AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

petak, 29.06.2018.

POVODOM OBLJETNICE - KONFERENCIJA

KAKO JE PET GODINA U EU?

Pet godina članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, naslov je konferencije koja će se održati u ponedjeljak, 2. srpnja u Plaza Event Centru, u Zagrebu s početkom u 10 sati.
Cilj je konferencije osvrnuti se na pet godina hrvatskog članstva u EU s makroekonomskog aspekta, čuti kako na članstvo u EU gledaju hrvatski gospodarstvenici, ali i kakav je pogled Europe na Hrvatsku. S obzirom na to da se ove godine obilježava 25. godišnjica jedinstvenog europskog tržišta, na jednom od panela biti će govora o jedinstvenom tržištu EU te što ono znači za hrvatsko gospodarstvo kao i na uspješnost korištenja europskih sredstva za jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.
Organizator konferencije je Hrvatska gospodarska komora, uz potporu Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Zainterersirani za konferenciju mogu se prijaviti još 29.6. 2018. na internet adresi linka:

https://hgk.hr/konferencija-pet-godina-clanstva-hrvatske-u-eu-najava

četvrtak, 28.06.2018.

DAN DRŽAVNOSTI NA MISI U CRKVI SV. MARKA

KARDINAL JOSIP BOZANIĆ :
“ŠTO JE ONO ŠTO USPORAVA ŽELJENI NAPREDAK ?

Na Dan državnosti 25. lipnja 2018. u crkvi Sv. Marka u Zagrebu zagrebački kardinal Josip Bozanić služio je koncelebriranu Sv. Misu za domovinu. Misi su prisustvovali vodeći hrvatski političari: predsjednik hrvatskog sabora Jandroković, premijer RH Plenković, predsjednica RH Grabar Kitarović, mnogi ministri u Vladi RH, časnici i doćasnici hrvatske vojske te vjernici i građani.
Zagrebački cardinal Josip Bozanić je u propovijedi, kao I više puta do sada- kada s crkvenog oltara propovijeda pred hrvatskim političarima, od kojih je grijeh struktura najpoznatija homilija, načinio sintezu stavova Svetog pisma i aktualnih događaja u društvu . Jasno je da crkveni autoritet promatra i ocjenjuje moralno stanje politike radi društva u cjelini, jer to društvo s više ili manje sreće i poteškoća podnosi teret odluka koje su proizvod političara i politike. Kroz propovjed kardinal istiće pozitivne primjere, blago upozorava, ali i pita, da li mora biti baš tako ili može i drugačije, bolje i s više nade. A sve u želji da oni koji u RH imaju odluke u svojim rukama, pokušaju raditi bolje drugačije i pozitivnije.

Objavljujem propovjed Kardinaal Bozanića:

“Ni jedna vremenita zbilja, ni jedan politički, društveni ili gospodarski sustav nikada nije savršen. Može i mara se poboljšavati i jačati u korist čovjeka u dijalogu i suradnji između nositelja vlasti i građana, zauzimanjem umnošću, poštivanjem zakonitosti i hrabrošču, a ponajviše moralnom ispravnošću. To zahtijeva pravednost! No postoji dublja i korijenitija pravednost na koju Isus upučuje riječima : “Podajte Bogu božije “
Premda govori na temelju sadašnjeg konkretnog sustava vlasti, njegova riječ seže puno dalje, kada uvodi u odgovor ono što pripada Bogu. A njemu pripada sve stvoreno, na poseban pak način čovjek koji u sebi nosi sliku svoga stvoritelja.
Dakle, što više vratiti Bogu ono što mu pripada, znaći davati svjedočanstvo o božijem oltaru koji je u nama. Isusu je ponajprije stalo do čovjeka koji je stvoren na Božiju sliku .Isusove riječi nemaju polemičko značenje u odnosu prema zemaljskoj vlasti, niti u njima treba tražiti temelj za nepostojanje povezanosti vjere i političkoga života nekoga društva. Tesu riječi u skladu s biblijskom naukom i s najvećom zapovjedi “ ljubi gospodina boga svoga svim srcem svojim, svom dušom svojom, i svom pameti svojom, a bližnjega svoga kao sebe samoga” U Isusovom odgovoru uključeno je prepoznavanje zasebnih područja, vjerskoga i političkoga, ali Isusova riječ ima i dublje značenje. Car je u ondašnjem rimskom carstvu nastojano zauzeti mjesto Boga. Ta je napast u ovom ili onom obliku trajno prisutna u svijetu vlasti, kako u pojedinaca, tako i kod interesnih lobija, te skrivenih središta moći. Isusov odgovor sadrži ovu poruku: “ Samo Bog je Bog i nijedna druga osoba ili stvar na svijetu nesmije zauzeti božije mjesto". Nositeljima vlasti povjerena je briga za ljude kojima i oni pripadaju. Igra riječi što slikom i natpisom carevi postaje jasnija. Car vlada nad ljudskom slikom, on upravlja onim što je ljudsko. On je odgovoran za zajedničko dobro, ali će biti suđen na temelju onoga što je učinio sa slikom božijom, tj. sa čvjekom.
Isus prokazuje s jedne strane idolatriju kojom se čovjeku, pojedincu ili skupinama, daje mjesto koje pripada Bogu, a s druge strane prokazuje isklizavanje i sužavanje čovjeka na neki od oblika robovanja, odnosno zatvaranje čovjeka u samo zemaljsko.

Hrvatski politički dužnosnici na Sv. misi za domovinu u crkvi Sv. Marka na Dan državnosti 25. lipnja 2018.
Fotka je snimljena s Tv ekrana, Margareta Zouhar Zec

Draga braćo i sestre !
Ovogodišnji Dan državnosti slavimo u ozračju dvedesete obljetnice beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca koji kada nam je Sv. Papa Ivan Pavao II , onog povijesnog dana za život crkve I naše nacije dao kao svojevrsni kompas da bi se znali orijentirati.
Potaknut božijom riječju i povezanosti s darovanim nam kompasom u blaženom Alojziju Stepincu ističem tri poticaja ključna za život našega narodaa to su a. poštovati savjest, b. njegovati nadu c. ljubiti domovinu i ostati u njoj.
Zahvaljujemo Bogu što upravo u pitanjima savjesti imamo najizvrsniji uzor i nebeskog zagovornika u blaženome Alojziju. Željeli su ga odvojiti od naroda i domovine. Misli su da će mu oduzeti nadu i potopiti ga u očaju.Bili su uvjereni da će ga ocrniti i gurnuti u zaborav . No njegova je savjest ostala svetište prepuno svjetla, čist prostor u kojemu se jasno razlučuje dobro od zla, časna od nečasnih djela, velikodušnost od sebičnosti.
Snaga neke zajednice očituje se u slobodi usklađenoj s božijom voljom, a sloboda svoje najjače uporište ima u slobodi savjesti. I za našu Hrvatsku je upravo u tome njezina snaga .
Stoga je pogubno slušati svjedočanstva kada se u gospodarskome, političkome ili pak kulturnom životu savjest drugog čovjeka ne poštuje. Znamo da postoje razni načini ucjenjivanja ljudi, pritisaka na savjest, obrazloženja koja su spremna žrtvovati savjest radi navodnih viših ciljeva. No samo Bogu dugujemo konačnu poslušnost. To je zadnji korak u bespomoćnosti koju osječaju pojedinci, a zatim i čitave skupine , osječaj bespomoćnosti pred umreženim strukturama koje nadilaze granice stranaka i država a koje onemogučuju živjeti hrvatsko zajedništvo i poticati napredak i buditi snagu za dobra dijela. Sv. Pavao nam danas govori o Kristu gospodinu u našim srcima te nas vodi do drugoga poticaja, onoga koji je vezan uz nas, za koju apostol kaže “ budite uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade, koja je u vama”.Ta nada upisana u naše biće progovorila je osobito snažno u blaženom Alojziju. Pronalazio ju je u sebi i iznosio drugima i pomogao da je i oni nađu u svome životu, a svi gledano beznadni nepromjenjivi i neostvarivi. U trdenucima najjače snage prošle ideologije i totalitarizma , on je govorio o urušavanju tih sustava koji su se ponašali kao da mogu izbrisati nadu upisanu u srcim ljudi. U radnome dokumentu što ga je Papa Franjo dao za redovitu opću sinodu biskupa o mladima koja će se održati u jesen ove godine nalazi se i pitanje - citiram: Kako mladi čovjek može biti prorok nade u svijetu u kojemu vladaju korupcija i nepravda? U dokumentu se naglašava da mladi osjećaju potrebu za bliskost Bogu koji po svojoj milosti donosi pouzdanu nadu u njihovu krhkost, u njihovo življenje koje se lako lomi. Upravo oni trebaju čvrste oslonce kakve možemo i dalje nači u ljudima koji su branili domovinu dok je u njoj razarana svaka mogućnost života, a ponajviše nada, kada se sustavno urušava smisao kada se ponavljano susrećemo s postupanjima koja zatvaraju vrata dobru, kada se svaki put čini neprohodnim i svaki odgovor nedostatnim. To naročito pogađa mlade naraštaje koji vape – ne oduzimajte nam nadu.

Blaženog Alojzija Stepinca neposredno nakon Drugog svjetskog rata promicatelji komunističke revolucije i tzv. novog društva željeli su pridobiti svojim ponudama kojima su mu život zajamčili slobodom i stvorenom slikom da mu upravo to nedstaje. Kada je on to odbio isti su postali njegovi tužitelji i osudili ga.
I u zatvoru i u pritvoru, iako neslobodan i osuđen, ostajao je kamen spoticaja svojim sucima. Imenovan kardinalom odlučio je 1953. godine ne poći u Rim bojeći se
da se ne bi mogao vratiti. A želio je svakako ostati sa svojim narodom. Blaženog su Alojzija njegovi progonitelji željeli iseliti iz Hrvatske. Ali on je ostao i tako donosio plodove utjehe i snage njemu povjerenim vjernicima i drugim ljudima poniženima u njihovu dostojanstvu. Njegov ostanak plod je pouzdanja u Gospodina.

Braćo i sestre!
Danas smo svjedoci iseljavanja iz Hrvatske osobito mladih školovanih ljudi i čitavih obitelji, zbog ekonomskih razloga. Ima ljudi koji ne pronalaze drugačiji način preživljavanja i znam da im je teško ostaviti svoj dom i zavičaj, ljude i razne povezanosti. No ima onih koji svojim ostankom pomažu i drugima. Treba jasno reći da se ljubav tpliko puta očituje u ostajanju. Za nas kršćanje to je ostajanje ponajprije uz Boga ali i uz druge ljude. Ostajanje u svome pozivu, ostajanje uz domovinu, da djelotvorno ljubimo domovinu I da se za nju zalažemo suočava nas s raznim izazovima. Ponekad se stiče dojam da se u određenim krugovima sustavno promiče ruganje domovini s pozivima da se nju napusti, a istodobno su naši ljudi kao dobri radnici hvaljeni u europskim zemljama. Naše se stručnjake školovane na hrvatskim učilištima rado prima u razvijenim zemljama. Naši mladi sportaši postižu svjetske uspjehe.
BrojnI turisti dive se bogatstvu naših prirodnih ljepota i hvale gostoljubivost hrvatskih ljudi. Naša je domovina obdarena plodnom zemljom ćistim vodama sinjim morem i plodovima od kojih se mnoge jeftino izvozi u inozemstvo da ih se ondije obradi i vrati nama da bismo ih skupo kupovali. Nameće se stoga pitanje – ŠTO JE ONO ŠTO U NAS USPORAVA ŽELJENI NAPREDAK?

