IZVOĐAČU RADOVA PREDANA DOKUMENTACIJA
U Stonu u Dubravačko – neretvanskoj županiji 30. srpnja predstavnik Hrvatskih cesta Josip Škorić i predstavnik China Road and Bridge Corporation (CRBC) izvođača radova Zhang Xiaoyu potpisali su zapisnike o primopredaji projektne dokumentacije za izgradnju mosta kopno- poluotok Pelješac.
Ugovor o gradnji Pelješkog mosta potpisan je je 23.4. 2018. u Dubrovniku, između Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija koji predvodi China Road and Bridge Corporation te ugovora za nadzor izgradnje sa zajednicom ponuditelja u kojoj su Institut IGH, Centar za organizaciju građenja i Invest inženjering, a potpisivanju je bio nazočan i premijer RH mr. Andrej Plenković. Ugovoreni posao bez PDV-a stajati će 2,08 milijardi kuna, a izvođač radova se obvezao da će posao trajati te biti završen za 36 mjeseci. Taj rok izgradnje počeo je teći od preuzimanja dokumentacije 30 srpnja 2018.
Pelješki most će povezati poluotok Pelješac jug Hrvatske u infrastrukturnu mrežu autocesta s ostalim prometnicama Hrvatske. Most bit će dug 2 404 metra, visok 55 metara , s razmakom 200 metara između stupova, imat će četiri prometna traka. Projektant Pelješkog mosta je Marjan Pipenbaher slovenski inženjer građevine, koji je na tom projektu počeo raditi zajedno s sada već pokojnim dr. Jurom Radićem.
Ideja o gradnji Pelješkog mosta postoji već 13 godina, ali zbog nedostatka novca prijašnje političke opcije nisu ga mogle realizirati. Projekat Pelješkog mosta će ukupno koštati 526 milijuna eura, a sa 85 % , odnosno 357 milijuna eura biti će sufinanciran sredstvima Europske unije.
Otkako je Vlada RH na čelu s premijerom Plenkovićem aktualizirala gradnju Pelješkog mosta čelnik Bosne i Hercegovine, gospodin Izetbegović, verbalno osporava tu gradnju tvrdeći da Hrvatska Bosni i Hercegovini zatvara izlaz na more. No Pelješki most se gradi 500 metara od granične crte koja pripada BiH, čime gradnja ne može biti dovedena u pitanje.(mzz)
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Bugarskoj, točnije u njenom glavnom gradu Sofiji 7.srpnja 2018. je sudjelovao na 7. sastanku na vrhu šefova vlada 16 zemalja srednje i istočne Europe i Kine, na kojemu je dogovoreno da će Hrvatska 2019. biti domaćin sastanku na vrhu u formatu Kina + 16.
Tom prilikom premijer mr. Plenković je između ostaloga rekao slijedeće:
"Hrvatska je zadovoljna što se jedan veliki projekt, izgradnja Pelješkog mosta, događa kao spajanje dviju stupova suradnje. To je najveći projekt od nacionalnog interesa, a financira ga EU s 85% sredstva i gradi kineska kompanija. Taj projekt sinteza je ideje da 16+1 nije format koji dijeli nego format koji koristi mogućnosti ujedinjavanja", rekao je premijer Plenković istaknuvši da će se sljedeći, 8. sastanak Kina + 16 održati 2019. godine u Hrvatskoj. "Dotad ćemo nastaviti surađivati u različitim sektorima: prometu, kulturi, turizmu, bankarstvu, razvoju, lokalnoj upravi. Motivacija i inspiracija za organizaciju sljedećeg sastanka Kina+16 u Hrvatskoj bit će činjenica da je Marko Polo u 13. stoljeću otkrio Kinu Europljanima. Smatram da je to u vanjsko-političkom smislu jedno značajno postignuće koje će nas pozicionirati još bolje u bilateralnim odnosima s Kinom", kazao je predsjednik Vlade RH te nastavio "Podaci govore da u 2017. imamo već više od 900 milijuna dolara razmjene. Nakon potpisivanja ugovora o izgradnji Pelješkoga mosta s China Road and Bridge Corporation, mislim da su se stekli preduvjeti za dodatnu suradnju u različitim sektorima. Danas potpisani programi suradnje na području znanosti, obrazovanja i zdravstva o tome dodatno svjedoče, a želimo da do idućega summita – ovoga koji će biti u Hrvatskoj – napravimo iskorake, osobito na području prometa te malih i srednjih poduzeća", rekao je predsjednik hrvatske Vlade, dodavši kako je Hrvatska domaćin jednog koordinacijskog organizma za ovaj format, što će zasigurno pridonijeti još većem broju dolazaka kineskih turista." Izvor: web stranica Vlade RH
KONAČNI I ODLUČUJUĆI PARAMETAR JE POSTOTAK PROTEINA MU PŠENICI
Parametri kvalitete po kojima se prodaje i kupuje pšenica roda 2018. na tržištu Republike Hrvatske predmet su dogovara koji je zaključen ugovorom između proizvođača i otkupljivača.
Otkupljivač je u skladu sa Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom „Narodne novine“ broj 117/17 obvezan s proizvođačem sklopiti ugovor u pisanom obliku, koji mora sadržavati sve odredbe bitne za njihov poslovni odnos, a osobito odredbe o:
1. cijeni proizvoda kao i i načinu određivanja, odnosno izračuna cijene
2. kvaliteti i vrsti poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji se isporučuje otkupljivaču ili prerađivaču
3. uvjetima i rokovima plaćanja isporučenog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda, a rok plaćanja ne može biti dulji od 60 dana od dana primitka poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji je predmet isporuke, odnosno ne može biti dulji od 30 dana od dana primitka svježeg proizvoda koji je predmet isporuke
4. uvjetima i rokovima isporuke poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda koji su predmet ugovora
5. mjestu isporuke poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda i
6. trajanju ugovora.
Iznimno, pisani ugovor nije potreban ako primarni proizvođač prihvati narudžbu otkupljivača na temelju javno objavljenih uvjeta otkupljivača koji su obvezujući i prilažu se otkupnom bloku i sadržavaju sve odredbe koje sadrži i pisani ugovor.
Ove odredbe Zakona mogu se promatrati u korelaciji s Pravilnikom o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice u otkupu pšenice roda 2018. godine „Narodne novine“ broj 46/18 na sljedeći način:
Otkupljivač u ugovoru ili javnoj objavi uvjeta može navesti da se cijena izračunava u skladu s kvalitativnim klasama (Premium, I. klasa, II. klasa, III. klasa i IV. klasa) iz članka 2. stavka 2. Pravilnika i odredbama Pravilnika koje detaljnije uređuju na koji način se utvrđuje obračunska vrijednost.
Ako se cijena izračunava u skladu s parametrima i načinom izračuna utvrđenim Pravilnikom tada se razvrstavanje pšenice u kvalitativne razrede vrši u skladu s tablicom iz članka 2. stavka 2. Pravilnika i bez obzira na druge parametre kvalitete kod konačnog razvrstavanja pšenice u kvalitativnu klasu, konačni i odlučujući parametar je postotak proteina. Dodatno kod obračuna vrijednosti za pšenicu vrši se obračun s jasno vidljivim i analiziranim parametrima na bazi utvrđenog suhog zrna uz korekciju u količini zaprimljene robe (npr. kalo, vlaga, hektolitarska masa, primjesa, lom) ili ugovorene cijene (npr. postotak proteina). Na obračunskoj analizi jasno moraju biti istaknuti i svi troškovi u kn/ ili kn/kg koji terete isporučenu pšenicu, a odnose se na troškove otkupa (ulaz, izlaz, koncentracija i dr.), raznih analiza i sušenja. Za dogovorenu hektolitarsku masu isplata će se obračunavati ovisno o odstupanjima od parametara navedenih u Pravilniku. Način korekcije i ugovorene cijene obavezno moraju biti sastavni dio ugovora. Ovo je posebno važno jer ova obveza proizlazi iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona. Ukoliko je u ugovoru bila navedena samo cijena za određenu klasu, a nije bilo navedeno na koji način će se odstupanja u parametrima odražavati na količinu i cijenu tada se to može smatrati nepoštenom trgovačkom praksom.
Isto tako otkupljivač u ugovoru ili javnoj objavi uvjeta može navesti da se cijena izračunava u skladu s člankom 1. stavkom 2. Pravilnika odnosno ako su vlasnik pšenice i otkupljivač dogovorili drugačije uvjete i utvrdili drugačije parametre kvalitete i kvalitativne klase pšenice od onih koji su propisani Pravilnikom. Međutim, važno je napomenuti da u tom slučaju vrijedi jednako pravilo da proizvođaču mora biti jasno predočen način izračuna cijene te njezina kvaliteta prilikom isporuke.
Otkupljivač jasno mora navesti u ugovoru koju kvalitetu prihvaća za otkup te na koji način se parametri kvalitete odražavaju na cijenu odnosno na koji način se na temelju pojedinog parametra kvalitete izračunava cijena, koja je osnova i kako se vrši korekcija. Na takav način se osigurava transparentnost sustava otkupa kako za proizvođače tako i za otkupljivače.
Prema tome, da bi otkup bio u skladu sa Zakonom otkupljivač u ugovoru mora navesti kakvu kvalitetu pšenice zahtjeva odnosno mora navesti koji su to sve parametri kojima takva pšenica mora udovoljavati kako prilikom preuzimanja pšenice ne bi došlo do nesporazuma je li otkupljivač dužan preuzeti isporučenu pšenicu ili ne. Pšenicu koja udovoljava ugovorenoj kvaliteti otkupljivač je dužan preuzeti i platiti sukladno ugovoru.Informacije su to iz Ministarstva poljoprivrede od 25. srpnja 2018. godine
SUSTAVOM e-GRAĐANI OBAVIJEST O DEBLOKADI RAČUNA
Otpis dijela duga blokiranim građanima koje je javnosti u ponedjeljak 23. srpnja priopćio premijer RH Andrej Plenković, a koji je u skladu sa Zakonom o otpisu dugova fizičkim osobama NN 62/2018 nekima je još uvijek nevjerojatan. Neki ljudi nemaju kriterije kada kritizirati, a kada o odluci Vlade i države govoriti pozitivno. Zar ako je država otpisala blokiranim građanima 1, 3 milijarde kuna duga, oni koji kritiziraju samo da bi kritizirali, bez činjenica, mogu taj potez Vlade proglašavati nevažnim? Tako je u emisiji U MREŽI PRVOG, 26.7. glavni tajnik stranke Blokirani dr. Sarajko Baksa rekao da je šest tisuća građana (op.a. 6 248) koji su potpuno deblokirani - uglavnom mrtvi. Gošća iz FINE, da su deblokirani mrtvi, je u emisiji ozbiljno demantirala.
FINA je priopćila da " će svim vjerovnicima čije potraživanje je prestalo temeljem navedenog zakona dostaviti izvješće s podacima o kojim dugovima, odnosno iz kojih ovršnih isprava je dug otpisan i provedba ovrhe obustavljena.
Vjerovnici su dužni, u roku od 60 dana od izvršenog otpisa, obavijestiti svoje dužnike o prestanku obveze (primjerice, ako se radi o upravnom ili sudskom postupku, ovršeniku će biti dostavljeno rješenje o obustavi, ako se radi o izvansudskoj ovrsi ovršeniku će biti poslan dopis u kojemu se o otpisu obavještava i sl.).
Svi građani koji koriste sustav e-Građani, u Osobni korisnički pretinac su dobili obavijest o deblokadi računa, ako su im računi uslijed otpisa duga i deblokirani (obavijest o deblokadi Fina uobičajeno šalje građanima uvijek kada su deblokirani, bez obzira da li je ovrha prestala zbog otpisa duga, naplate, obustave ili slično)."
"Građani koji koriste sustav e-Građani, na dan 1. kolovoza 2018. godine u Osobni korisnički pretinac dobit će poruku sa stanjem blokade (popis osnova za plaćanje, trajanje blokade), gdje mogu vidjeti koje ovrhe su im još uvijek aktivne, odnosno koje se provode i za koji iznos (obavijest o stanju duga Fina uobičajeno šalje blokiranim građanima svakog prvog radnog dana u mjesecu bez obzira da li je u međuvremenu bilo promjena u smislu naplate, obustave i sl.).
Svi građani koji nisu sigurni ili žele znati jesu li obuhvaćeni otpisom duga i prije nego što su obaviješteni od strane vjerovnika, mogu u poslovnicama Fine bez naknade dobiti sve podatke o otpisanom dugu, odnosno podatke o osnovi za plaćanje i vjerovniku prema kojem je otpisan dug temeljem zakona. Navedeni podaci se, zbog propisa o zaštiti osobnih podataka ne mogu distribuirati e-mailom i telefonom."
1. Obavijest o početku blokade računa,
2. Obavijest o provedenoj osnovi za plaćanje izvršenoj u cijelosti bez blokade računa,
3. Obavijest o primitku nove osnove za plaćanje za građanina čiji su računi već od ranije blokirani,
4. Obavijest o stanju blokade,
5. Obavijest o deblokadi računa.
Osobni korisnički pretinac je osnovna e-usluga sustava e-Građani, koja omogućuje primanje e-poruka tijela javne uprave i Fine.
Obavijest o početku blokade računa sadrži sljedeće podatke: broj osnove za plaćanje temeljem koje su računi ovršenika blokirani, ovrhovoditelja po osnovi za plaćanje i ukupan iznos blokade ovršenika u trenutku kreiranja poruke koja se dostavlja u Osobni korisnički pretinac.
Sustav e-Građani može koristiti svaki građanin Republike Hrvatske stariji od 15 godina, koji ima OIB i posjeduje elektroničku vjerodajnicu s Liste prihvaćenih vjerodajnica. Ako građanin ne posjeduje vjerodajnicu, izdavanje elektroničke vjerodajnice (ePass i mToken) može zatražiti u poslovnicama Fine temeljem ispunjene pristupnice. Uslugama se može pristupiti ili putem internetskih stranica www.gov.hr ili izravno putem stranice https://pretinac.gov.hr. Korisničkim stranicama e-Građani može pristupiti samo registrirani korisnik.
DUG OTPISAN NA IME 150.474 GRAĐANA -
POTPUNO DEBLOKIRANO 6.248 GRAĐANA
Predsjednik Vlade Andrej Plenković 23. svibnja je u Banskim dvorima, u pratnji ministra financija dr.Zdravka Marića, ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića te predsjednika Uprave FINA-e Dražena Čovića novinare informirao da je tijekom proteklog vikenda FINA krenula je u provedbu Zakona o otpisu duga fizičkim osobama NN 62/2018 i provela prvu mjeru, čime je izvršen je otpis duga za sve građane koji su ispunjavali uvjete – i to za njih 150.474'', istaknuo je premijer.
„U četiri najveća grada, broj građana kojima je država otpisala dug u Zagrebu iznosi 28.743, u Splitu 4.302, u Osijeku 3.701 te u Rijeci 3.842 građana.
U potpunosti je deblokirano 6.248 građana budući da su imali samo dugove prema državi i njenim pravnim osobama. Prva mjera ovoga Zakona odnosi se na otpis dugova do 10.000 kn prema državi i povezanim pravnim osobama, kojima je država jedini osnivač ili isključivi vlasnik (npr. Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) i to onim građanima koji su zbog tih dugova bili u blokadi na dan 31.12.2017. godine.
Time je građanima otpisan dug u ukupnom iznosu od milijarde i 338 milijuna kuna, od čega je preko 846 milijuna kuna glavnica i 492 milijuna kuna su kamate. Otpis duga koji građani imaju prema državi i povezanim osobama izvršen automatski, zahvaljujući odredbama Zakona i radu Financijske agencije, tako da ne ostanu zakinuti oni građani koji nisu upoznati sa svojim pravima „ rekao je premijer Andrej Plenković
„Kao drugu mjeru, Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama predviđa poticaje za općine, gradove i županije te privatne vjerovnike, poput telekom-operatera, banaka i drugih, da otpuste dugove blokiranim građanima kao što je to napravila država i s njome povezane pravne osobe. ''Još jednom u ime Vlade apeliram na njih da to učine'', naglasio je premijer „.Vlada je zakonom predvidjela porezne olakšice u sustavu poreza na dobit i poreza na dohodak kako bi stimulirala ove kategorije vjerovnika da iskažu socijalnu odgovornost prema dugotrajno blokiranim građanima.“Uz navedeno, ovaj Zakon, kao treću mjeru, predviđa i poticajni model reprograma poreznog duga za blokirane građane.
Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, drugom iz zakonskog paketa, trebao bi stupiti na snagu potkraj srpnja, a predsjednik Vlade naglasio je da je Zakon usmjeren prema destimulaciji bezuspješnih blokada računa koje traju dulje od 3 godine. "Njime se uvodi obustava postupanja FINA-e ako se tražbina nije naplatila u cijelosti u roku od 3 godine, uz dodatni uvjet da u posljednjih 6 mjeseci nije bilo nikakve naplate po toj tražbini", objasnio je premijer Plenković, zaključivši da provedbom Zakona Vlada očekuje smanjenje broja blokiranih građana i iznosa blokade za oko 30 milijardi kuna."Ovdje se", napomenuo je, "ne radi o otpisu ili otpustu dugova, već o deblokadi računa za otprilike 70.000 građana."
Govoreći o trećem u Saboru usvojenom zakonu, Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o stečaju potrošača, predsjednik Vlade naglasio je da se njime uvodi pojednostavljenje stečaja potrošača gdje će se, u fleksibilnijem postupku, dugotrajno blokiranim građanima za iznos glavnice do 20.000 kuna pružiti mogućnost da se oslobode obveza. "Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2019., a jednostavni postupak stečaja potrošača obuhvatio bi preko 80.000 blokiranih građana", rekao je predsjednik Vlade.
Cilj svih ovih mjera značajno je smanjenje broja blokiranih građana za oko 150.000 i iznosa evidentiranog duga za otprilike 33 milijarde kuna po blokiranim računima.
Predsjednik Vlade istaknuo je da je radna skupina Ministarstva pravosuđa pri kraju s aktivnostima na četvrtoj zakonodavnoj mjeri, novom ovršnom zakonu, kao završnom normativnom rješenju sustava naplate tražbina, čije će konture Ministarstvo uskoro predstaviti. "Ciljevi paketa su suvremenija i brža rješenja, jednostavnije i troškovno jeftinije procedure naplate potraživanja, uz adekvatnu razinu zaštite dostojanstva i egzistencije ovršenika", građana.
„Vlada je svjesna teškog stanja dijela građana“, rekao je Plenković te nastavio da „s tri zakonska prijedloga, koji su prošli javno savjetovanje i usvojeni su u Hrvatskom saboru, želi riješiti dio problema koji se odnosi na 326.379 građana koji su se nalazili u blokadi na dan 31. svibnja 2018. godine, pri čemu je iznos njihovog duga iznosio oko 43,6 milijardi kuna bez kamata".
SREDSTVA ZA SKUPE LIJEKOVE VIŠESTRUKO SU POVEĆANA
- LIJEK SPINRAZA NA LISTI LIJEKOVA OBVEZNOG ZDRASTVENOG OSIGURANJA
Služba za odnose s javnošću Vlade RH reagirala je 21. srpnja 2018. priopćenjem na tekstove objavljene na Internet portalima koji navode da za nacionalni nogometni stadion ima novaca, a da za lijekove nema novca. U priopćenju se kaže da je to netočna i zlonamjerna teza koja nema uporišta u činjenicama, te se navodi slijedeće:
„Naprotiv, Vlada i Ministarstvo zdravstva mobilizirani su na svim razinama kako bi se djeci oboljeloj od teških ili rijetkih bolesti omogućilo kvalitetno liječenje te dostupnost skupocjenih lijekova.Podsjećamo da su financijska sredstva za lijekove osigurana na posebnim pozicijama Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). U Hrvatskoj je 2005. godine uspostavljen Fond za posebno skupe lijekove kako bi se osigurala dostupnost tih lijekova, a od tada do danas su sredstva za financiranje posebno skupih lijekova višestruko povećana. Tako je u 2015. bilo osigurano oko 747,4 milijuna kuna, u 2016. oko 933,5 milijuna kuna, a u 2017. oko 1,15 milijarde kuna.
Taj iznos se kontinuirano povećava te se procjenjuje da će u 2018. godini HZZO za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna, što je povećanje od oko 85% u odnosu na 2015. godinu. O visini tih sredstava dovoljno govori činjenica da taj iznos premašuje 1 % državnog proračuna.
Posebna se pažnja posvećuje upravo liječenju djece oboljele od rijetkih i teških bolesti, pa se na Popisu posebno skupih lijekova HZZO-a Zavoda nalaze brojni skupi i inovativni lijekovi namijenjeni liječenju djece.
Liječenje onkoloških bolesti kod djece također je za Vladu RH na vrhu prioriteta, što se najbolje pokazalo na primjeru lijeka Dinutuximab beta za liječenje neuroblastoma, u trenutku kada lijek još nije bio službeno dostupan na hrvatskom tržištu, niti je tvrtka podnijela zahtjev za stavljanje na listu lijekova HZZO-a.
Stoga su Zaključkom Vlade od 13. srpnja 2017. osigurana potrebna sredstva za nabavu lijeka Dinutuximab beta Apeiron za djecu koja boluju od visokorizičnog neuroblastoma. Osim toga, Klinici za dječje bolesti Zagreb, kao referentnom centru u kojem se provodi liječenje oboljele djece, osigurana su dodatna sredstava u iznosu do 14 milijuna kuna, s tim da su sredstva za liječenje osigurana iz državnog proračuna i u 2018. godini.
Osim toga, u namjeri da se pronađe rješenje za terapiju djece oboljele od spinalne mišićne atrofije, s obzirom na izostanak inicijative nositelja odobrenja za stavljanje lijeka Spinraza (nusinersen) na listu HZZO-a, predsjednik Vlade Andrej Plenković iskoristio svoje sudjelovanje na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu održanom 25. i 26. siječnja 2018. gdje je održao radni sastanak s Christophom Franzom, predsjednikom švicarske farmaceutske kompanije F. Hoffmann–La Roche Ltd. te se informirao o mogućnosti uključivanja pacijenata iz Hrvatske u kliničko ispitivanje novog lijeka za liječenje spinalne mišićne atrofije.
Slijedom tih dogovora, Ministarstvo zdravstva je, nakon provedene procedure, 27. ožujka 2018. odobrilo kliničko ispitivanja za pacijente koji boluju od spinalne mišićne atrofije tip II i III u dobi od 2 do 25 godina.
Lijek Spinraza (nusinersen) 24. travnja 2018. uvršten je na Osnovnu listu lijekova Zavoda za liječenje spinalne mišićne atrofije tipa I, II i III čime je osiguranicima omogućeno dobivanje lijeka na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, za što su također osigurana potrebna financijska sredstva u 2018. i 2019. godini.
Stoga odbacujemo netočnosti i zlonamjerne insinuacije iznesene u tekstovima kojima se stvara iskrivljena slika u javnosti da "država nema novca za djecu". Naprotiv, ni jedna dosadašnja hrvatska Vlada nikada prije nije osigurala više novca u tu svrhu nego danas. Pitanju djece oboljelih od teških ili rijetkih bolesti Vlada RH posvećuje najveću pažnju i pristupa mu odgovorno, pravodobno i angažirano na različite načine i na svim razinama „ piše u priopćenju službe za odnose s javnošću Vlade RH.
DVA GENOCIDA, A NE JEDAN
I ove je godine baš kao prošle godine i posljednjih 23 godine, u Bosni i Hercegovini od 11. do 19. srpnja obilježeno tužno sječanje na žrtve genocoda u Srebrenici . Srebrenica je naseljeno mjesto sa 2,5 tisuća stanovnika i sjedište istoimene općine koja ima 15.000 stanovnika u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine u entitetu Republike Srpske u kome su masovno i planski provedena ubojstva zarobljenih bošnjaka muškaraca i dječaka od 12 do 77 godina. Ratni zločin, točnije genocid izvršili su u srpnju 1995. pripadnici vojske Republike Srpske pod komandom generala bivše JNA Ratka Mladića i paravojne skupine „Škorpioni“ . Tada je živote izgubilo oko 8 500 ljudi. Međunarodni kazneni sud za zločine iz 1991. za teritoriji bivše Jugoslavije u Hagu u presudi je masakr u Srebrenici okvalificirao kao čin genocida.
Okolnosti za genocid počele su biti stvarane početkom srpnja 1995. godine kada je započela velika ofanziva vojske Republike Srpske na zaštićene zone. Ali treba znati da je 16. travnja 1993. UN je donio Rezoluciju 819 kojom se područja Srebrenice i Žepe proglašavaju zaštićenim zonama UN-a. No 1995. UN nisu poduzeli nikakve konkretne mjere da na terenu fizički zaštite stanovništvo u području zaštićenih zona. U Potočarima je bila baza UN-a sa nizozemskim bataljonom, pa kada je stanovništvo ovih dviju zona vidjelo ratne pripreme na terenu krenulo je u Potočare nadajući se zaštiti od UN-a. No vojnici iz nizozemskog bataljon koji su bili smješteni u halama bivše tvornice akumulatora, nisu učinili baš ništa za više od 20.000 stanovnika koji su se tu sakupili. Tad je Mladić započeo sa odvajanjem žena od muškaraca govoreći im kako im se ništa neće dogoditi. A dogodila im se velika tragedija. Muškarci su odvoženi na streljanje, a ljudi koji su se odlučili pješice krenuti ka slobodnoj teritoriji kroz šumu, ubijani su iz neprijateljskih zasjeda.
VINDIJA GRUPA ODGOVORILA NA VEĆU POTRAŽNJU PUREĆEG MESA
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede predsjednik Vlade RH Andrej Plenković uz potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Darka Horvata te ministra financija Zdravka Marića, otvorio je novu farmu purana Grupe Vindija 20. srpnja u Brodskom Stupniku.
Ta farma u vrijednosti 4,9 milijuna eura, sagrađena je u osam peradarnjaka ukupne proizvodne površine 11 tisuća četvornih metara, čime se postojeća proizvodnja povećava za 16 posto. Stroge mjere higijene i biozašite na farmi provode se u svakoj fazi proizvodnje - od prihvata purića preko sanitarne obrade te kontrole internog mikrobiološkog i kemijskog laboratorija, a zdravstveni status peradi pod stalnim je nadzorom veterinarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede.
Novootvorena farma rezultat je trenda povećane potražnje za purećim mesom domaćeg podrijetla. Peradarstvo zauzima istaknuto mjesto u ukupnoj stočarskoj proizvodnji RH te čini 12,5% vrijednosti ukupne stočarske proizvodnje u RH. Ukupna proizvodnja mesa peradi u 2017. u RH bila je veća za dva posto u odnosu na godinu prije te je iznosila je 84 tisuće tona, pri čemu je proizvodnja jednodnevnih purića za uzgoj povećana za 6 posto.
„Proizvodnja na ovoj farmi odvija se po rigoroznim standardima zdravstvene ispravnosti i kvalitete te osigurava sljedivost od polja do stola, a proizvodi s ove farme nose znak Meso s hrvatskih farmi. To znači da su pure rođene, uzgojene i zaklane ovdje na ovoj farmi, a pureće meso ne putuje 2.000 km do nas - nego svježe, izravno s farme dolazi na police trgovina.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Toluąić te dodao „Domaće je najbolje, a kupovinom lokalnih proizvoda pomažemo cijelom gospodarstvu – i hranimo se zdravo.“
DAN VELIKIH PLANOVA 2018.
Poslovni tjednik LIDER priprema konferenciju pod naslovom DAN VELIKIH PLANOVA koja će se 26. 9. 2018. održati u hotelu Westin u Zagrebu, a prijave su otvorene na meil adresi http://lider.events/dvp/prijava/
Na konferenciji će sudjelovati, predviđeno je, međunarodni stručnjaci za ekonomiju i poduzetnici iz Hrvatske i svijeta i to :
• Hans Timmer, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i centralnu Aziju
• Boris Vujčić, guverner HNB-a
• Miodrag Borojević, O’KEY Group
• Gordana Deranja, HUP
• Medeja Lončar, Siemens
• Fabris Peruško, Agrokor
• Svjetlan Stanić, Stanić Grupa
• Josip Stojanović, Jolly
• Nebojša Taraba, Drugi plan
• Pavao Vujnovac, ENNA
Teme o kojima će se govoriti i raspravljati na konferenciji su : Globalni val u regionalnim okvirima, Globalni trendovi , Kakva će 2019. biti u zemljama regije , Monetarno kreditna politika, Fiskalna politika i učinci na potrošnju, Privlačenje investicija i poticanje izvoza , Bankarstvo u 2019. , Što lideri očekuju od 2019., Prognoze za 2019. - prilike i opasnosti , Razvoj poslovanja i upravljanje rizicima .
Cilj konferencije je dati poduzetnicima, menadžerima i svima koji rade poslovne planove za 2019. godinu praktične inpute za projekcija te korisne informacije za planove poslovanja kao i procjenu o tome kakva bi mogla biti sljedeća poslovna godina.
Rane prijave na konferenciju su 10 % financijski povoljnije.
Pokroviteljica konferencije je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.
KARDINAL BOZANIĆ:
NASUPROT RAZOČARENJA I RAZARANJA JEDINSTVA U HRVATSKOM DRUŠTVU
PRIMJER STE DA U SVAKOM POZIVU
TREBA ULAGATI NAPORE I SPREMNOST NA ŽRTVU
Zagrebački nadbiskup Kardinal Josip Bozanić, čestitao je 16. lipnja Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji i izborniku Zlatku Daliću na osvojenoj brončanoj medalji na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, prenio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije a objavila Informativna katolička agencija.
Citiram tekst čestitke:
„Dragi hrvatski nogometni reprezentativci, cijenjeni izborniče gospodine Zlatko Daliću, stručni suradnici i čelnici Hrvatskoga nogometnog saveza!
Kao dionik radosti, s posebnim osjećajima zahvalnosti Bogu, izvoru svake dobrote i radosti, dok hrvatski narod u Domovini i širom svijeta slavi srebrno odličje koje ste vi, pod jedinstvenim vodstvom svoga izbornika osvojili, od srca vam čestitam na ovom povijesnom uspjehu hrvatskoga sporta.
Pišem vam ovu čestitku ne samo zbog iznimnih postignuća na Svjetskome nogometnom prvenstvu u Rusiji. U svojim ste nastupima, ponašanju i izjavama očitovali stav koji može biti nadahnuće svakomu čovjeku; stav ozbiljne pripreme, gorljivosti i nesebičnosti u nastupu te zahvalne poniznosti pred postignutim, prepoznajući zasluge svih koji pomažu da živi snaga zajedništva. Vi ste u ovome trenutku, nasuprot razočaranja i razaranja jedinstva u hrvatskom društvu, primjer, posebno mladima, da je u svakom pozivu potrebno ulagati napore i razvijati spremnost na žrtvu, imati zanos iz kojega niču zadivljujući plodovi.
Dragi hrvatski nogometni reprezentativci, ako se ikada u vašem srcu probudi zrnce tuge što niste podigli i donijeli zlatnu skulpturu namijenjenu prvaku, sjetite se da ste svojim srebrom, svojim naporima i žrtvama, svojim zajedništvom i ljubavlju podigli i donijeli Hrvatskoj puno veću vrijednost: povratili ste nadu i donijeli radost svojoj hrvatskoj domovini. Unijeli ste svjetlo u srca tolikih ljudi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, kao i u hrvatskom iseljeništvu, te ih potaknuli na dobro i obnovu zajedništva. Uz to, neprocjenjivo je to što je vaš trud na ovome prvenstvu značio za bolje upoznavanje svijeta s Hrvatskom.
Jednako ste tako pokazali da povezanost ljubavi i zalaganja čini velika djela. Bilo je divno osjetiti vaš stav skromnosti i nesebičnosti koji je donosio bogate plodove, ne stavljajući u prvi plan svoje zasluge, nego doprinos i vrijednost drugih, povezujući duboki smisao, onaj do kojeg dopire vjera, zatim važnost obitelji i dragocjenost žrtve za Domovinu. To je ključ koji vidimo u svim hrvatskim pobjedama. To je hrvatski narod prepoznao u vašim nastupima i ponovno otkrio snagu nade. Hvala vam!
Zazivajući Božji blagoslov na vas i vaše obitelji, molim Gospodina da vas čuva na putevima vaših života. Nastavite sjajiti vedrinom, jer ste nam darovali obilje radosti.
Gospodin vas čuvao i pratio svojim blagoslovom, a Blažena Djevica Marija, Kraljica Hrvata, bila vam trajnom Zagovornicom.
Srdačno vas pozdravlja jedan od vaših navijača."
REZULTAT IZNAD SVIH OČEKIVANJA
Na Svjetskom nogometnom prvenstvu koje je održano u Rusiji od 14. lipnja do 15. srpnja 2018. na kome su sudjelovale 32 reprezemtacije, Hrvatska nogometna reprezentacija koju je vodio izbornik Zlatko Dalić, završila je plasmanom na drugo mjesto i osvajanjem srebrne nogometne medalje . Hrvatski igrač Luka Modrić proglašen je najboljim igračem 21.Svjetskog nogometnog prvenstva.
Plasman reprezentacije kao viceprvaka svijeta u nogometu je rezultat iznad svih očekivanja. Na odlasku na Svjetsko nogometno prvenstvo želje igrača i nogometnih znalaca u izjavama bile su želja da se reprezentacija plasira u polufinale nogometnog prvenstva. No hrvatski nogometni reprezentativci ostvarili su mnogo, mnogo više i osvojili titulu viceprvaka u nogometu. U finalnoj utakmici za nogometnog prvaka svijeta 15.7. hrvatska reprezentacija je poražena od reprezentacije Francuske s rezultatom 4:2. Brončanu medalju i treće mjesto osvojila je reprezentacija Belgije.
Svjetsko nogometno prvenstvo pratilo je nekoliko milijardi ljudi na svim kontinentima. Zasigurno postoji milijarda ljudi koji nikada nisu čuli za hrvatsku nogometnu reprezentaciju i Republiku Hrvatsku iz koje ona dolazi. Igra reprezentacije u finalu za naslov najboljeg nogometnog tima u svijetu pridonijela je spoznaji o postojanju Hrvatske na karti svijeta, čime je učinjena odlična prezentacija zemlje. (mzz)
KORISTITI LOVKE ZA OCTENE MUŠICE
Dipl. ing. agr. Silvija Marušić iz Savjetodavne službe upozorava vinogradare da se na opažačkim lokalitetima u Kaštelima bilježi ulov octene mušice ploda (Drosophile suzukii) od tri do četiri odrasle jedinke po lovci.
Octena mušica ploda je polifagni štetnik novijeg datuma koji je u prethodnim godinama uzrokovao ekonomsku štetu na grožđu. Svojom aktivnošću zajedno s vinskom mušicom na bobicama otvara put za različite bakterije, kvasce, gljivice uzrokujući neupotrebljivost, kiselost i trulež grožđa.
Dosadašnjim zapažanjem najosjetljivija je sorta Crljenak kaštelanski ili Tribidrag, međutim ne isključuje se mogućnost napada i na druge sorte.
Obzirom da se očekuje ranije dozrijevanje i berba, vinogradarima preporučamo pregled vinograda. U nasadima Crljenka gdje je započela fenofaza šaranja preporučamo obaviti tretiranje protiv octene mušice ploda i ostalih Drosophila vrsta. U Republici Hrvatskoj za sada jedini registrirani pripravak je na osnovi spinetorama ( trgovačkog naziva Radiant).
Također, za smanjenje populacije octene mušice ploda mogu se koristi lovke s hranidbenim atraktantom.
Lovke se rade od plastičnih boca na kojima se izbuše rupe promjera oko 5 mm, 3-5 cm ispod vrha čepa boce. U boce se ulije jabučni, vinski ili kombinacija jabučnog i vinskog octa do polovice zapremine koje se vješaju uz rubove i u sami vinograd.
Obzirom da se radi o štetniku koji se brzo obnavlja i ima više generacija svakako preporučamo korištenje lovki na što širem području i uključivanjem većeg broja poljoprivrednika.
Registrirana poljoprivredna gospodarstva OPG/PG mogu se savjetodavcima obratiti za individualno savjetovanje kroz savjetnički paket ZAŠTITA BILJA.
Savjetnica Marušić ima savjet i za maslinare kako bi plod masline sačuvali od maslinine muhe.
Na opažačkim punktovim Splitsko-dalmatinske županije na kojima se prati let i brojnost maslinine muhe bilježi se ulov od 20 do 80 kom odraslih jedinki po lovci. Pregledom zaraženih plodova u priobalju i na otocima pronađeni su skoro svi razvojni stadiji maslinine muhe od svježe položenih jajašaca do ličinki mlađeg i starijeg stadija te kukuljica.
Upozorava maslinare koji do sada nisu obavili zaštitu maslinika da je provedu, jer se u protivnom očekuje veća zaraza.
Plod masline na većini lokaliteta je dobro razvijen ne pati od suše te je takav atraktivan za polaganje jaja, izuzev su lokaliteti na povišenim položajima i plićim tlima gdje su smežurani plodovi.
Trenutne temperature zraka još uvijek odgovaraju razvoju maslinine muhe te ne djeluju na usporavanje ili zaustavljanje razvoja maslinine muhe.
Za zaštitu nasada mogu se koristiti dozvoljeni pripravci na osnovi:
- Dimetoata ( trgovački nazivi Calinogor, Chromogor, Perfekthion, Rogor 40),
- Fosmeta ( trgovački naziv Imidan 50 WG),
- Deltametrina ( trgovački naziv Decis 2.5 EC, Decis 100 EC, Scatto, Rotor Super, Poleci plus).
U maslinicima u kojima nema ostvarene zaraze može se koristiti metoda zatrovanih mamaca radi suzbijanja odraslih jedinki maslinine muhe prije odlaganja jaja u plod. Ova metoda daje zadovoljavajuće rezultata ako se primjeni na širem području uz obuhvaćanje minimalno 100 maslina.
Maslinari koji su u sustavu ekološke proizvodnje ili su korisnici plaćanja za IAKS mjere OPERACIJA 10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika trebaju nastaviti s primjenom pripravka na osnovi spinosada s atraktantom (trgovačkog naziva SUCCESS BAIT) ili Eco-trapova. Ekološke mjere zaštite daju bolje rezultate ako se primjenjuju u izoliranim ili poluizoliranim lokalitetima na kojima su maslinici.
Savjetnica Đurđica Kšenek, dipl. ing, agr. proizvođačima trajnih nasada jabuka i krušaka preporučuje zaštitu protiv čađave krastavosti (Venturia inaequalis) te primjeniti kontaktni fungicid: Zato Plus, Bellis, Tercel, Dithane M-45, Dithane DG Neotec, Kaptan 80 WG, Folpan 80 WDG, Polyram DF, Ziram 76 WG. Voditi brigu o karenci za rane sorte dozrijevanja!
Protiv jabučnog savijača (Cydia pomonella) druge generacije primijeniti :Coragen 20 SC, Runner 240 SC, Insegar 25 WP, Affirm, Calypso SC 480, Mospilan 20 SP, Imidan 50 WG.
Proizvođače šljiva upozoravamo da je potrebno izvršiti zaštitu protiv narančaste pjegavosti (Polystigma rubrum) na kasnim sortama i primijeniti Captan WP 50, Kastor , Dithan M-45, Pinozeb M-45, Futura 50 WP.
Protiv produženog leta šljivinog savijača (Cydia funebrane) samo za kasne sorte šljiva primijeniti jedan od navedenih: Coragen 20 SC, Insegar 25 WP, Affirm opti, Delegate 250 WG, Decis100.
Protiv truleži ploda( Sclerotinia fructigena) na kasnim sortama šljiva primijeniti : Signum, Nativo, 75 WG, Teldor SC 500, Switch 62,5 WG.
U nasadima višnje protiv kozičavosti (Blumeriella jaapii) a nakon berbe upotrijebiti fungicide na bazi mankozeba: Cadillac 80 WP, Dithane DG Neotec, Dithane M-45, Mankozeb, Pinozeb M-45 ili Chromodin S-65.
U nasadima bresaka i nektarina protiv breskvinog savijača (Cydia molesta) za kasne sorte upotrijebiti: Imidan 50 WG, Affirm, Runner 240 SC, Avaunt EC, Calinogor, Chromogor, Kaiso, Decis 100 EC.
Proizvođačima bresaka i nektarina kasnijih sorti dozrijevanja, preporučujemo i primijenu protiv uzročnika truleži ploda (Sclerotinia fructigena) : Signum, Nativo 75 WG, Teldor SC 500, Systhane 20 EW.
U nasadima lijeske ponoviti zaštitu od uzročnika bolesti : pjegavosti lista ( Piggotia corylii) i sive pjegavosti ( Gnomnia leptostyla) jednim od dozvoljenih fungicida iz FIS baze Ministarstva poljoprivrede, kao i protiv ljeskotoča (Curculio nucum).
Savjetnice naglašavaju da svaki pripravak treba upotrijebiti prema uputi proizvođača i u skladu s Fitosanitarnim informacijskim, korisnici sredstava za zaštitu bilja trebaju voditi evidenciju o izvršenim tretiranjima.
Pripravke treba primijeniie prema uputi proizvođača i pravilno zbrinite ambalažu pripravaka.
GENOCID U ZAŠTIĆENOJ ZONI UN-a U BiH
U Srebrenici u BiH se 11. srpnja 2018. obilježava 23 godine od genocida nad bošnjačkim stanovništvom. Vojska Republike Srpske i specijalne srpske vojne postrojbe ubila je u enklavi Srebrenice u periodu od 13. 19. srpnja 1995. godine 8 372 bošnjačkih nenaoružanih muškaraca svih životnih dobi u čijem je broju i manji broj žena i djevojčica.
Srebreničku enklavu je 1993. godine Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo zaštićenom zonom, a ipak su je zauzele srpske snage 11. srpnja1995. godine. No UN i nizozemski bataljon nije spriječio genocid nad muslimanskim stanovništvom.
Tijela svih žrtava ni nakon 23 godine još nisu pronađena, te se traga za još oko 1000 tijela. Tijekom godina primijećena su razmještanje tijela ubijenih iz velikih grobnica gdje su ubijeni bili zatrpani, a sve s ciljem da se genocid prikrije.
U siječnju 2007. godine Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije okarakterizirao je djelovanje srpskih snaga u Srebrenici kao genocid.
Europski parlament je u siječnju 2009. godine proglasio 11. srpnja Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
Vijeće sigurnosti sastoji se od 15 zemalja članica UN-a; od toga pet stalnih (SAD, Kina, Francuska, Velika Britanija i Rusija) i deset nestalnih članica.
HITRO.HR - ZA BRŽU KOMUNIKACIJU S DRŽAVNOM UPRAVOM
Financijska agencija FINA objavila je 6.7. 2018. podatke o dinamici osnivana tvrtki, preko servisa HITRO.HR.
HITRO.HR je servis Vlade Republike Hrvatske za ubrzanu komunikaciju građana i poslovnih subjekata s državnom upravom. Svrha mu je podizanje razine usluga povećanjem brzine, učinkovitosti, fleksibilnosti i transparentnosti rada državne uprave.
U razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2018. godine ukupno je preko servisa HITRO.HR otvoreno 3.801 trgovačko društvo i obrt. Otvoreno je 85 obrta i osnovano 1.251 društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i 2.462 jednostavnih društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.).
Ukoliko se osnivanja nastave istim intenzitetom , predviđanja su da će putem servisa HITRO.HR do kraja 2018. godine biti osnovano približno 7.602 društava i obrta što bi predstavljalo povećanje od ukupno njih 521, odnosno 7% više osnovanih društava i obrta u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu.
Preduvjeti za pokretanje malih tvrtki, organiziranih kao jednostavna društva sa ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.), u Hrvatskoj su stvoreni 18. listopada 2012. godine - kada je stupio na snagu Zakon o trgovačkim društvima (NN 152/11, s izmjenama i dopunama 111/12, 68/13 i 110/15).
Tijekom 2016. godine preko servisa HITRO.HR osnovano je 6.559 društava i obrta: u 2016. godini otvoreno 197 obrta te je osnovano 2.266 j. d.o.o. U 2017. godini otvoreno je 245 obrta te je osnovano 2.575 d.o.o.-a i 4.261 j.d.o.o.-a. preko servisa HITRO. HR.
IZLOG FOTOGRAFIJA
Fotke autorice bloga novinarke Margarete Zouhar Zec
HRVATSKA JOŠ UVIJEK NEMA POLITIKU OTVORENIH PODATAKA
dr. Anamarija Musa. Objavljujem taj tekst jer problematizira nedostatke Zakona o pravu na pristup informacijama, a koji je jednako važan kao i zakon sa bilo kog drugog područja rada Vlade RH kao i lokalne uprave i samouprave.
Objavljujem tekst iz biltena GONG-a.( mzz)
Povjerenica za pravo na pristup informacijama dr. Anamarija Musa u u svojem je zvještaju Hrvatskom saboru, a izvješće je prihvaćeno na 8. sjednici 29. lipnja 2018. među ključnim problemima provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama istaknula zatvorenost sjednica javnih tijela, stagnaciju u otvaranju podataka i nedovoljno uključivanje javnosti u odluke lokalne samouprave.
Hrvatski sabor najotvorenije je tijelo javne vlasti, pa ipak, sa sjednica radnih tijela Sabora na službenim internetskim stranicama objavljuje se samo dnevni red i zaključci uz ukupan broj glasova. Otvorenost sjednica jedan je od najkritičnijih elemenata provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI) naglasila je povjerenica za informiranje dr.Anamarija Musa tijekom izlaganja o svojem izvještaju o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2017. godinu.
Unatoč evidentnom poboljšanju istaknula je dr. Musa kao kritične točke i nedostatno uključivanje javnosti u proces odlučivanja putem savjetovanja s javnošću, osobito na lokalnoj razini i od strane ustanova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, kao i omogućavanje ponovne uporabe informacija (otvorenih podataka).
Povjerenica je u svojem posljednjem izvještaju Vladi predložila i izmjene propisa kako bi se olakšalo sankcioniranje tijela javne vlasti za povrede Zakona o pravu na pristup informacijama.
„Ja osobno smatram, ne samo kao povjerenica nego kao i osoba koja se bavi ovim područjem prava, da pristup sankcioniranju tijela javne vlasti treba promijeniti i da on ne može biti uređen na način onako kako je uređen trenutno prekršajnim zakonom. Naime u pet godina mi smo uspjeli od prekršajnih sudova dobiti samo šest osuđujućih presuda za eklatantno kršenje zakona o pravu na pristup informacijama“, naglasila je Povjerenica odgovarajući i na primjedbe što ih je na njezine preporuke u svojem mišljenju iznijela Vlada.
„Ne vidim nikakvo drugo obrazloženje osim da tako piše u zakonu sada, odnosno da je nemoguće kazniti lokalne jedinice i državna tijela, državnu upravu i pravosudna tijela što je zapravo neprihvatljivo s aspekta ovog propisa i s aspekta potreba građana“, istaknula je dr. Anamarija Musa.
Rasprava o izvještaju o provedbi ZPPI-a otkrila je i moguće uzroke zbog kojih je, nakon brzog napredovanja, u izvještaju Povjerenice zabilježena stagnacija koja prijeti da Hrvatska ostane jedina članica EU koja nema politiku otvorenih podataka. Hrvatska već dvije godine nije donijela ni Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstva za otvorenu vlast, upozorila je Musa.
Slijedom toga, troše se ljudski resursi i javna sredstva na pravne postupke kako bi se došlo do podataka koja su tijela javne vlasti dužna objaviti. Hrvatska banka za obnovu i razvoj pokrenula je tako postupak pred europskim sudom pravde, napomenula je Musa.
„Ako se propiše kako je HBOR dužan objaviti podatke, neće biti potrebe da trošimo tolike resurse“, zaključila je. Ovako i danas, pet godina nakon što je ZPPI stupio na snagu, čak i među saborskim zastupnicima postoje nedoumice o tome tko su obveznici ZPPI-a.
„HNS kao i još nekoliko drugih sportskih saveza, mislim da ih ima 30-ak, kao i druga sportska tijela, su tijela javne vlasti i dužna su postupati po ovome zakonu”, kazala je Musa odgovarajući na dvojbu HDZ-ovog zastupnika Ivana Šukera jesu li udruge obveznici ZPPI-a i dodala kako su pokušali pokrenuti nekoliko prekršajnih postupaka, ali zbog procesnih problema to nisu uspjeli.
Zastupnik MOSTa Miro Bulj postavio je pitanje otvaranja Registra stvarnih vlasnika te istaknuo kako je većina u Saboru glasala protiv toga da se on otvori javnosti. Odredbama nove Direktive EU o sprječavanju pranja novca taj će registar sve članice EU morati otvoriti do kraja 2019. godine. Anamarija Musa pri tom je naglasila kako se nada da će uskoro biti otvoren i sudski registar kako bi se, među ostalim, vidjelo tko ima koliko registriranih tvrtki. Trenutno je registar moguće pretraživati samo prema nazivu trgovačkog društva, ne i prema imenima osnivača, a što se ne smatra otvorenim pretraživanjem.
Otvoreni standard također je među kritičnim točkama provedbe ZPPI-a jer najčešće dolazi do nesporazuma o tome što otvoreni standard podrazumijeva. Tome u prilog svjedoči i izlaganje Sunčane Glavak ispred Kluba zastupnika HDZ-a.
„Ako je nešto već dostupno na internetskim stranicama, onda nema potrebe iste podatke tražiti od službenika za informiranje, oni nisu google”, upozorila je i opisala to kao zlouporabu ZPPI-a. Nije se složila ni s ocjenom Povjerenice o zatvorenosti sjednica jer, istaknula je, Vlada RH je među malobrojnima u Europi koje imaju prijenose svojih sjednica na internetskim stranicama. Osvrnula se I na dobre statistike e-Savjetovanja koje pokazuju kako je I prosječno trajanje savjetovanja sada duže – 19 dana, a servis bilježi sve više korisnika.
Dodatni izazov u otvaranju podataka, području u kojem Hrvatska prema izvještaju Povjerenice stagnira, predstavljat će I GDPR. Među posljednjim primjerima istaknut je slučaj odbijanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova da objavi podatke o prethodnim službenim poslovima glavne tajnice Ministarstva pozivajući se na GDPR.
Povjerenica je među preporuke u svojem posljednjem izvještaju Saboru uvrstila i prijedlog Vladi Republike Hrvatske da pokrene postupak pristupanja Konvenciji o pristupu službenim dokumentima Vijeća Europe te Protokolu uz Europsku povelju o lokalnoj samoupravi Vijeća Europe o pravu na sudjelovanje u poslovima lokalnih vlasti.
Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav objavio je 13. lipnja novi natječaj za dostavu kandidatura za izbor povjerenika za informiranje, na linku
http://www.sabor.hr/javni-poziv-odbora-za-ustav-poslovnik-i…, na posljednji se javio tek jedan kandidat.
U FOKUSU JE MJESEC OŽUJAK
Držvni zavod za ststistiku RH objavi je 6. srpnja 2018. Priopćenje o strukturi zaposlenih prema visini prosječne isplaćene neto plaće u mjesecu ožujku 2017. U tom priopćenju piše da je neto plaću od 2 700 kuna priomilo 5,3 % zaposlenih.
Neto plaću od 2 701 kunu do 6 000 kuna primilo je 56,4% zaposlenih, a neto plaću od 6 001 kunu do 12 000 kuna primilo je 34,1% zaposlenih. Neto plaću iznad 12 000 kuna primilo je 4,2% zaposlenih u pravnim osobama.
PREMIJER RH ANDREJ PLENKOVIĆ:
SCHENGEN I EURO ZONA OBILJEŽITI ĆE SLJEDEĆIH PET GODINA
U prigodi obilježavanja Pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji 2013. - 2018. točnije 2. 7. 2018. premijer RH Andrej Plenković održao je prisutnim gospodarstvenicama, predstavnicima Vlade, banaka, agencija i ostalima narativni govor o događajima od početaka ulaska RH u EU, hrvatskoig članstva u EU kroz pet godina – te kako dalje na hrvatskoj razini te i u smislu participacije RH u EU. Objavljujem drugi dio premijerova govora
"U kontekstu naših hrvatskih demografskih kretanja i negativnog prirodnog prirasta stanovnika, to nam predstavlja i politički jednu otegotnu okolnost, međutim današnje migracije, današnja sloboda kretanja je jedan poseban dvosmjerni proces, a ne jednosmjeran proces, kao što su bili valovi ekonomske ili političke emigracije s početka 20. stoljeća, nakon drugog svjetskog rata, šezdesetih godina ili pak ljudi koji su zbog ratnih stradanja otišli tijekom 90.ih godina. Sve su to činjenice o kojima moramo voditi računa kada govorimo o efektu našega članstva u EU.
PREMIJER RH ANDREJ PLENKOVIĆ:
FINANCIJSKA POLITIKA JE KLJUČ KREDIBILITETA ZEMLJE
Predsjednik Vlade Andrej Plenković prisustvovao je na svečanosti obilježavanja Pete godišnjice pristupanja Hrvatske Europskoj uniji koju je u ponedjeljak, 2. srpnja 2018. godine u Plaza Event Centru organizirao predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. Uz predsjednika Vlade događnju su prisustvovale i potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, te ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac . Uzvanici na događaju bili u gospodarstvenici velikih i malih tvrtki diplomatski predstavnici i osobe iz državnih institucija.
Premijer Plenković pozdravio je prisutne te započeo svoje izlaganje rekavši da
nakon recentnih konferencija s poslodavcima i konferencije u Bruxellesu o pet godina RH u EU će se prisjetiti na vrijeme prije ulaska RH u EU, hrvatskoig članstva u EU kroz pet godina – te kako dalje na hrvatskoj razini a i u smislu participacije RH u EU.
Premijer RH Plenković u svom je govoru istakao najvažnije od pristupanja do postignuća RH U Europskoj uniji.
Snimila: margareta zouhar zec
„ Devedesetih godina smo imali agnažman kroz promatračku misiju, humanitarnu pomoć, trgovinske povlastice i neformalni politički dijalog. Tih ključnih 10 godina kada RH nije imala ni ugovorne odnose ni makro ekonomsku pomoć ni pred pristupne fondova , zbog politike otvorenih ruku prava i bitne solidarnosti, sve zemlje srednje i istočne Europe ne samo da su dobivale direktne financijske injekcije, već su kroz ugovorne odnose gradile su svoj brži put i razvoj, a mi smo još uvijek u situaciji da još uvijek lovimo korak sa njima. To je pretpostavka svake korektne ekonomske analize da se na to osvrne. Tih 10 godina su bile bitno različite za nas nego za naše susjede kojima čestitamo na onom što su ostvarili u tom desetljeću.Da smo imali istu poziciju vjerojatno bi i naš gospodarski razvoj bio znatno dinamičniji.Početkom ovoga stoljeća krenuo je pravi tempo nadoknađivanja izgubljenoga vremena“ Premijer Plenković je dalje rekao „Sudjelovao sam u pregovorima o stabilizaciji i pridruživanju iz perspektive zamjenika šefa misije u Bruxellesu, sudjelovao sam u ključnim trenucima kada se uopće lomilo na razini EU da se prihvati hrvatski zahtjev za članstvom. Godine su to 2002,. 2003., 2004., 2005., potezi koji su tada napravljeni da se Hrvatsku tretiraa kao prvu zemlju koja reflektira za članstvo nakon pristupanja ugovora iz Amsterdama koji povezuje čl.49 u člancima i 607. je bio kapitaalni politički uspjeh po meni, koji povezuje po meni nikad dovoljno objašnjen niti dovoljno valoriziran čin za daljnju dinamiku naših odnosa.Pregovori o pristupanju bili su zahtijevniji nego sa zemljama srednje i istone Europe. Imali su više poglavlja, imali su drugačiji pristup poglavlju Pravosuđa i temeljnih sloboda, sigurnosti i kapitala, na neki način te teme postale su ogledalo sistemske spremnosti države koja aspirira na članstvo u odnosu na evaluaciju od strane europske Komisije i država članica. Taj cijeli period za RH bio je izrazito zahtijevan, kada govorimo o političkim uvjetovanostima koje druge zemlje nisu imale - jedna je rješavanje sa Haškim sudom, a druga je rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja. Tu smo po mom skromnom računu ostali skraćeni za 3,5 do 5 godina u smislu brzine za pristupanje EU.“
„Koje su sve činjenice s kojima mi živimo od 1.srpnja 2013. u članstvu?“ – pitanje je koje je premijer Plenković ostavio te na njega dao i odgovor
„Politički uspjeh okončanja pregovora je bio izvanredan s obzirom na unutarnje političku situaciju u zemlju tada; naporima da se sruši parlamentarna većina i činjenicu da se jednostavno taj prozor za pristupane EU doslovno z a t v a r a o. I da nismo ušli tada pitanje je koliko bismo dugo čekali. Jako je važno da se osvijesti u hrvatskom društvu koliko su ta brojna lobiranja i mukotrpni pregovori bili izrazito zahtjevni. Uostalom nije jednostavno pregovarati kada Vas je s jedne strane 10 plus 2, 12 ili 15 ili 20 naprama 1. To je – rijetki samo znaju što znači imati dobar pregovarački položaj.
Dobro je da smo za stolom…. sastanka europskoga Vijeća, sad već skoro dvije godine tog najvišeg političkog tijela i sada se može steći bolja slika, koje su danas teme, ljudi,
Za mene nema nikakve dileme naše članstvo u EU, je da malo kasni nego što smo htjeli, ali ovih pet godina je postignuće međunarodnog kredibiliteta zemlje, nitko nas više ne gleda kako nekoga tko je vani, usporedivo s onim kako se Hrvatsku gleda u smislu pouzdanosti pravnoga sustava, predvidljivosti procedura, destinacije za ulaganja, za djelovanje gospodarskih subjekata, za investitore. Sasvim je drugačije kada znate da ste usvojili pravnu stečevinu EU da je prihvaćate i danas, da sudjelujete u kreiranju evropskh propisa, nego situacija kada u njoj niste. Činjenica je da smo ušli u Uniju u trenutku kada je za mnoge članice dolazio kraj recesije, kraj te globalne krize iz 2008.,2009., koja se kasnije nastavila, a koja se osjetila i na trenutak našega članstva. Kriza se osjetila u nizu operativnih aspekata 1.prijedlog višegodišnjeg novog financijskog okvira, oni koji ga rade gledaju na taj proces s aspekta država koje su konkretno konzumirale poljoprivrednu politiku otprilike 50 godina i više, država koje su konzumirale kohezijsku politiku koje je isto tako veliki broj godina ili su se, poljoprivreda koja je za nas jako važna, razvijale, postupno dizale, dobivale subvencije, kako bi došli na 75% i više razvijenosti pojedinih dijelova članica EU. Dakle ta optika kod ovih koji su dugo u klubu, od ovih koji su samo pet godina, je vrlo različita.
Hrvatski pristup novom proračunskom okviru je takav da želimo prije svega , da dio koji se odnosi na sufinanciranje bude takav da RH u fazi drugog financijskog okvira može od toga dobiti stvarnu korist -povlačimo realnu crtu. Crtu koristi i troškova podvući možemo od 2003. rok od sedam plus tri godine u smislu korištenja sredstava iz ove financijske perspektive, tek onda druga.
U ovim materijalima koje radi ministarstvo regionalnoga razvoja došli smo do sada do 8,4 milijarde kuna u plusu u smislu uplate i dobivanja sredstava iz EU fondova. Taj dio će naravno rasti kada nastavimo bolje konzumirati europska sredstva. Mi kao Vlada ( listopad 2016.) smo zatekli 9 % ugovorenih sredstava iz tog okvira, sada smo na 43 % prema planu Vlade i ministarstva regionalnog razvoja, ugovoreno će se dići na 60 % isplate, da ulovimo korak apsorpcije sredstava onog što nam je sada na raspolaganju.“
"ŠTO JE DOBRO ZA HRVATSKU U OVIH 5 GODINA? Dakle kontinuirano raste BDP, on će biti i ove godine negdje oko 3 %, javni dug se ubrzano smanjuje, bili smo na 85% duga godine 2015. danas je cilj na 65 % do godine 2020.
Godine 2017. smo ostvarili suficit opće državne fiskalne politike. Smatram da je finasncijska politika ključ kredibiliteta zemlje. Mi smo ostvarili 2 milijarde 750 milijuna kuna to je ozbiljno postignuće i treba ga posvjestiti.
Izvoz smo povećali za 14 % zaposlenost u prvom kvartalu 2018. imamo 75 000 više zaposlenih nego 2017. Povećali smo i minimalne plaće dva puta porasla je i prosječna plaća za 500 kuna od 2016. do danas. To su pokazatelji koji pridonose i povezani su s našim članstvom u EU. Stvari se ne događaju neovisno jedna od drugih . Kada je riječ o izvozu- sa 9 milijardi 2013. godine povećali izvoz za dodatnih 50 %, znaći na 14 milijardi.
Kada smo vodili kampanju 2012. za EU jedna od glavnih tema je bila sloboda, a riječ je o slobodi kretanja ljudi, kapitala, roba i usluga. Dogovorili smo u četiri države ukidanje kretanja radnika - i to sa Maltom, Ujedinjenom Kraljevinom, Nizozemskom, a prošloga tjedna i sa Slovenijom. Kao država osigurali smo po formuli 2 plus 3 plus 2 utjecaj na tržište rada u starim članicama pristupa, da ne bi samo Austrija ostala. A koji su efekti toga? Naravno da su efekti to da nema kvota, da nema radnih dozvola, da je sloboda kretanja na dohvat ruke. A to se dogodilo i drugim državama srednje i istočne Europe u razdobljima od prije 10-ak godina.“
S DANCIMA JE BILO DRAMATIČNO!
“Prošli smo sedam krugova pakla na ovoj utakmici” – rekao je Anton Samovojska, 63 g, na HTV 2 komentirajući igru nogometne utakmice s reprezentacijom Danske, koju je hrvatska nogometna reperezentacija pobijedila na svjetskom prvenstvu u Rusiji u Nižnjem Novgorodu 1.7. 2018. I nakon 120 minuta igre i rezultata 1:1, prišlo se izvođenju jedenaesteraca (3:2) u kojima je Hrvatska bila uspješnija i završila utakmicu protiv Danske s rezultatom 4:3 . Igra reprezentacije je uistinu bila dramatična. Hrvatska je primila gol već u drugoj minuti, a u četvrtoj minuti je izjednačila golom Mandžukića. Tijekom igere Luka Modrić je pucao jedanaesterac koji je golman Danske Shmajhel obranio.
U izvješćima sa trgova gdje su navijaći na otvorenom gledaoli utakmicu Hrvatska Danska ljudi su izjavljivali da su tijekom utakmice bili pod velikim stresom, zbog bojazni da će reprezentacija Hrvatske utakmicu izgubiti.
Nakon utakmice s reprezentacijom Danske, hrvatska nogometna reperezentacija je u osmini finala 21. Svjetskog nogometnog prvenstva. Utakmicu s reprezentacijom Islanda Hrvatska je pobijedila s rezultatom 2:1.
Utakmicu s reprezentacijom Rusije, koja je trakođer ušla u osminu finala igrati će 7.7. u Sočiu. Za očekivati je da će na kladionicama nakon ove utekmice koeficijent vrijednosti za Hrvatsku znatno porasti.
Na pitanje novinara izborniku Daliću nakon utakmice ” Do kuda moža Hrvatska reperezetacija? “ Dalić je odgovorio: ”Možemo puno, nek se samo ponovi isto” . (mzz)
< | srpanj, 2018 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter