IZVRŠNA VLAST U RUKAMA JE PREDSJEDNIKA ERDOGANA
Recep Tayyip Erdogan , 64 g. dosadašnji predsjednik Republike Turske pobijedio je na izvanrednim predsjedničkim i parlamentarnim izborima koji su u Turskoj održani 24. lipnja. Novost ovih izbora je to što Turska ovim izborima uvodi predsjednički izbornički sustav. Erdogan je 15. srpnju 2017. doživio pokušaj njegova svrgavanja državnim udarom, što je smatraju analitičari, bio razlog da Erdogan traži što veće ovlasti u obnašanju svoje vlasti. A predsjednički politički sustav to će mu omogućiti u narednih pet godina- sve do 2023. godine. Izlazak birača na izbore je bio 87 posto od broja stanovništva. U zemlji od 81 milijun stanovnika, pravo glasanja imalo je 60 milijuna stanovnika.
Predsjednik izbornog povjerenstva Sadi Guven već 25. lipnja potvrdio je da je Recep Tayyip Erdogan osvojio potrebnu većinu glasova na izborima sa 52,5 posto. Kandidat CHP-a Muharrem Ince je drugi s 30,8 posto osvojenih glasova, a slijede kandidat HDP-a Selahattin Demirtas s 8,2 posto glasova te kandidatkinja stranke IYI Meral Alsener sa 7,4 posto.
Nakon pobjede na izborima predsjednik Erdogan je rekao je da su pobjednici ovih izbora demokracija i Turska i da je izlazak birača na izbore poruka cijelom svijetu. “To je lekcija demokracije koju smo očitali cijelom svijetu. Danas u svijetu imamo izbore gdje je izlaznost 40- 45 posto. Ako ovi o kojima govorim mogu takve izbore prihvatiti kao demokratske onda neznam kako mogu sumnjati u izbore na kojima je glasalo 90 posto birača. Pred nama je vrijeme rada u kojem i predsjednik i parlament moraju više raditi u kojem iza sebe moramo ostaviti predizborne sukobe i posvetiti se budućnosti naše zemlje”rekao je Erdogan. U govoru nakon pobjede na izborima rekao je da se neće zaustaviti dok Turska ne bude među 10 najvećih gospodarstava svijeta.
Paraleno s predsjeničkim održani su izbori za parlament. Narodna koalicija AKP Stranke pravde i razvoja i CHP Stranka nacionalnog pokreta ovojile su 343 mandata od ukupno 600 mjesta u Velikoj narodnoj skupštini Turske .
ŠTO TURSKOJ DONOSI PRELAZAK NA PREDSJEDNIČKI SUSTAV VLASTI?
Izvršna vlast prelazi u ruke predsjednika. Više nema premijera. Predsjednik će imenovati i po potrebi razriješavati ministre, predsjednik će planirati, predlagati i donositi zakone, moći će proglasi izvanredno stanje u zemlji , imati će značajne ovlasti u izboru sudaca I sudbene vlasti. Parlament neće imati značajan utjecaj na rad ministara. Ali s druge strane kontrola predsjedničkoga rada i dalje će ostati prisutna od strane parlamenta. Do sada je predsjednik parlamentu mogao odgovarati u situaciji ako bi počinio izdaju. Sada, nakon uvođenja predsjedničkog sistema vlasti, parlament ako ima dvije trečine onih koji žele njegovu smjenu – to mogu glasovanjem i ostvariti. Broj parlamentarnih zastupnika u predsjedničkom sistemu se sa 550 povečao na 600, dobna granica za ulazak u parlament sa 25 godina se smanjuje na 18 godina, ukidaju se vojni sudovi, osim u slučaju disciplinskih prekršaja. Zastupnici u parlamentu biraju se također na pet godina.
Ovi izvanredni izbori donose još jednu novinu a to je grupiranje političkih snaga i stvaranje alijansi. Sada postoje dva saveza Stranka nacionalnog pokreta MHP koji je i u opoziciji, ali je pružio značajnu podršku vladajućoj stranci, posebno na prošlogodišnjem referendumu o promjenama političkog sustava i Stranka pravde i razvoja AKP koja je Erdoganova stranka.
Republika Turska se nalazi na raskršću Evrope i Azije i zemlja je važnog geostrateškog značenja. Sa manjim dijelom površine je u jugoistočnoj Europi, a većim dijelom u zapadnoj Aziji. Graniči s osam država: Bugarskom na sjeverozapadu, Grčkom na zapadu, Gruzijom na sjeveroistoku, Armenijom, Iranom, Azerbejdžanom na istoku i Irakom i Sirijom na jugoistoku.
Članica je NATO saveza, a nominalno i kandidatkinja za članstvo u EU. ( Margareta Zouhar Zec)
Post je objavljen 26.06.2018. u 08:14 sati.