Marketing
ČLANSTVO U EU 2013. - 2018.
PREMIJER RH ANDREJ PLENKOVIĆ:
SCHENGEN I EURO ZONA OBILJEŽITI ĆE SLJEDEĆIH PET GODINA
U prigodi obilježavanja Pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji 2013. - 2018. točnije 2. 7. 2018. premijer RH Andrej Plenković održao je prisutnim gospodarstvenicama, predstavnicima Vlade, banaka, agencija i ostalima narativni govor o događajima od početaka ulaska RH u EU, hrvatskoig članstva u EU kroz pet godina – te kako dalje na hrvatskoj razini te i u smislu participacije RH u EU. Objavljujem drugi dio premijerova govora
"U kontekstu naših hrvatskih demografskih kretanja i negativnog prirodnog prirasta stanovnika, to nam predstavlja i politički jednu otegotnu okolnost, međutim današnje migracije, današnja sloboda kretanja je jedan poseban dvosmjerni proces, a ne jednosmjeran proces, kao što su bili valovi ekonomske ili političke emigracije s početka 20. stoljeća, nakon drugog svjetskog rata, šezdesetih godina ili pak ljudi koji su zbog ratnih stradanja otišli tijekom 90.ih godina. Sve su to činjenice o kojima moramo voditi računa kada govorimo o efektu našega članstva u EU.
Važno je to što nam je članstvo u Uniji ojačalo pravni sustav.
Prije par dana na inicijativu Hrvatske uvrstili su ovaj zakon o Izvanrednioj upravi i trgovačkim društvima od sistemskoga značaja u insolvencijske uredbe koja se zvala Zakon o nerazvijenim državama članicama, time on postaje uvažen od pravne stečevine EU, važno za priznanje toga zakona u državama članicama je bitna ocjena sukladnosti Ustavnoga suda RH, što je još jedna dodatna legitimacija u jednoj mjeri koja je za sve Vas ( gospodarstvenici u publici ) i za hrvatsko gospodarstvo omogučila 15 mjeseci vremena za konsolidaciju i povratak značajnog dijela sredstava isplate dijela starog graničnog duga, mogučnosti restrukturiranja i izbjegavanja ozbiljnih posljedica na naš financijski sustav. Ovaj tjedan je predviđeno glasovanje o nagodbi i ročištu u srijedu 4.7. gdje se treba postići potrebna većina, te će nakon toga slijediti daljnji proces restrukturiranja, bez posljedica za hrvatsku ekonomiju, što je najvažnije bez posljedica za radna mjesta uz kapitalno važnu poruku povjerenja u sposobnost hrvatskih institucija da stvore okvir koji trenutno vodi najveće restrukturiranje u Europi ovoga tipa.
Kada je riječ o europskim financijskim fondovima želio bih reći da je tu jako važan angažman ne samo Vlade RH več i jedinica lokalne uprave i samouprave, drugih subjekata korisnika. Važno je da iskustva koja imamo do sada iskoristimo da taj proces bude i transparentniji i brži u smislu procesuiranja natječaja, pripreme dokumentacije, da bude što manje grešaka da se ta sredstva koriste, a za mene je jako važno da dio financijske perspektive bude korišten za projekt SLAVONIJA kojeg kordinira ministrica Žalac i da bismo tih milijardu i pol kanalizirali u one dijelove Hrvatske i one dijelove županije koje gledaju na dodatni razvoj, koji je izrazito važan.
Pitanje ekonomskog ukazanja, čim smo ušli završili procedure proračunskog manjka,iz kojeg smio izašli u vrijeme naše Vlade prošle godine. Pratimo sve one ocjene kvalitetnih preporuka za svaku zemlju, koje Europska komisija radi u okviru europskoga semestra te nam daje određene smjernice kako voditi našu politiku i strukturne reforme .I to je ono što je za Vladu izrazito važno da prepoznamo Europske trendove koji se tiču, uz klasične dijelove proračunske torte poljoprivrede i kohezije i sve ono što ide na istraživanja, inovacije. Osobito važna tema je i puno jače zastupljena u proračunu tema sigurnosti i migracija koja je danas najvažnija politička tema u EU bez ikakvih dilema. Veliki broj godina nije bilo nikakvog događaja kakav je izbjeglička kriza 2015.,2016., koja je ostavila toliko krupne političke posljedice za pejzaž političkih stranaka na nacionalnoj razini, rad krajnjih stranaka, političkih stranaka, što je dovelo do kompletne promjene političke scene u pojedinim zemljama članicama
Takvi događaji u zemljama utemeljiteljicama su razlog za niz aktivnog sudjelovanja u EU politici i ovo Vijeće koje je trajalo do pet ujutro s četvrtka na petak(28.- 29.6. 2018.) nastojalo je naći europsko rješenje u kome svi participiraju. Hrvatska se tu izrazito razumno i odgovorno uključila na način da štitimo naše granice spremajući se za shengen, solidarno, sukladno veličini zemlje nastojimo na odgovarajući način uspostaviti test odgovornosti , zalagati se za rješenja kada je riječ o vanjskoj dimenziji ,sekundarnim migracijama na način da se pronađe rješenje kojeg će se baš svi pridržavati .
Od vidljivih projekata ove financijske perspektive – premda ima dosta projekata od željezničkih, zračnih luka, cestovne povezanosti, kao spomenik prvih sedam godina ostati će Pelješki most. I to će biti simbol za generacije što smo mi ostvarili. Taj će most povezati Hrvatsku s Hrvatskom, EU s zemljama europske unije, i nezavidnu poziciju dijela Dubrovačko neretvanske županije u odnosu na druge krajeve, ali će isto tako značiti da
je Hrvatska uspjela povući u nepovrat 357 milijuna eura. Nema te institucije ni druge organizacije na svijetu koja bi nam dala taj novac. Nema.
Od od tog novca smo izdvojili dva milijuna eura za projekt, na jedan sasvim drugi način, LNG terminal što nam omogućuje da se pozicioniramo na energetskoj karti Europe, na jedan sasvim drugi način i to je ono što je po mom sudu izrazito važno. Govoreći o EU danas, jedna od aktualnih tema su trgovinski odnosi s SAD-om, to postaje za one zemlje čiji je izvoz puno veći u smislu njihove ekonomije nego što je Hrvatska i to trenutno postoje pitanje broj jedan , postaje pitanje zaštite naših interesa kao i EU u cjelini, postaje pitanje sadržaja i kvalitete transatlanskog partnerstva, vezano je i za komplementarnost europske unije i NATO-a u obrambenoj dimenziji i zato će ovi sastanci koji slijede početkom srpnja biti važni za transatlanske odnose i odnose EU s SAD-a, uz Samit NATO-a koji je u Bruxellesu za koji dan.
Što se naše vlade tiče mi ćemo nastaviti u slijedećem razdoblju pozicionirati Hrvatsku kao zemlju koja gleda otvoreno sa svojim iskustvom na europsku perspektivu susjeda, zalagali smo se zajedno sa Bugarskom da se održi ovaj Samit čelnika zemelja EU u Sofiji u svibnju. Da podsjetim da je početak tog Samita bio u Zagrebu 2000. pa solunski 2003. Intencija društva i suradnje je bila da se Samiti održi svake tri godine. Nažalost zbog brojnih okolnosti taj slijedeći Samit umjesto 2006. održao se 15 godina kasnije.To nije poticajno, pogotovo gledajući frekvenciju Samita sa dijelovima našega susjedstva i svijeta i zato ćemo kao Hrvatska 2020. u vrijeme našega predsjedanja ponovo tu temu staviti u fokus, baveći se s onim što znamo bolje nego večina članica EU i davati potporu našim susjedima na putu u EU. To je u krajnjem slučaju ono gdje se pozicioniramo kao lider u raznim portfeljima. To tek s vremenom članice uspijevaju naći svoje niše u odnosu na politiku država utemeljiteljica ili sličnih institucija. Nastaviti ćemo sa jačanjem konkurentnosti RH gospodarstva, a to znaći da činimo sve da poduzetnike rasteretimo financijski, a u smislu procedura da olakšamo poslovanje. Ova dva plana koja smo imali su bitno pridonijela hrvatskim gospodarstvenicima, govorim o godišnjem i prošlogodišnjem.
Nastaviti ćemo sa reformom obrazovanja, njene provedbe i njenim prilagodbama. Nećemo moći loviti korak s onim društvima i onim državama i obrazovnim sustavima koji se najbolje prilagođavaju krupnim i globalnim promjenama tehnologije. No reformom obrazovanja, promjenom tehnologije, povezanosti, razvoja, promjene zanimanja u konačnici i mi ćemo stvarati ljude koji će imati široko obrazovanje koji će znati donositi kritičke vlastite procjene, odluke i vlastite stavove. To je najvažniji dio obrazovnoga procesa.
Fotka m.zouhar zec. Događanje 2.7. 2018. godine u Plaza Centru koje je organizirao predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.
Fiskalna politika, porezna politika biti će odgovor, idemo u drugi val porezne reforme, o tome ćemo puno raspfravljati tijekom jeseni kada zakonski paket dođe u hrvatski Sabor .Očekujem još bolju turističku sezonu ove godine, već su prvi pokazatelji takvi, znaći imati ćemo još jedan dodatni podstrek tijekom ljetnih mjeseci za rad i za zapošljavanje. U skladu s tim znamo kolika je potreba za zaposlenicima u turizmu, ugostiteljstvu, hotelijerstvu, što povećava kvote za uvoz radnika iz trećih država plus bilateralni ugovori .
Ulagati ćemo u znanost. Idemo sa strateškom reformom „Hrvatska 2030“ u izradi su posebni zakoni koji se odnose na dijelove zemlje koji zahtijevaju poseban pristup, biti će u zakonskoj proceduri u jesen 2018. tu mislim i na razvoj Hrvatskih otoka. Krećemo sa reformama u zdravstvu, nastavljamo reformu pravosuđa, učinkovitosti i digitalizacije javne uprave, paket zakona za riješavanje problema blokiranih je u Saboru, bolje upravljanje državnom imovinom, mislim da smo tu napravili iskorake koji su se godinama čekali, jer je tu nekako ispalo i različitih tijela lokalne razine, državne razine – tu je napredak više nego očit, pokrenuli smo raspravu o mirovinskoj reformi koja će također doći na dnevni red u rujnu, biti će i trenutka i vremena za arikulirana stajališta kako bismo mirovinski sustav učinili održivim i adekvatnim.
Također, sastanak je s predsjednicom RH upravo 2.7. oko Vijeća za demografsku revitalizaciju, bavimo se tom temom kombinirano, sustavno s aspekta različitih resora jer bez ljudi teško možemo govoriti o gospodarstvu i budućnosti naše zemlje, a svjesni smo da smo jedna od onih zemalja koja se s tim problemom susreće na izrazito zahtijevan način, naravno ti problemi nisu od jučer. Negativni trendovi postoje već dugi niz godina, ali učini ćemo sve da ih pokušamo najprije smanjiti u smislu negativnosti ,kasnije a kroz vrijeme, promjenu klime u društvu uz brojne druge pretpostavke i polako preokretati.
Na europskom putu dvije su obveze koje smo si dali za cilj 1. schengen 2. euro zona. One će obilježiti naših sljedećih pet godina. Neće biti ni jednostavan ni prvi ni drugi cilj. Hrvatska će svoju zadaću tehnički napraviti, a politički ćemo lobirati kao što smo ostvarili i druge ciljeve vješto i čvrsto, bez obzira na bilateralne probleme.To možemo svesti u dvije faze. Jedna je faza uči u europski tečajni mehanizam 2, negdje u vijeme predsjedanja Hrvatske EU, a onda pred kraj idućega mandata hrvatskog Sabora i Vlade ostvariti članstvo u euro zoni. Vidjeti ćemo koliko će manje kamate na izdavanje naših obveznica i kamate koje će se reflektirati na van i na građane biti. Stoga ti pozitivni efekti, koji su dio našega članstva u EU, kada smo potpisali ugovor o pristupanju, pristali smo biti članica euro zone.
Ovdje sam s uvjerenjem da smo ostvarili puno da možemo iskoristiti članstvo još više, za što je odgovornost na svim akterima sa željom da svi zajedno participiramo u ispunjenju onoga što je dio našega članstva i što je dio državne politike od 1991. godine. " rekao je premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković
Post je objavljen 06.07.2018. u 04:23 sati.