S lijeva: Premijer RH Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Jandroković, predsjednica RH Grabar Kitarović pozorno su slušali propovjed kardinala Josipa Bozanića u crkvi Sv. Marka.
Sve fotografije uz propovjed kardinala snimljene su s Tv ekrana. U desnom kutu ekrana na fotkama je osoba koja riječi propovijedi prevodi na znakovni jezik za gluhonjeme osobe. (M. Zouhar Zec)

Nažalost pojedinci i sebične interesne skupine skloni su lomiti svaku novu iskru nade obeshrabrujući pokušaje da se gradi na istini i dobru. Kao službemik crkve nemam pretenzije ulaziti u stručnu prosudbu, na što su drugi pozvani, samo spominjem neka pitanja koja toliki ponavljaju – štiti li naše zakonodavstvo na gospodarskom području malog čovjeka ili interesne skupine i lance moćnog kapitala? Zašto toliki u dobro namjenjenim pokušajima nailaze na nerazumljive zapreke te obeshrabreno posustaju? Suočava li se hrvatsko društvo na institucionalnom nivou politički djelotvorno s demografskom krizom u kojoj se nalazimo.
Podajte Bogu božije. Dok nam to govori sjetimo se one njegove riječi ostanite u mojoj ljubavi. U duboko vjerničkom stavu i pouzdanja u Boga zaključujem ovo razmatranje molitvom za hrvatsku domovinu “ – rekao je kardinal Josip Bozanić zaključivši svoju propovjed. (Margareta Zouhar Zec)

srijeda, 27.06.2018.

ZLATKO KOMADINA TREBA BITI PREDSJEDNIK SDP-A !

HDZ BI , S KOMADINOM NA ČELU SDP-A, OSJETIO OZBILJNU OPORBU!


Zašto SDP za predsjednika stranke ne izabere svog dugogodišnjeg člana i sadašnjeg podpredsjednika Zlatka Komadinu?To je pravo i ozbiljno pitanje jer Zlatko Komadina dipl.ing. 60 g , javnosti poznat, medijski eksponiran član SDP-a jedini je koji je sposoban, ne bilo kako, već uspješno, tvrdim, voditi SDP. Zar to nitko u stranci ne vidi? Ili je zavist među članovima stranke tolika da nitko ne želi konkretno predložiti pravu osobu, jer se mnogi potajno nadaju kako bi mogli postati predsjednici strane?

Ali ne može predsjednik stranke biti svatko! Jer predsjednik stranke mora biti persona, ličnost, vođa u duši, da ne kažem rođen za poziciju vođe, mora imati ideje, predviđanje, znati posljedice poduzetog, jednako tako mora se znati pristupačno i druželjubivo ophoditi sa ljudima, a opet u tome imati mjeru. A povrh svega mora razumjeti političke prilike u kojima je i stranka SDP i u kojima se odvija politička stvasrnost u Hrvatskoj i razumijeti što se može mijenjati na bolje. A Zlatko Komadina sve to može. Svatko tko je slušao ili čitao intervjue u medijima s Komadinom može doći do tog zaključka. Važan dio njegovog političkog iskustva je to što je on već četvrti mandat župan Primorsko-goranske županije. Komadina je 2004. bio osnivač i prvi predsjednik Hrvatske zajednice županija. Da li članovi SDP-a imaju bar malu predodžbu o ove dvije fukcije u kojima je naslovno ime Zlatko Komadina? Činjenica je da nemaju – jer u protivnom Komadinu bi za predsjednika SDP-a članovi odabrali već jučer, već na posljednjem biranju predsjednika strane. I gospodin Bernardić bi tada bio podpredsjednik, a ing. Komadina predsjednik.
Dolaskom Zlatka Komadine na čelo SDP-a ne samo da bi se naglo i pozitivno mijenjali odnosi i događanja u SDP-u već bi se taj izbor odrazio i na vladajući HDZ. SDP u javnosti ne bi bio neprimjetan, a HDZ bi na političkoj sceni imao relevantnog partnera što bi ukupno utjecalo na posebno unutarnju politiku čije sprovođenje ima obveza prema građanima
Zlatko Komadina ima kapacitet političkog predsjednika i vođe i SDP sa molbama upućenim gospodinu Bernardiću da odstupi, ne bi trebao odugovlačiti. Te poruke, želje, konstatacije i razmišljanja članova SDP-a oko novog predsjednika postale su u medijima zamorne, da ne kažem dosadne za javnost. Stalno isto- a ništa učinkovito i konkretno!.Gospodin Zlatko Komadina bio bi vrlo učinkovit predsjednik SDP-a i za stranku kao oporbu i HDZ kao stranku na vlasti.
MARGARETA ZOUHAR ZEC

utorak, 26.06.2018.

IZBORI ZA PREDSJEDNIČKI SUSTAV U TURSKOJ

IZVRŠNA VLAST U RUKAMA JE PREDSJEDNIKA ERDOGANA

Recep Tayyip Erdogan , 64 g. dosadašnji predsjednik Republike Turske pobijedio je na izvanrednim predsjedničkim i parlamentarnim izborima koji su u Turskoj održani 24. lipnja. Novost ovih izbora je to što Turska ovim izborima uvodi predsjednički izbornički sustav. Erdogan je 15. srpnju 2017. doživio pokušaj njegova svrgavanja državnim udarom, što je smatraju analitičari, bio razlog da Erdogan traži što veće ovlasti u obnašanju svoje vlasti. A predsjednički politički sustav to će mu omogućiti u narednih pet godina- sve do 2023. godine. Izlazak birača na izbore je bio 87 posto od broja stanovništva. U zemlji od 81 milijun stanovnika, pravo glasanja imalo je 60 milijuna stanovnika.
Predsjednik izbornog povjerenstva Sadi Guven već 25. lipnja potvrdio je da je Recep Tayyip Erdogan osvojio potrebnu većinu glasova na izborima sa 52,5 posto. Kandidat CHP-a Muharrem Ince je drugi s 30,8 posto osvojenih glasova, a slijede kandidat HDP-a Selahattin Demirtas s 8,2 posto glasova te kandidatkinja stranke IYI Meral Alsener sa 7,4 posto.

Nakon pobjede na izborima predsjednik Erdogan je rekao je da su pobjednici ovih izbora demokracija i Turska i da je izlazak birača na izbore poruka cijelom svijetu. “To je lekcija demokracije koju smo očitali cijelom svijetu. Danas u svijetu imamo izbore gdje je izlaznost 40- 45 posto. Ako ovi o kojima govorim mogu takve izbore prihvatiti kao demokratske onda neznam kako mogu sumnjati u izbore na kojima je glasalo 90 posto birača. Pred nama je vrijeme rada u kojem i predsjednik i parlament moraju više raditi u kojem iza sebe moramo ostaviti predizborne sukobe i posvetiti se budućnosti naše zemlje”rekao je Erdogan. U govoru nakon pobjede na izborima rekao je da se neće zaustaviti dok Turska ne bude među 10 najvećih gospodarstava svijeta.
Paraleno s predsjeničkim održani su izbori za parlament. Narodna koalicija AKP Stranke pravde i razvoja i CHP Stranka nacionalnog pokreta ovojile su 343 mandata od ukupno 600 mjesta u Velikoj narodnoj skupštini Turske .

ŠTO TURSKOJ DONOSI PRELAZAK NA PREDSJEDNIČKI SUSTAV VLASTI?

Izvršna vlast prelazi u ruke predsjednika. Više nema premijera. Predsjednik će imenovati i po potrebi razriješavati ministre, predsjednik će planirati, predlagati i donositi zakone, moći će proglasi izvanredno stanje u zemlji , imati će značajne ovlasti u izboru sudaca I sudbene vlasti. Parlament neće imati značajan utjecaj na rad ministara. Ali s druge strane kontrola predsjedničkoga rada i dalje će ostati prisutna od strane parlamenta. Do sada je predsjednik parlamentu mogao odgovarati u situaciji ako bi počinio izdaju. Sada, nakon uvođenja predsjedničkog sistema vlasti, parlament ako ima dvije trečine onih koji žele njegovu smjenu – to mogu glasovanjem i ostvariti. Broj parlamentarnih zastupnika u predsjedničkom sistemu se sa 550 povečao na 600, dobna granica za ulazak u parlament sa 25 godina se smanjuje na 18 godina, ukidaju se vojni sudovi, osim u slučaju disciplinskih prekršaja. Zastupnici u parlamentu biraju se također na pet godina.
Ovi izvanredni izbori donose još jednu novinu a to je grupiranje političkih snaga i stvaranje alijansi. Sada postoje dva saveza Stranka nacionalnog pokreta MHP koji je i u opoziciji, ali je pružio značajnu podršku vladajućoj stranci, posebno na prošlogodišnjem referendumu o promjenama političkog sustava i Stranka pravde i razvoja AKP koja je Erdoganova stranka.
Republika Turska se nalazi na raskršću Evrope i Azije i zemlja je važnog geostrateškog značenja. Sa manjim dijelom površine je u jugoistočnoj Europi, a većim dijelom u zapadnoj Aziji. Graniči s osam država: Bugarskom na sjeverozapadu, Grčkom na zapadu, Gruzijom na sjeveroistoku, Armenijom, Iranom, Azerbejdžanom na istoku i Irakom i Sirijom na jugoistoku.
Članica je NATO saveza, a nominalno i kandidatkinja za članstvo u EU. ( Margareta Zouhar Zec)

nedjelja, 24.06.2018.

EKOLOŠKI INCIDENT U BRŠICI U ISTRI

BROD ZA PRIJEVOZ STOKE ISPUSTIO NAFTU U MORE

U Istri u maloj luci Bršici u zaljevu Raša noću sa 21. na 22. lipanj dogodio se ekološki incident. Niame s libanonskog broda za prijevoz stoke Fidelity, koji je u luci usidren, istekla je količina nafte koja je onečistila lokalne plaže, barke i brodice i dio akvatorijalnog mora. Načelnica općine Raša mr.sc. Glorija Paliska, dipl.ing.stroj. i Dolores Benko Škerjanec voditeljica odjela za inspekcijske poslove pri lučkoj kapetaniji u Puli alarmirale su odmah sve potrebne službe te je odmah pokrenuto čišćenje i sanacija nafte s površine mora kako se mrlja ne bi širila. Pomoćnik ministra turizma Siniša Orlić rekao je da troškove sanacije očišćenja i štete snosi počinitelj.
Što će biti s turizmom u obalnom mjestu Trgetu koji je jedno od 23 mjesta općine Raša u Istri? Što će nakon ovog ekološkog incidenta biti s ribolovom i sa školjkama? U Raškom zaljevu ima nekoliko koncesionara koji se bave uzgojem dagnji. Školjke doduše nisu na površini već na dubini od jednog do pet metara.(mzz)

Dio karte Istre na kojoj je bolje vidljiv Zaljev Raša, luka Bršica i mjesto Trget.

ZANIMLJIVOST

PROTEST ANTI- BREXIT U LONDONU

U Londonu je 23. lipnja 100 000 ljudi izašlo na ulice u Anti - Brexit protestu tražeći da Vlada raspiše referendum kako bi građani odlučili hoće li Velika Britanija izaći iz Europske unije ili ipak neće . Intervjuirani građani rekli su da su se mnoge stvari promijenile od prije dvije godine kada je bio referendum o izlasku iz Unije, da, oni, građani o mnogim činjenicama nisu imali informaciju, te da o izlasku V. Britanije iz EU neće odlučivati 600 političara u britanskom parlamentu, već o tome mora odlučiti narod. Prosvjed je organizirala britanska opozicija i "Glas naroda". Velika Britanija bi iz EU trebala izaći u ožujku 2019. godine.

petak, 22.06.2018.

VRIJEME NOGOMETNE SLAVE HRVATA

HRVATSKA – ARGENTINA 3:0

Na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu koje se održava u Rusiji , nogometna reprezentacija Hrvatske pobijedila je reprezentaciju Argentine, s kojom je u grupi D, s rezultatom 3:0.
Argentina je slovila kao jaka reprezentacija s kojom se samo uz mnogo sreće može igrati rezultatski bar nerješeno, a prije izgubiti nego utakmicu pobijediti. Agrentina je dva puta pobijedila na Svjetskom nogometnom prvenstvu i to 1978. godine i 1986., a trenutno ima igrača Lionila Messia kojeg smatraju najboljim igračem nogometa na svijetu.
Ali 21.lipnja hrvatski reprezentativni nogometaši koji profesionalno igraju nogomet u poznatim svjetskim klubovima glatko su pobijedili Argentinu s 3:0. Golove su realizirali Ante Rebić, Luka Modrić i Ivan Rakitić, sve u drugom poluvremenu utakmice. Nakon svakog hrvatskog postignutog gola, argentinski nogometaši izgledali su kao da se sami sebi čude što im se događa na nogometnom terenu. Nestala je njihova koncepcija igre, njihov izbornik Sampaoli hvatao se često za glavu i nije pronalazio nikakva riješenja za svoju momčad.

Više ništa nije kao prije, ni ime, ni reputacija, ni nogometna povjest koja obiluje uspjesima nogometne reprezentacije Argentine. Sve se brzo mijenja. U skladu je to s vremenom u kome svijet živi. Ovo je vrijeme slave nogometne reprezentacije Hrvatske, na zadovoljstvo svih hrvata koji u Hrvatskoj i u svijetu prate Svjetsko nogometno prvenstvo.
Utakmica je odigrana u ruskom gradu Nižnjem Novgorodu.




Grad Nižnji Novgorod administrativno je središte Nižnjenovgorodske oblasti. Grad je na ušću rijeke Oke u Volgu a ima oko 1.300.000 stanovnika prema podacima iz 2003. godine. Grad se u prošlom stoljeću zvao Gorki, po pjesniku Maksimu Gorkom koji je u njemu rođen. Željeznica grada Nižnji Novgoroda na trasi je Transsibirske željeznice.




.

četvrtak, 21.06.2018.

VLADA PRIPREMA ZAKONE ZA POMOĆ BLOKIRANIMA KOJE JE NAJAVILA u TRAVNJU

DRŽAVA SPREMNA OTPISATI 10.000 KUNA!

Na sjednici Vlade u Banskim dvorima javnosti je obznanjeno 21. lipnja da Vlada priprema tri Zakon za blokirane koji su sada u fazi nacrta a to su : Nacrt prijedloga zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, Nacrt prijedloga zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača. Te je zakone premijer Plenković najavio potkraj mjeseca travnja a u smislu rješavanja dugova blokiranih građana kojih je oko 324.000
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković izjavio je tim povodom 21. lipnja “ MI želimo obuhvatiti građane koji su dužni do 20.000 kuna a blokirani su dulje od tri godine. Na temelju izračuna FINE to bi bilo oko 100. 000 ljudi. Mi bi kroz taj ubrzani stečaj omogućili da vjerovnici u jednom kraćem roku naplate svoja potraživanja, ako imaju mogučnosti da to plate, ako nemaju u jednom kraćem postupku da se ta blokada skine”.
Ministar financija dr. Zdravko Marić rekao je da je država spremna otpisati do 10. 000 kuna. Time će se odblokirati oko 7.000 građana koji su isključivo u dugu prema državi . Međutim za vjerovnike blokirane u drugoj skupini imamo poticajnu mjeru koja se sastoji u tome da će im se 10.000 kuna priznati kao reshod kao umanjenje porezne osnovice. Smatramo da će to biti poticajna mjera I za jedinice lokalne i regionalne samouprave, ali i za institucije poput Telekoma i nekih drugih kompanija” – rekao je ministar financija dr. Marić.

srijeda, 20.06.2018.

ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE 200 MILIJUNA KUNA

LIMIT IZNOS PO KORISNIKU 400.000 EURA

Prvi put u ovom programskom razdoblju Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je natječaj za provedbu tipa operacije 4.2.2 „Korištenje obnovljivih izvora energije“ Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na ovom natječaju iznosi 200.000.000,00 kuna.
Intenzitet bespovratnih novčanih sredstava po korisniku iznosi najviše 50% ukupno prihvatljivih troškova. Najniži iznos javne potpore iznosi 15.000 eura u protuvrijednosti u kunama, a najviši iznos po korisniku je 400.000 eura u protuvrijednosti u kunama.
Svrha ovog natječaja je povećanje učinkovitosti korištenja energije.

Prihvatljivi korisnici su mikro, mala i srednja poduzeća:
• fizičke i pravne osobe registrirane za preradu poljoprivrednih proizvoda iz Priloga 1 I. Ugovora o EU prije objave Natječaja, uključujući početnike,
• fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika najmanje godinu dana u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu pod uvjetom da najkasnije u trenutku podnošenja konačnog zahtjeva za isplatu budu registrirane za preradu poljoprivrednih proizvoda iz Priloga 1 I. Ugovora o EU u odgovarajućim registrima/upisnicima koje vode ministarstva propisana Pravilnikom o registraciji subjekata te registraciji i odobravanju objekata u poslovanju s hranom, a koji su podnijeli zahtjev za potporu na Natječaj za tip operacije 4.2.1. „Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“ - objekti za proizvodnju ulja ili Natječaj za tip operacije 4.2.1. „Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“ - objekti malog kapaciteta za preradu mlijeka od 28. svibnja 2018. godine (u daljnjem tekstu: tip operacije 4.2.1).

„Mnoga poljoprivredna gospodarstva s nestrpljenjem su čekala ovaj natječaj kako bi mogli početi sami proizvoditi energiju i na taj način dodatno unaprijediti svoje gospodarstvo i osigurati nove prihode. Iskoristite ovu priliku jer smo osigurali 200 milijuna kuna s kojima možete izgraditi i opremiti objekte za proizvodnju energije, ali i nabaviti strojeve za organsku gnojidbu na svojim gospodarstvima“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Prihvatljivi materijalni troškovi za sufinanciranje u ovom tipu operacije su:

a) građenje,rekonstrukcija ili opremanje objekata za:
1. proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (biomasa i sunce) za potrebe vlastitih proizvodnih pogona korisnika, s pripadajućom opremom i infrastrukturom
2. prijem, obradu i skladištenje sirovina za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (biomasa) s pripadajućom opremom i infrastrukturom za vlastite potrebe
3. obradu, preradu i skladištenje supstrata za organsku gnojidbu s pripadajućom opremom i infrastrukturom za vlastite potrebe,
te
b) nabava strojeva za transport i primjenu supstrata za organsku gnojidbu na poljoprivrednim površinama s pripadajućom opremom i infrastrukturom, za vlastite potrebe.
Ministarstvo poljoprivrede će, zajedno s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, održati informativne i edukativne radionice diljem Hrvatske kako bi predstavili uvjete natječaja, pojasnili način podnošenja zahtjeva za potporu i dokumentaciju koju je potrebno priložiti. Pogledati link https://www.apprrr.hr/podmjera-4-2-potpora-za-ulaganja-u-preradu-marketing-i-ili-razvoj-poljoprivrednih-proizvoda/

Zahtjevi za potporu moći će se podnositi od 23. srpnja do 21. rujna 2018. godine, a više informacija o prihvatljivim korisnicima i ulaganjima

utorak, 19.06.2018.

SAVJETI IZ POLJOPRIVREDNO -ŠUMARSKE SAVJETODAVNE SLUŽBE

OD ČEGA I ČIME ZAŠTITI VOĆNJAKE I VINOGRADE?

Ivana Župić magistrica poljoprivredno - šumarske savjetodavno službe voćarima savjetuje: „ Kako je završen ciklus primarnih infekcija preporučujemo obavljanje preventivne zaštite voća usmjerene na uzročnika čađave krastavosti (Venturia inaequalis)uporabom pripravaka Delan 700 WDG,Delan Pro,Merpan 80 WDG,Captan80 WG,Kastor WP,Dithane M-45,Mankozeb,ili strobilurina (Stroby DF,Zato 50 WG,Zato plus WG ,Tercel WG), te fluopirana (Luna experience), koje preporučujemo u nasadima gdje se pojavio jači napad pepelnice (Podosphaera leucotricha).
Porastom temperatura, a time i povoljnih uvjeta za razvoj, bilježimo jači let jabučnog savijača (Cydia pomonella), te tijekom narednog tjedna je za očekivati ubušivanje u plodove.Stoga bi korisno bilo obavljanje zaštite uporabom jednog od dozvoljenih insekticida-Insegar 25 WP, Coragen 20 SC,Runner 240 SC,Affirm ili Mimic SC.

Potrebno je kontrolirati pojavu grinja, lisnih ušiju te jabučne krvave uši.

Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi proizvođača (podatci o SZB registriranim u RH vode se u Fitosanitarnom informacijskom sustavu dostupnom na web adresi:http//fis.mps.hr/tražilicaszb/).
Ambalažu pravilno zbrinite te popunite evidencijsku listu o uporabi sredstava za zaštitu bilja.

Vinogradare u Brodsko – posavskoj županiji Marina Kršić, mag. ing. agr. iz Savjetodavne službe upozorava da su učestale oborine lokalnog karaktera, povišena relativna vlaga zraka i iznimno nestabilni vremenski uvjeti pogodovali ostvarivanju infekcija pepelnice vinove loze (Uncinula necator) i plamenjače vinove loze (Plasmopara viticola).
Od velike je važnosti poštivati rokove primjene fungicida, razmaci između tretiranja trebaju biti ne duži od 10-12 dana, a u vinogradima u kojima postoje simptomi bolesti, razmaci ne bi smjeli biti duži od 8 dana.
Protiv uzročnika pepelnice upotrijebiti jedan od pripravaka: DOMARK 40 ME, KUSABI, DYNALI, LUNA EXPERIENCE, FALCON EC 460, SYSTHANE 24 E, FOLICUR EW 250 i dr.
Za zaštitu od plamenjače može se upotrijebiti jedan od fungicida: RIDOMIL GOLD COMBI 45 WG, VERITA, ACROBAT MZ WG, ORVEGO, FYLAL DOUBLE, PROFILUX, FANTIC F i dr. Može se primijeniti fungicidi FORUM STAR koji ima pozitivan sporedni učinak na smanjivanje zaraze sa sivom plijesni.
Na ranim sortama koje su u fazi zatvaranja grozda preporučujemo primjenu pripravaka u zoni grožđa za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea): TELDOR SC 500, CANTUS, SWICH 62,5 WG, PYRUS 400 SC, CHORUS 75 WG i dr.
Podaci o registriranim sredstvima za zaštitu bilja dostupni su putem web tražilice na sljedećoj adresi: https://fis.mps.hr/trazilicaszb/.
Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijeniti treba sukladno uputama proizvođača, a praznu ambalažu propisno zbrinuti. Obavezno je voditi evidenciju o tretiranju.

ponedjeljak, 18.06.2018.

MATICA HRVATSKA IMA NOVOG PREDSJEDNIKA

DR. BOTICA BIO JEDINI KANDIDAT ZA PREDSJEDNIKA!

Nakon dr.Stjepana Damjanovića, sveučilišnog profesora i akademika koji je bio izabran 2014.Matica hrvatska u svojoj 176 godini postojanja, 16. lipnja izabrala je na Glavnoj skupštini u Rijeci novog predsjednika , a to je dr. Stipe Botica. .

Matica hrvatska utemeljena 1842. godine sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. Matica je među najvećim i najvažnijim nakladnicima knjiga i časopisa u Hrvatskoj.

Dr.Stipe Botica rođen je 23. 2.1948. u Otoku u okolici Sinja. Studirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao je i diplomirao jugoslavenske jezike i književnosti te latinski jezik i rimsku književnost. Na istom fakultetu magistrirao je poslijediplomski studij književnosti, obranom teme Filip Grabovac i njegovo književno djelo 1979. Godine 1986. obranio je doktorsku disertaciju Književno djelo Luke Botića: Veze usmene i pisane književnosti hrvatskoga romantizma.
Za potpredsjednike su od pet kandidata izabrani Anđelko Akrap, Luka Šeput i Dubravka Oraić Tolić. Glavni tajnik ostaje Zorislav Lukić, kao i gospodarski tajnik Damir Zorić. Božidar Petrač je izabran za književnog tajnika Matice hrvatske. Izabrani su i članovi Nadzornog odbora, Suda časti i Glavnog odbora Matice.

Začuđujuće je da je dr.Stipe Botica bio jedini kandidata za predsjednika Matice Hrvatske.

nedjelja, 17.06.2018.

21. SVJETSKO NOGOMETNO PRVENSTVO 2018.

HRVATSKI REPREZENTATIVCI POBIJEDILI U PRVOJ UTAKMICI

Nogometna reprezentacija Hrvatske na svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji u gradu Kalinjingradu pobijedila je u svojoj prvoj utakmici u skupini D reprezentaciju Nigerije sa 2:0 . Prvi gol bio je autogol nigerijskog nogometaša Oghenekaroa Eteba, koji je loptu koju je prethodno nogometaš Mario Mandžukić udario glavom, pucao u gol svoje nogometne ekipe. Drugi gol za hrvatsku reprezentaciju postigao je Luka Modrić pri izvođenju jedenaesterca. Taj je jedanaesterac u 70. minuti dosudio sudac Ricci nakon što je nigerijski branić William Ekong srušio hrvatskog reprezentativca Mandžukića u kaznenom prostoru.


Drugu utakmicu u skupini D, s reprezentacijom Argentine hrvatska nogometna reprezentacija igra 21. lipnja u Nižnji Novgorodu , a treću s reprezentacijom Islanda 26.6. 2018. u Rostovu na Donu. Početak obiju nogometnih utakmica predviđen je za 20 sati.
U svojoj prvoj utakmici nogometna reprezentacija Hrvatske je pobijedila i time postigla dva boda.
Svjetsko prvenstvo 2018. u Rusiji, 21 po redu počelo je 14. lipnja i trajat će do 15. srpnja. Toga će se dana na stadionu Lužnjiki u Moskvi igrati finalna utakmica za pobjednika 21 Svjetskog nogometnog prvenstva
Za naslov najbolje igraju 32 nacionalne reprezentacije. Rusija je kao domaćin nije igrala kvalifikacije. Ukupno će se igrati 64 utakmice na 12 stadiona u 11 gradova , a ti su gradovi slijedeći: Kalinjingrad, Kazan, Nižnji Novgorod, Rostov na Donu, Sankt Peterburg, Samara, Saransk, Soči, Volgograd, Ekaterinburg i Moskva.


PRVO SVJETSKO NOGOMETNO PRVENSTVO odigrano je u Urugvaju od 13. do 30.srpnja 1930. FIFA odnosno Fédération Internationale de Football Association kao vrhovno nogometno tijelo čije je sjedište u Zürichu u Švicarskoj, odabrala je Urugvaj za domaćina zbog toga što je ta zemlja 1930. godine slavila sto godina neovisnosti, a istovremeno urugvajska reprezentacija osvojila turnir dvije godine prije na Olimpijskim igrama 1928. godine. Na prvom svjetskom nogometnom prvenstvu Urugvaj je pobijedio Argentinu s rezultatom 4:2. Nogometna reprezentacija Urugvaja je prva reprezentacija koja je osvojila Svjetsko prvenstvo u nogometu, druga je bila reprezentacija Argentine, a treća SAD-a.
FIFA je utemeljena je 21. svibnja 1904. u Parizu.
Dana 2. prosinca 2010. kada je još Sepp Blatter bio predsjednik FIFE odlučeno je da će Rusija biti domaćin prvenstva 2018., a Katar domaćin svjetskog nogometnog prvenstva 2022.godine.
Predsjednik FIFE je Gianni Infantino koji je na toj funkciji od 26. veljače 2016. Infantino je dobio podršku od Izvršnog komiteta UEFA ( Union of European Football Associations ) 26.10. 2015. UEFA je najviše izvršno tijelo za nogomet u Europi. Sjedište UEFA-e je u Nyonu u Švicarskoj.

petak, 15.06.2018.

VLADA I TVRTKA LNG NISU DOKAZALI EKONOMSKU ISPLATIVOST TERMINALA

ZAKON O LNG DONESEN EKSPRESNO

Civilna udruga Zelena akcija kontinuirano sudjeluje i prati događanja u vezi s LNG terminalom i plutajućim i kopnenim kojeg ne žele stanovnici Krka, jer su orijentirani na turizam od kojeg žive.
Nitko ne naglašava da će zbog LNG terminala godišnje u more biti ispušteno na tone klora. Kome je zapravo interes LNG terminal ? Je li u pitanju klijentelizam političkih elita?

Objavljujem priopćenje Zelene akcije od 14. lipnja.

“Nažalost nas ne iznenađuje što je Sabor izglasao donošenje Zakona o LNG-u, s obzirom da Vlada čini sve kako bi pokušala ušutkati građane i građanke Krka te zaobići uobičajene zakonske procedure. Mi ćemo podnijeti prijedlog za ocjenu ustavnosti ovog Zakona čim se ostvare pravni uvjeti za to”, rekla je Marija Mileta članica udruge civilnog društva Zelena akcija.
Zakon o LNG-u donesen je ekspresno i nezakonito, s minimalnim vremenom za javnu i parlamentarnu raspravu, iako se radi o zakonu za projekt koji je proglašen strateškim interesom Republike Hrvatske i kojem se protive i lokalna zajednica i lokalne samouprave. “Smatramo posebno sramotnim što se velik broj zastupnika i zastupnica vladajućih nije pojavio na raspravi o Prijedlogu Zakona kao ni na raspravi o amandmanima. To jasno pokazuje kako nisu ni htjeli saslušati argumente protiv ovog Zakona koje su uputile okolišne udruge kao ni glas stanovnika i stanovnica Krka koji će biti direktno pogođeni ovim projektom”, dodala je Mileta.
Grubo poricanje bilo kakvih rizika i negativnih učinaka ovakvog investicijskog projekta po građane i građanke, lokalnu zajednicu, okoliš, gospodarstvo, javna dobra i demokraciju u cjelini vidljivo je kako u proceduri pripreme Zakona, tako i u nizu njegovih odredbi. “Ovim se Zakonom derogiraju profesionalni standardi i niz ustaljenih procedura javnog upravljanja i političkog odlučivanja. Time Zakon o LNG-u, umjesto da promiče, zapravo ugrožava razvojne potencijale hrvatskog društva”, komentirala je Mileta.
Zelena akcija ne odustaje te nastavlja kampanju protiv izgradnje kako plutajućeg tako i kopnenog LNG terminala na Krku. Donošenje Zakona o LNG-u ne znači i realizaciju samog projekta jer Vlada i tvrtka LNG Hrvatska, među ostalim, još uvijek nisu dokazali ekonomsku isplativost ovog projekta. “Kada pravna država ne funkcionira, a Vlada pogoduje određenim interesima, građanke i građani, zajedno s organizacijama civilnog društva, moraju biti društveni korektiv te iste države”, zaključila je Mileta.

četvrtak, 14.06.2018.

MJERA 7.4.1. ZA POBOLJŠANJE LOKALNIH TEMELJNIH USLUGA

ZA DJEČJE VRTIĆE U RURALNOJ SREDINI 500 MILIJUNA KUNA

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je 12. lipnja 2018. godine novi natječaj za operaciju 7.4.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu,vrijedan 1.000.000.000 kuna, a 500 milijuna kuna od toga iznosa namijenjeno je izgradnji, rekonstrukciji i opremanju dječjih vrtića u općinama i središtima ruralnih sredina. Ostatak raspoloživog novca osiguran je za vatrogasne domove, sportske terene, javne prometne površine i sličnu infrastrukturu koja će ruralni prostor učinili poželjnim mjestom za život i rad.
Detaljno pročitati na linku : https://www.apprrr.hr/podmjera-7-4-ulaganja-u-pokretanje-poboljsanje-ili-prosirenje-lokalnih-temeljnih-usluga-za-ruralno-stanovnistvo-ukljucujuci-slobodno-vrijeme-i-kulturne-aktivnosti-te-povezanu-infrastrukturu/
Mjera 7 Programa ruralnog razvoja RH kojeg provodi Ministarstvo poljoprivrede namijenjena je općinama i gradovima, a financira pokretanje, poboljšanje te proširenje brojnih usluga koje lokalnom stanovništvu unaprjeđuju kvalitetu života.
Podsjetimo, kroz operaciju 7.4.1 u mjesecu svibnju pravo na financiranje stekla su ukupno 102 lokalna projekta od kojih se 57 odnosi na vrtiće, 18 na društvene domove, 12 na vatrogasne domove, a 15 na ostale građevine poput tržnica, trgova, parkova i sportskih terena. Ukupna vrijednost potpore ovim projektima iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj je 470 milijuna kuna. Svi projekti provode se u naseljima do 5.000 stanovnika, a financijska potpora iznosi od 80 do 100% investicije, odnosno između 15.000 i 1.000.000 eura po projektu.
U 17 hrvatskih županija upravo započinju projekti gradnje i obnove 57 dječjih vrtića, a jučer je otvoren natječaj za izgradnju novih 100 dječjih vrtića novcem iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Prijave na drugi natječaj za operaciju 7.4.1. će se zaprimati od 2. kolovoza do 14. rujna 2018. godine, a sve informacije dostupne su ovdje.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić rekao je da se u Hrvatskoj trenutno ( 12.6. 2018) provodi 621 projekt ukupne vrijednosti potpore od 1,4 milijarde kuna koje su financirane upravo iz mjere 7 Programa ruralnog razvoja. "Govorimo o infrastrukturi, vodovodima, pristupnim cestama, vatrogasnim domovima, o sadržajima koji nedostaju ruralnim prostorima, o mjestima za druženje, opuštanje, sport i uslužnim djelatnostima koje će poboljšati kvalitetu života na hrvatskom selu. Otvorili smo novi natječaj za milijardu kuna, od čega je polovica rezervirana isključivo za izgradnju i opremanje 100-njak dječjih vrtića. Naš je cilj da što više djece iz malih naselja u Hrvatskoj dobije pristup kvalitetnom predškolskom odgoju, a njihovi roditelji poticaj za povećanje svojih obitelji te uvjete za ostanak u ruralnom prostoru.“ - izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić povodom objave ovog natječaja, informacije su iz Ministarstva poljoprivrede.

srijeda, 13.06.2018.

FINA DODIJELILA "ZLATNU BILANCU"

HS PRODUKT d.o.o., - NAJUSPJEŠNIJI PODUZETNIK

Financijska agencija FINA 11.lipnja je predstavila financijske rezultate poslovanja hrvatskih poduzetnika za 2017. godinu te najuspješnijima dodijelila nagrade Zlatna bilanca.
Sveukupni pobjednik i dobitnik Zlatne bilance za najuspješnijeg poduzetnika prema financijskom rejtingu u 2017. godini je tvrtka HS PRODUKT d.o.o. iz Karlovca u djelatnosti Prerađivačka industrija.
Dodjela nagrada Zlatna bilanca održana je u Zagrebu, u Hotelu Sheraton, u organizaciji FINE a pod pokroviteljstvom Vlade RH.
Nazočnima su se prigodnim govorima obratili ministar financija Vlade RH Zdravko Marić te predsjednik Finine Uprave Dražen Čović. Analizu financijskih rezultata poslovanja hrvatskog gospodarstva u 2017. godini, prema prikupljenim i obrađenim Fininim podacima, okupljenima je prezentirao ekonomski analitičar Velimir Šonje.
Zlatna bilanca je nagrada koju FINA već deset godina dodjeljuje najuspješnijim poduzetnicima u pojedinoj djelatnosti, prema rezultatu dobivenom rangiranjem 11 financijskih pokazatelja u 5 kategorija a to su : pokazatelj profitabilnosti, likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i ekonomičnosti.
U izbor za Zlatnu bilancu za 2017. godinu, od 120.081 poduzetnika obveznika poreza na dobit – trgovačkih društava bez banaka i osiguravajućih društava, ušlo je 3.785 poduzetnika, od toga 200 mikro, 2.478 malih, 902 srednjih i 205 velikih poduzetnika koji su ostvarili odlične poslovne rezultate te zadovoljili ekonomske i financijske kriterije za ulazak među 11 najboljih tvrtki, koje je definirala Fina.
Dobitnici nagrada Zlatna bilanca za 2017. godinu su:

1. SUNČANE ŠUME d.o.o., Đakovo
za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

2. KAMENOLOM GORJAK d.o.o., Gornje Jesenje
za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Rudarstvo i vađenje

3. HS PRODUKT d.o.o., Karlovac
za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Prerađivačka industrija

4. TERMO SERVIS d.o.o., Zagreb
za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

5. SPECTRA - MEDIA d.o.o., Zagreb
za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

6. FORSET d.o.o., Zagreb
za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Građevinarstvo

7. BAUHAUS – ZAGREB k.d., Zagreb
za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla

8. TRADE AIR d.o.o., Velika Gorica
za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Prijevoz i skladištenje

9. HELIOS d.o.o., Split
za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Pružanje smještaja te priprema i usluživanja hrane

10. INCHOO d.o.o., Osijek
za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Informacije i komunikacije

11. ZAGREBINSPEKT d.o.o., Zagreb
za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

Sveukupni pobjednik, najuspješniji poduzetnik prema financijskom rejtingu u 2017. godini je HS PRODUKT d.o.o., Karlovac

ponedjeljak, 11.06.2018.

NORVEŠKA UDRUGA BRODOVLASNIKA IMA 1700 BRODOVA

SASTANAK ZA NORVEŠKE KOLEKTIVNE UGOVORE

Godišnji sastanak Odbora istočne i središnje Europe te Norveške (SCOCEEN) održan je 5. lipnja 2018. u Splitu. Cilj je bio razmijeniti iskustva sindikata pomoraca iz središnje i istočne Europe s Norveškom udrugom brodovlasnika.
Za većinu pomoraca u središnjoj i istočnoj Europi, Norveška udruga brodovlasnika jedan je od najvećih inozemnih poslodavaca s oko 2.200 radnih mjesta.
Udruga uključuje tvrtke s ukupno 1700 brodova koji plove pod zastavom međunarodnog norveškog registra. Kolektivni ugovori u potpunosti su u skladu s međunarodnim ugovorima, a često i premašuju vrijednosti koje propisuje Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF).
Ugovori s Udrugom norveških brodovlasnika u središnjoj i istočnoj Europi vrlo su slični, ali, u skladu sa zahtjevima tržišta, postoje razlike u uvjetima i plaćama pomoraca.
Također, tijekom sastanka, za svaku zemlju zakazani su datumi za pregovore za ponovno uspostavljanje norveških kolektivnih ugovora za 2019. - 2020.
Sastanku su prisustvovali sindikati iz Rusije, Litve, Estonije, Latvije, Poljske, Rumunjske, Ukrajine, Norveške te Hrvatske. Informacije su to Sindikata pomoraca Hrvatske.

nedjelja, 10.06.2018.

SURADNJA SVJETSKE BANKE I HRVATSKE

OD 1993. HRVATSKA POTPISALA 61 ZAJAM

U prigodi godišnjeg sastanka Svjetskog monetarnog fonda MMF i Svjetske banke koji se od 8. do 10. lipnja održao u Splitu, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju Cyril Muller sastao se s predsjednikom Vlade RH Andrejom Plenkovićem i ministrom financija RH Zdravkom Marićem.
Potpredsjednik Svjetske banke Cyril Muller istaknuo je na tom sastanku da je Svjetska banka spremna još aktivnije i sadržajnije uključiti se u razvoj Hrvatske te i na taj način zadržati poziciju jedne od najznačajnijih međunarodnih razvojnih institucija koje djeluju u Hrvatskoj i koja je, od početka 1990-ih, kada su Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do danas, značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi.

Dosadašnja suradnja između Svjetske banke i Hrvatske je očituje se u ukupnom iznosu odobrenih zajmova oko 3 milijarde eura. Od 1993. godine do danas Hrvatska je sa Svjetskom bankom potpisala 61 zajam, od kojih 41 izravnih zajmova i 20 zajmova uz državno jamstvo, za financiranje projekata u sektoru zdravstva, pravosuđa, znanosti i obrazovanja, željezničkog i cestovnog prometa, socijalne zaštite te u vodnom sektoru.
U pratnji potpredsjednika Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju Cyrila Mullera bio je regionalni direktor Svjetske banke za zemlje Europske unije Arup Banerji, direktorica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Elisabetta Capannelli te glavni ekonomist za Hrvatsku Josip Funda.
Sastanku Svjetskog monetarnog fonda i Svjetske banke u Splitu bili su prisutni predstavnici 15 zemalja: Armenije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Cipra, Crne Gore, Gruzije, Hrvatske, Izraela, Luksemburga, Makedonije, Moldavije, Nizozemske, Rumunjske i Ukrajine Svjetskog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke koji se od 8. do 10. lipnja održava u Splitu.

subota, 09.06.2018.

MINISTARSTVO PLAĆA 70 POSTO PREMIJE OSIGURANJA

Tomislav Tolušić
. "NE ČEKAJTE DA VREMENSKE NEPOGODE UNIŠTE VAŠE POSLOVANJE"

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju početkom travnja je objavila Natječaj za provedbu podmjere 17.1. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Na natječaj se mogu javiti fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika, a maksimalni iznos godišnje potpore po korisniku je 75.000 eura u kunskoj protuvrijednosti i odnosi se na godinu za koju su zahtjevi za isplatu potpore podneseni. Natječaj je otvoren do kraja ove godine! Intenzitet potpore iznosi do 70% prihvatljive premije osiguranja, a ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na ovom natječaju iznosi 70 milijuna kuna.

Napomena : korisnik mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika u trenutku podnošenja zahtjeva za isplatu potpore, a sve detalje možete pogledati na linku : https://www.apprrr.hr/podmjera-17-1-osiguranje-usjeva-zivotinja-i-biljaka/
Zahtjeve za isplatu potpore mogu podnijeti i poljoprivrednici koji su police osiguranja ugovorili prije objave ovog natječaja.

Natječaj je ovoren do 31. 12. 2018.

„Ne čekajte da suša, poplava, mraz i druge nepogode unište vaše poslovanje. Osigurajte svoje usjeve, životinje i biljke i prijavite se na mjeru 17 Programa ruralnog razvoja, jer vam plaćamo 70% premije osiguranja iz EU fonda. Bez osiguranja nema ni stabilne proizvodnje, a zadnjih nekoliko godina za redom stalno se događaju elementarne nepogode i ne nazire im se kraj. Poljoprivrednici, iskoristite ovu priliku koja vam se pruža, osigurajte se i platite samo 30% iznosa premije osiguranja.“ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

09.06.2018. u 23:55 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 08.06.2018.

OVI INDEKS VEĆI ZA 40,8 POSTO

NAJVEĆA POTRAŽNJA ZA RADNOM SNAGOM U UGOSTITELJSTVU

Online Vacancy Indeks (OVI) razvijen na Ekonomskom institutu u Zagrebu je u svibnju 2018. porastao za 40,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što upućuje na nastavak snažnog rasta potražnje za radom na godišnjoj razini. Naime, u odnosu na kraj prošle godine, OVI je u svibnju veći za 30,3 posto, dok je u odnosu na travanj ove godine indeks u svega mjesec dana porastao za 2,8 posto. S obzirom na to da pokazatelji tržišta rada obično prate kretanje BDP-a s vremenskim odmakom, čini se da je rast OVI indeksa u svibnju upravo posljedica ubrzavanja stope rasta BDP-a koja je u prvom tromjesečju 2018. iznosila 2,5 posto na godišnjoj razini.
Sudeći po traženim zanimanjima, pripreme za nadolazeću turističku sezonu u punom su jeku jer je najveća potražnja za radnom snagom u svibnju ostvarena u zanimanjima prodavač, konobar, kuhar, vozač, knjigovođa, skladištar te hotelijer odnosno ugostitelj, na koje se odnosilo 46,3 posto svih oglasa. U trećini oglasa u svibnju tražila se srednja stručna sprema, dok se u tek nešto više od 6 posto oglasa tražila visoka stručna sprema. Potražnja za sezonskim zapošljavanjem u porastu je, čemu svjedoči stopa rasta takvih ugovora od 60,4 posto na godišnjoj razini. Istovremeno, udio sezonskih ugovora u ukupnom broju oglasa porastao je s 11,5 posto u svibnju 2017. na 13,3 posto u svibnju 2018. godine. Gotovo tri četvrtine ponuđenih sezonskih poslova odnosilo se na tipična zaposlenja u turizmu: konobare, kuhare, ugostitelje, čistače i prodavače.

Što je OVI?

Online Vacancy Indeks (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).
Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2015. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.
Izvor: Ekonomski institut Zagreb

08.06.2018. u 05:33 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 07.06.2018.

PROMIŠLJANJA O MINIMALNOJ PLAĆI

OKRUGLI STOL U SPLITU!

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava organizira okrugle stol u Splitu radi zajedničke rasprave , poslodavaca, sindikata, strukovnih udruga i ostalih o primjeni instituta minimalne plaće. Biti će govora o prijedlozima poboljšanja stanja, problemu fiskalne olakšice te perspektivi razvoja samog instituta minimalne plače u Republici Hrvatskoj.
Savjetodavni okrugli stol o minimalnim plaćama održati će se u Županijskoj komori Split u srijedu, 13. lipnja, u 10 sati.Predviđeno trajanje okruglog stola je 2 sata.
Kontakt-osoba u ŽK Split jest Ana Marija Puzić, koordinatorica za industriju i IT te energetiku i zaštitu okoliša, telefon: 021/321-139.
Sudjelovanje je besplatno uz obvezu ispunjavanja online obrasca najkasnije do ponedjeljka, 11. lipnja.
Internet adresa: https://www.hgk.hr/zk-split-savjetodavni-okrugli-stol-na-temu-minimalne-place-najava

Prvi savjetodavni okrugli stol na temu minimalne plaće otvorio je ministar rada i mirovinskog sustava mr. Marko Pavić koji je održao s predstavnicima poslodavaca, sindikata, strukovnih udruga, stručne javnosti te resornih ministarstava u Zagrebu 30. svibnja. Tom je prilikom rekao između ostaloga kako se u okviru reforme sustava radnog zakonodavstva prati učinak Zakona o minimalnoj plaći te promišlja o poboljšanju samoga instituta minimalne plaće.„Minimalna plaća je socijalno zaštitni instrument održavanja egzistencijskog minimuma radnika s najnižim primanjima, a čiji se udio u prosječnoj plaći treba postepeno povećavati – što je i naša intencija“, rekao je ministar. Napomenuo je kako je u mandatu ove Vlade minimalna plaća povećana dva puta, ukupno za 319,80 kuna, što je više od ukupnog povećanja minimalne plaće od 2012. do 2016. godine.

07.06.2018. u 06:54 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 06.06.2018.

PREMIJER PLENKOVIĆ SASTAO SE S GUVERNER0M BANKE VIJEĆA EUROPE

RAZVOJNA BANKA DO SADA FINANCIRALA RH S 853 MILIJUNA EURA

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković u prisustvu ministra financija Zdravka Marića primio je 4.lipnja u Banskim dvorima guvernera Razvojne banke Vijeća Europe Rolfa Wenzela. Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom između Vlade Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe. Izrazio je želju za produbljivanjem suradnje na području društvene infrastrukture, a osobito u zdravstvu i školstvu. Napomenuo je da je ravnomjeran regionalan razvoj jedan od prioriteta Vlade kao i potpora financiranju malih i srednjih poduzetnika. Predsjednik Vlade upoznao je guvernera Wenzela s realizacijom Projekta Slavonija, Baranja i Srijem te pozvao Razvojnu banku Vijeća Europe da pruži aktivnu potporu u projektima koji će pridonijeti demografskoj i gospodarskoj obnovi istoka Hrvatske.
Guverner Wenzel naglasio je kako je Razvojna banka Vijeća Europe spremna još aktivnije i sadržajnije uključiti se u projekte za razvoj Hrvatske, koji su do sada bili u ukupnoj vrijednosti od 853 milijuna eura. Razvojna banka Vijeća Europe multilateralna je razvojna banka i glavni instrument politike solidarnosti u Europi. Premda je osnovana 1956. kako bi tada pružila rješenja problemima izbjeglica, njen se djelokrug danas proširio na niz drugih područja na kojima promiče društvenu koheziju. Pružajući tehničku i financijsku ekspertizu projektima s visokim društvenim utjecajem u zemljama članicama, aktivno promiče socijalnu koheziju i jača socijalnu integraciju u Europi. Razvojna banka sudjeluje prije svega u financiranju socijalnih projekata, intervenira u izvanrednim okolnostima i pridonosi poboljšanju kvalitete života najranjivijih društvenih skupina.

Vijeće Europe !
Republika Hrvatska od 18. svibnja 2018. predsjeda Vijećem Europe, a ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić od 18. svibnja obnaša funkciju predsjedavajuće Odbora ministara Vijeća Europe te u tom svojstvu predstavlja cijelu organizaciju. Vijeće Europe je odvojena institucija od EU. Osnovana je 5.5. 1949. i ima 47 članica. Republika Hrvatska je članica toga tijela od 6.11. 1996. godine. RH biti će zemlja predsjedateljica šest mjeseci.
Hrvatska je pripremila program koji se sastoji od ukupno 26 događanja, od toga najviše iz područja zaštite ljudskih prava.
Prioriteti hrvatskog predsjedanja Vijeća Europe su : 1. borba protiv korupcije, 2. učinkovita zaštitu prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina, 3. decentralizacija u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave 4. zaštita kulturne baštine i kulturne rute. Hrvatska je pripremila program koji se sastoji od ukupno 26 događanja, od toga najviše iz područja zaštite ljudskih prava. Kao predsjedateljica, Hrvatska će biti uključena i u brojne aktivnosti koje će se održavati u Strasbourgu.

06.06.2018. u 12:51 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 05.06.2018.

DANI DR. RUDOLFA STEINERA

VRIJEME JE ZA OBNOVU KUĆE DR.STEINERA

Centar dr. Rudolfa Steinera svake godine organizira manifestaciju pod nazivom „Dani dr. Rudolfa Steinera“ uz podršku partnera i prijatelja Centra, no nakon deset godina od posljednje obnove rodne kuće dr. Rudolfa Steinera, došlo je vrijeme za nove zahvate. Centar je u suradnji s međimurskim umjetnicima skupio značajan fundus umjetničkih djela. Svojom donacijom umjetnine slikari i kipari direktno pomažu očuvanje kulturne baštine Međimurja, tj. nude svoja djela za aukciju čime će se prikupiti sredstva neophodna za adaptaciju jedinstvenog spomenika kulture odnosno rodne kuće dr. Steinera.
Iznimno nam je zadovoljstvo što ćemo u sklopu programa ugostiti neke od značajnih osoba iz Hrvatske i inozemstva. Naši gosti svojim dugogodišnjim radom predstavljaju vrhunske stručnjake i znalce koji će svoje iskustvo i znanje podijeliti svim zainteresiranim posjetiteljima.
Meta Vrhunc, začetnica je biodinamičkog pokreta u Sloveniji, osnivačica prvog biodinamičkog društva Ajda Slovenija i biodinamička poljoprivrednica koja teoretsko znanje primjenjuje i u praksi na svom imanju.
Tvrtke Label Grand d.o.o. bavi se promocijom i prodajom vina proizvedenih ekološkim i biodinamičkim postupacima. Željko Kovač, prokurist tvrtke, prezentirat će prednosti i razlike vina proizvedenih na biodinamičkim i eko principima jer je potražnja, za tom vrstom vina, u Europi i svijetu veća od ponude. U sklopu donatorske večere degustirat će se vina proizvedena na biodinamički način, izabrana u skladu s menijem iz ekoloških i biodinamičkih namirnica kojeg će pripremati vrhunski chéf Robert Slogar, zlatni kuhar Hrvatske.
Ove godine Dani dr. Rudolfa Steinera održat će se 7. i 8. lipnja i to na dvije lokacije u četvrtak 7. lipnja, Centar dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu kada program počinje u 16 sati poslijepodne te u petak 8.lipnja
U Live Class Terme Sveti Martin gdje u 19 sati počinje Donatorska večera
Pozivamo sve zainteresirane da posjete ovu manifestaciju, a svoj dolazak na donatorsku večer potvrde do srijede 6. lipnja. KONTAKT: CENTAR DR. RUDOLFA STEINERA
meil adresa info@centar-rudolf-steiner.com; tel.: 040 655 612)

Rudolf Steiner rodio se 1861. u Donjem Kraljevcu, 25. veljače a umro u, Švicarskoj 30. ožujka 1925. Tijekom života kroz svoju naobrazbu postao je filozof, odgajatelj, pisac, ezoterik, i glavni utemeljitelj antropozofije.
Obrazovanje je želio obnoviti uspostavljanjem waldorfskog odgoja; poljoprivredu uvođenjem biodinamičke poljoprivrede; scensku umjetnost putem euritmije, koja je ujedno i oblik zdravstvene terapije.
Na polju likovne umjetnosti dao je osobite poglede. Kiparstvom se poslužio kako bi u plastičnoj formi izrazio „duhovno-božanske sile koje oblikuju biće čovjeka.“ U oblikovanju forme začeo je ideju o oblikovanju ploha u prostoru, koje svojim spajanjem oblikuju rubove, bez rada s unaprijed zadanim bridovima.
U slikarstvu je temeljem Goetheove teorije boja iznio drugačiji pogled na svaku pojedinu boju, kao i na sam način slikanja. U antropozofskom slikarstvu ne koristi se prostorna perspektiva, već boje samim svojim intenzitetom stvaraju odnose udaljenosti i blizine.
Arhitekturu je promatrao kao pokretan živ oblik, nasuprot statičnom pasivnom obliku. Vodio se idejom kako je kod oblikovanja arhitektonske forme, od same građevine važniji prostor kojega građevina obuhvaća.
U medicini je uspostavio tezu o međudjelovanju procesa unutar njegove trodjelne podjele fizičkog tijela, koju potom stavlja u vezu s nevidljivom ljudskom naravi, što je rezultiralo posebnim oblikom homeopatije. Ustanovio je i metode „zdravstvene pedagogije“ u radu s djecom s teškoćama u razvoju; a kao temeljna načela navodi razvijanje religioznih osjećaja, bavljenje umjetnošću, te poticanja rada rukama. Na antropozofskim osnovama nikle su i životne zajednice Camphill[3] u kojima borave djeca i osobe s posebnim potrebama. I na mnogim ostalim poljima dao je izvorne ideje. Plan koji uglavnom nije prihvaćen je trostruki društveni poredak, namijenjen obnovi države i ustroju društva.

Namjera Rudolfa Steinera bila je produhovljavanje pomoću antropozofije;kod većina antropozofskih djela zamjetan je između ostalog i duboko meditativan karakter. Izvor: Wikipedia

05.06.2018. u 09:46 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 04.06.2018.

U 2017. PODUZETNICI OSTVARILI 21,9 MILIJARDI KUNA NETO DOBITI

PRODAJOM ROBE NA INOZEMNOM TRŽIŠTU OSTVARENO 137,8 MILIJARDI KUNA

Statistički podaci agencije FINA kažu da su poduzetnici Hrvatske, obveznici poreza na dobit, njih 120 081, bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija, u 2017. godini imali 882 884 zaposlenih, prema satima rada. To je kod tih poduzetnika 48 667 zaposlenih više u usporedbi s 2016. godinom, što je povećanje broja zaposlenih za 5,8 %.
Ukupne prihode ti su poduzetnici povećali za 9,5 %, ukupne rashode za 10,4 %, dobit razdoblja za 8,7 % i gubitak razdoblja za 40,6 %. Povećanje gubitaka rezultiralo je smanjenjem konsolidiranog financijskog rezultata – neto dobiti za 9,5 % u odnosu na 2016. godinu.
Ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 678,4 milijardi kuna, ukupni rashodi u iznosu od 649,8 milijardi kuna te 21,9 milijardi kuna neto dobiti.
PROMATRANO PO VELIČINI PODUZETNIKA, najviše je mikro poduzetnika 107 635, što je udio od 89,6 %, malih je 10 717 , to je udio 8,9 %, srednjih 1400, udio od 1,2 %, a velikih 329 što je udio 0,3 %. Sve skupine poduzetnika 2017. godinu zaključile su s dobiti. Neto dobit mikro poduzetnika iznosila je 1,1 milijardu kuna, mali poduzetnici ostvarili su 5,2 milijardi kuna, srednji 5,5 milijardi kuna, a veliki poduzetnici 10,0 milijardi kuna.
Promatrano po županijama, neto dobit poduzetnika najviše je rasla na razini Dubrovačko-neretvanske županije 104,8 %, Zadarske županije 29,3 %, Splitsko-dalmatinske županije 27,1 % i Bjelovarsko-bilogorske županije 22,3 %.

INA d.d. OSTVARILA DOBIT OD 1,4 MILIJARDE KUNA

Od 678,4 milijardi kuna ukupnoga prihoda poduzetnika, 137,8 milijardi ostvareno je prodajom robe na inozemnom tržištu, što je 16,6 % više nego 2016. godine. Na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasiralo je 18 532 što je 15,4 % poduzetnika, kupljeno je robe u vrijednosti od 117,8 milijardi kuna te je trgovinski suficit iznosio 20,0 milijardi kuna. Dobit razdoblja, u iznosu od 41,4 milijarda kuna, u 2017. godini ostvarilo je 80 947 što je 67,4 % poduzetnika, dok je gubitke razdoblja ukupne vrijednosti 19,5 milijardi kuna, iskazalo 39 134 što je 32,6 % poduzetnika. Najveću dobit razdoblja u 2017. godini ostvarila je INA d.d., u iznosu od 1,4 milijardi kuna.
U novu dugotrajnu imovinu u 2017. godini investiralo je 12 193 odnosno 10,2 % poduzetnika i to 23,7 milijardi kuna što je povećanje od 0,6 % u odnosu na prethodno poslovno razdoblje.
Prosječna mjesečna obračunata neto plaća u 2017. iznosila je 5.372 kuna, što je 4,3 % više u odnosu na 2016. godinu.

04.06.2018. u 06:33 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 03.06.2018.

ZANIMLJIVOSTI

I DRUŠTVO I NOVINARI U PROBLEMIMA !

Stanje medija i položaj novinara i profesionalni i materijalni u istom su stanju u Hrvatskoj kao i mnogi drugi veliki segmeti u društvu poput zdravstva, školstva, rasta gospodarstva, poljoprivrede, demografije, iseljavanja stanovništva, teškog zapošljavanja nezaposlenih, sporog pravosudnog sustava, financijski blokiranih građana, ogromnog uvoza roba, proizvoda i predmeta iz svijeta, zanemarivanje i gubitak industrijske proizvodnje, opstanak brodogradnje... ; svi su u ozbiljnim problemima.Novinarstvo je profesija koja, činjenica je, počinje kao zanat, za koji je vrlo poželjno imati završen fakultet i što više znanja, iako ulazak u članstvo Hrvatskog novinarskog društva završen fakultet nije uvjet. No dok probleme u društvu trebaju riješavati političari, a zapravo ih treško riješavaju, novinari su prepušteni informaciji i sebi samima.
Tko riješava nagomilane probleme novinarske profesije i novinara bez kojih društvo kao zajednica zasnovana na informaciji ne može? Trebali bi ih riješavati novinari, ali kako i tko točno? Odgovora na to pitanje nema, jer s vremena na vrijeme probleme novinari sami načelno istaknu, bez da ih definiraju i bez da postoji koncenzus među novinarima o njihovu riješavanju i načinu. Novinara mentora u redakcijama gotovo da više i nema, a mladi novinari nisu spremni na kritičko gledanje i kritički pristup profesiji u kojoj rade.
Tako su i na tematskoj sjednici u hrvatskom Saboru , povodom Svjetskog dana slobode medija probleme novinari konstatirali i ništa više od toga . Margareta Zouhar Zec

Izvještaj s tog događaja objavljen je u bitenu br 52, Hrvatskog novinarskog društva, za mjesec svibanj 2018. Objavljujem taj tekst, informativan je.

ANTIKORUPCIJSKO VIJEĆE: SLOBODA MEDIJA IZNIMNO VAŽNA U BORBI PROTIV KORUPCIJE

Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije u Saboru je na tematskoj sjednici "Važnost slobode medija u borbi s korupcijom" povodom Svjetskog dana slobode medija, 3. svibnja još jednom naglasilo iznimnu važnost slobode medija u borbi s korupcijom.
Predsjednik Vijeća Željko Jovanović (SDP) naveo je podatke Transparency Internationala (TI) po kojima je Hrvatska na ljestvici od 180 država, prema Indeksu percepcije korupcije za 2017. godinu, na 57. mjestu i s 49 bodova nalazi se u krugu korumpiranih država, dok je susjedna Slovenija 34. na toj ljestvici. Što se tiče slobode medija, Reporteri bez granica Hrvatsku su svrstali na 69., a Sloveniju na 32. mjesto.
Jovanović je ustvrdio da je "korupcija neraskidivo povezana sa smanjivanjem prostora civilnog društva i slobode medija". Naglasio je i da je TI ove godine posebno ispitivao odnos između razine percipirane korupcije i slobode medija te organizacija civilnog društva u radu i utjecaju na javne politike, a da ta analiza pokazuje da većina zemalja s niskim rezultatom u području građanskih sloboda i slobode medija u pravilu ostvaruje visok negativan rezultat u području korupcije.
"Kampanje ocrnjivanja, uznemiravanje, sudske tužbe i birokratska opterećenja alati su kojima se pojedine, sukobom interesa i korupcijom opterećene vlade i političari, služe kako bi ušutkale one koji pokreću borbu protiv korupcije - civilno društvo i medije", citirao je Jovanović izvješće TI-ja.
Potpredsjednica HND-a Slavica Lukić ustvrdila je kako je, unatoč činjenici da danas imamo veliki broj medija na lokalnoj i nacionalnoj razini, pravo pitanje jesu li uistinu u službi javnosti. Posjetila je da od 2005. godine jača pritisak na medije iz politike, ekonomije, pogotovo teleoperatera i Agrokora što je dovelo do klijentelističkih odnosa destruktivnih za temeljnu zadaću medija.
Gospodarska kriza 2009. godine, dodala je, bila je izgovor poslodavcima za otpuštanje novinara, pogotovo iskusnijih. "Novinarstvo se počelo pretvarati u PR, a mediji se sve više trude štampati novac", kazala je Lukić. Poručila je da takvi mediji ne mogu razotkrivati korupciju jer su i sami dio problema.
Svjedočimo urušavanju javnog RTV servisa, istaknula je, nabrojavši među problemima i to što Hrvatska i dalje ima problem netransparentnosti vlasništva u privatnim medijima, drastično promijenjene uloge urednika koji postaju lojalni isključivo vlasniku i često su pod pritiskom da krše profesionalna pravila za potrebe profita, a novinari koji nastoje očuvati profesionalni integritet ostaju bez posla.
"Slobodno novinarstvo je javno dobro, ono ne može biti samo problem novinara i njihovih cehovskih udruga. Slobodno novinarstvo i etično novinarstvo ne može biti prepušteno ćudima tržišta i logici profita. Ne može biti prepušteno ćudima trenutne vladajuće većine", zaključila je Lukić i državu pozvala da se aktivno uključi u zaštitu javnog interesa.
I predsjednik Sindikata novinara Hrvatske Anton Filić zatražio je od politike da regulira transparentnost vlasništva, jer ne znamo tko su pravi vlasnici nego tek naknadno doznajemo, primjerice, za veze Ninoslava Pavića s Ivom Sanaderom ili Agrokorom. Apelirao je i na bolju zakonsku regulaciju radno-pravnog statusa novinara, pogotovo tzv. RPO-ugovore.
Profesorica na Fakultetu političkih znanosti Gordana Vilović također je upozorila na loše stanje u medijima, ocijenivši da "nacionalne televizije proizvode medijske žvakalice, javna televizija postala je državna, a mainstream mediji postali su konfekcija i svi liče jedan na drugi, što ne može osigurati razvoj demokratskog društva".
Upozorila je da su novinari egzistencijalno ucijenjeni, a oni koji na to ne pristaju odlaze u neprofitne medije, pa je pozvala državu da pomogne neprofitnim medijima jer je riječ o "sjajnoj medijskoj niši u kojoj su također otkrivene odlične priče". Zaključila je da država treba općenito pomoći medijima, ali ne tako da od njih traži povratnu uslugu nego da ih osnaži.
Urednik portala Faktograf.hr Petar Vidov ocijenio je da je hrvatsko novinarstvo gotovo potpuno devastirano i pretvara se u tzv. native oglašavanje, što rezultira time da građani više nisu u stanju razlikovati propagandu od novinarstva.
Slobodni novinar Ante Pavić, angažiran na neprofitnom portalu Forum.tm, govorio je o svojim lošim iskustvima u mainstream medijima u kojima su urednici od njega tražili da odrađuje marketinške tekstove bilo za jedinice lokalne samouprave ili tvrtke, zbog čega je napustio to medijsko polje te poručio da "neprofitni ne namjeravaju otići s medijske scene".
Predstavnik HUP-a Branko Roglić istaknuo je da su novinari savjest društva i da im treba maksimalno omogućiti da evidentiraju sve nečasne radnje u društvu, zaključivši da kada bi u Hrvatskoj imali otvoreno novinarstvo, onda bi i borba protiv korupcije bila uspješna.
Tijekom sjednice Vijeća, kako je izvijestio je Ante Pavić, pristigla je i vijest kako je upravo na Svjetski dan slobode medija troje novinara Media servisa, izvjestitelja iz Sabora i Vlade, dobilo poslovni uvjetovani otkaz te da treba još provjeriti je li riječ o političkom pritisku, kako govori prvotna neslužbena informacija.
Izvor: Hrvatsko novinarsko društvo, svibanj 2018. Newsletter 52 ,

03.06.2018. u 01:54 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 02.06.2018.

EUROPSKI NOVAC ZA UREĐENJE MANJE ŠUMSKE INFRASTRUKTURE

ZA DOSTUPNOST REKREACIJSKE, TURISTIČKE I ZDRASTVENE FUKCIJE ŠUMA

Prema informaciji iz Ministarstva poljoprivrede od 1. lipnja 2018. godine otvorene su prijave na natječaj na temelju Pravilnika o provedbi Mjere 8 u okviru podmjere 8.5. „Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. „Narodne novine“, br. 31/18, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za provedbu operacije 8.5.2 „Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture“
Svrha natječaja je dodjela sredstava projektima koji će omogućiti dostupnost rekreacijske, turističke i zdravstvene funkcije šuma: izgradnja poučnih staza, malih rekreacijskih objekata, postavljanje signalizacije, informativnih ploča, skloništa, vidikovaca itd.) u javne svrhe.
Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na ovom natječaju iznosi 30.000.000,00 kuna.
Prihvatljivi korisnici su šumoposjednici, udruge šumoposjednika, trgovačka društva i druge pravne osobe koje na temelju Zakona o šumama (Narodne novine, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14) gospodare šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, udruge civilnog društva čije je područje djelovanja usmjereno na zaštitu okoliša i prirode te druge pravne osobe koje na temelju zakona imaju javne ovlasti, a čije je područje djelovanja usmjereno na zaštitu okoliša i prirode.
Prihvatljiva ulaganja uključuju radove i usluge u vezi s uspostavom i uređenjem staza, odmorišta, vidikovaca, stuba, nadstrešnica, edukacijskih i informativnih ploča, smjerokaza i slično.
Najmanja vrijednost potpore je 5.000 eura, a najviše iznosi 100.000 eura uz intenzitet potpore do 100% od ukupnih prihvatljivih troškova projekta.
Prvi dio zahtjeva za potporu može se popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 1. lipnja 2018. godine od 12:00 sati do 2. kolovoza 2018. godine do 12:00 sati.
Rok za podnošenje Potvrde o podnošenju prvog dijela zahtjeva za potporu započinje 1. lipnja 2018. godine od 12:00 sati, a završava 2. kolovoza 2018. godine do 12:00 sati.
Drugi dio zahtjeva za potporu podnosi se najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana sklapanja ugovora o financiranju na isti način kao i prvi dio zahtjeva.

Detaljno o natječaju pogledati na linku:

https://www.apprrr.hr/podmjera-8-5-potpora-za-ulaganja-u-poboljsanje-otpornosti-i-okolisne-vrijednosti-sum-ekosustava/

„Na prošlom natječaju 25 korisnika prijavilo je projekte za koje je ukupno odobreno 9,1 milijun kuna. Sada je na raspolaganju 30 milijuna, a vjerujem da ideja i dobrih priča ima i puno više. Poučne staze, vidikovci i ostala šumska infrastruktura oplemenjuje izletničku, rekreativnu i turističku ponudu naših šuma i uče nove generacije kako se pravilno gospodari jednim od najvećih prirodnih blaga koje imamo.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

02.06.2018. u 23:54 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 01.06.2018.

SUVREMENIJA I JEDNOSTAVNIJA Zajednička poljoprivredna politika EU OD 2021. - 2027.

NA INTERNET STRANIC I EUROPSKE KOMISIJE ZA PODRUČJE POLJOPRIVREDE AGRICULTURE AND RURAL DEVELOPMENT
objavljeno je priopčenje za tisak koje se odnosi na :

"Proračun EU-a: zajednička poljoprivredna politika nakon 2020.
Bruxelles, 1. lipnja 2018."

OBJAVLJUJEM PRIOPĆENJE U CJELOSTI

NAČIN RADA, PRAVEDNIJI UVJETI, OKOLIŠ I KLIMA
TE ZNANJE I INOVACIJE GLAVNE SU ZNAČAJKE BUDUĆE ZPP

Priopćenje: "Komisija za sljedeći dugoročni proračun EU-a (2021. – 2027.) predlaže modernizaciju i pojednostavnjenje zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

Tim prijedlozima, s proračunom od 365 milijardi EUR, osigurava se da ZPP ostane politika otporna na buduće izazove, da i dalje bude potpora poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama, da vodi održivom razvoju poljoprivrede EU-a i odražava ambicije EU-a u pogledu brige za okoliš i klimatske politike. Državama članicama današnjim se prijedlozima pruža veća fleksibilnost i odgovornost za odlučivanje o tome kako i gdje će ulagati financijska sredstva u okviru ZPP-a radi ispunjenja ambicioznih ciljeva postavljenih na razini EU-a za postizanje pametnog, otpornog, održivog i konkurentnog poljoprivrednog sektora uz istovremeno osiguravanje pravednije i bolje usmjerene potpore dohotku poljoprivrednika.

Potpredsjednik Komisije zadužen za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen izjavio je: „Zajednička poljoprivredna politika jedna je od naših ključnih politika i utječe na živote svih Europljana. Ovim solidnim prijedlozima želi se pridonijeti konkurentnosti poljoprivrednog sektora a istovremeno ojačati njegovu održivost. Novim modelom ostvarivanja politike državama članicama dajemo više supsidijarnosti kako bismo poboljšali učinkovitost politike i mogli bolje pratiti rezultate.”

Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan izjavio je: „Današnjim prijedlogom Komisija ispunjava svoju obvezu modernizacije i pojednostavnjenja zajedničke poljoprivredne politike; postiže se istinska supsidijarnost za države članice; osigurava se otporniji poljoprivredni sektor u Europi; i povećavaju se ambicije politike u pogledu okoliša i klime.”

Glavne značajke prijedlogâ Komisije za osuvremenjenu i pojednostavnjenu zajedničku poljoprivrednu politiku opisane su u nastavku.

1. Nov način rada: Države članice moći će fleksibilnije koristiti sredstva koja su im dodijeljena, što će im omogućiti da izrade prilagođene programe koji na najučinkovitiji način odgovaraju na brige poljoprivrednika i širih ruralnih zajednica. Države članice imat će i mogućnost prijenosa do 15 % sredstava odobrenih za ZPP iz izravnih plaćanja u ruralni razvoj i obrnuto kako bi osigurale financiranje svojih prioriteta i mjera. Jednaki uvjeti za sve države članice osigurat će se s pomoću:

strateških planova za cijelo razdoblje u kojima će za svaku državu članicu biti utvrđeno kako namjerava ostvariti gospodarske, okolišne i socijalne ciljeve postavljene na razini EU-a koristeći izravna plaćanja i ruralni razvoj. Te planove odobravat će Komisija kako bi se osigurala usklađenost i zaštita jedinstvenog tržišta;
Komisija će pomno pratiti uspješnost svake države članice i napredak prema dogovorenim ciljevima.

2. Pravedniji uvjeti boljim usmjeravanjem potpore: izravna plaćanja ostaju ključni dio politike koji osigurava stabilnost i predvidivost za poljoprivrednike. Prioritet će se davati pružanju potpore malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, koja čine većinu poljoprivrednog sektora EU-a, i pomaganju mladim poljoprivrednicima. Komisija je i dalje predana postizanju pravednije raspodjele izravnih plaćanja među državama članicama putem vanjske konvergencije.
Osim prethodno navedenog:izravna plaćanja poljoprivredniku smanjit će se. Iznos po gospodarstvu po hektaru, nakon što dosegne 60 000 EUR, postupno će se smanjivati dok ne dosegne 100 000 EUR, što će biti gornja granica. Troškovi za radnu snagu bit će u potpunosti uzeti u obzir. Time se želi osigurati pravednija raspodjela plaćanjâ;
mala i srednja gospodarstva dobivat će višu razinu potpore po hektaru;
za potporu mladim poljoprivrednicima za pokretanje poslovanja države članice morat će izdvojiti barem 2 % sredstava odobrenih za izravna plaćanja. To će se nadopuniti financijskom potporom za ruralni razvoj i raznim mjerama za olakšavanje prijenosâ zemljišta i pristupa poljoprivrednika zemljištu.

3. Veće ambicije u pogledu okoliša i klime: klimatske promjene, prirodni resursi, bioraznolikost, staništa i krajolik, sve je to obuhvaćeno zajedničkim ciljevima na razini EU-a koji su danas predloženi. Potpora dohotku poljoprivrednika već je povezana s primjenom praksi koje nisu štetne za okoliš i klimu, ali novi ZPP od poljoprivrednika će putem obveznih i dobrovoljnih mjera icajima zahtijevati višu razinu ambicija:
- izravna plaćanja bit će uvjetovana većim zahtjevima u pogledu okoliša i klime;
svaka država članica morat će ponuditi ekološke programe kako bi poduprla poljoprivrednike u djelovanju koje nadilazi obvezne zahtjeve, što će se financirati dijelom nacionalnih dodijeljenih sredstava za izravna plaćanja;
barem 30 % nacionalnih dodijeljenih sredstava za ruralni razvoj bit će namijenjeno okolišnim i klimatskim mjerama;
očekuje se da će 40 % ukupnog proračuna ZPP-a doprinositi klimatskoj politici;
osim mogućnosti prijenosa 15 % između stupova, države članice imat će i mogućnost prijenosa dodatnih 15 % iz prvog u drugi stup za potrošnju na mjere za zaštitu klime i okoliša (bez nacionalnog sufinanciranja).

4. Veća upotreba znanja i inovacija: u osuvremenjenom ZPP-u iskorištavaju se prednosti svih najnovijih tehnologija i inovacija, čime se pomaže i poljoprivrednicima na terenu i javnim upravama, osobito na sljedeće načine:

- proračunom od 10 milijardi EUR iz istraživačkog programa Obzor Europa izdvojenog za istraživačke i inovacijske projekte u područjima hrana, poljoprivreda, ruralni razvoj i biogospodarstvo;

- poticanjem država članica na korištenje tzv. „velikih podataka” za potrebe kontrole i praćenja (npr. provjera veličine poljoprivrednih gospodarstava s pomoću satelitskih podataka za potrebe zahtjeva za izravna plaćanja), čime će se znatno smanjiti potreba za kontrolama na terenu;

- ubrzavanjem digitalizacije života na selu, primjerice širenjem širokopojasne mreže u ruralnim područjima, čime će se poboljšati kvaliteta života u tim regijama i još više pridonijeti konkurentnosti europske poljoprivredne proizvodnje.

Sljedeći koraci

Da bi sredstva EU-a što prije počela davati rezultate na terenu i da bi se poljoprivrednicima pružila neophodna sigurnost i predvidivost za njihovo poslovanje i odluke o ulaganjima neophodan je brz dogovor o ukupnom dugoročnom proračunu EU-a i njegovim sektorskim prijedlozima.
Kašnjenja kakvih je bilo na početku tekućeg proračunskog razdoblja (2014. – 2020.) mogla bi imati za posljedicu da poljoprivrednici i nacionalne uprave ne bi ostvarili koristi od smanjene birokracije, veće fleksibilnosti i učinkovitijih rezultata koje će novi ZPP donijeti. Svako kašnjenje u odobravanju proračuna odgodilo bi i započinjanje tisuća potencijalnih novih projekata diljem EU-a osmišljenih u cilju potpore poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama i rješavanja niza pitanja, od jačanja zaštite okoliša do privlačenja novih poljoprivrednika.

Kada bi se dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu postigao 2019., bio bi moguć neometan prelazak s postojećeg dugoročnog proračuna (2014. – 2020.) na novi te bi se zajamčilo predvidivo i neprekinuto financiranje,
što bi bilo na korist svima. " Kraj priopćenja.
.

01.06.2018. u 23:54 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.