sve potrebne mjere kako bi se u potpunosti pridržala naloga Suda. Konkretno, i dalje se primjenjuju odredbe na koje se odnosi nalog. Na primjer, poljske su vlasti nedavno pokrenule disciplinsku istragu protiv običnog suca koji je primijenio naredbu od 14. srpnja u predmetu koji je pred njim. Štoviše, Disciplinska komora nastavlja s radom.
Što se tiče presude Suda od 15. srpnja, Komisija smatra da Poljska nije poduzela potrebne mjere za njezinu provedbu. Poljska je izvijestila o namjeri raspuštanja Disciplinske komore u sadašnjem obliku, ali nije navela dodatne detalje. Na primjer, predsjednik Stegovne komore nastavio je određivati stegovne sudove prvog stupnja koji će raspravljati o stegovnim predmetima običnih sudaca. Ako Komisija utvrdi da poljski odgovor na današnje formalno upozorenje nije zadovoljavajući kao sljedeći korak, Komisija može još jednom iznijeti slučaj Sudu pravde.
srijeda, 08.09.2021.
OBNOVA U ZAGREBU TRAJE
NA KONTO OBNOVE ISPLAĆENO 59,2 MILIJUNA KUNA
Kritičari neki političari, ali i neki novinari još uvijek u etere medija govore kako obnova od potresa u Zagrebu još nije počela. Ne može se reći da sanacije krovišta dimnjaka, zabatnih zidova, dizala i stepeništa nisu obnove, posebno ako će nakon tih građevinskih intervencija u objektima građani, bez ikakve opasnosti od urušavanja objekta, moći stanovati i kretati se. Drugim riječima to je obnova Zagreba i u Zagrebu je obnova ne samo počela, već obnova u gradu Zagrebu traje. S obzirom na četveroznamenkasti broj riješenih zahtijeva, u ministarstvu koje vodi ministar Darko Horvat i isplaćenih sredstava na konto tih zahtjeva čija suma iznosi više od 59 milijuna kuna, kritika kritičara koji javno govore, a nisu informirani o tijeku obnove grada Zagreba, ubuduće mora biti argumentirana! Jer u protivnom takvi govornici lažu, ne govore istinu i obmanjuju one koji ih čuju i slušaju. (m.zouhar zec)
Ministarstvo prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine je dosad riješilo ukupno 1.719 zahtjeva te je odobren povrat sredstava u iznosu od 59.280.739,35 kuna, informacije su Ministarstva od 3. rujna ove godine. Povrat novca je odobren za hitne sanacije krovišta, dimnjaka, zabata, dizala i stubišta.
TKO IMA PRAVO NA POVRAT NOVCA ?
Pravo na povrat novca za hitne sanacije imaju građani koji su samostalno sanirali štete na krovištima, dimnjacima, zabatima, dizalima i stubištima imaju pravo na povrat novca. Da bi se ostvarilo pravo na povrat novca potrebno je učiniti slijedeće:
• angažirati ovlaštenog inženjera koji će načiniti elaborat popravka
• angažirati izvođača radova
• angažirati ovlaštenoga građevinskog inženjera, odnosno ovlaštenog inženjera strojarstva (bojler, plinske instalacije)
• čuvati originalne račune.
Zahtjev ispunjen na OBRASCU 5
https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Potres/Obrasci/Obrazac-5.dodatak.pdf
predaje vlasnik, suvlasnik, predstavnik suvlasnika, odnosno upravitelj višestambene ili poslovne zgrade.
Zahtjev se predaje Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Zagrebu, Ul. Republike Austrije 20, bilo 1. osobno u pisarnici 2.ili poštom
• poštom
• To je moguće učiniti i u izmještenim uredima Ministarstva prostornog uređenja u gradovima:
o Sisak,: Ulica Ivana Kukuljevića Sakcinskog 1;
o Petrinja: Trg Stjepana Radića 8; (tel: 044/555-292 i 044/555-298)
o Glina: Trg bana Josipa Jelačića 2;
• pomoću aplikacije e-Obnova u sustavu e-Građani.
ROK ZA PREDAJU ZAHTIJEVA JE 31. prosinca 2021. godine.
Istovremeno, Ministarstvo je do 31. kolovoza 2021. godine zaprimilo 12.920 zahtjeva za obnovu ili uklanjanje građevina, gradnju zamjenskih kuća, dodjelu novčane pomoći ili oslobođenje od financijske obveze vlasnika.
Izdano je 386 odluka o obnovi.
• Izvješće o zaprimljenim zahtjevima po županijama
• Fond za obnovu - pregled isplata i troškova
Odlukom Vlade RH od 1. travnja 2021. godine ta mjera je povećana sa 12 tisuća na 16 tisuća kuna po posebnom dijelu obiteljske kuće ili zgrade, odnosno na 25 tisuća kuna po obiteljskoj kući (ukoliko nema više posebnih dijelova). Da bi se ostvarilo pravo na isplatu razlike, potrebno je podnijeti zahtjev na Obrascu 5 te se pozvati na klasifikacijsku oznaku (KLASU) rješenja na temelju kojega je isplaćena svota od 12 tisuća kuna. Pritom nije potrebno dostavljati nikakvu dodatnu dokumentaciju.
KAKO DO OBNOVE I POVRATA NOVČANIH SREDSTAVA ?
• Vodič za obnovu građevina na području Zagreba i Krapinsko-zagorske županije
• https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Potres//Vodic_Zagreb_web_rev4.pdf
• Vodič za obnovu građevina na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije
• Obnova kuće/zgrade sa zelenom oznakom
• Obnova kuće/zgrade sa žutom oznakom
• Obnova kuće/zgrade sa crvenom oznakom
• Prikaz postupka prema Zakonu o obnovi zgrada i podzakonskim aktima
• Česta pitanja i odgovori
Građani se u slučaju bilo kakvih pitanja i nedoumica mogu obratiti u Informativni centar „Obnova“ na lokaciji Ulica kneza Mislava 2. u Zagrebu gdje mogu dobiti sve važne informacije ali i savjete za postupak obnove.
Radno vrijeme samog centra je od ponedjeljka do petka u vremenu od 9:00 do 17:00 sati odnosno u subotu od 08:00 do 13:00 sati.
Informacije se mogu dobiti i na e-mail: potres@mpgi.hr kao i u izmještenim uredima Ministarstva na lokacijama u Sisku, Glini i Petrinji.
• Obnova zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije
• Obnova zgrada oštećenih potresom na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije
( Svi naslovi ispred kojih je točka su u okviru Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine
informativni materijali u PDF sustavu)
GRAĐEVINSKIM TVRTKAMA NUDI SE IZGRADNJA KUĆA NA PODRUČJIMA POTRESA
JAVNI POZIV OTVOREN DO 1. LISTOPADA
Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavane, o čemu je informacija na Internet adresi sduosz.gov.hr ,temeljem čl. 40.a Zakona o obnovi, određen je kao nositelj aktivnosti obnove uklanjanja srušenih objekata, te gradnju obiteljskih kuća srušenih od potresa tijekom 2020. i 2021. Odnosi se to na područje Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije. Programom mjera utvrđene su i smjernice obnove prema pojedinim modelima obnove odnosno vrstama usluga radova kao i procedura odabira pojedinih ugovaratelja u obnovi.
Zato je 3. rujna 2021. raspisan Javni poziv za iskaz interesa za izvođenje radova za izgradnju tipskih obiteljskih kuća na području Sisačko moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije.
Pozivaju se svi zainteresirani gospodarski subjekti koji imaju sposobnost i mogućnost za iskaz interesa za izvođenje radova izgradnje tipskih obiteljskih kuća kao zamjenskih objekata stradalih u potresu da iskažu svoj interes do 1. 10. 2021.
Izgradnja tipskih obiteljskih kuća provodi se prema 6 različitih projekata koji se razlikuju po kvadraturi te materijalu izgradnje. Kuće su kvadratura 55 m˛, 70 m˛ te 85 m˛ netto tlocrtne površine dok su tipovi gradnje izgradnja primjenom drvene montažne konstrukcije, montažne suhe gradnje i klasične zidane gradnje.
Zainteresirani gospodarski subjekti koji imaju interesa u okviru ovog javnog poziva mogu sudjelovati s dostavljanjem svih potrebnih podataka u tu svrhu.
Ovaj Javni poziv je aktivan do 01. listopada 2021. godine što predstavlja krajnji rok za dostavu interesa s traženim podacima. Rok za postavljanje upita je 15. rujna 2021. godine na adresu elektroničke pošte : radovi@sduosz.hr ili na marijana.speranda@sduosz.hr.
Detalji Javnog poziva na linku:
https://sduosz.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Javni%20poziv%20za%20iskaz%20interesa_izg
radnja%20tipskih%20ku%C4%87a.pdf
ponedjeljak, 06.09.2021.
VISOKI PREDSTAVNIK ZA BIH UKAZAO NA POTREBU PROMJENE IZBORNOG ZAKONA
ISELJAVANJEM NAJVIŠEE POGOĐENO HRVATSKO STANOVNIŠTVO
Internet portal bh Dnevni avaz objavio je 6. rujna kraći tekst u kome kaže da je Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu (OHR) Christian Schmidt na skupu pod nazivom "Euroatlantske perspektive Bosne i Hercegovine", koji je u organizaciji Njemačko-atlantskog društva održan 2. rujna u mjestu Neustadt an der Aich problematizirao izborni zakon u Bosni i Hercegovini te rekao da se postavlja pitanje kako organizirati izborno pravo tako da se država ne podijeli na tri entiteta, jer kada bi se to dogodilo, teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine bi bio snažno doveden u pitanje“
„Gospodin Željko Komšić je hrvatski predstavnik u državnom predsjedništvu, ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati. Koliko je sistem kompliciran, pokazuje i činjenica da je predstavnik Hrvata Dragan Čović izgubio u sučeljavanju s Komšićem - rekao je Schmidt
Rekao kako se hrvatski dio stanovništva koji je dodatno smanjen iseljavanjem, osjeća nedovoljno predstavljenim u "kompliciranim državnim strukturama".
„Hrvatima se mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima, a ne da sve skupa završi recimo nekim oblikom bojkotiranja izbora - rekao je Schmidt ukazujući na opće izbore u listopadu sljedeće godine. „Sada se postavlja pitanje kako organizirati izborno pravo tako da se država ne podijeli na tri entiteta. Kada bi se to dogodilo, teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine bi bio snažno doveden u pitanje - rekao je Schmidt.
Christian Schmidt , Fotka mzz
Također je ukazao na to kako je od snažnog iseljavanja najviše pogođen hrvatski dio stanovništva Bosne i Hercegovine.-Nažalost moramo zaključiti da udio Hrvata od 15 do 17 posto u broju stanovnika u Bosni i Hercegovini već odavno ne odgovara stvarnosti- rekao je on. Također, Schmidt je na kskupu parafrazirao poruku određenih ljudi koji žive u Dubrovniku, a koji su mu rekli da: "Sarajevo nije što je nekad bilo" i da je to danas dominantno bošnjački grad.
Na skupu u bavarskom Neustadtu an der Aich, gdje je izborni okrug visokog predstavnika Schhmidta , sudjelovao je i predsjednik Bundestaga Wolfgang Schauble.
nedjelja, 05.09.2021.
AUSTRIJSKI KANCELAR POSJETIO SRBIJU
EKONOMSKA RAZMJENA MILIJARDU EURA
Austrijski kancelar Sebastijan Kurz, 4. rujna posjetio je Republiku Srbiju gdje se sastao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Održan je sastanak delegacija dvaju zemalja. Aleksandar Vučić uručio je Orden Republike Srbije na lenti kancelaru Austrije Sebastijanu Kurzu. Prilikom obraćanja medijima Austrije SebastiJan Kurz je rekao da je Srbija najveći ekonomski partner Austrije na Zapadnom Balkanu, te da ekonomska razmjena dvije zemlje iznosi više od milijardu eura. Rekao je da je Austrija jedan od najvećih ulagača u Srbiji te da ga veseli rast privrede od šest posto, što je impresivno.
Vučić je rekao da je u proteklih deset godina udvostručenai ekonomska saradnja, između ostalog zbog zalaganja kancelara Kurza te mu zahvalio i na saradnji sa srpskom dijasporom u Austriji , koja navodi se, prema službenim podacima, ima oko 120.000 državljana Srbije koji žive i rade u Austriji.
Uoči dolaska u Beograd, kancelar Austrije je za Tanjug, kao prenosi Al Jazzera, rekao da Austrija smatra Srbiju važnim partnerom stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
“Pored odličnih bilateralnih odnosa i evropskog proširenja, razgovarali su i o zajedničkoj borbi protiv ilegalnih migracija. Srbija može da se osloni na našu punu podršku na putu ka EU. Evropska unija je potpuna tek kada joj sve države Zapadnog Balkana budu pristupile”, poručio je Kurz, prenosi Al Jazzera.Austrija je i važan ekonomski partner i drugi najveći strani investitor u Srbiji, sa oko 400 tvrtki koje posluju u Srbiji.
petak, 03.09.2021.
EUROPSKA GODINA ŽELJEZNICE 2021.
TARNSEUROPSKI EKSPES – PET TJEDANA PO ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE
Prema priopćenju Europske komisije TARNSEUROPSKI EKSPES poseban vlak kojim se obilježava Europska godina željeznice 2021., kreće s lisabonskog kolodvora 2. rujna. Na petotjednom putu do Pariza, kamo će stići 7. listopada, stat će u više od 100 mjesta i gradova. Putovat će od Lisabona, u Portugalu, do Pariza, a stat će i u Ljubljani. Tako će povezati portugalsko, slovensko i francusko predsjedanje Vijećem EU-a.
Povjerenica za promet Adina Vălean izjavila je: Željeznica je oblikovala našu bogatu zajedničku povijest. No ona je i budućnost Europe: jedna je od sastavnica ugljično neutralnog sektora prijevoza te predstavlja put prema ublažavanju klimatskih promjena i poticanju gospodarskog oporavka od pandemije. Transeuropski Ekspres tijekom sljedećih tjedana postat će putujući laboratorij, konferencijska sala i forum za javnu raspravu o tome kako da željeznički prijevoz postane prvi izbor za putnike i za poduzeća. Stoga nas toplo dočekajte kad se zaustavimo na kolodvoru u vašoj blizini.
Na stanicama Transeuropskog Ekspresa organizirat će se različita događanja. U vlaku će se organizirati rasprave i konferencije o infrastrukturnoj politici EU-a i ulozi transeuropske prometne mreže (TEN-T), a ljubitelji vlakova mogu na internetu pratiti prijenos iz Lisabona, Bukurešta, Berlina i Bettembourga. Transeuropski Ekspres rezultat je jedinstvene suradnje Europske komisije i Zajednice europskih željezničkih i infrastrukturnih poduzeća (CER), europskih željezničkih prijevoznika, upravitelja infrastrukture i brojnih drugih partnera na razini EU-a i na lokalnoj razini.
Predsjednik CER-a i glavni direktor Austrijskih saveznih željeznica Andreas Matthä naglasio je važnost tog zajedničkog projekta: Transeuropski Ekspres dokaz je uspjeha Europske godine željeznice, no ukazuje i na izazove koji su pred nama. Članovi CER-a zalažu se za uspjeh zelenog plana. Klimatske ciljeve ne možemo postići bez snažnog europskog željezničkog sektora. Trenutačno postoji mnogo prepreka za prekogranični željeznički promet, a prelazak državnih granica vlakom vrlo je kompliciran. I dalje moramo nastojati da se teret prevozi željeznicom, a ne cestom, da građani mogu svakodnevno putovati vlakom na posao i da se dodaju dnevne i noćne linije u međunarodnom putničkom prijevozu na duge udaljenosti. Uvjeren sam da će Transeuropski Ekspres potaknuti sve da razmisle o tim pitanjima. Hvala suradnicima i partnerima koji su omogućili ovaj projekt, a Transeuropskom Ekspresu želim sretan put!
Kontekst
Transeuropski Ekspres zajedničkim su snagama pokrenuli partneri iz europskog željezničkog sektora i europske, nacionalne i lokalne institucije. Zbog različitih širina europskih željezničkih pruga Transeuropski Ekspres zapravo će činiti tri vlaka – iberijski vlak, standardni vlak i baltički vlak – koji će se putem sastajati. Tim se projektom nastoji upozoriti na nedostatak interoperabilnosti među nekim dijelovima europske željezničke mreže, ali i ukazati na odličnu suradnju željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture.
Vagoni dolaze od različitih europskih željezničkih poduzeća. U jednom od njih, koji će dati mađarske željeznice (MAV), Europska izvršna agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA) i zajedničko poduzeće Shift2Rail organizirat će mobilnu izložbu na kojoj će se predstaviti brojne postojeće tehnologije i inovacije za bolji željeznički promet te način na koji EU podupire infrastrukturne projekte. Standardni vlak će imati i konferencijski vagon (SNCF, Francuska), dva standardna putnička vagona (DB, Njemačka i SBB, Švicarska), vagon s restoranom (FS, Italija) i vagon za spavanje (ÖBB, Austrija). Iberijski vlak, koji putuje između Portugala i Španjolske, osigurao je španjolski prijevoznik Renfe, a litavski LTG upravlja baltičkim vlakom.
Zbog pandemije sigurnost je prioritet u organizaciji svih aktivnosti povezanih s Transeuropskim Ekspresom. Neka će se događanja prenositi uživo, a ljubitelji vlakova mogu ga i dočekati na stanicama.
ZAŠTO U HRVATSKOJ RESORNI MINISTAR NI NA KOJI NAČIN
NE PRIDAJE VAŽNOSTI OBILJEŽAVANJU EUROPSKE GODINE ŽELJEZNICE?
Na koji način je Hrvatska željeznica uključena u Transeuropski Ekspres? Ona doduše je na popisu partnera Transeuropskog Ekspresa, ali ta je informacija poznata tek nekolicini ljudi iz menedžmenta Hrvatske željeznice.
No gdje je u tom smjeru aktivnost ministra Butkovića koji na nivou Vlade RH vodi ministarstvo mora, prometa i infrastrukture?
Na Internet stranici Ministarstva koje ministar Butković vodi, nema ni riječi o transeuropskom vlaku koji će pet tjedana prometovati po gradovima i zemljama EU i na način kako je navedeno u gornjem tekstu - obilježiti u 2021. Europsku godinu željeznice.
Zašto na kolodvorima po Hrvatskoj, radi čestih korisnika željezničkog prijevoza, a posebno radi učenika putnika, nije na informtivan način, putem letaka ili plakata popračena Godina Europske željeznice?
Hrvatska kao pripadnica zemalja Europske unije ima pravo i obvezu informrati i obrazovati stanovnike RH i mlade generacije, o događajima koji su zajednički zemljama Europske unije! Kako očekivati od građana Hrvatske da budu pro aktivno rapoloženi prema zajednici kojoj Hrvatska pripada i oni zajedno s njom, ako ih se propušta informirati o događaju koji je praktične naravi jer
obilježava godinu važnog prijevoznog sredstva? To je samo jedan od loših primjera... (m.zouhar zec)
četvrtak, 02.09.2021.
KONTEJNERI NEPRIKLADNI ZA BORAVAK ZIMI NA BANOVINI
OČEKUJE SE POPIS OSOBA KOJE TREBA SMJESTITI U ČVRSTE OBJEKTE
Na sjednici Stožera za uklanjanje šteta od katastrofalnog potresa, u Petrinji 1.rujna prihvaćeno je 12 zaključaka, rekao je novinarima načelnik Stožera Tomo Medved potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja . Dosad je, kako je istaknuo, više od 350 objekata uklonjeno, ili se uklanjaju, čime je "stvorena osnovna pretpostavka za sigurnost ljudi te pretpostavka za početak obnove" . "Ovom dinamikom, koju sada imamo, više od 4000 kuća će biti obnovljeno i pripremljeno za zimu. Ako nam vremenski uvjeti dozvole, nastavit ćemo cijelu zimu s obnovom. Istodobno počinje i proces konstrukcijske obnove, a od petka se otvara javni uvid za iskaz interesa i vjerujem da ćemo do kraja rujna imati oko stotinu obiteljskih kuća u procesu izgradnje. To je ohrabrujuća poruka za sve one čiji su objekti imali visoki stupanj oštećenja i koji se moraju ukloniti", rekao je načelnik Stožera.
Jedan od važnijih zaključaka, kako je dodao, jest rješenje pitanja stradalnika koji su smješteni u kontejnere, a koji su neprikladni za boravak zimi.
"U 2195 kontejnera i mobilnih kućica zbrinuto je 4776 osoba, bilo u ruralnom području u blizini imanja ili u 14 organizirano izgrađenih stambenih naselja, gdje je 536 korisnika. Dio kontejnera neprikladan je za boravak u zimskim uvjetima, gradovi će do 10. rujna Stožeru dostaviti popis ljudi koje treba smjestiti u sigurne uvjete od 15. listopada do 1. travnja", rekao je Tomo Medved.
Kako je istaknuo, "s obzirom na strukturu stanovništva na Banovini, najveći broj ljudi je želio ostati uz svoja imanja i obiteljske kuće, što im je omogućeno pozicioniranjem kontejnera uz kuće".
"Budući da su mnogi željeli ostati u svojim gradovima, to smo ostvarili izgradnjom 14 kontejnerskih naselja. Cijelo smo im vrijeme pružali svaki oblik potpore, od hrane, vode, struje, i drugo. Usvojili smo i program za vlasnike kuća, koji samostalno žele obnavljati objekte s ovlaštenim izvođačima. Za takav model je iznos naknade dosad maksimalno bio 26.000 kuna, a sada predlažemo 44.000 kuna. Taj ćemo model predložiti Vladi", istaknuo je Medved.
Kako se pretpostavlja, oko 1 400 korisnika kontejnera u županiji će zatražiti smještaj u prikladnije objekte.
Na sjednici je bilo riječi i o obnovi gospodarstva, što će u petak biti tematska sjednica Stožera.
Načelnik Stožera Tomo Medved je podsjetio kako je nakon prvog potresa 29. prosinca 2020. bilo još 1220 naknadnih potresa, pa se i status oštećenja objekata mijenjao, što je stvaralo nove teškoće.
Na kraju je dodao kako je obnova stambenih jedinica prioritet Vlade i Stožera. Vladi će se uputiti i prijedlog da država otkupi nekretnine u kojima nitko ne stanuje, a koje bi se također iskoristile za smještaj stradalih.
srijeda, 01.09.2021.
PROTIV COVID -19 POTPUNO CIJEPLJENO 256 MILIJUNA ODRASLIH OSOBA U EUROPSKOJ UNIJI
INSTRUMENTOM COVAX EU ISPORUČILA 200 MILIJUNA DOZA U 138 ZEMALJA SVIJETA
Prema priopćenju Europske komisije od 31. kolovoza 2021. Europska unija je ostvarila važan cilj: u potpunosti je cijepljeno 70 % stanovništva što je više od 256 milijuna odraslih osoba. Tako je sedam tjedana prije pretpostavljenog roka ostvaren cilj Komisije da se državama članicama do kraja srpnja dostavi dovoljno doza cjepiva, kako bi se u potpunosti cijepilo 70 % odraslog stanovništva u Europskoj uniji.
Ursula von der Leyen
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je 31. kolovoza " Veliki je uspjeh da je već u kolovozu u potpunosti cijepljeno 70 % odraslih osoba u EU-u. Strategija EU-a da se djeluje zajednički daje svoje rezultate i Europu čini predvodnicom globalne borbe protiv bolesti COVID-19. Ali pandemija nije završila. Borba se nastavlja. Pozivam sve koji to mogu da se cijepe. A u cijepljenju trebamo pomoći i drugim zemljama svijeta. Europa će u tom nastojanju i dalje podupirati svoje partnere, posebno zemlje s niskim i srednjim dohotkom".
Povjerenica Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides izjavila je: "Vrlo sam zadovoljna što smo danas ostvarili cilj da se prije kraja ljeta cijepi 70 % odraslih osoba u EU-u. Riječ je o zajedničkom uspjehu EU-a i njegovih država članica koji pokazuje što se sve može postići kada solidarno i koordinirano surađujemo. Naš će se rad na daljnjem povećanju broja cijepljenih u cijelom EU-u nastaviti jednakim intenzitetom. Posebno ćemo podupirati one države članice koje se i dalje suočavaju s poteškoćama. Trebamo dovršiti imunizaciju i zapriječiti put novim varijantama, a njih možemo nadjačati samo cijepljenjem."
U priopćenju dalje piše da je brzo i potpuno cijepljenje svih ciljnih skupina stanovništva u Europi i svijetu ključno za obuzdavanje pandemije. Unija predvodi multilateralni odgovor na pandemiju. Nabavljala je cjepivo za svoje građane i pritom izvezla oko polovinu cjepiva proizvedenih u Europi u druge zemlje svijeta. Tim Europa doprinio je iznosom od gotovo 3 milijarde eura za instrument COVAX . Na taj bi se način pomoglo pribaviti najmanje 1,8 milijardi doza za 92 zemlje s niskim i nižim srednjim dohotkom. S pomoću instrumenta COVAX do sada je isporučeno više od 200 milijuna doza u 138 zemalja svijeta.
Osim toga, kao dio doprinosa EU-a u tom području, Tim Europa nastoji da se do kraja 2021. još barem 200 milijuna doza cjepiva osiguranih ugovorima Europske unije o predviđenoj kupoprodaji, podijeli zemljama s niskim i srednjim dohotkom, posebno u okviru instrumenta COVAX.
S obzirom na prijetnju koju predstavljaju nove varijante pandemije COVID 19, važno je nastaviti jamčiti dostupnost dovoljnog broja cjepiva, uključujući prilagođena cjepiva, i u godinama koje slijede. Zbog toga je Komisija 20. svibnja s poduzećem BioNTech-Pfizer potpisala treći ugovor kojim se od kraja 2021. godine do 2023. predviđa isporuka 1,8 milijardi doza cjepiva. U istu je svrhu Komisija iskoristila i opciju nabave 150 milijuna doza u okviru drugog ugovora s poduzećem Moderna. Države članice cjepiva mogu prodati ili donirati trećim zemljama izravno ili putem instrumenta COVAX, što će doprinijeti globalnom i pravednom pristupu cjepivu u cijelom svijetu. Moguće je i sklapanje novih ugovora. Na taj se način EU zajednički osigurao protiv svih budućih valova bolesti COVID-19.
| < | rujan, 2021 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | |||
Studeni 2024 (36)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter