AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

utorak, 31.07.2018.

SLUŽBENO ZAPOČELA GRADNJA PELJEŠKOG MOSTA

IZVOĐAČU RADOVA PREDANA DOKUMENTACIJA

U Stonu u Dubravačko – neretvanskoj županiji 30. srpnja predstavnik Hrvatskih cesta Josip Škorić i predstavnik China Road and Bridge Corporation (CRBC) izvođača radova Zhang Xiaoyu potpisali su zapisnike o primopredaji projektne dokumentacije za izgradnju mosta kopno- poluotok Pelješac.
Ugovor o gradnji Pelješkog mosta potpisan je je 23.4. 2018. u Dubrovniku, između Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija koji predvodi China Road and Bridge Corporation te ugovora za nadzor izgradnje sa zajednicom ponuditelja u kojoj su Institut IGH, Centar za organizaciju građenja i Invest inženjering, a potpisivanju je bio nazočan i premijer RH mr. Andrej Plenković. Ugovoreni posao bez PDV-a stajati će 2,08 milijardi kuna, a izvođač radova se obvezao da će posao trajati te biti završen za 36 mjeseci. Taj rok izgradnje počeo je teći od preuzimanja dokumentacije 30 srpnja 2018.
Pelješki most će povezati poluotok Pelješac jug Hrvatske u infrastrukturnu mrežu autocesta s ostalim prometnicama Hrvatske. Most bit će dug 2 404 metra, visok 55 metara , s razmakom 200 metara između stupova, imat će četiri prometna traka. Projektant Pelješkog mosta je Marjan Pipenbaher slovenski inženjer građevine, koji je na tom projektu počeo raditi zajedno s sada već pokojnim dr. Jurom Radićem.
Ideja o gradnji Pelješkog mosta postoji već 13 godina, ali zbog nedostatka novca prijašnje političke opcije nisu ga mogle realizirati. Projekat Pelješkog mosta će ukupno koštati 526 milijuna eura, a sa 85 % , odnosno 357 milijuna eura biti će sufinanciran sredstvima Europske unije.
Otkako je Vlada RH na čelu s premijerom Plenkovićem aktualizirala gradnju Pelješkog mosta čelnik Bosne i Hercegovine, gospodin Izetbegović, verbalno osporava tu gradnju tvrdeći da Hrvatska Bosni i Hercegovini zatvara izlaz na more. No Pelješki most se gradi 500 metara od granične crte koja pripada BiH, čime gradnja ne može biti dovedena u pitanje.(mzz)

petak, 27.07.2018.

POJAŠNJENJE ZA PRODAJU PŠENICE RODA 2018.

KONAČNI I ODLUČUJUĆI PARAMETAR JE POSTOTAK PROTEINA MU PŠENICI

Parametri kvalitete po kojima se prodaje i kupuje pšenica roda 2018. na tržištu Republike Hrvatske predmet su dogovara koji je zaključen ugovorom između proizvođača i otkupljivača.
Otkupljivač je u skladu sa Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom „Narodne novine“ broj 117/17 obvezan s proizvođačem sklopiti ugovor u pisanom obliku, koji mora sadržavati sve odredbe bitne za njihov poslovni odnos, a osobito odredbe o:

1. cijeni proizvoda kao i i načinu određivanja, odnosno izračuna cijene
2. kvaliteti i vrsti poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji se isporučuje otkupljivaču ili prerađivaču
3. uvjetima i rokovima plaćanja isporučenog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda, a rok plaćanja ne može biti dulji od 60 dana od dana primitka poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji je predmet isporuke, odnosno ne može biti dulji od 30 dana od dana primitka svježeg proizvoda koji je predmet isporuke
4. uvjetima i rokovima isporuke poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda koji su predmet ugovora
5. mjestu isporuke poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda i
6. trajanju ugovora.

Iznimno, pisani ugovor nije potreban ako primarni proizvođač prihvati narudžbu otkupljivača na temelju javno objavljenih uvjeta otkupljivača koji su obvezujući i prilažu se otkupnom bloku i sadržavaju sve odredbe koje sadrži i pisani ugovor.

Ove odredbe Zakona mogu se promatrati u korelaciji s Pravilnikom o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice u otkupu pšenice roda 2018. godine „Narodne novine“ broj 46/18 na sljedeći način:
Otkupljivač u ugovoru ili javnoj objavi uvjeta može navesti da se cijena izračunava u skladu s kvalitativnim klasama (Premium, I. klasa, II. klasa, III. klasa i IV. klasa) iz članka 2. stavka 2. Pravilnika i odredbama Pravilnika koje detaljnije uređuju na koji način se utvrđuje obračunska vrijednost.
Ako se cijena izračunava u skladu s parametrima i načinom izračuna utvrđenim Pravilnikom tada se razvrstavanje pšenice u kvalitativne razrede vrši u skladu s tablicom iz članka 2. stavka 2. Pravilnika i bez obzira na druge parametre kvalitete kod konačnog razvrstavanja pšenice u kvalitativnu klasu, konačni i odlučujući parametar je postotak proteina. Dodatno kod obračuna vrijednosti za pšenicu vrši se obračun s jasno vidljivim i analiziranim parametrima na bazi utvrđenog suhog zrna uz korekciju u količini zaprimljene robe (npr. kalo, vlaga, hektolitarska masa, primjesa, lom) ili ugovorene cijene (npr. postotak proteina). Na obračunskoj analizi jasno moraju biti istaknuti i svi troškovi u kn/ ili kn/kg koji terete isporučenu pšenicu, a odnose se na troškove otkupa (ulaz, izlaz, koncentracija i dr.), raznih analiza i sušenja. Za dogovorenu hektolitarsku masu isplata će se obračunavati ovisno o odstupanjima od parametara navedenih u Pravilniku. Način korekcije i ugovorene cijene obavezno moraju biti sastavni dio ugovora. Ovo je posebno važno jer ova obveza proizlazi iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona. Ukoliko je u ugovoru bila navedena samo cijena za određenu klasu, a nije bilo navedeno na koji način će se odstupanja u parametrima odražavati na količinu i cijenu tada se to može smatrati nepoštenom trgovačkom praksom.

Isto tako otkupljivač u ugovoru ili javnoj objavi uvjeta može navesti da se cijena izračunava u skladu s člankom 1. stavkom 2. Pravilnika odnosno ako su vlasnik pšenice i otkupljivač dogovorili drugačije uvjete i utvrdili drugačije parametre kvalitete i kvalitativne klase pšenice od onih koji su propisani Pravilnikom. Međutim, važno je napomenuti da u tom slučaju vrijedi jednako pravilo da proizvođaču mora biti jasno predočen način izračuna cijene te njezina kvaliteta prilikom isporuke.
Otkupljivač jasno mora navesti u ugovoru koju kvalitetu prihvaća za otkup te na koji način se parametri kvalitete odražavaju na cijenu odnosno na koji način se na temelju pojedinog parametra kvalitete izračunava cijena, koja je osnova i kako se vrši korekcija. Na takav način se osigurava transparentnost sustava otkupa kako za proizvođače tako i za otkupljivače.
Prema tome, da bi otkup bio u skladu sa Zakonom otkupljivač u ugovoru mora navesti kakvu kvalitetu pšenice zahtjeva odnosno mora navesti koji su to sve parametri kojima takva pšenica mora udovoljavati kako prilikom preuzimanja pšenice ne bi došlo do nesporazuma je li otkupljivač dužan preuzeti isporučenu pšenicu ili ne. Pšenicu koja udovoljava ugovorenoj kvaliteti otkupljivač je dužan preuzeti i platiti sukladno ugovoru.Informacije su to iz Ministarstva poljoprivrede od 25. srpnja 2018. godine

četvrtak, 26.07.2018.

FINA O PRESTANKU PROVEDBE OVRHE

SUSTAVOM e-GRAĐANI OBAVIJEST O DEBLOKADI RAČUNA

Otpis dijela duga blokiranim građanima koje je javnosti u ponedjeljak 23. srpnja priopćio premijer RH Andrej Plenković, a koji je u skladu sa Zakonom o otpisu dugova fizičkim osobama NN 62/2018 nekima je još uvijek nevjerojatan. Neki ljudi nemaju kriterije kada kritizirati, a kada o odluci Vlade i države govoriti pozitivno. Zar ako je država otpisala blokiranim građanima 1, 3 milijarde kuna duga, oni koji kritiziraju samo da bi kritizirali, bez činjenica, mogu taj potez Vlade proglašavati nevažnim? Tako je u emisiji U MREŽI PRVOG, 26.7. glavni tajnik stranke Blokirani dr. Sarajko Baksa rekao da je šest tisuća građana (op.a. 6 248) koji su potpuno deblokirani - uglavnom mrtvi. Gošća iz FINE, da su deblokirani mrtvi, je u emisiji ozbiljno demantirala.

utorak, 24.07.2018.

DRŽAVA OTPISALA MILIJARDU I 338 MILIJUNA KUNA DUGA BLOKIRANIM GRAĐANIMA

DUG OTPISAN NA IME 150.474 GRAĐANA -
POTPUNO DEBLOKIRANO 6.248 GRAĐANA

Predsjednik Vlade Andrej Plenković 23. svibnja je u Banskim dvorima, u pratnji ministra financija dr.Zdravka Marića, ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića te predsjednika Uprave FINA-e Dražena Čovića novinare informirao da je tijekom proteklog vikenda FINA krenula je u provedbu Zakona o otpisu duga fizičkim osobama NN 62/2018 i provela prvu mjeru, čime je izvršen je otpis duga za sve građane koji su ispunjavali uvjete – i to za njih 150.474'', istaknuo je premijer.
„U četiri najveća grada, broj građana kojima je država otpisala dug u Zagrebu iznosi 28.743, u Splitu 4.302, u Osijeku 3.701 te u Rijeci 3.842 građana.
U potpunosti je deblokirano 6.248 građana budući da su imali samo dugove prema državi i njenim pravnim osobama. Prva mjera ovoga Zakona odnosi se na otpis dugova do 10.000 kn prema državi i povezanim pravnim osobama, kojima je država jedini osnivač ili isključivi vlasnik (npr. Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) i to onim građanima koji su zbog tih dugova bili u blokadi na dan 31.12.2017. godine.
Time je građanima otpisan dug u ukupnom iznosu od milijarde i 338 milijuna kuna, od čega je preko 846 milijuna kuna glavnica i 492 milijuna kuna su kamate. Otpis duga koji građani imaju prema državi i povezanim osobama izvršen automatski, zahvaljujući odredbama Zakona i radu Financijske agencije, tako da ne ostanu zakinuti oni građani koji nisu upoznati sa svojim pravima „ rekao je premijer Andrej Plenković

„Kao drugu mjeru, Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama predviđa poticaje za općine, gradove i županije te privatne vjerovnike, poput telekom-operatera, banaka i drugih, da otpuste dugove blokiranim građanima kao što je to napravila država i s njome povezane pravne osobe. ''Još jednom u ime Vlade apeliram na njih da to učine'', naglasio je premijer „.Vlada je zakonom predvidjela porezne olakšice u sustavu poreza na dobit i poreza na dohodak kako bi stimulirala ove kategorije vjerovnika da iskažu socijalnu odgovornost prema dugotrajno blokiranim građanima.“Uz navedeno, ovaj Zakon, kao treću mjeru, predviđa i poticajni model reprograma poreznog duga za blokirane građane.

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, drugom iz zakonskog paketa, trebao bi stupiti na snagu potkraj srpnja, a predsjednik Vlade naglasio je da je Zakon usmjeren prema destimulaciji bezuspješnih blokada računa koje traju dulje od 3 godine. "Njime se uvodi obustava postupanja FINA-e ako se tražbina nije naplatila u cijelosti u roku od 3 godine, uz dodatni uvjet da u posljednjih 6 mjeseci nije bilo nikakve naplate po toj tražbini", objasnio je premijer Plenković, zaključivši da provedbom Zakona Vlada očekuje smanjenje broja blokiranih građana i iznosa blokade za oko 30 milijardi kuna."Ovdje se", napomenuo je, "ne radi o otpisu ili otpustu dugova, već o deblokadi računa za otprilike 70.000 građana."

Govoreći o trećem u Saboru usvojenom zakonu, Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o stečaju potrošača, predsjednik Vlade naglasio je da se njime uvodi pojednostavljenje stečaja potrošača gdje će se, u fleksibilnijem postupku, dugotrajno blokiranim građanima za iznos glavnice do 20.000 kuna pružiti mogućnost da se oslobode obveza. "Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2019., a jednostavni postupak stečaja potrošača obuhvatio bi preko 80.000 blokiranih građana", rekao je predsjednik Vlade.
Cilj svih ovih mjera značajno je smanjenje broja blokiranih građana za oko 150.000 i iznosa evidentiranog duga za otprilike 33 milijarde kuna po blokiranim računima.

Predsjednik Vlade istaknuo je da je radna skupina Ministarstva pravosuđa pri kraju s aktivnostima na četvrtoj zakonodavnoj mjeri, novom ovršnom zakonu, kao završnom normativnom rješenju sustava naplate tražbina, čije će konture Ministarstvo uskoro predstaviti. "Ciljevi paketa su suvremenija i brža rješenja, jednostavnije i troškovno jeftinije procedure naplate potraživanja, uz adekvatnu razinu zaštite dostojanstva i egzistencije ovršenika", građana.
„Vlada je svjesna teškog stanja dijela građana“, rekao je Plenković te nastavio da „s tri zakonska prijedloga, koji su prošli javno savjetovanje i usvojeni su u Hrvatskom saboru, želi riješiti dio problema koji se odnosi na 326.379 građana koji su se nalazili u blokadi na dan 31. svibnja 2018. godine, pri čemu je iznos njihovog duga iznosio oko 43,6 milijardi kuna bez kamata".

ponedjeljak, 23.07.2018.

PRIOPĆENJE VLADE RH O NOVCU I SKUPIM LIJEKOVIMA

SREDSTVA ZA SKUPE LIJEKOVE VIŠESTRUKO SU POVEĆANA
- LIJEK SPINRAZA NA LISTI LIJEKOVA OBVEZNOG ZDRASTVENOG OSIGURANJA

Služba za odnose s javnošću Vlade RH reagirala je 21. srpnja 2018. priopćenjem na tekstove objavljene na Internet portalima koji navode da za nacionalni nogometni stadion ima novaca, a da za lijekove nema novca. U priopćenju se kaže da je to netočna i zlonamjerna teza koja nema uporišta u činjenicama, te se navodi slijedeće:

„Naprotiv, Vlada i Ministarstvo zdravstva mobilizirani su na svim razinama kako bi se djeci oboljeloj od teških ili rijetkih bolesti omogućilo kvalitetno liječenje te dostupnost skupocjenih lijekova.Podsjećamo da su financijska sredstva za lijekove osigurana na posebnim pozicijama Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). U Hrvatskoj je 2005. godine uspostavljen Fond za posebno skupe lijekove kako bi se osigurala dostupnost tih lijekova, a od tada do danas su sredstva za financiranje posebno skupih lijekova višestruko povećana. Tako je u 2015. bilo osigurano oko 747,4 milijuna kuna, u 2016. oko 933,5 milijuna kuna, a u 2017. oko 1,15 milijarde kuna.
Taj iznos se kontinuirano povećava te se procjenjuje da će u 2018. godini HZZO za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna, što je povećanje od oko 85% u odnosu na 2015. godinu. O visini tih sredstava dovoljno govori činjenica da taj iznos premašuje 1 % državnog proračuna.
Posebna se pažnja posvećuje upravo liječenju djece oboljele od rijetkih i teških bolesti, pa se na Popisu posebno skupih lijekova HZZO-a Zavoda nalaze brojni skupi i inovativni lijekovi namijenjeni liječenju djece.

Liječenje onkoloških bolesti kod djece također je za Vladu RH na vrhu prioriteta, što se najbolje pokazalo na primjeru lijeka Dinutuximab beta za liječenje neuroblastoma, u trenutku kada lijek još nije bio službeno dostupan na hrvatskom tržištu, niti je tvrtka podnijela zahtjev za stavljanje na listu lijekova HZZO-a.
Stoga su Zaključkom Vlade od 13. srpnja 2017. osigurana potrebna sredstva za nabavu lijeka Dinutuximab beta Apeiron za djecu koja boluju od visokorizičnog neuroblastoma. Osim toga, Klinici za dječje bolesti Zagreb, kao referentnom centru u kojem se provodi liječenje oboljele djece, osigurana su dodatna sredstava u iznosu do 14 milijuna kuna, s tim da su sredstva za liječenje osigurana iz državnog proračuna i u 2018. godini.
Osim toga, u namjeri da se pronađe rješenje za terapiju djece oboljele od spinalne mišićne atrofije, s obzirom na izostanak inicijative nositelja odobrenja za stavljanje lijeka Spinraza (nusinersen) na listu HZZO-a, predsjednik Vlade Andrej Plenković iskoristio svoje sudjelovanje na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu održanom 25. i 26. siječnja 2018. gdje je održao radni sastanak s Christophom Franzom, predsjednikom švicarske farmaceutske kompanije F. Hoffmann–La Roche Ltd. te se informirao o mogućnosti uključivanja pacijenata iz Hrvatske u kliničko ispitivanje novog lijeka za liječenje spinalne mišićne atrofije.
Slijedom tih dogovora, Ministarstvo zdravstva je, nakon provedene procedure, 27. ožujka 2018. odobrilo kliničko ispitivanja za pacijente koji boluju od spinalne mišićne atrofije tip II i III u dobi od 2 do 25 godina.

Lijek Spinraza (nusinersen) 24. travnja 2018. uvršten je na Osnovnu listu lijekova Zavoda za liječenje spinalne mišićne atrofije tipa I, II i III čime je osiguranicima omogućeno dobivanje lijeka na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, za što su također osigurana potrebna financijska sredstva u 2018. i 2019. godini.

Stoga odbacujemo netočnosti i zlonamjerne insinuacije iznesene u tekstovima kojima se stvara iskrivljena slika u javnosti da "država nema novca za djecu". Naprotiv, ni jedna dosadašnja hrvatska Vlada nikada prije nije osigurala više novca u tu svrhu nego danas. Pitanju djece oboljelih od teških ili rijetkih bolesti Vlada RH posvećuje najveću pažnju i pristupa mu odgovorno, pravodobno i angažirano na različite načine i na svim razinama „ piše u priopćenju službe za odnose s javnošću Vlade RH.

subota, 21.07.2018.

SJEČANJE NA SREBRENIČKI GENOCID NAD BOŠNJACIMA IZ 1995. GODINE

DVA GENOCIDA, A NE JEDAN



I ove je godine baš kao prošle godine i posljednjih 23 godine, u Bosni i Hercegovini od 11. do 19. srpnja obilježeno tužno sječanje na žrtve genocoda u Srebrenici . Srebrenica je naseljeno mjesto sa 2,5 tisuća stanovnika i sjedište istoimene općine koja ima 15.000 stanovnika u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine u entitetu Republike Srpske u kome su masovno i planski provedena ubojstva zarobljenih bošnjaka muškaraca i dječaka od 12 do 77 godina. Ratni zločin, točnije genocid izvršili su u srpnju 1995. pripadnici vojske Republike Srpske pod komandom generala bivše JNA Ratka Mladića i paravojne skupine „Škorpioni“ . Tada je živote izgubilo oko 8 500 ljudi. Međunarodni kazneni sud za zločine iz 1991. za teritoriji bivše Jugoslavije u Hagu u presudi je masakr u Srebrenici okvalificirao kao čin genocida.
Okolnosti za genocid počele su biti stvarane početkom srpnja 1995. godine kada je započela velika ofanziva vojske Republike Srpske na zaštićene zone. Ali treba znati da je 16. travnja 1993. UN je donio Rezoluciju 819 kojom se područja Srebrenice i Žepe proglašavaju zaštićenim zonama UN-a. No 1995. UN nisu poduzeli nikakve konkretne mjere da na terenu fizički zaštite stanovništvo u području zaštićenih zona. U Potočarima je bila baza UN-a sa nizozemskim bataljonom, pa kada je stanovništvo ovih dviju zona vidjelo ratne pripreme na terenu krenulo je u Potočare nadajući se zaštiti od UN-a. No vojnici iz nizozemskog bataljon koji su bili smješteni u halama bivše tvornice akumulatora, nisu učinili baš ništa za više od 20.000 stanovnika koji su se tu sakupili. Tad je Mladić započeo sa odvajanjem žena od muškaraca govoreći im kako im se ništa neće dogoditi. A dogodila im se velika tragedija. Muškarci su odvoženi na streljanje, a ljudi koji su se odlučili pješice krenuti ka slobodnoj teritoriji kroz šumu, ubijani su iz neprijateljskih zasjeda.

“Do događanja u Srebrenici je nestalo 22 000 ljudi od 1992. Desilo se i to su činjenice koje nitko ne može osporiti. Najveći broj ljudi je stradao 1992. godine, puno više nego u Srebrenici i ne smije se zaboraviti stalno se trebaa govoriti o Prijedoru o Kozarcu o Bratuncu, Vlasenici, Zvorniku, u Zvorniku je jako puno ljudi stradalo 1992. godine. Tu su ljudi ubijeni na pragu svoje kuće, na putu, u autobusu, u svome dvorištu, na povratku s posla, oni koji su se odazvali na radnu obvezu, završili su u masovnim grobnicama.
To su činjenice, Tko to može osporiti? Tko ?
Pa ne možete vi sada sve foto dokumentovati , bože moj, ne možete svako ubistvo slikati i reci, “ to je dokaz, ključni dokaz” Postoje drugi načini i metode kako se to i na koji način treba suditi i presuditi . Ne možete vi za svaki slučaj znati tačno vrijeme kada je tko ubijen, zaboga, šta bi radili ti sudovi i istražne i druge institucije. Tako da Srebrenica jeste sinonim stradanja velikog broja ljudi u kratkom vremenskom periodu na jednom malom prostoru. To je jedna strahota koju sam ja slušao od preživjelih ljudi . Na koji se način to dešavalo. Ali 22 000 ljudi je stradalo prije Srebrenice .”

“Svatko ima prema mrtvom neki poseban odnos, kažem ljudski odnos, pa umre ti komšija s kojim možda nisi govorio pa ti ga žao. Ali na mrtvim tijelima napraviti takav jedan masakar, to je stvarno po meni kao stručnjaku nešto, nešto strašno, daleko gori, unakaženi. To je sistem morao raditi, organizacija. Kada smo otvorili uterus žene unutra je bilo dijete u devetom mjesecu trudnoće, pred sam porod i ono što je mene pogotovo pogodilo je to da je u predjelu trbuha te žene stajalo zrno projektila koje je prošlo kroz stomak, naravno kroz dijete i zaustavilo se.”

“ Locirate grobnicu od hiljadu tijela. Ta riječ genocid ima svoju definiciju.Činjenica je da su isključene neke opštine, ali ja moram reći ono, jednostavno me tjera moja profesija, struka – što sam ja video s čim sam se susretao, to obični ljudi neznaju koji se ne bave ovim poslonm , tu nije bio jedan genocid nego dva ; prvi nad nedužnim civilima a glavni pokazatelj su civili koji su u masovnim grobnicama starci, žene, djece, a onaj drugi koji je k tome mene kao profesionalca, a s kojim ću se ja kasnije susretati u sali je puno gori, a to je da su primarne grobnice izmještane teškom mehanizacijom, to je genocid nad mrtvima, tako da su ti posmrtni ostaci konkretnih tijela dodatno uništeni, izlomljeni, fragmentirani. Kada smo ih ekshumirali i počeli satavljati bili su sastavljani iz sedam , osam dijelova gdje je glava bila u jednoj masovnoj grobnici, sekundarnoj grobnici, ruke noge u drugoj , grudni koš itd. sa distancom od nekih 20, 30 kilometara između tih grobnica. Tako da je po meni ovaj drugi genocida o kome nitko ne razmišlja ni ne govori puno gori. Pa nikome se i ne sudi. Kada ubiješ čovjeka, pa ga ponovo ubiješ na način da ga raskidaš na više dijelova – pravna nauka SE JOŠUVIJEK NIJE BAVILA TOM VRSTOM PROBLEMA. To je moj pristup."

Teška mehanizacvija s kojom su premješani posmrtni ostaci ubijanih ljudi iz masovnih grobnica kako bi se zločini sakrilii

PREDSJEDNIK VLADE NA OTVARANJU PUREĆE FARME

VINDIJA GRUPA ODGOVORILA NA VEĆU POTRAŽNJU PUREĆEG MESA

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede predsjednik Vlade RH Andrej Plenković uz potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Darka Horvata te ministra financija Zdravka Marića, otvorio je novu farmu purana Grupe Vindija 20. srpnja u Brodskom Stupniku.
Ta farma u vrijednosti 4,9 milijuna eura, sagrađena je u osam peradarnjaka ukupne proizvodne površine 11 tisuća četvornih metara, čime se postojeća proizvodnja povećava za 16 posto. Stroge mjere higijene i biozašite na farmi provode se u svakoj fazi proizvodnje - od prihvata purića preko sanitarne obrade te kontrole internog mikrobiološkog i kemijskog laboratorija, a zdravstveni status peradi pod stalnim je nadzorom veterinarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede.
Novootvorena farma rezultat je trenda povećane potražnje za purećim mesom domaćeg podrijetla. Peradarstvo zauzima istaknuto mjesto u ukupnoj stočarskoj proizvodnji RH te čini 12,5% vrijednosti ukupne stočarske proizvodnje u RH. Ukupna proizvodnja mesa peradi u 2017. u RH bila je veća za dva posto u odnosu na godinu prije te je iznosila je 84 tisuće tona, pri čemu je proizvodnja jednodnevnih purića za uzgoj povećana za 6 posto.
„Proizvodnja na ovoj farmi odvija se po rigoroznim standardima zdravstvene ispravnosti i kvalitete te osigurava sljedivost od polja do stola, a proizvodi s ove farme nose znak Meso s hrvatskih farmi. To znači da su pure rođene, uzgojene i zaklane ovdje na ovoj farmi, a pureće meso ne putuje 2.000 km do nas - nego svježe, izravno s farme dolazi na police trgovina.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Toluąić te dodao „Domaće je najbolje, a kupovinom lokalnih proizvoda pomažemo cijelom gospodarstvu – i hranimo se zdravo.“

četvrtak, 19.07.2018.

LIDER MEDIA PRIPREMA 10. KONFERENCIJU

DAN VELIKIH PLANOVA 2018.

Poslovni tjednik LIDER priprema konferenciju pod naslovom DAN VELIKIH PLANOVA koja će se 26. 9. 2018. održati u hotelu Westin u Zagrebu, a prijave su otvorene na meil adresi http://lider.events/dvp/prijava/
Na konferenciji će sudjelovati, predviđeno je, međunarodni stručnjaci za ekonomiju i poduzetnici iz Hrvatske i svijeta i to :

• Hans Timmer, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i centralnu Aziju
• Boris Vujčić, guverner HNB-a
• Miodrag Borojević, O’KEY Group
• Gordana Deranja, HUP
• Medeja Lončar, Siemens
• Fabris Peruško, Agrokor
• Svjetlan Stanić, Stanić Grupa
• Josip Stojanović, Jolly
• Nebojša Taraba, Drugi plan
• Pavao Vujnovac, ENNA


Teme o kojima će se govoriti i raspravljati na konferenciji su : Globalni val u regionalnim okvirima, Globalni trendovi , Kakva će 2019. biti u zemljama regije , Monetarno kreditna politika, Fiskalna politika i učinci na potrošnju, Privlačenje investicija i poticanje izvoza , Bankarstvo u 2019. , Što lideri očekuju od 2019., Prognoze za 2019. - prilike i opasnosti , Razvoj poslovanja i upravljanje rizicima .
Cilj konferencije je dati poduzetnicima, menadžerima i svima koji rade poslovne planove za 2019. godinu praktične inpute za projekcija te korisne informacije za planove poslovanja kao i procjenu o tome kakva bi mogla biti sljedeća poslovna godina.
Rane prijave na konferenciju su 10 % financijski povoljnije.

Pokroviteljica konferencije je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.

utorak, 17.07.2018.

KARDINAL BOZANIĆ ČESTITAO NOGOMETNIM REPREZENTATIVCIMA

KARDINAL BOZANIĆ:

NASUPROT RAZOČARENJA I RAZARANJA JEDINSTVA U HRVATSKOM DRUŠTVU
PRIMJER STE DA U SVAKOM POZIVU
TREBA ULAGATI NAPORE I SPREMNOST NA ŽRTVU


Zagrebački nadbiskup Kardinal Josip Bozanić, čestitao je 16. lipnja Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji i izborniku Zlatku Daliću na osvojenoj brončanoj medalji na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, prenio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije a objavila Informativna katolička agencija.
Citiram tekst čestitke:

„Dragi hrvatski nogometni reprezentativci, cijenjeni izborniče gospodine Zlatko Daliću, stručni suradnici i čelnici Hrvatskoga nogometnog saveza!
Kao dionik radosti, s posebnim osjećajima zahvalnosti Bogu, izvoru svake dobrote i radosti, dok hrvatski narod u Domovini i širom svijeta slavi srebrno odličje koje ste vi, pod jedinstvenim vodstvom svoga izbornika osvojili, od srca vam čestitam na ovom povijesnom uspjehu hrvatskoga sporta.

Pišem vam ovu čestitku ne samo zbog iznimnih postignuća na Svjetskome nogometnom prvenstvu u Rusiji. U svojim ste nastupima, ponašanju i izjavama očitovali stav koji može biti nadahnuće svakomu čovjeku; stav ozbiljne pripreme, gorljivosti i nesebičnosti u nastupu te zahvalne poniznosti pred postignutim, prepoznajući zasluge svih koji pomažu da živi snaga zajedništva. Vi ste u ovome trenutku, nasuprot razočaranja i razaranja jedinstva u hrvatskom društvu, primjer, posebno mladima, da je u svakom pozivu potrebno ulagati napore i razvijati spremnost na žrtvu, imati zanos iz kojega niču zadivljujući plodovi.

Dragi hrvatski nogometni reprezentativci, ako se ikada u vašem srcu probudi zrnce tuge što niste podigli i donijeli zlatnu skulpturu namijenjenu prvaku, sjetite se da ste svojim srebrom, svojim naporima i žrtvama, svojim zajedništvom i ljubavlju podigli i donijeli Hrvatskoj puno veću vrijednost: povratili ste nadu i donijeli radost svojoj hrvatskoj domovini. Unijeli ste svjetlo u srca tolikih ljudi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, kao i u hrvatskom iseljeništvu, te ih potaknuli na dobro i obnovu zajedništva. Uz to, neprocjenjivo je to što je vaš trud na ovome prvenstvu značio za bolje upoznavanje svijeta s Hrvatskom.
Jednako ste tako pokazali da povezanost ljubavi i zalaganja čini velika djela. Bilo je divno osjetiti vaš stav skromnosti i nesebičnosti koji je donosio bogate plodove, ne stavljajući u prvi plan svoje zasluge, nego doprinos i vrijednost drugih, povezujući duboki smisao, onaj do kojeg dopire vjera, zatim važnost obitelji i dragocjenost žrtve za Domovinu. To je ključ koji vidimo u svim hrvatskim pobjedama. To je hrvatski narod prepoznao u vašim nastupima i ponovno otkrio snagu nade. Hvala vam!

Zazivajući Božji blagoslov na vas i vaše obitelji, molim Gospodina da vas čuva na putevima vaših života. Nastavite sjajiti vedrinom, jer ste nam darovali obilje radosti.
Gospodin vas čuvao i pratio svojim blagoslovom, a Blažena Djevica Marija, Kraljica Hrvata, bila vam trajnom Zagovornicom.
Srdačno vas pozdravlja jedan od vaših navijača."

ponedjeljak, 16.07.2018.

HRVATSKA NOGOMETNA REPREZENTACIJA JE VICEPRVAK SVIJETA

REZULTAT IZNAD SVIH OČEKIVANJA

Na Svjetskom nogometnom prvenstvu koje je održano u Rusiji od 14. lipnja do 15. srpnja 2018. na kome su sudjelovale 32 reprezemtacije, Hrvatska nogometna reprezentacija koju je vodio izbornik Zlatko Dalić, završila je plasmanom na drugo mjesto i osvajanjem srebrne nogometne medalje . Hrvatski igrač Luka Modrić proglašen je najboljim igračem 21.Svjetskog nogometnog prvenstva.
Plasman reprezentacije kao viceprvaka svijeta u nogometu je rezultat iznad svih očekivanja. Na odlasku na Svjetsko nogometno prvenstvo želje igrača i nogometnih znalaca u izjavama bile su želja da se reprezentacija plasira u polufinale nogometnog prvenstva. No hrvatski nogometni reprezentativci ostvarili su mnogo, mnogo više i osvojili titulu viceprvaka u nogometu. U finalnoj utakmici za nogometnog prvaka svijeta 15.7. hrvatska reprezentacija je poražena od reprezentacije Francuske s rezultatom 4:2. Brončanu medalju i treće mjesto osvojila je reprezentacija Belgije.

Svjetsko nogometno prvenstvo pratilo je nekoliko milijardi ljudi na svim kontinentima. Zasigurno postoji milijarda ljudi koji nikada nisu čuli za hrvatsku nogometnu reprezentaciju i Republiku Hrvatsku iz koje ona dolazi. Igra reprezentacije u finalu za naslov najboljeg nogometnog tima u svijetu pridonijela je spoznaji o postojanju Hrvatske na karti svijeta, čime je učinjena odlična prezentacija zemlje. (mzz)

četvrtak, 12.07.2018.

SAVJETI STRUČNJAKINJA ZA ZAŠTITU PLODOVA U SRPNJU

KORISTITI LOVKE ZA OCTENE MUŠICE

Dipl. ing. agr. Silvija Marušić iz Savjetodavne službe upozorava vinogradare da se na opažačkim lokalitetima u Kaštelima bilježi ulov octene mušice ploda (Drosophile suzukii) od tri do četiri odrasle jedinke po lovci.
Octena mušica ploda je polifagni štetnik novijeg datuma koji je u prethodnim godinama uzrokovao ekonomsku štetu na grožđu. Svojom aktivnošću zajedno s vinskom mušicom na bobicama otvara put za različite bakterije, kvasce, gljivice uzrokujući neupotrebljivost, kiselost i trulež grožđa.
Dosadašnjim zapažanjem najosjetljivija je sorta Crljenak kaštelanski ili Tribidrag, međutim ne isključuje se mogućnost napada i na druge sorte.
Obzirom da se očekuje ranije dozrijevanje i berba, vinogradarima preporučamo pregled vinograda. U nasadima Crljenka gdje je započela fenofaza šaranja preporučamo obaviti tretiranje protiv octene mušice ploda i ostalih Drosophila vrsta. U Republici Hrvatskoj za sada jedini registrirani pripravak je na osnovi spinetorama ( trgovačkog naziva Radiant).
Također, za smanjenje populacije octene mušice ploda mogu se koristi lovke s hranidbenim atraktantom.

Lovke se rade od plastičnih boca na kojima se izbuše rupe promjera oko 5 mm, 3-5 cm ispod vrha čepa boce. U boce se ulije jabučni, vinski ili kombinacija jabučnog i vinskog octa do polovice zapremine koje se vješaju uz rubove i u sami vinograd.
Obzirom da se radi o štetniku koji se brzo obnavlja i ima više generacija svakako preporučamo korištenje lovki na što širem području i uključivanjem većeg broja poljoprivrednika.
Registrirana poljoprivredna gospodarstva OPG/PG mogu se savjetodavcima obratiti za individualno savjetovanje kroz savjetnički paket ZAŠTITA BILJA.

Savjetnica Marušić ima savjet i za maslinare kako bi plod masline sačuvali od maslinine muhe.
Na opažačkim punktovim Splitsko-dalmatinske županije na kojima se prati let i brojnost maslinine muhe bilježi se ulov od 20 do 80 kom odraslih jedinki po lovci. Pregledom zaraženih plodova u priobalju i na otocima pronađeni su skoro svi razvojni stadiji maslinine muhe od svježe položenih jajašaca do ličinki mlađeg i starijeg stadija te kukuljica.
Upozorava maslinare koji do sada nisu obavili zaštitu maslinika da je provedu, jer se u protivnom očekuje veća zaraza.

Plod masline na većini lokaliteta je dobro razvijen ne pati od suše te je takav atraktivan za polaganje jaja, izuzev su lokaliteti na povišenim položajima i plićim tlima gdje su smežurani plodovi.
Trenutne temperature zraka još uvijek odgovaraju razvoju maslinine muhe te ne djeluju na usporavanje ili zaustavljanje razvoja maslinine muhe.
Za zaštitu nasada mogu se koristiti dozvoljeni pripravci na osnovi:
- Dimetoata ( trgovački nazivi Calinogor, Chromogor, Perfekthion, Rogor 40),
- Fosmeta ( trgovački naziv Imidan 50 WG),
- Deltametrina ( trgovački naziv Decis 2.5 EC, Decis 100 EC, Scatto, Rotor Super, Poleci plus).
U maslinicima u kojima nema ostvarene zaraze može se koristiti metoda zatrovanih mamaca radi suzbijanja odraslih jedinki maslinine muhe prije odlaganja jaja u plod. Ova metoda daje zadovoljavajuće rezultata ako se primjeni na širem području uz obuhvaćanje minimalno 100 maslina.
Maslinari koji su u sustavu ekološke proizvodnje ili su korisnici plaćanja za IAKS mjere OPERACIJA 10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika trebaju nastaviti s primjenom pripravka na osnovi spinosada s atraktantom (trgovačkog naziva SUCCESS BAIT) ili Eco-trapova. Ekološke mjere zaštite daju bolje rezultate ako se primjenjuju u izoliranim ili poluizoliranim lokalitetima na kojima su maslinici.
Savjetnica Đurđica Kšenek, dipl. ing, agr. proizvođačima trajnih nasada jabuka i krušaka preporučuje zaštitu protiv čađave krastavosti (Venturia inaequalis) te primjeniti kontaktni fungicid: Zato Plus, Bellis, Tercel, Dithane M-45, Dithane DG Neotec, Kaptan 80 WG, Folpan 80 WDG, Polyram DF, Ziram 76 WG. Voditi brigu o karenci za rane sorte dozrijevanja!

Protiv jabučnog savijača (Cydia pomonella) druge generacije primijeniti :Coragen 20 SC, Runner 240 SC, Insegar 25 WP, Affirm, Calypso SC 480, Mospilan 20 SP, Imidan 50 WG.
Proizvođače šljiva upozoravamo da je potrebno izvršiti zaštitu protiv narančaste pjegavosti (Polystigma rubrum) na kasnim sortama i primijeniti Captan WP 50, Kastor , Dithan M-45, Pinozeb M-45, Futura 50 WP.

Protiv produženog leta šljivinog savijača (Cydia funebrane) samo za kasne sorte šljiva primijeniti jedan od navedenih: Coragen 20 SC, Insegar 25 WP, Affirm opti, Delegate 250 WG, Decis100.
Protiv truleži ploda( Sclerotinia fructigena) na kasnim sortama šljiva primijeniti : Signum, Nativo, 75 WG, Teldor SC 500, Switch 62,5 WG.
U nasadima višnje protiv kozičavosti (Blumeriella jaapii) a nakon berbe upotrijebiti fungicide na bazi mankozeba: Cadillac 80 WP, Dithane DG Neotec, Dithane M-45, Mankozeb, Pinozeb M-45 ili Chromodin S-65.

U nasadima bresaka i nektarina protiv breskvinog savijača (Cydia molesta) za kasne sorte upotrijebiti: Imidan 50 WG, Affirm, Runner 240 SC, Avaunt EC, Calinogor, Chromogor, Kaiso, Decis 100 EC.
Proizvođačima bresaka i nektarina kasnijih sorti dozrijevanja, preporučujemo i primijenu protiv uzročnika truleži ploda (Sclerotinia fructigena) : Signum, Nativo 75 WG, Teldor SC 500, Systhane 20 EW.
U nasadima lijeske ponoviti zaštitu od uzročnika bolesti : pjegavosti lista ( Piggotia corylii) i sive pjegavosti ( Gnomnia leptostyla) jednim od dozvoljenih fungicida iz FIS baze Ministarstva poljoprivrede, kao i protiv ljeskotoča (Curculio nucum).

Savjetnice naglašavaju da svaki pripravak treba upotrijebiti prema uputi proizvođača i u skladu s Fitosanitarnim informacijskim, korisnici sredstava za zaštitu bilja trebaju voditi evidenciju o izvršenim tretiranjima.
Pripravke treba primijeniie prema uputi proizvođača i pravilno zbrinite ambalažu pripravaka.

srijeda, 11.07.2018.

OBILJEŽAVANJE SJEĆANJA NA GENOCID U SREBRENICI

GENOCID U ZAŠTIĆENOJ ZONI UN-a U BiH

U Srebrenici u BiH se 11. srpnja 2018. obilježava 23 godine od genocida nad bošnjačkim stanovništvom. Vojska Republike Srpske i specijalne srpske vojne postrojbe ubila je u enklavi Srebrenice u periodu od 13. 19. srpnja 1995. godine 8 372 bošnjačkih nenaoružanih muškaraca svih životnih dobi u čijem je broju i manji broj žena i djevojčica.
Srebreničku enklavu je 1993. godine Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo zaštićenom zonom, a ipak su je zauzele srpske snage 11. srpnja1995. godine. No UN i nizozemski bataljon nije spriječio genocid nad muslimanskim stanovništvom.
Tijela svih žrtava ni nakon 23 godine još nisu pronađena, te se traga za još oko 1000 tijela. Tijekom godina primijećena su razmještanje tijela ubijenih iz velikih grobnica gdje su ubijeni bili zatrpani, a sve s ciljem da se genocid prikrije.
U siječnju 2007. godine Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije okarakterizirao je djelovanje srpskih snaga u Srebrenici kao genocid.
Europski parlament je u siječnju 2009. godine proglasio 11. srpnja Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

utorak, 10.07.2018.

U ŠEST MJESECI OSNOVANO 3 801. TRGOVAČKO DRUŠTVO I OBRT

HITRO.HR - ZA BRŽU KOMUNIKACIJU S DRŽAVNOM UPRAVOM

Financijska agencija FINA objavila je 6.7. 2018. podatke o dinamici osnivana tvrtki, preko servisa HITRO.HR.
HITRO.HR je servis Vlade Republike Hrvatske za ubrzanu komunikaciju građana i poslovnih subjekata s državnom upravom. Svrha mu je podizanje razine usluga povećanjem brzine, učinkovitosti, fleksibilnosti i transparentnosti rada državne uprave.
U razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2018. godine ukupno je preko servisa HITRO.HR otvoreno 3.801 trgovačko društvo i obrt. Otvoreno je 85 obrta i osnovano 1.251 društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i 2.462 jednostavnih društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.).
Ukoliko se osnivanja nastave istim intenzitetom , predviđanja su da će putem servisa HITRO.HR do kraja 2018. godine biti osnovano približno 7.602 društava i obrta što bi predstavljalo povećanje od ukupno njih 521, odnosno 7% više osnovanih društava i obrta u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu.
Preduvjeti za pokretanje malih tvrtki, organiziranih kao jednostavna društva sa ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.), u Hrvatskoj su stvoreni 18. listopada 2012. godine - kada je stupio na snagu Zakon o trgovačkim društvima (NN 152/11, s izmjenama i dopunama 111/12, 68/13 i 110/15).

Tijekom 2016. godine preko servisa HITRO.HR osnovano je 6.559 društava i obrta: u 2016. godini otvoreno 197 obrta te je osnovano 2.266 j. d.o.o. U 2017. godini otvoreno je 245 obrta te je osnovano 2.575 d.o.o.-a i 4.261 j.d.o.o.-a. preko servisa HITRO. HR.




IZLOG FOTOGRAFIJA
Fotke autorice bloga novinarke Margarete Zouhar Zec

ponedjeljak, 09.07.2018.

IZVJEŠĆE POVJERENICE ZA PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA

HRVATSKA JOŠ UVIJEK NEMA POLITIKU OTVORENIH PODATAKA

subota, 07.07.2018.

STATISTIKA O PLAĆAMA IZ 2017.

U FOKUSU JE MJESEC OŽUJAK

Držvni zavod za ststistiku RH objavi je 6. srpnja 2018. Priopćenje o strukturi zaposlenih prema visini prosječne isplaćene neto plaće u mjesecu ožujku 2017. U tom priopćenju piše da je neto plaću od 2 700 kuna priomilo 5,3 % zaposlenih.

Neto plaću od 2 701 kunu do 6 000 kuna primilo je 56,4% zaposlenih, a neto plaću od 6 001 kunu do 12 000 kuna primilo je 34,1% zaposlenih. Neto plaću iznad 12 000 kuna primilo je 4,2% zaposlenih u pravnim osobama.

petak, 06.07.2018.

ČLANSTVO U EU 2013. - 2018.

PREMIJER RH ANDREJ PLENKOVIĆ:

SCHENGEN I EURO ZONA OBILJEŽITI ĆE SLJEDEĆIH PET GODINA

U prigodi obilježavanja Pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji 2013. - 2018. točnije 2. 7. 2018. premijer RH Andrej Plenković održao je prisutnim gospodarstvenicama, predstavnicima Vlade, banaka, agencija i ostalima narativni govor o događajima od početaka ulaska RH u EU, hrvatskoig članstva u EU kroz pet godina – te kako dalje na hrvatskoj razini te i u smislu participacije RH u EU. Objavljujem drugi dio premijerova govora

"U kontekstu naših hrvatskih demografskih kretanja i negativnog prirodnog prirasta stanovnika, to nam predstavlja i politički jednu otegotnu okolnost, međutim današnje migracije, današnja sloboda kretanja je jedan poseban dvosmjerni proces, a ne jednosmjeran proces, kao što su bili valovi ekonomske ili političke emigracije s početka 20. stoljeća, nakon drugog svjetskog rata, šezdesetih godina ili pak ljudi koji su zbog ratnih stradanja otišli tijekom 90.ih godina. Sve su to činjenice o kojima moramo voditi računa kada govorimo o efektu našega članstva u EU.

Važno je to što nam je članstvo u Uniji ojačalo pravni sustav.
Prije par dana na inicijativu Hrvatske uvrstili su ovaj zakon o Izvanrednioj upravi i trgovačkim društvima od sistemskoga značaja u insolvencijske uredbe koja se zvala Zakon o nerazvijenim državama članicama, time on postaje uvažen od pravne stečevine EU, važno za priznanje toga zakona u državama članicama je bitna ocjena sukladnosti Ustavnoga suda RH, što je još jedna dodatna legitimacija u jednoj mjeri koja je za sve Vas ( gospodarstvenici u publici ) i za hrvatsko gospodarstvo omogučila 15 mjeseci vremena za konsolidaciju i povratak značajnog dijela sredstava isplate dijela starog graničnog duga, mogučnosti restrukturiranja i izbjegavanja ozbiljnih posljedica na naš financijski sustav. Ovaj tjedan je predviđeno glasovanje o nagodbi i ročištu u srijedu 4.7. gdje se treba postići potrebna većina, te će nakon toga slijediti daljnji proces restrukturiranja, bez posljedica za hrvatsku ekonomiju, što je najvažnije bez posljedica za radna mjesta uz kapitalno važnu poruku povjerenja u sposobnost hrvatskih institucija da stvore okvir koji trenutno vodi najveće restrukturiranje u Europi ovoga tipa.
Kada je riječ o europskim financijskim fondovima želio bih reći da je tu jako važan angažman ne samo Vlade RH več i jedinica lokalne uprave i samouprave, drugih subjekata korisnika. Važno je da iskustva koja imamo do sada iskoristimo da taj proces bude i transparentniji i brži u smislu procesuiranja natječaja, pripreme dokumentacije, da bude što manje grešaka da se ta sredstva koriste, a za mene je jako važno da dio financijske perspektive bude korišten za projekt SLAVONIJA kojeg kordinira ministrica Žalac i da bismo tih milijardu i pol kanalizirali u one dijelove Hrvatske i one dijelove županije koje gledaju na dodatni razvoj, koji je izrazito važan.
Pitanje ekonomskog ukazanja, čim smo ušli završili procedure proračunskog manjka,iz kojeg smio izašli u vrijeme naše Vlade prošle godine. Pratimo sve one ocjene kvalitetnih preporuka za svaku zemlju, koje Europska komisija radi u okviru europskoga semestra te nam daje određene smjernice kako voditi našu politiku i strukturne reforme .I to je ono što je za Vladu izrazito važno da prepoznamo Europske trendove koji se tiču, uz klasične dijelove proračunske torte poljoprivrede i kohezije i sve ono što ide na istraživanja, inovacije. Osobito važna tema je i puno jače zastupljena u proračunu tema sigurnosti i migracija koja je danas najvažnija politička tema u EU bez ikakvih dilema. Veliki broj godina nije bilo nikakvog događaja kakav je izbjeglička kriza 2015.,2016., koja je ostavila toliko krupne političke posljedice za pejzaž političkih stranaka na nacionalnoj razini, rad krajnjih stranaka, političkih stranaka, što je dovelo do kompletne promjene političke scene u pojedinim zemljama članicama

Takvi događaji u zemljama utemeljiteljicama su razlog za niz aktivnog sudjelovanja u EU politici i ovo Vijeće koje je trajalo do pet ujutro s četvrtka na petak(28.- 29.6. 2018.) nastojalo je naći europsko rješenje u kome svi participiraju. Hrvatska se tu izrazito razumno i odgovorno uključila na način da štitimo naše granice spremajući se za shengen, solidarno, sukladno veličini zemlje nastojimo na odgovarajući način uspostaviti test odgovornosti , zalagati se za rješenja kada je riječ o vanjskoj dimenziji ,sekundarnim migracijama na način da se pronađe rješenje kojeg će se baš svi pridržavati .

Od vidljivih projekata ove financijske perspektive – premda ima dosta projekata od željezničkih, zračnih luka, cestovne povezanosti, kao spomenik prvih sedam godina ostati će Pelješki most. I to će biti simbol za generacije što smo mi ostvarili. Taj će most povezati Hrvatsku s Hrvatskom, EU s zemljama europske unije, i nezavidnu poziciju dijela Dubrovačko neretvanske županije u odnosu na druge krajeve, ali će isto tako značiti da
je Hrvatska uspjela povući u nepovrat 357 milijuna eura. Nema te institucije ni druge organizacije na svijetu koja bi nam dala taj novac. Nema.
Od od tog novca smo izdvojili dva milijuna eura za projekt, na jedan sasvim drugi način, LNG terminal što nam omogućuje da se pozicioniramo na energetskoj karti Europe, na jedan sasvim drugi način i to je ono što je po mom sudu izrazito važno. Govoreći o EU danas, jedna od aktualnih tema su trgovinski odnosi s SAD-om, to postaje za one zemlje čiji je izvoz puno veći u smislu njihove ekonomije nego što je Hrvatska i to trenutno postoje pitanje broj jedan , postaje pitanje zaštite naših interesa kao i EU u cjelini, postaje pitanje sadržaja i kvalitete transatlanskog partnerstva, vezano je i za komplementarnost europske unije i NATO-a u obrambenoj dimenziji i zato će ovi sastanci koji slijede početkom srpnja biti važni za transatlanske odnose i odnose EU s SAD-a, uz Samit NATO-a koji je u Bruxellesu za koji dan.

Što se naše vlade tiče mi ćemo nastaviti u slijedećem razdoblju pozicionirati Hrvatsku kao zemlju koja gleda otvoreno sa svojim iskustvom na europsku perspektivu susjeda, zalagali smo se zajedno sa Bugarskom da se održi ovaj Samit čelnika zemelja EU u Sofiji u svibnju. Da podsjetim da je početak tog Samita bio u Zagrebu 2000. pa solunski 2003. Intencija društva i suradnje je bila da se Samiti održi svake tri godine. Nažalost zbog brojnih okolnosti taj slijedeći Samit umjesto 2006. održao se 15 godina kasnije.To nije poticajno, pogotovo gledajući frekvenciju Samita sa dijelovima našega susjedstva i svijeta i zato ćemo kao Hrvatska 2020. u vrijeme našega predsjedanja ponovo tu temu staviti u fokus, baveći se s onim što znamo bolje nego večina članica EU i davati potporu našim susjedima na putu u EU. To je u krajnjem slučaju ono gdje se pozicioniramo kao lider u raznim portfeljima. To tek s vremenom članice uspijevaju naći svoje niše u odnosu na politiku država utemeljiteljica ili sličnih institucija. Nastaviti ćemo sa jačanjem konkurentnosti RH gospodarstva, a to znaći da činimo sve da poduzetnike rasteretimo financijski, a u smislu procedura da olakšamo poslovanje. Ova dva plana koja smo imali su bitno pridonijela hrvatskim gospodarstvenicima, govorim o godišnjem i prošlogodišnjem.
Nastaviti ćemo sa reformom obrazovanja, njene provedbe i njenim prilagodbama. Nećemo moći loviti korak s onim društvima i onim državama i obrazovnim sustavima koji se najbolje prilagođavaju krupnim i globalnim promjenama tehnologije. No reformom obrazovanja, promjenom tehnologije, povezanosti, razvoja, promjene zanimanja u konačnici i mi ćemo stvarati ljude koji će imati široko obrazovanje koji će znati donositi kritičke vlastite procjene, odluke i vlastite stavove. To je najvažniji dio obrazovnoga procesa.

Fotka m.zouhar zec. Događanje 2.7. 2018. godine u Plaza Centru koje je organizirao predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.

Fiskalna politika, porezna politika biti će odgovor, idemo u drugi val porezne reforme, o tome ćemo puno raspfravljati tijekom jeseni kada zakonski paket dođe u hrvatski Sabor .Očekujem još bolju turističku sezonu ove godine, već su prvi pokazatelji takvi, znaći imati ćemo još jedan dodatni podstrek tijekom ljetnih mjeseci za rad i za zapošljavanje. U skladu s tim znamo kolika je potreba za zaposlenicima u turizmu, ugostiteljstvu, hotelijerstvu, što povećava kvote za uvoz radnika iz trećih država plus bilateralni ugovori .
Ulagati ćemo u znanost. Idemo sa strateškom reformom „Hrvatska 2030“ u izradi su posebni zakoni koji se odnose na dijelove zemlje koji zahtijevaju poseban pristup, biti će u zakonskoj proceduri u jesen 2018. tu mislim i na razvoj Hrvatskih otoka. Krećemo sa reformama u zdravstvu, nastavljamo reformu pravosuđa, učinkovitosti i digitalizacije javne uprave, paket zakona za riješavanje problema blokiranih je u Saboru, bolje upravljanje državnom imovinom, mislim da smo tu napravili iskorake koji su se godinama čekali, jer je tu nekako ispalo i različitih tijela lokalne razine, državne razine – tu je napredak više nego očit, pokrenuli smo raspravu o mirovinskoj reformi koja će također doći na dnevni red u rujnu, biti će i trenutka i vremena za arikulirana stajališta kako bismo mirovinski sustav učinili održivim i adekvatnim.
Također, sastanak je s predsjednicom RH upravo 2.7. oko Vijeća za demografsku revitalizaciju, bavimo se tom temom kombinirano, sustavno s aspekta različitih resora jer bez ljudi teško možemo govoriti o gospodarstvu i budućnosti naše zemlje, a svjesni smo da smo jedna od onih zemalja koja se s tim problemom susreće na izrazito zahtijevan način, naravno ti problemi nisu od jučer. Negativni trendovi postoje već dugi niz godina, ali učini ćemo sve da ih pokušamo najprije smanjiti u smislu negativnosti ,kasnije a kroz vrijeme, promjenu klime u društvu uz brojne druge pretpostavke i polako preokretati.
Na europskom putu dvije su obveze koje smo si dali za cilj 1. schengen 2. euro zona. One će obilježiti naših sljedećih pet godina. Neće biti ni jednostavan ni prvi ni drugi cilj. Hrvatska će svoju zadaću tehnički napraviti, a politički ćemo lobirati kao što smo ostvarili i druge ciljeve vješto i čvrsto, bez obzira na bilateralne probleme.To možemo svesti u dvije faze. Jedna je faza uči u europski tečajni mehanizam 2, negdje u vijeme predsjedanja Hrvatske EU, a onda pred kraj idućega mandata hrvatskog Sabora i Vlade ostvariti članstvo u euro zoni. Vidjeti ćemo koliko će manje kamate na izdavanje naših obveznica i kamate koje će se reflektirati na van i na građane biti. Stoga ti pozitivni efekti, koji su dio našega članstva u EU, kada smo potpisali ugovor o pristupanju, pristali smo biti članica euro zone.
Ovdje sam s uvjerenjem da smo ostvarili puno da možemo iskoristiti članstvo još više, za što je odgovornost na svim akterima sa željom da svi zajedno participiramo u ispunjenju onoga što je dio našega članstva i što je dio državne politike od 1991. godine. " rekao je premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković

06.07.2018. u 04:23 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 03.07.2018.

PET GODINA ČLANSTVA HRVATSKE U EUROPSKOJ UNIJI

PREMIJER RH ANDREJ PLENKOVIĆ:

FINANCIJSKA POLITIKA JE KLJUČ KREDIBILITETA ZEMLJE

Predsjednik Vlade Andrej Plenković prisustvovao je na svečanosti obilježavanja Pete godišnjice pristupanja Hrvatske Europskoj uniji koju je u ponedjeljak, 2. srpnja 2018. godine u Plaza Event Centru organizirao predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. Uz predsjednika Vlade događnju su prisustvovale i potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, te ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac . Uzvanici na događaju bili u gospodarstvenici velikih i malih tvrtki diplomatski predstavnici i osobe iz državnih institucija.
Premijer Plenković pozdravio je prisutne te započeo svoje izlaganje rekavši da
nakon recentnih konferencija s poslodavcima i konferencije u Bruxellesu o pet godina RH u EU će se prisjetiti na vrijeme prije ulaska RH u EU, hrvatskoig članstva u EU kroz pet godina – te kako dalje na hrvatskoj razini a i u smislu participacije RH u EU.

Premijer RH Plenković u svom je govoru istakao najvažnije od pristupanja do postignuća RH U Europskoj uniji.
Snimila: margareta zouhar zec

„ Devedesetih godina smo imali agnažman kroz promatračku misiju, humanitarnu pomoć, trgovinske povlastice i neformalni politički dijalog. Tih ključnih 10 godina kada RH nije imala ni ugovorne odnose ni makro ekonomsku pomoć ni pred pristupne fondova , zbog politike otvorenih ruku prava i bitne solidarnosti, sve zemlje srednje i istočne Europe ne samo da su dobivale direktne financijske injekcije, već su kroz ugovorne odnose gradile su svoj brži put i razvoj, a mi smo još uvijek u situaciji da još uvijek lovimo korak sa njima. To je pretpostavka svake korektne ekonomske analize da se na to osvrne. Tih 10 godina su bile bitno različite za nas nego za naše susjede kojima čestitamo na onom što su ostvarili u tom desetljeću.Da smo imali istu poziciju vjerojatno bi i naš gospodarski razvoj bio znatno dinamičniji.Početkom ovoga stoljeća krenuo je pravi tempo nadoknađivanja izgubljenoga vremena“ Premijer Plenković je dalje rekao „Sudjelovao sam u pregovorima o stabilizaciji i pridruživanju iz perspektive zamjenika šefa misije u Bruxellesu, sudjelovao sam u ključnim trenucima kada se uopće lomilo na razini EU da se prihvati hrvatski zahtjev za članstvom. Godine su to 2002,. 2003., 2004., 2005., potezi koji su tada napravljeni da se Hrvatsku tretiraa kao prvu zemlju koja reflektira za članstvo nakon pristupanja ugovora iz Amsterdama koji povezuje čl.49 u člancima i 607. je bio kapitaalni politički uspjeh po meni, koji povezuje po meni nikad dovoljno objašnjen niti dovoljno valoriziran čin za daljnju dinamiku naših odnosa.Pregovori o pristupanju bili su zahtijevniji nego sa zemljama srednje i istone Europe. Imali su više poglavlja, imali su drugačiji pristup poglavlju Pravosuđa i temeljnih sloboda, sigurnosti i kapitala, na neki način te teme postale su ogledalo sistemske spremnosti države koja aspirira na članstvo u odnosu na evaluaciju od strane europske Komisije i država članica. Taj cijeli period za RH bio je izrazito zahtijevan, kada govorimo o političkim uvjetovanostima koje druge zemlje nisu imale - jedna je rješavanje sa Haškim sudom, a druga je rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja. Tu smo po mom skromnom računu ostali skraćeni za 3,5 do 5 godina u smislu brzine za pristupanje EU.“
„Koje su sve činjenice s kojima mi živimo od 1.srpnja 2013. u članstvu?“ – pitanje je koje je premijer Plenković ostavio te na njega dao i odgovor
„Politički uspjeh okončanja pregovora je bio izvanredan s obzirom na unutarnje političku situaciju u zemlju tada; naporima da se sruši parlamentarna većina i činjenicu da se jednostavno taj prozor za pristupane EU doslovno z a t v a r a o. I da nismo ušli tada pitanje je koliko bismo dugo čekali. Jako je važno da se osvijesti u hrvatskom društvu koliko su ta brojna lobiranja i mukotrpni pregovori bili izrazito zahtjevni. Uostalom nije jednostavno pregovarati kada Vas je s jedne strane 10 plus 2, 12 ili 15 ili 20 naprama 1. To je – rijetki samo znaju što znači imati dobar pregovarački položaj.
Dobro je da smo za stolom…. sastanka europskoga Vijeća, sad već skoro dvije godine tog najvišeg političkog tijela i sada se može steći bolja slika, koje su danas teme, ljudi,
Za mene nema nikakve dileme naše članstvo u EU, je da malo kasni nego što smo htjeli, ali ovih pet godina je postignuće međunarodnog kredibiliteta zemlje, nitko nas više ne gleda kako nekoga tko je vani, usporedivo s onim kako se Hrvatsku gleda u smislu pouzdanosti pravnoga sustava, predvidljivosti procedura, destinacije za ulaganja, za djelovanje gospodarskih subjekata, za investitore. Sasvim je drugačije kada znate da ste usvojili pravnu stečevinu EU da je prihvaćate i danas, da sudjelujete u kreiranju evropskh propisa, nego situacija kada u njoj niste. Činjenica je da smo ušli u Uniju u trenutku kada je za mnoge članice dolazio kraj recesije, kraj te globalne krize iz 2008.,2009., koja se kasnije nastavila, a koja se osjetila i na trenutak našega članstva. Kriza se osjetila u nizu operativnih aspekata 1.prijedlog višegodišnjeg novog financijskog okvira, oni koji ga rade gledaju na taj proces s aspekta država koje su konkretno konzumirale poljoprivrednu politiku otprilike 50 godina i više, država koje su konzumirale kohezijsku politiku koje je isto tako veliki broj godina ili su se, poljoprivreda koja je za nas jako važna, razvijale, postupno dizale, dobivale subvencije, kako bi došli na 75% i više razvijenosti pojedinih dijelova članica EU. Dakle ta optika kod ovih koji su dugo u klubu, od ovih koji su samo pet godina, je vrlo različita.
Hrvatski pristup novom proračunskom okviru je takav da želimo prije svega , da dio koji se odnosi na sufinanciranje bude takav da RH u fazi drugog financijskog okvira može od toga dobiti stvarnu korist -povlačimo realnu crtu. Crtu koristi i troškova podvući možemo od 2003. rok od sedam plus tri godine u smislu korištenja sredstava iz ove financijske perspektive, tek onda druga.
U ovim materijalima koje radi ministarstvo regionalnoga razvoja došli smo do sada do 8,4 milijarde kuna u plusu u smislu uplate i dobivanja sredstava iz EU fondova. Taj dio će naravno rasti kada nastavimo bolje konzumirati europska sredstva. Mi kao Vlada ( listopad 2016.) smo zatekli 9 % ugovorenih sredstava iz tog okvira, sada smo na 43 % prema planu Vlade i ministarstva regionalnog razvoja, ugovoreno će se dići na 60 % isplate, da ulovimo korak apsorpcije sredstava onog što nam je sada na raspolaganju.“
"ŠTO JE DOBRO ZA HRVATSKU U OVIH 5 GODINA? Dakle kontinuirano raste BDP, on će biti i ove godine negdje oko 3 %, javni dug se ubrzano smanjuje, bili smo na 85% duga godine 2015. danas je cilj na 65 % do godine 2020.
Godine 2017. smo ostvarili suficit opće državne fiskalne politike. Smatram da je finasncijska politika ključ kredibiliteta zemlje. Mi smo ostvarili 2 milijarde 750 milijuna kuna to je ozbiljno postignuće i treba ga posvjestiti.
Izvoz smo povećali za 14 % zaposlenost u prvom kvartalu 2018. imamo 75 000 više zaposlenih nego 2017. Povećali smo i minimalne plaće dva puta porasla je i prosječna plaća za 500 kuna od 2016. do danas. To su pokazatelji koji pridonose i povezani su s našim članstvom u EU. Stvari se ne događaju neovisno jedna od drugih . Kada je riječ o izvozu- sa 9 milijardi 2013. godine povećali izvoz za dodatnih 50 %, znaći na 14 milijardi.
Kada smo vodili kampanju 2012. za EU jedna od glavnih tema je bila sloboda, a riječ je o slobodi kretanja ljudi, kapitala, roba i usluga. Dogovorili smo u četiri države ukidanje kretanja radnika - i to sa Maltom, Ujedinjenom Kraljevinom, Nizozemskom, a prošloga tjedna i sa Slovenijom. Kao država osigurali smo po formuli 2 plus 3 plus 2 utjecaj na tržište rada u starim članicama pristupa, da ne bi samo Austrija ostala. A koji su efekti toga? Naravno da su efekti to da nema kvota, da nema radnih dozvola, da je sloboda kretanja na dohvat ruke. A to se dogodilo i drugim državama srednje i istočne Europe u razdobljima od prije 10-ak godina.“

03.07.2018. u 10:54 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 01.07.2018.

REPREZENTACIJA HRVATSKE MEĐU OSAM NAJBOLJIH REPREZENTACIJA NA 21.SP 2018.

S DANCIMA JE BILO DRAMATIČNO!

“Prošli smo sedam krugova pakla na ovoj utakmici” – rekao je Anton Samovojska, 63 g, na HTV 2 komentirajući igru nogometne utakmice s reprezentacijom Danske, koju je hrvatska nogometna reperezentacija pobijedila na svjetskom prvenstvu u Rusiji u Nižnjem Novgorodu 1.7. 2018. I nakon 120 minuta igre i rezultata 1:1, prišlo se izvođenju jedenaesteraca (3:2) u kojima je Hrvatska bila uspješnija i završila utakmicu protiv Danske s rezultatom 4:3 . Igra reprezentacije je uistinu bila dramatična. Hrvatska je primila gol već u drugoj minuti, a u četvrtoj minuti je izjednačila golom Mandžukića. Tijekom igere Luka Modrić je pucao jedanaesterac koji je golman Danske Shmajhel obranio.
U izvješćima sa trgova gdje su navijaći na otvorenom gledaoli utakmicu Hrvatska Danska ljudi su izjavljivali da su tijekom utakmice bili pod velikim stresom, zbog bojazni da će reprezentacija Hrvatske utakmicu izgubiti.
Nakon utakmice s reprezentacijom Danske, hrvatska nogometna reperezentacija je u osmini finala 21. Svjetskog nogometnog prvenstva. Utakmicu s reprezentacijom Islanda Hrvatska je pobijedila s rezultatom 2:1.
Utakmicu s reprezentacijom Rusije, koja je trakođer ušla u osminu finala igrati će 7.7. u Sočiu. Za očekivati je da će na kladionicama nakon ove utekmice koeficijent vrijednosti za Hrvatsku znatno porasti.
Na pitanje novinara izborniku Daliću nakon utakmice ” Do kuda moža Hrvatska reperezetacija? “ Dalić je odgovorio: ”Možemo puno, nek se samo ponovi isto” . (mzz)

01.07.2018. u 23:55 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------