AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 29.06.2014.
TREBA UNAPRIJEDITI EKOLOŠKU PROIZVODNJU
TEK 3,12% POVRŠINA U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI
O ekološkoj poljoprivredi u Hrvatskoj se govori već nekoliko godina kao o djelatnosti koja može biti unosan posao, značajan faktor napredovanja u proizvodnji zdrave hrane, nešto po čemu bi Hrvatska mogla biti prepoznata u svijetu. No želje i realizacija ne slijede isti tijek.
Akcijskim planom razvoja ekološke poljoprivrede u RH za razdoblje 2011.- 2016. planirano je da u ekološkom sustavu proizvodnje u ukupnim poljoprivrednim površinama bude 8 % površina. Sada je 3,12 % posto površina u eko proizvodnji što iznosi 40 576 hektara. Od tog broja 19 131 hektar su oranice, 14 274 hektara su pašnjaci, 3 223 hektara ima vočnajka, 791 hektar je pod nasadom vinograda, 1 330 hektara je maslinika, 165 hektara povrća i 1368 hektara aromatičnog bilja.
Broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača se povećava iz godine u godinu. Gafikon pokazuje dinamiku povećanja za razdoblje od 2002. – 2013. godine Izvor: ministarsto poljoprivrede iz svibnja 2014. godine
Mr. Marija Ševar
Prema riječima mr. Marije Ševar djelatnice Savjetodavne službe i više koordinatorice za ekološku poljoprivredu, širenje spoznaje o ekološkoj poljoprivredi provodi se kroz predavanja stručnjaka Savjetodavne službe i radionica za proizvođače, kroz predavanja studentima Agronomskog fakulteta, Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, izdavanjem letaka i brošura kojima se obavještavaju o "koracima" koje treba proći do ekološkog znaka. Povećanje broja životinja u domaćinstvima u ekološkom uzgoju rezultiralo je proizvodnjom mlijeka, sira i meda s ekološkim znakom.
Uspjeh radne grupe za sirarstvo Savjetodavne službe očitovao se u izgradnji objekata za preradu mlijeka odnosno za proizvodnju sira na ekološkim gospodarstvima.Ekološka poljoprivredna proizvodnja bila je poticana sredstvima gradova, županija i države. To je jedan od glavnih razloga za povećani interes proizvođača za ekološu proizvodnu. Nedostatak većeg broja proizvođača u ekološkom sustavu proizvodnje je taj što poljoprivredni proizvođači nisu imali odgovarajuća znanja za ovaj zahtjevni vid proizvodnje.
"Ekološka proizvodnja poseban je sustav proizvodnje hrane i održivog gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu. Eko proizvodnja podrazumijeva i proizvodnju organskog gnojiva.Organsko odnosno ekološko gnojivo osnova je za ekološku proizvodnju i uzgoj bilja. Jednako je važan uzgoj oprašivača poljoprivrednog bilja. Bez oprašivanja i oprašivača nema niti poljoprivrednog bilja"- ističe mr. Ševar.
Uvoz ekoloških proizvoda u RH tijekom 2008. "EKOLOŠKI PROIZVODI imaju svoje kupce na domaćem kao i stranom tržištu.U prodaji su i u trgovačkim lancima. No uvjeti za preradu i doradu ekoloških proizvoda su zahtjevni" mišljenja je mr. Ševar.
ŠTO NEDOSTAJE ZA BOLJU EKOLOŠKU PROIZVODNJU ?
Prema riječima mr. Marije Ševar proizvođačima nedostaju manji pogoni za preradu svježih proizvoda.“Poželjno bi bilo da više proizvođača koristi jedan pogon čime bi se smanjili troškovi investiranja. Slaba je organiziranost proizvođača u zadruge, što bi pomoglo boljem plasmanu gotovih proizvoda. Udruživanje u udruge i zadruge prijeka je potreba ekoloških proizvođača, jer samo organizirani, mogu osvojiti domaće, a onda i dio tržišta EU. Zakon je tržišta da traži velike količine roba, a taj kriterij pojedinačni proizvođači ne mogu udovoljiti. Iz tog je razloga udruživanje prijeko potrebno" istiće mr. Ševar.
Prema riječima mr. Ševar bio bi poteban popis trgovačkih naziva dozvoljenih gnojiva i poboljšivača tla, sredstava za povećanje imuniteta biljaka i zaštitu bilja, koja nisu navedena u Fitosanitarnom informacijskom sustavu RH. U Uredbi Europske Komisije br. 889/2008 postoji popis Umjetnih gnojiva i poboljšivača tla – Prilog 1 i Pesticidi- sredstva za zaštitu bilja - prilog II, ali iz tih materijala poljoprivrednom proizvođaču nije jasno, smije li ili ne primjeniti određeni pripravak.
Izradom takvog popisa olakšao bi se rad i ekološkim proizvođačima i savjetnicima Savjetodavne službe. Budući da nema, za sve proizvođače iste informacije, teško je donijeti odluku što se smije, a što ne smije koristiti u eko sustavu tretiranja biljaka a time i proizvodnje. I zbog toga se osjeća nezadovoljstvo eko proizvođača Jer na ovaj način nalaze se u nezavidnoj situaciji i proizvođači i distributeri ekoloških gnojiva i sredstava za povećanje imuniteta biljaka, jednako kao i poljoprivredni proizvođači koji ta sredstva moraju koristiti. Čak devet županija nema savjetnika za ekološku poljoprivredu, a to su:Dubravačko- neretvanska, Primorsko – goranska, istarska, Koprivničko- križevačka, Krapinsko- zagorska, Ličko –senjska, Šibensko-kninska, Varaždnska i Vukovarsko – srijemska županija.
četvrtak, 26.06.2014.
MINISTARSTVO PONUDILO INTERVENTNI OTKUP STOKE
OTKUP PREMA ODLUCI VLASNIKA
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, a na inicijativu Ministarstva poljoprivrede otvoren je interventni otkup stoke s područja koje je bilo poplavljeno. Poljoprivrednici koji su procijenili da moraju svoju stoku prodati u interventnom otkupu mogu to učiniti do 28. lipnja (subota) na način da svoju prodaju prijave Županijskom stožeru u Vrbanji od 10 – 18 sati.
Za sve dodatne informacije potrebno je kontaktirati na 032/864-992 (nakon uspostave poziva birati br. 8).
Uprava veterinarstva i sigurnosti hrane Ministarstva poljoprivrede osigurat će svu potrebnu popratnu dokumentaciju koja mora pratiti stoku pri prodaji na teret Državnog proračuna.
CIJENE STOKE PO KATEGORIJAMA U INTERVENTNOM OTKUPU
Cijene su izražene bez PDV-a.
Na sve cijene potrebno je dodati 0,50 kn/kg.
Cijena transporta na teret otkupljivača.
TELAD 22,00 kn/kg
JUNICE 10,50 kn/kg
TOV. BIKOVI 13,00 kn/kg
KRAVE 7,50,kn/kg
PRASCI 19,50 kn/kg
TOV. SVINJE 12,00 kn/kg
KRMAČE 9,00 kn/kg
OVCE 8,00,kn/kg
JANJAD 22,00 kn/kg
KOZE 9,00 kn/kg
JARAD 27,00 kn/kg
KONJI 10,00 kn/kg
ŽDRIJEBAD 15,00 kn/kg
četvrtak, 19.06.2014.
SJEDNICA VIJEĆA MINISTARA, 3322.
BUDUĆNOST MLIJEČNIH PROIZVODA ?
Zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol sudjelovala je na 3322. sjednici Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva koja je održana 16. i 17. lipnja 2014. godine u Luxembourgu, prema informacijma iz ministarstva poljoprivrede.
Teme rada Vijeća, po sektorima, bile su:
Školsko voće, povrće i školsko mlijeko - Istaknut je postignuti napredak u prvoj polovici 2014. godine u pogledu spajanja programa potpora u cilju pojednostavljenja postojećih potpora i povećanje njihove učinkovitosti te smanjenja administrativnih opterećenja.
Budućnost mliječnih proizvoda - Komisija je Vijeću predstavila izvješće o razvoju situacije na tržištu u sektoru mljekarstva, predviđenim Mliječnim paketom koji je uspostavljen s ciljem dugoročne budućnosti mliječnog sektora nakon završetka sustava kvota u ožujku 2015. godine. Vijeće nije prihvatilo pripremljene zaključke Predsjedništva te će se o ovoj tematici raspravljati na sljedećem Vijeću.
Ostale teme!
- Usvojeni su zaključci o izvješću Europske komisije u sektoru voća i povrća o reformi 2007.
- Izmijenila su se razmišljanja i iskustva država članica vezano uz primjenu obveze iskrcaja cjelokupnog ulova i prijedlozima za usvajanje unutar Zajedničke ribarstvene politike.
- Zdravlje životinja, zdravlje bilja, tržište sjemena i kontrole - S obzirom da je paket prijedloga u ovom sektoru bio odbijen u prvom čitanju od strane Europskog Parlamenta, Predsjedništvo je prikupilo stavove država članica kako bi moglo izraditi novi prijedlog izvješća.
Više na:
http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/agricult/143222.pdf
SLUŽBENICI MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE NA TERENU
PRIPREMA SE INTERVENTNI OTKUP STOKE
Prema odluci ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine na području županjske Posavine, koja su bila poplavljena, do daljnjega će biti prisutni predstavnici Ministarstva poljoprivrede kao i svih potrebnih službi i agencija iz nadležnosti ministarstva poljoprivrede kako bi bili na usluzi poljoprivrednicima savjetom i uputom. U periodu od 19. - 28. lipnja 2014. (tijekom dana od 10-18 h) dodatno će na usluzi poljoprivrednicima i stanovništvu biti dužnosnici ili visoko rangirani državni službenici.
Radi lakšeg stupanja u kontakt s predstavnicima resornog ministarstva na terenu, uspostavljen je kontakt broj telefona 032/864-992 >(birati broj 8) u Stožeru zaštite i spašavanja Vukovarsko-srijemske županije koji svoje sjedište ima u osnovnoj školi u mjestu Vrbanja.
Na inicijativu Ministarstva poljoprivrede provodit će se i interventni otkup stoke. Upute i način na koji će se otkup provoditi bit će dostupni javnosti u vrlo kratkom vremenu. U međuvremenu pozivamo posjednike životinja zainteresirane za interventni otkup da se od sutra javljaju na navedeni broj Stožera.
Prema informacijama iz ureda za odnose s javnošću ministarstva poljoprivrede
RASPORED SLUŽBENIKA NA TERENU po datumima JE SLIJEDEĆI:
Red.
broj Datum Ime i prezime te funkcija
1. 19.06.2014. (četvrtak) Milenko Pezer, savjetnik ministra
2. 20.06. 2014. (petak) Mirjana Mataušić, pomoćnica ministra za veterinarstvo i sigurnost hrane
3. 21. 06. 2014. (subota) Miljenko Rakić, načelnik sektora za poljoprivredu i prehrambenu industriju
4. 22. 06. 2014. (nedjelja) Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA)
5. 23.06. 2014. (ponedjeljak) 1. Luka Živanović, pomoćnik ministra za pravne i financijske poslove
2. Gordan Sučić, rukovoditelj Podružnice Savjetodavne službe Vukovar
3. Drago Solić, pomoćnik
ravnatelja HPA
6. 24.06. 2014. (utorak) 1. Luka Živanović, pomoćnik ministra za pravne i financijske poslove
2. Gordan Sučić, rukovoditelj Podružnice
Savjetodavne službe Vukovar
3. Drago Solić, pomoćnik ravnatelja HPA
7. 25.06. 2014. (srijeda) Hrvoje Horvat, ravnatelj Savjetodavne službe
8. 26. 06. 2014. (četvrtak)Marko Dražetić, savjetnik ministra
9. 27. 06. 2014. (petak) Višnja Ljubetić, načelnica Sektora fitosanitarne politike
10. 28. 06. 2014. (subota) Milenko Pezer, savjetnik ministra
srijeda, 18.06.2014.
OKRUGLI STOL EKONOMSKOG INSTITUTA
ULOGA ZNANJA
Na ekonomsko institutu u Zagrebu održan je 17. lipnja okrugli stol s temom "Kako pobuditi rast hrvatskoga gospodarstva: uloga znanja"
Sudionici okruglog stola bili su prof. dr. sc. Darko Polšek s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Sonja Radas iz Ekonomskog instituta, prof. dr. sc. Majda Rijavec s Učiteljskog fakulteta i prof. dr. sc. Nenad Zakošek s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
S lijeva: prof dr. Zakošek, prof.drPolšek, prof.dr. Majda Rijavec, dr. Sanja Radas i moderatorica dr. Tajana Barbić
Komentirajući rezultate istraživanja Majda Rijavec, doktorica psihologije je rekla:„Mi nismo kultura koja pogoduje poduzetničkom načinu rada i razmišljanja. Nismo individualistička već kolektivistička kultura koja ima visoku distancu prema moći i poštivanju hijerarhije, ( šef daje zadatke, određuje pravila itd.) i kultura koja ima nisku razinu tolerancije na nesigurnost.Prosječan građanin živi u kulturi koja nije dobra za poduzetništvo jer izbjegava nesigurnost, neuspjeh i rizik. Građani nisu usmjereni na to kako da nešto otvore, već kako da izbjegnu neuspjeh.Hrvatsko kolektivističko društvo otporno je na promjene, nije sklono inovacijama i inicijativi, s vrijednostima socijalne ravnopravnosti i solidarnosti. Više je sklono suradnji nego natjecanju. Prof. dr. Rijavec napisala je preporuke za prevladavanje identificiranih prepreka. Ona kaže da se radi o psihološkim faktorima koji djeluju u sprezi sa širim socijalnim, ekonomskim i političkim faktorima
OBRAZOVANJE
Za konkurentno gospodarstvo važno je obrazovanje. Većina anketiranih građana u istraživanju smatra da su im potrebne više razine obrazovanja kako bi se uspješno ponudili tržištu rada – njih 56,6%. No 33,1% smatra da obrazovanje nije bitno.Tek je svaki drugi ispitanik u posljednjih pet godina sudjelovao u nekom obliku dodatnih obrazovanja. Svega 5 % anketiranih građana smatra da stjecanje doktorata znanosti može pomoći pozicioniranju na tržištu rada.
Prof.dr.Darko Polšek je istakao da elite ne razmišljaju o temama procjene programa u školama. „Tvrde da je dobro imati faks, ali imamo institucionalni okvir koji učenike ne tjera ni na kakvu inovativnost. Brojne prepreke su i pred predavačima kada naprimjer želite predložiti novi kolegij. Moja ideja je da srednje škole budu specijalizirane i nude programe, a ne da sve škole moraju izgledati isto.Nacionalni kurikulum je jako čvrst - ja ne mogu predavati ni u jednoj srednjoj školi, jer te kompetencije nemam . Barijere treba ukidati. Treba uvažavati različitost i individualnost među učenicima. Naprimjer nedavno smo pročitali da je dječak u Koreji sa 13 godina upisao faks. Kod nas ne postoji mogućnost da učenih zbog svojih intelektaulnih sposobnosti preskoči razred osnovne škole, a kamo li da sa 13 godina upiše faks“ – rekao je prof.dr.Pološek
Dr. sc. Sonja Radas istakla je da je važno osvijestiti razvoj znanja i koliko je znanje bitno.
INOVACIJE
Najveći broj inovacija nalazi se u kategoriji malih modifikacija postojećih proizvoda, što je manje zahtijevna aktivnost.najmanje ima novih proizvoda koja otvaraju nova tržišta. Podaci Eurostata pokazuju da po broju patenata na milijun zaposlenih, RH zaostaje za prosjekom u EU.
Danas se smatra da inovacija nastaje ne samo iz ulaganja u istraživanje i razvoj, nego i od šireg spektra znanja i vještina vezanih uz podatke softver, patente, dizajn, nove organizacijske procese i vještine specifične za određenu tvrtku.Prema istraživanju evo koji su čimbenici koji su utjecali na odluku o Ne inoviranju u tvrtki : 1.financiranje i nedostatak sredstava 2. znanje, nedostatak kvalificiranog osoblja i informacija, 3. suradnja, nedostatak suradnje s tehnološkim institucijama 4. potražnja,nedostatak potražnje za inovativnim proizvodima i uslugama 5. zakoni, standardi i porezi
Iako tvrtke ne percipiraju znanje, suradnju i potražnju kao velike probleme, njihov utjecaj stvara negativnu korelaciju na inovacije
Prof.dr. Nenad Zakošek politolog, je rekao da pokazatelji ekonomskog razvoja u posljednih 25 godina govore da je Hrvatska bila manje uspješna od drugih postsocijalističkih zemalja što je izraženo u bruto domaćem proizvodu po stanovniku iskazano u paritetu kupovne moći. Zemlje manje razvijene do 1990. su u međuvremenu postale uspješnije, a to su Latvija, Estonija, Poljska, Slovačka, a manje razvijene kao što su Rumunjska i Bugarska su smanjile svoj zaostatak. Prevladava mišljenje da je glavni uzrok zaostajanja Hrvatske politički sustav koji čak stvara prepreke ekonomskom razvoju.
Moderatorica je bila dr. sc. Tajana Barbić, stručna savjetnica u Ekonomskom institutu.
Istraživanje su potaknuli i financijski podržali članovi Kluba EIZ-a, tvrtke Agrokor d.d., Atlantic Grupa d.d., Pliva Hrvatska d.o.o. i Privredna banka Zagreb d.d., a proveli su ga istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb.
Istraživanje predstavljeno na okruglom stolu može se detaljno vidjeti na web stranicama Ekonomskog instituta Zagreb www.eizg.hr
Istraživanje je u pdf obliku na 56 stranica „Klub Ekonomskog instituta. Kako pobuditi rast hrvatskog gospodarstva?“
Drugi okrugli stol pod naslovom "Kako pobuditi rast hrvatskoga gospodarstva: odrednice konkurentnosti"održati će se krajem rujna 2014. godine.
ANKETNO ISTRAŽIVANJE EKONOMSKOG INSTITUTA JE OBUHVATILO uzorak od 37 velikih, 63 srednjih i 73 malih pduzeća, uzorak od 502 građana i 30 stručjaka eksperata.
ponedjeljak, 16.06.2014.
SNAGA HRVATSKE HRANE - VOĆE I POVRĆE
NEDOSTAJE STRATEGIJA NA NIVOU DRŽAVE
Pod naslovom Snaga hrvatske hrane: voće i povrće Poslovni dnevnik je održao okrugli stol u restoranu BoN Apetit u Zagrebu u srijedu 11.lipnja. Novinarka Poslovnog dnevnika Božica Babić bila je moderatorica okruglog stola na kome su gosti bili: Miljenko Rakić iz Ministarstva poljoprivrede, Dražen Miloloža iz Hrvatske gospodarske komore, Sanja Miloš iz Agencije za hranu u Osijeku, Željko Banjavčić voćar i predsjednik Hrvatskog voćarskog saveza, Antun Plivelć vlasnik tvrtke Gomolava d.d. u čijem je vlasništvu hladnjača voća i povrća i Zvonimir Belić vlasnik tvrtke Zarja Grupa d.d. koja proizvodi rajčicu.
Slijeva: Božica Babić, Miljenko Rakić i Dražen Miloloža
Tema okruglog stola bilo je voće i povrće i veliki uvoz voća i povrća u Hrvatsku
Moderatorica Božica Babić okrugli stol je započela s pitanjem zašto je austrijska rajčica ukusnija od one koja raste u Baranji ili na nekom drugom mjestu u Hrvatskoj?Zašto Hrvatska uvozi velike količine voća i povrća? Na koji način povećati proizvodnju i smanjiti uvoz?
Proizvodnja voća odvija se na 27 ooo hektara, a uvoz je prošle godine bio 150 milijuna dolara, što je količina oko 130 000 tona voća. Dostatna je samo proizvodnja mandarina koje se izvoze, a izvozi se nešto višnje i mrkve. Povrće se proizvodi na površini od šest do sedam tisuća hektara. U proizvodnji dostatan je samo kupus, a ostalo rajčica, krumpir, mrkva… se uvozi .
Dražen Miloloža je rekao da Hrvatska proizvodi dva do tri puta više mandarina od domaćih potreba i višak se izvozi . Mandarina je tražena, izvozi se po Europi, a traže se i nova tržišta izvoza.Proizvodnja se u 2015 može povećati kroz mjere ruralnog razvoja i kroz direktne potpore u jamstvenom fondu“ rekao je Dražen Miloloža.
Željko Banjavčić
Predsjednik hrvatskog voćarskog saveza Željko Banjavčić rekao je da hrvatski voćari proizvode dovoljno jabuka za hrvatske potrebe, da bi mogli i izvoziti ali da usprkos tome nije osiguran izvoz. Situaciju u voćarstvu Banjavčić je sarkastično sročio u rečenicu „proizvodnju smo prepustili uvozu i lobijima“. Istakao je da voćari nemaju osnovnih informacija bez kojih se teško može napredovati u proizvodnji, a to je „nemamo spiskove sortimenata, ni spiskove površina pod proizvodnjom po sortama.“ Banjavčić je također rekao da su on i neke kolege osnovali zadruge i udruge, “ Međutim ipak nakon 10 godina nemamo hladnjače i to je problem“ Banjavčić je podsjetio da su voćari 2013. upozoravali da će imati veće kapacitete voća, posebno jabuka zbog dobrog uroda. No nitko nije za voćare učinio ništa niti rekao voćarima gdje smjestiti voće. Danas se između 50 i 70 tisuća tona voća i povrća nema gdje smjestiti.
Antun Plielić
Antun Plivelić koji ima hladnjaču i trgovac je voćem, a najviše trguje jabukom i sada je rekao ono što već godinama ponavlja, a to je da voćari nemaju završenu investiciju. „Voćarima poljoprivrednim proizvođačima je kroz državne potpore dana investicija za podizanje voćnjaka, ali voćari nemaju sortirnice i skladišta odnosno hladnjače gdje bi čuvali voće i u datom trenutku voće na tržištu prodavali. Samo podizanje voćnjaka je nezavršena investicija“- rekao je Plivelić.I ovom prigodom je Plivelić rekao da nije dobio poticaj za hladnjaču, ali da je preživio. Prepričao je kako je u jednom trenutku potražnje za jabukom početkom ove godine tražio jabuku od proizvođača po cijeni od 1,80 kn, a tajnik Voćarskog saveza je dao izjavu da je to sramoto niska cijena te je nagovorio ljude da ne prodaju, već da čekaju. „I oni su čekali i propali“ – rekao je Plivelić. Plivelić je rekao i to da u ovoj situaciji traži modus da mu proizvođač bude partner sa 0,25 centi po kilogramu jabuke.Naglasio je da voćari ne smiju podleći euforiji krčenja voćnjaka.
I Banjavčić i voćar Branko Branković koji je sjedio u publici, ima 18 hektara voćnjaka rekli su da su željeli, se sastati na nivou Voćarskog saveza sa ministrom poljoprivrede Jakovinom, ali svi su pokušaji sastanka ostali bezuspješni. Njihov je zaključak da se ministar Jakovina nema pravo ne odazivati na sastanak kada ga traže poljoprivredni proizvođači bilo kog sektora.
LOŠA KOMUNIKACIJA I LOŠA SURADNJA
Zvonimir Belić ima hidroponsku proizvodnju rajčica u plasteniku. On je rekao da su „svi problemi povezani i zato se malo izvozi, ali da je veliki razlog u lošoj komunikaciji i lošoj suradnji između ljudi koji su ključni za izvoz. Generalno nedostaje strategija na nivou države odnosno resornog ministarstva. Jer netko treba napisati i reći čime se treba na teritoriju Hrvatske baviti, što proizvoditi, u kojim količinama.
Nakon toga na redu je proizvođač, što treba skladištiti, gdje skladištiti, koji su kapaciteti Zvonimir Belić je rekao da situacija nije ohrabrujuća već je crna.
Zvonimir Belić
Belić je zatim kratko analizirao te je rekao da rajčice nema u proizvodnji jer nema kapaciteta za njenu proizvodnju, problem je i subvencioniranje, jer tko može stići progres rasta jednog proizvoda. Trend u Europi je lokalna proizvodnja Problem u Hrvatskoj je i deklariranje proizvoda.
Belić je kratko rezimirao „ Onaj tko u poljoprivredi nije riješio proizvodnju, nema viškova. Vrijednost tržišta voća i povrća veća je od vrijednosti pšenice. Tržište voća i povrća je najvažnija aktivna uloga države u uređenju tržišta. Interes ministarstva poljoprivrede mora biti da dogovori modele uređenja tržišta.
Moderatorica ,novinarka Božica Babić je podsjetila da prehrambeni kapaciteti koji prerađuju voće i povrće, a koje Hrvatska ima, jer ima prehrambenu industriju, nema dovoljno sirovine. Dolina Neretve bogata je nasadima mandarina, ali tu nema nikakve prerađivačke industrije. Miloloža je rekao da problem treba rješavati stvaranjem proizvođačkih organizacija, kako bi na tržište proizvođači izlazili s velikom količinom, te da treba pomagati i edukacijom i organizacijom. Proizvođači trebaju biti spremni i na manjkove i na viškove proizvoda. Treba raditi kvalitetna bilanciranja da znamo čime raspolažemo.“
Sanja Miloš iz Hrvatske agencije za hranu, istakla je da je moderna proizvodnja nemoguća bez uporabe pesticida, ali da se koriste samo oni koji su dopušteni i propisani zakonom. Od 2007. godine sve se više i detaljnije analiziraju uzorci domaćih i uvoznih namirnica te su ti podaci i javno dostupni.
Miljenko Rakić nije ništa mogao reći o skoroj strategiji u proizvodnji voća i povrća. Rekao je da je strategija stvar kabineta ministarstva poljoprivrede.
U publici je sjedila glasnogovornica Hrvatske poljoprivredne komore Tajana Radić koja je rekla da je potrebnoda resorno ministarstvo izradi strategiju proizvodnje i da se formira Odbor za tržište.
subota, 14.06.2014.
ORALNO CIJEPLJENJE LISICA U ZAGREBU
MAMCE NE DIRATI NI MICATI !
Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede provodi od 13. do 16. lipnja na području grada Zagreba oralno cijepljenje lisica. U cijepljenju sudjeluje helikopter, kako bi se osiguralo bolje pokrivanje gusto naseljenih područja na kojima je primijećena prisutnost lisica.
Iz helikoptera se ispuštaju vakcilni mamci. U svakome mamcu nalazi se pvc kapsula sa cjepivom, oba oblika prikazana su na donjoj slici.
POZIV JE TO UPRAVE ZA VETERINARSTVO I SIGURNOST HRANE
MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE.
petak, 13.06.2014.
JAVNA RASPRAVA S UVIDOM I IZLAGANJEM DO 12. SRPNJA
JAVNA RASPRAVA O NACRTU PRIJEDLOGA
RURALNOG RAZVOJA OD 2014.-2020.
I STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ
Javna rasprava koja uključuje javni uvid i javno izlaganje nacrta prijedloga Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. i Strateške studije, održavati će se svaki radni dan od 13. lipnja do 12. srpnja 2014. godine. Javnosti će u prostorijama Ministarstva poljoprivrede, Uprave za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, radnim danom od 10 do 13 sati biti omogućen javni uvid u Stratešku studiju i nacrt prijedloga Programa.
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju izradila je Stratešku procjenu utjecaja na okoliš Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.koji je započeo 28. listopada 2013. godine donošenjem Odluke ministra poljoprivrede.
Strateška procjena utjecaja na okoliš ima propisan sadržaj u Uredbi o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš Narodne novine br. 64/08.Zatražene su sugestije nadležnih ministarstava i svih županija o dodatnom sadržaju kao i o razini obuhvata podataka koji se moraju obraditi u Strateškoj studiji.
Izrađena Studija prihvaćena je, kao cjelovita i stručno utemeljena, na drugoj sjednici Povjerenstva za stratešku procjenu utjecaja na okoliš Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., održanoj 3. lipnja 2014. godine.
Sukladno mišljenju Povjerenstva za stratešku procjenu utjecaja na okoliš Programa, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Odluku o upućivanju nacrta prijedloga Programa i Strateške studije na javnu raspravu.
Također, javno izlaganje biti će održano18. lipnja 2014. godine u Ministarstvu poljoprivrede, I. kat, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, s početkom u 10:00 sati. Na javnom izlaganju bit će prisutni predstavnici Ministarstva poljoprivrede, predstavnici izrađivača Strateške studije te će neposredno davati odgovore i raspravljati o pitanjima koja će tom prilikom postavljati nazočna javnost.
Nacrt prijedloga Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. i Strateške procjene utjecaja na okoliš Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. dostupni su javnosti na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede.
ANALIZA POPLAVLJENIH POVRŠINA
U ŽUPANJSKOJ POSAVINI POPLAVLJENO 7.854,12 HA
Ministarstvo poljoprivrede izradilo je analizu poplavljenih površina na području županjske Posavine temeljem satelitskih snimki snimljenih 21. svibnja 2014. godine.
Na području općina Gunja, Vrbanja i Drenovci od ukupno 18.923,27 ha poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD-u poplavljeno je ukupno 7.854,12 ha odnosno 41,51 posto površina. Uspoređujući općine najviše površina – 4.385,37 ha poplavljeno je u općini Drenovci (46,84 % svih površina), u Gunji – 1826,59 ha (100 % površina), te Vrbanji 1642,16 ha (21,23 %).
Po mjestima u tri navedene općine poplavljene su sljedeće površine upisane u ARKOD:
Rajevo Selo – 1442,56 ha,
Gunja – 1826,59 ha,
Đurići – 675,89 ha,
Strošinci – 1280,76 ha,
Račinovci – 1518,40 ha,
Drenovci – 211,81 ha,
Posavski Podgajci -536,72 ha
Soljani 361,40 ha.
Na poplavljenim površinama najviše je bilo zasijano pšenice, kukuruza i soje.U općini Drenovci poplavljeno je ukupno 1,146,79 ha pod sojom, 1042,51 ha pod pšenicom, 935,92 ha pod kukuruzom itd.
U općini Vrbanja pod vodom je ostalo 629,13 ha pšenice, 252,07 ha soje te 237, 22 kukuruza. U općini Gunja poplavljeno je 597,76 hektara soje, 349,58 hektara pšenice te 230,78 hektara kukurza.
GOSPODARSTVA . Na području Općina Drenovci, Gunja i Vrbanja poplavljeno je 588 poljoprivrednih gospodarstva (PG) s katastarskim česticama upisanim u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Prema podacima koji se nalaze u ARKOD-u poplavljeno je 570 poljoprivrednih gospodarstava koji imaju upisane površine u ARKOD-u. Poplavljenost tih površina je u postotku od 0,07 % do 100 %. Poplavljenost ARKOD površina u vrijednosti većoj od 50% ima 100 PG, dok 431 PG ima poplavljeno 100% površina.
POVRŠINE.Do 10 ha poplavljenih površina ima 420 PG-ova, od 10-20 ha poplavljenih površina ima 63 PG-a, od 20-50 ha poplavljenih površina ima 76 PG-ova, od 50-100 ha poplavljenih površina ima 26 PG-ova i više od 100 ha poplavljenih površina imaju 3 PG-a.
Popis površina, satelitske snimke poplavljenih područja, sa katastarskim česticama, te popis svih farmi može se pogledati na web stranici ministarstva poljoprivrde.
MJEŠOVITA KOMISIJA. Nakon utvrđivanja stanja na poplavljenim područjima Mješovita komisija sastavljena od predstavnika Ministarstva poljoprivrede, državnog Povjerenstva za procjenu šteta te predstavnika jedinica lokalne samouprave u narednim će danima obići i rubne površine koje su bile poplavljene zbog zaobalnih voda. Na ovaj se način žele utvrditi stvarni razmjeri štete i na tim usjevima kako bi se izbjegle moguće neopravdane prijave šteta.
ANALIZA TLA. Agencija za poljoprivredno zemljište započela je preliminarnu analizu tla na poplavljenom području. Na području općine Drenovci, Gunja i Vrbanja uzeti su prvi uzorci tla za analizu osnovnih agrokemijskih svojstava, mehaničkog sastava i ukupnog sadržaja teških metala koje će analizirati Odjel za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta dok će organsko onečišćenje analizirati Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Nakon preliminiarne analize tla izvršit će se detaljno sagledavanje ukupnog stanja i uspostava monitoring tla te će se dati smjernice za što brži oporavak tla i vraćanje poljoprivrednog zemljišta u stanje prije poplava.
PROCJENA KULTURA. Ministarstvo poljoprivrede dalo je i uputu poljoprivrednim proizvođačima vezano za ispravnost usjeva na poplavljeno području i rubnim dijelovima. Procjena pogodnosti pojedinih poljoprivrednih kultura za žetvu kao i procjena njihove namjene izvršit će se po prijavi ili pozivu od strane proizvođača. Ukoliko proizvođač usjeva primjeti loše stanje usjeva, obzirom na povoljne uvjete za razvoj biljnih bolesti i štetnika, isto treba prijaviti savjetnicima Savjetodavne službe u Vukovarsko-srijemskoj županiji ili Fitosanitarnoj inspekciji – područnoj jedinici u Osijeku koji će izaći na teren i napraviti procjenu te dati upute za daljnje djelovanje.
četvrtak, 12.06.2014.
UDRUGA Život PREDLAŽE 900 - 1000 KN/ HA
ZAR REFERENTNA GODINA MOŽE BITI 2014.?
Evo konkretnih prijedloga Udruge OPG Život kada se radi o plaćanjima koje su izradili povodom REFORME IZRAVNIH PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI,a kao što je rečeno u prethonom tekstu, predstavljeni su u Osijeku i Križevcu: Udruga predlaže da se potpre plaćaju za prvih 50 hektara, da se omogući osposobljavanje mladih poljoprivrednika u razdoblju od pet godina.Zatim Udruga predlaže povećanje financjske omotnice za 49,8 milijuna eura bez smanjivanja domaćih izvora sredstava.
Udruga predlaže da plaćanje za prve hektare bude iz ukupne omotnice 25,5% i to za prvih 30 hektara, te da prosječno plaćanje za prve hektare bude povećano za minimalno 46%.
Prijedlozi ministarstva su drugačiji, na štetu poljoprivrednika i u tom smislu
upitni i nejasni. No na skeniranim slajdovima moguće ih je pročitati.Naprimjer Ministarstvo za referentnu godinu želi uzeti 2014.Udruga predlaže da to budu godine 2011. i 2013.Udio iz omotnice po hektaru prema mišljenju ministarstva trebalo bi iznositi 410 kuna, itd. itd.
OVI SU SLAJDOVI NASTAVAK SLAJDOVA UDRUGE OPG Život IZ TEME PRETHODNOG TEKSTA I DIO SU ISTE TEME
MINISTARSTVO DOBILO PARTNERA U IZRADI PRIJEDLOGA POTORA ZPP
UDRUGA OPG Život IZRADILA PRIJEDLOGE ZA ZPP
Da podsjetim ;Ministarstvo poljoprivrede započelo je 25. travnja sa javnom raspravom, za model isplate potpora Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Europske unije.Reformom se želi utvrditi hrvatski model isplate poticaja ZPP EU, a biti će to za razdoblje od 2015 -2020. godina.
Ministarstvo poljoprivrede organiziralo je za poljoprivredne proizvođače javnu raspravu u Sisku, Karlovcu,Slavonskom Brodu, Bjelovaru, Varaždinu Pazinu, Metkoviću, Ogulinu, Zadru i Zagrebu.
Te javne rasprave imaju za cilj naći najbolja rješenja za poljoprivrednike u Hrvatskoj, u smislu financijskog poticanja.Poljoprivreda je na razini EU zajednička, financira se iz jednog proračuna za svih 28 zemalja članica, osim dijela u kome participira svaka od zemalja, ali Europska komisija podržava i suglasna je s tim da svaka od zemalja članica ima svoje specifičnosti koje sama gradi i usmjerava. I ta najbolja rješenja za poljoprivredne proizvođače trebaju se iskristalizirati u javnoj raspravi koja je otvorena do 15. lipnja.
UDRUGA OPG – ŽIVOT
Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život izradila je PRIJEDLOG REFORME IZRAVNIH PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI i organizirala dvije rasprave na temu REFORME IZRAVNIH PLAĆANJA i to 3. lipnja u Osijeku u zgradi viječnice grada i 4. lipnja u Križevcima. Udruga Život u Osijek je pozvala predstavnike vlasti Ministarstva poljoprivrede i Sabora. Iz ministarstva poljoprivrede nitko nije došao na tu javnu raspravu.Državni službenici takvim su činom degradirali poljoprivrednike te indirektno rekli da ih ne interesira što oni o reformi poticaja misle kao ni to što predlažu u mnogim stavkama koje se odnose upravo na njih – poljoprivredne proizvođače i financijsko poticanje njihove sektorske djelatnosti. No na raspravu je došla, podpredsjednica Sabora RH Dragica Zgrebec, kao izaslanica predsjednika Sabra Josipa Leke koja se obratila prisutnima te naglasila značaj hrvatske poljoprivrede i važnost promišljanja reformskih odnosa u poljoprivredi za razdoblje 2015.-2020.
UDRUGA - ŽIVOT PARTER MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE
Rješenja koja predlože poljoprivredni proizvođači bi trebala biti artikulirana kroz prijedloge Ministarstvo poljoprivrede i dostavljena do 1.kolovoza Europskoj komisiji. Ali zar administracija koja radi u ministarstvu poljoprivrede zna što su zahtjevi i promišljanja poljoprivrednika? Treba li nova reforma poljoprivrednih poticaja biti kopija dosadašnje- bez promišljanja što nosi budućnost kroz narednih pet godina?
Poljoprivredni proizvođači kao pojedinci ne znače mnogo sistemu administracije ministarstva. Ali dogodila se dobra okolnost, a to je što je osnovana Udruga OPG –Život koja je u ovom trenutku pravi legitimni partner ministarstvu poljoprivrede. Poljoprivredni proizvođači kroz tu su udrugu relevantan partner u zastupanju svojih interesa, čak i u Europi.Birokratska državna mašina ministarstva poljoprivrede više nije jedini predstavnik interesa poljoprivrednika. Udruga OPG- Život ima sada legitimnu snagu kucati na svaka vrata i tražiti uvažavanje svojih interesa. Činjenica je, da sada kada se radi o tako važnoj stvari kao što je reforma modela potpora ZPP za razdoblje od pet godina, pitanje je hoće li ministarstvo poljoprivrede poslati u Brukselles svoje prijedloge ili prijedloge koji su izradili poljoprivredni proizvođači. To je krucijalno pitanje. No do tog trenutka ima još nešto vremena u kome još Udruga OPG Život očekuje od ministarstva saznati što su Internet vezom predlagali poljoprivredni proizvođači na temu reforme potpora ZPP 2015-2020. godine. Također predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, svojim dopisom predsjedniku Saborskog odora za poljoprivredu Luciću je potvrdio da će se početkom mjeseca srpnja održati rasprava na temelju zahtijeva Udruge OPG -Život .
EVO PRIJEDLOGA ZA POTPORE ZPP UDRUGE OPG Život
PRIJEDLOZI UDRUGE OPG Život i u slijedećem tekstu!
utorak, 10.06.2014.
TVRTKA INCINER8 DONIRALA SPALIONICU ZA ŽIVOTINJSKA TRUPLA
INICIJATIVA MENADŽERA VUJECA
Tvrtka Inciner8, sa sjedištem u Velikoj Britaniji, koja se bavi proizvodnjom spalionica životinjskog otpada službeno je 9. lipnja donirala Ministarstvu poljoprivrede spalionicu životinjskog otpada za spaljivanje životinjskih trupla na poplavljenim područjima. Vrijednost spalionice je 60.000 eura. Inicijativu za ovu vrijednu donaciju dao je Nikola Vujec, projektni menadžer spomenute britanske tvrtke, koji je putem svoje tvrtke Inciner8 d.o.o. u Varaždinu, organizirao proizvodnju nekih modela spalionica za britanskog partnera – informacije su iz ureda glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede.
„Organizirao sam grupu naših kooperanata iz Bravarije Štampar iz Preloga, Vatrostalac iz Krapine, MIP Weyland iz Puščine i Strojobravarski obrt Novak iz Preloga, kao i principala iz Engleske da zajedno proizvedemo i doniramo jednu spalionicu za spaljivanje životinjskih trupla za ovu kriznu situaciju na poplavljenim područjima. Dao sam inicijativu na samom početku katastrofe koja se dogodila u županjskoj Posavini, a trebalo nam je desetak dana da ju napravimo“, izjavio je Nikola Vujec.
Ministar Jakovina zahvalio je na solidarnosti u ovim teškim trenucima za poplavom pogođeno područje i tom prigodom rekao „Donacija će pomoći bržem saniranju na poplavljenom području. Sve službe Ministarstva poljoprivrede od početka su angažirane na evakuiranju i spašavanju životinja, no jedan dio životinja je pod naletom vode uginuo. Kako bi se sanacija obavila što prije i vratio normalan život, ovo je iznimno vrijedna donacija“.
Osim donacije spalionice, tvrtka Inciner8 angažirala je i stručne osobe koje će na lokaciji sa spalionicom raditi nekoliko dana i tijekom rada educirati ljude koji će kasnije preuzeti samostalno upravljanje spalionicom na terenu.
Spalionica će biti postavljena i instalirana u krugu radionice Uprave šuma Gunja - Stari Drenovci.
Nakon završetka spaljivanja uginulih životinja na području županjske Posavine, spalionica će ostati u trajnom vlasništvu Ministarstva poljoprivrede koja će je, prema potrebi, ustupiti Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje.
S lijeva: Ministar Jakovina, načenlica Uprave za veterinarstvo M Mataušić Pišl i projektni menadžer britanske tvrtke Inciner8 Nikola Vujec, koji je organizator i sudionik donacije spalionice. (Fotka iz arhive Ministarstva poljoprivrede )
subota, 07.06.2014.
SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA
RIJEKE I RIJEČNI EKOSUSTAVI
Najznačajnije rijeke i riječni ekosustavi Hrvatske, bio je naziv predstavljanja najvrednijih slatkovodnih ekosustava, u Hrvatskoj koju je napravila svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF, a u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode i neovisnim stručnjacima.
Predstavljanje analize bilo je održano 5. lipnja, kada se obilježava Svjetski dan zaštite okoliša, u Zagrebu u Novinarskom domu, a sudionici su bili Irma Popović Dujmović ispred WWF –a za Mediteranski program, Matija Franković iz Državnog zavoda za zaštitu prirode, dr. Krešimir Žganec izvanredni profesor sa sveučilišta u Zadru koji je predstavio metodologiju i rezultate analize. Vodič za održivu hidroenergiju predstavio je Raimund Mair iz Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav.
Naime Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF,a njen zaštiti znak je panda- mali medvjedoliki biljožder, u suradnji sa nadležnim državnim institucijama napravila je analizu rijeka u regiji koje se ističu po biološkoj raznolikosti riba i očuvanosti staništa.
Kao najvrjednije rijeke identificirane su one koje su u dobro i vrlo dobrom stanju i sa značajnom prisutnošću endemskih i zaštićenih vrsta riba i zaštićenih područja. Analizu je proveo i osnovne rezultate predstavio dr. Krešimir Žganec. „Nakon što je izrađena metodologija analize, krenulo se sa prikupljanjem podataka, od nacionalnih institucija i ostalih, zatim su održana savjetovanja s partnerskim institucijama. Analiza je trajala više od godinu dana, a obuhvatila je četiri zemlje i to: Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Crnu Goru. Rijeke su klasificirane prema tipovima, a onda su podijeljene u riječne segmente – glavne analitičke jedinice. Vrednovani riječni segmenti klasificirani su na temelju riječnog tipa i staništa te njihovog stanja. Stanje rijeke izračunato je na temelju kombinacije vrijednosti pet pokazatelja: hidrologije, kvalitete vode, morfologije korita, obalne vegetacije i upotrebe zemljišta. Svakom je pokazatelju dodijeljena numerička vrijednost, a na temelju numeričkog zbroja stanje riječnih segmenata klasificirano je kao vrlo dobro, dobro, umjereno dobro, slabo ili loše.Svi riječni segmenti u vrlo dobrom i dobrom stanju smatraju se iznimnim riječnim segmentima i oni su smatra se, sposobni zadržati karakteristike biološke raznolikosti
dotične vrste rijeke i staništa „ rekao je dr.Žganec. Uzeti su u obzir i podaci o distribuciji riba s Crvenog popisa IUCN-a endemskih riba i zaštićenih područja za i izračun indeksa ukupne biološke važnosti, TBI – najveća vrijednost je 100, vrednovanog dijela rijeke.Riječni segmenti s ocjenom 80 i 100 u TBI indeksu su segmenti visokog i vrlo visokog prioriteta zaštite. Zbog cjelokupnog pregleda analizirana su i dva dodatna parametra analiza reprezentativnosti i kontinuitet toka.
Za detaljne dobivene podatke i rezultate treba se obratiti dr. Žganecu.
Analizom je obuhvaćeno 296 rijeka ukupne duljine 13.278 km. Ukupna površina sliva tih rijeka je oko 165.000 km2. 66% je ukupna duljina analiziranih rijeka koja je u vrlo dobrom i dobrom stanju što se smatra iznimnim riječnim segmentima a to je dužina od 8.739 km.
Zemlje s najočuvanijim rijekama su slijedeće, ovim redom; Crna Gora s 76% , 898 km, iznimnih rijeka, Hrvatska sa 73%, odnosno 3.301. km, Bsna i Hercegovina s 60% ,odnosno 2.632 km, te Albanija sa isto tako 60% odnosno 1.907. kilometara.
RIJEKA ZRMANJA
U Hrvatskoj je rijeka Zrmanja, duga 69 kilometara, rijeka iznimne pejzažne i biološke raznolikosti te bogata podzenom slatkovodnom faunom. Kanjon rijeke Zrmanje, koja je tipična krška rijeka zaštićeni je krajolik, dok je drugi dio Zrmanje zajedno s pritokom Krupom zaštićen u sklopu parka prirode Velebit nacionalnim Zakonom o zaštiti prirode , a oba pripadaju IUCN-ovj kategoriji V. Obje su rijeke dio mreže Natura 2000. Zato se razvojni planovi trebaju razmatrati u skladu s procedurama koje predviđaju Hrvatski Zakon o zaštiti prirode i mreža Natura 2000. Te su rijeke dodatno zaštićene hvatskim zakonskim propisima o vodama koji su usklađeni s Okvirnom direktivom o vodama.
U rijeci Zrmanji ima 49 vrsta riba, 8 endemskih vrsta riba, 20 vrsta gmazova i 8 vrsta vodozemaca. S tog područja ugrožene su ptice suri orao i orao zmijar.
Vode donjeg toka rijeke Zrmanje koriste se za reverzibilnu hidroelektranu Velebit (akomulacija vode) i umjetno jezero Razovac, sagređeo 1984.
Promjene u hidrološkom režimu i nadogradanja postojećeg sustava hidroelektrane, opasnost su za preživljavanje i stabilnost riblje faune. Opasnost je i onečišćenje vode, krivolov i prodor stranih vrsta.
S lijeva ; dr. Krešimir Žganec, Irma Popović Dujmović, Matija Franjković, zadnji desno: Raimund Mair
U lipnju 2013. godine14 zemalja dunavskog riječnog sliva koje rade u sklopu Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) usvojile su odluku o prihvaćanju dokumenta "Smjernice o održivoj hidroenergetici" u kome je predviđena i zona isključenja. Te će zone od vlada zemalja biti proglašene na onim rijekama i njihovim segmentima koje su od posebnog značaja s obzirom na biološke i ekološke vrijednosti, te bi trebale biti pošteđene hidrienergetskih i infrastrukturnih projekata. U izradi dokumenta sudjelovala je i WWF, IAD, EEA i DEF .
SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA
RIJEKE I RIJEČNI EKOSUSTAVI
Najznačajnije rijeke i riječni ekosustavi Hrvatske, bio je naziv predstavljanja najvrednijih slatkovodnih ekosustava, u Hrvatskoj koju je napravila svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF, a u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode i neovisnim stručnjacima.
Predstavljanje analize bilo je održano 5. lipnja, kada se obilježava Svjetski dan zaštite okoliša, u Zagrebu u Novinarskom domu, a sudionici su bili Irma Popović Dujmović ispred WWF –a za Mediteranski program, Matija Franković iz Državnog zavoda za zaštitu prirode, dr. Krešimir Žganec izvanredni profesor sa sveučilišta u Zadru koji je predstavio metodologiju i rezultate analize. Vodič za održivu hidroenergiju predstavio je Raimund Mair iz Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav.
Naime Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF,a njen zaštiti znak je panda- mali medvjedoliki biljožder, u suradnji sa nadležnim državnim institucijama napravila je analizu rijeka u regiji koje se ističu po biološkoj raznolikosti riba i očuvanosti staništa.
Kao najvrjednije rijeke identificirane su one koje su u dobro i vrlo dobrom stanju i sa značajnom prisutnošću endemskih i zaštićenih vrsta riba i zaštićenih područja. Analizu je proveo i osnovne rezultate predstavio dr. Krešimir Žganec. „Nakon što je izrađena metodologija analize, krenulo se sa prikupljanjem podataka, od nacionalnih institucija i ostalih, zatim su održana savjetovanja s partnerskim institucijama. Analiza je trajala više od godinu dana, a obuhvatila je četiri zemlje i to: Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Crnu Goru. Rijeke su klasificirane prema tipovima, a onda su podijeljene u riječne segmente – glavne analitičke jedinice. Vrednovani riječni segmenti klasificirani su na temelju riječnog tipa i staništa te njihovog stanja. Stanje rijeke izračunato je na temelju kombinacije vrijednosti pet pokazatelja: hidrologije, kvalitete vode, morfologije korita, obalne vegetacije i upotrebe zemljišta. Svakom je pokazatelju dodijeljena numerička vrijednost, a na temelju numeričkog zbroja stanje riječnih segmenata klasificirano je kao vrlo dobro, dobro, umjereno dobro, slabo ili loše.Svi riječni segmenti u vrlo dobrom i dobrom stanju smatraju se iznimnim riječnim segmentima i oni su smatra se, sposobni zadržati karakteristike biološke raznolikosti
dotične vrste rijeke i staništa „ rekao je dr.Žganec. Uzeti su u obzir i podaci o distribuciji riba s Crvenog popisa IUCN-a endemskih riba i zaštićenih područja za i izračun indeksa ukupne biološke važnosti, TBI – najveća vrijednost je 100, vrednovanog dijela rijeke.Riječni segmenti s ocjenom 80 i 100 u TBI indeksu su segmenti visokog i vrlo visokog prioriteta zaštite. Zbog cjelokupnog pregleda analizirana su i dva dodatna parametra analiza reprezentativnosti i kontinuitet toka.
Za detaljne dobivene podatke i rezultate treba se obratiti dr. Žganecu.
Analizom je obuhvaćeno 296 rijeka ukupne duljine 13.278 km. Ukupna površina sliva tih rijeka je oko 165.000 km2. 66% je ukupna duljina analiziranih rijeka koja je u vrlo dobrom i dobrom stanju što se smatra iznimnim riječnim segmentima a to je dužina od 8.739 km.
Zemlje s najočuvanijim rijekama su slijedeće, ovim redom; Crna Gora s 76% , 898 km, iznimnih rijeka, Hrvatska sa 73%, odnosno 3.301. km, Bsna i Hercegovina s 60% ,odnosno 2.632 km, te Albanija sa isto tako 60% odnosno 1.907. kilometara.
RIJEKA ZRMANJA
U Hrvatskoj je rijeka Zrmanja, duga 69 kilometara, rijeka iznimne pejzažne i biološke raznolikosti te bogata podzenom slatkovodnom faunom. Kanjon rijeke Zrmanje, koja je tipična krška rijeka zaštićeni je krajolik, dok je drugi dio Zrmanje zajedno s pritokom Krupom zaštićen u sklopu parka prirode Velebit nacionalnim Zakonom o zaštiti prirode , a oba pripadaju IUCN-ovj kategoriji V. Obje su rijeke dio mreže Natura 2000. Zato se razvojni planovi trebaju razmatrati u skladu s procedurama koje predviđaju Hrvatski Zakon o zaštiti prirode i mreža Natura 2000. Te su rijeke dodatno zaštićene hvatskim zakonskim propisima o vodama koji su usklađeni s Okvirnom direktivom o vodama.
U rijeci Zrmanji ima 49 vrsta riba, 8 endemskih vrsta riba, 20 vrsta gmazova i 8 vrsta vodozemaca. S tog područja ugrožene su ptice suri orao i orao zmijar.
Vode donjeg toka rijeke Zrmanje koriste se za reverzibilnu hidroelektranu Velebit (akomulacija vode) i umjetno jezero Razovac, sagređeo 1984.
Promjene u hidrološkom režimu i nadogradanja postojećeg sustava hidroelektrane, opasnost su za preživljavanje i stabilnost riblje faune. Opasnost je i onečišćenje vode, krivolov i prodor stranih vrsta.
S lijeva ; dr. Krešimir Žganec, Irma Popović Dujmović, Matija Franjković, zadnji desno: Raimund Mair
U lipnju 2013. godine14 zemalja dunavskog riječnog sliva koje rade u sklopu Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) usvojile su odluku o prihvaćanju dokumenta "Smjernice o održivoj hidroenergetici" u kome je predviđena i zona isključenja. Te će zone od vlada zemalja biti proglašene na onim rijekama i njihovim segmentima koje su od posebnog značaja s obzirom na biološke i ekološke vrijednosti, te bi trebale biti pošteđene hidrienergetskih i infrastrukturnih projekata. U izradi dokumenta sudjelovala je i WWF, IAD, EEA i DEF .
HUMANITARNOST
POLJOPRIVREDNICI DONATORI
Ivan Matasić iz sela Čovići u općini Otočac u Lici organizirao je u suradnji s Crvenim križem u Otočcu humanitarnu pomoć za poplavom pogođene ljude i njihovu raseljenu stoku u
Slavoniji.Treba podsjetiti da se na gospodarstvu Ivana Matasića prije dvije godine dogodio veliki požar u kome je spašena samo stoka, dok su gospodarske zgrade izgorjele. Humanošću mnogih poljoprivrednika Ivan Matasić je ponovo sagradio štalu i gospodarske zgrade. Čovjek koji je osjetio bol nemoći zbog katastrofalnog požara lako i brzo je shvatio da pomoć poplavljenima treba uputiti odmah, a ne naknadno.
Do kraja mjeseca svibnja Ivan Matasić je čak dva puta organizirao prikupljanje humanitarne pomoći i te je sudjelovao u odvozu te pomoći.No u sve je bio uključen i Crveni križ i gospođa voditeljica Dragica Cvitković.Razlog uključivanja Crvenog križa je prema riječima farmera Matasića taj što se na taj način o svemu otpremljenom ipak vodi službena evidencija i nitko ne može neargumentirano iznosit netočne podatke o doniranim količinama.
Dirnut informacijama i slikama koje su emitirale Tv stanice, gdje se vidjelo da je voda odnosno poplava, došla do krovova seoskih kuća, nazvao je svog prijatelja Jakšu Lovića u Slavonskom Brodu. Informacije koje je čuo bile su takve da je odlučio da mora pomagati odmah. Prvi puta sa humanitarnom pomoći Ivan Matasić krenuo je već 19.svibnja
Matasić, poljoprivrednik vlasnik tridesetak grla stoke, od čega je 17 muznih krava, koje su prošle godine izdojile 150.000 kilograma mlijeka sa svojim je sumještanima odmah utovario tri kamion-šlepera bala sijena, te u kamion od četiri tone prehrambene namirnice, pitku vodu, nešto higijenskih potrepština i hrane za djecu, a u dio ne popunjenog kamiona ponovo je stavio bale sijena. Sam Ivan Matasić sudjelovao je odvozu humanitarne pomoći koja je odvezena sve do sela Nijemci te do sela Koritna iza Vinkovaca. Šleperi sijena su odvezeni u selo kod Đakova gdje je prema uputi Stožera na terenu bila potrebna pomoć u sijenu za spašenu stoku .
Fotografija iz arhive Ivana Matasića: Na fotografiji su ljudi koji su sudjelovali u prevoženju humanitarne pomoći. Njih je u Slavonskom Brodu, na odmorištu kod Marsonije dočekao Matasićev prijatelj Jakša Lović te su ovdje „s nogu“ nešto pojeli i kratko se odmorili. Osoba u zelenoj majici je Ivan Matasić.
Nakon toga u okolici Otočca se pročulo da Matasić sakuplja humanitarnu pomoć u sijenu, slami, kukuruzu i drugoj hrani za stoku za Slavoniju, te su i drugi poljoprivrednici željeli donirati.Donatora je bilo toliko da je prikupljeno mnogo sijena i slame, toliko da nje bilo dovoljno prijevoznika sa šleperima.Donatori su bili poljoprivredni proizvođači iz Perušiča, Kosinja, okolice Gospića. Tada je Matasić zatražio pomoć Ministarstva poljoprivrede za transport sijena. Ministarstvo je organiziralo HŽ Cargo te je za utovar osigurano 8 teretnih vagona . Pet ih je utovareno u Gospiću, a tri vagona u Ličkom Lešću koji su u petak 30. svibnja transportirani do Đakova.
I kada je Ivan Matasić odvozio sijeno na željezničku stanicu na njegovom je imanju, kasno posije podne, buknuo požar i to u hangaru sa sijenom. Radi li se o ljudsko zlobi ili dječjoj igri, nije otkriveno. Izgorjelo je četrdesetak rolo bala sijena, Matasićevih i njegovog kolege koji tu imao spremljeno sijeno.
Fotografija iz arhive Ivana Matasića; požar u hangaru sa sijenom.
Usprkos tom događaju Matasiću je bilo važno da je pomogao svojim sijenom, organizacijom i svojim angažiranjem u akciji humanitarnosti za poplavljene kuće, ljude i gospodarstva u Slavojini.
OPG CULEK Braća Miroslav i Damir iz Martinske Vesi , u Sisačko moslavačkoj županiji
također su odmah nakon poplave za hranu spašene stoke donirali nekoliko kamiona roto bala sijena. Miroslav je rekao da će uskoro početi košnja sijena, te će imati hrane za krave.
Da podsjetim: Braća Culek su vlasnici farme muznih krava, u veljači ove godine bili su poplavljeni.Poplavu je izazvala rijeka Odra, koja je u jednom dijelu bez nasipa. Voda u visini od oko osamdesetak centimetara prodrla je štalu i krave su morali izvesti van, te su bile smještene u staju kod njihovog prijatelja u susjednom selu. Ostali su tada bez sijena. Poljoprivredni proizvođači iz Istarske županije donirali su im dvjestotinjak roto bala sijena.. (Tekst - blog 21. ožujka 2014.)
Prema podacima ministarstva poljoprivrede na dan 19.svibanj 2o14. godine sa područja Županijske posavine evakuirano je 2520 grla goveda, 20 konja, 3900 svinja i 370 ovaca.
srijeda, 04.06.2014.
POVJERENSTVO ZA EKSPERTIZU NASIPA
U POVJERENSTVU DOMAĆI I STRANI STRUĆNJACI
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina donio je Rješenje o imenovanju Stručnog povjerenstva za izradu ekspertize proboja nasipa kod Rajevog Sela. Prema tom rješenju rok za izradu i dostavu ekspertize je 30. lipnja 2014. godine.
Koordinatorom Povjerenstva imenovan je Dražen Kurečić, pomoćnik ministra za vodno gospodarstvo Ministarstva poljoprivrede.
Za članove Povjerenstva imenovani su nacionalni i međunarodni stručnjaci
Od nacionalnih stručnjaka izabrani su:
1. Prof. dr. sc. Goran Gjetvaj, Pročelnik Katedre za temeljnu hidrotehniku Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
2. Prof. dr. sc. Franjo Verić, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (u mirovini)
Od međunarodnih stručnjaka u povjerenstvo su izabrani:
1. Prof. dr. sc. Laszlo Nagy, Predstojnik Zavoda za geotehniku Građevinskog fakulteta Tehničkog sveučilišta u Budimpešti, Mađarska
2. Prof. dr. sc. Janko Logar, Katedra za mehaniku tla s laboratorijem Fakulteta za građevinarstvo i geodeziju Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija
3. Prof. dr. sc. Jens Christian Refsgaard, Odjel za hidrologiju Geološkog instituta Danske i Grenlanda, Danska
4. M.Sc. Per Sorensen, Voditelj obalnih istraživanja u Danskom obalnom centru, Danska
5. M.Sc. Klaas-Jan Douben, Specijalist hidrauličar, Brabantsedelta, Breda, Nizozemska
utorak, 03.06.2014.
HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA TRAŽI POMOĆ MORHA
HRANE ZA 15 DANA
Prema riječima glasnogovornice Hrvatske poljoprivredne Komore Tajane Radić, Hrvatska poljoprivredna Komora uputila je 3.lipnja dopis Ministarstvu obrane Republike Hrvatske (MORH) u kojem traži pomoć u kamionima kao prijevoznom stredstvu koji bi od osoba koje mogu i žele donirati hranu za stoku, a radi se o sijnenu, kukuruzu i slami prevezli za stoku, koja je spašena s poplavljenog područja. Prema riječima Tajane Radić potrebno je za sada, prema broju donatora kojih ima diljem Hrvatske, 80 kamiona.
Hrvatska poljoprivredna komora kao organizator prikupljanja hrane, prikupila je do sada i poslala 40 kamiona hrane, najviše u sijenu.Punktovi dovoza u istočnoj Slavoniji su BANOVCI, NIJEMCI i OTOK.
Za sada hrane za stoku koja je prikupljena ima dovoljno za narednih 15 dana.
Autoprijevoznici koji su se pokazali kao humani ljudi dobre volje ne mogu prevesti sve donirane količine sijena o svom trošku. Najskuplja stavka je pogonsko gorivo.Naftna kuća Croduks se također uključila u donatarstvo tako što je donirala određenu količinu pogonskog goriva s kojim su prevezene dosadašnje količine.
Prema riječima veterinara Davora Pašalića s terena stoka s poplavljenog područja smještena je na 333 mjesta, odnosno OPG-a, te većih i manjih farmi.
Procjena je ljudi koji vode Hrvatsku poljoprivrednu komoru da će potreba za hranom za stoku koja je spašena s poplavljenog područja, zbog stanja sadašnjih usijeva i muljem zagađenih njiva biti cijele ove kalendarske godine, te sve do završetka vegetacije krmnih kultura slijedeće godine.
nedjelja, 01.06.2014.
49. MEĐUNARODNA VRTNA IZLOŽBA
CVIJEĆE, CVIJEĆE, CVIJEĆE........
Na prostoru oko jezera Bundek održana je od 28.5 do 1.6. 2014. godine 49. Međunarodna vrtna izložba Floraart. Izložba cvijeća i vrtne opreme na obali dvaju jezera bila je priređena na oko 30 hektara na otvorenom. Još oko 2000 četvornih metara izložbenog prostora bilo je uređeno pod bijelim šatorom.Aranžmane od cvijeća predstavilo je oko 150 izlagača iz Hrvatske i desetak izlagača iz zemalja Europe i to Francuske, Mađarske, Italije, Njemačke, Nizozemske i SAD-a.
Floraart je ognizirao Zrinjevac d.d.
Aramžan na otvorenom koji je izradila tvrtka PEVEC.
Druga nagrada za oblikovanje u prostoru: MBM d.o.o. Lučko, meil:mbm@mbm.hr
Uređenje u ambijentu.
U emisiji radio Zagreba "Najljepši školski vrtovi " najljepšim školskim vrtom 2012. bio je proglašen vrt osnovne škole Stjepan Radić iz Gunje, kojg su uređivali učenici snovne škole.
Vrta više nema, bar za sada, jer je uništen u katastrofalnoj poplavi koja je zadesila 16. svibnja općinu Gunju i istok Hrvatske. No fotgrafije s panoa podsjetile su na Floraartu pažljive promatrače, na vrijedne ruke učenika osnovne škole Gunja.
Ovo je tropski cvijet SANDEOVILE porijeklom iz Brazila.Na Floraart ga je donio cvjećar cvjećarnice ROG iz Varaždina.Ovaj impozantan cvijet visok je dva metra, a da bi dosegao ovu veličinu i trebalo mu je tri godine. Prodan je za 1000 kuna. Sadnice toga cvijeta mogu se vidjeti u podnožju ( lijevo) i cijena im je na ovoj izložbi bila 10 kuna.
U jednom dijelu bijelog šatora bili su postavljeni manji štandovi na kojima su bili izloženi unikatni predmeti za upotrebu.
Potpuno posebnom doživjela sam žensku torbicu Tatjanaart desinga, UNIKAT iz Siska čiju fotografiju možete vidjeti.U ruci torbica izgleda vrlo posebno i čini se kao da je izrađena od šećera. Vlasica obrta nije dozvolila fotogtafiranje njenog štanda, osim torbice. No od čega je izrađena, to je poslovna tajna. Cijena torbice je primjerena njenoj ekskluzivnosti.
meil: tatjanaartdesing@gmail.com
SVJETSKI DAN MLIJEKA
BEZ KONZUMACIJE MLJEKA PREHRANA NIJE PRAVILNA !
1.lipanj se već 14 godina obilježava kao Svjetski dan mlijeka.
RAŠELJKA MARAS, predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka - CroMilk za tu je priliku priredila Priopćenje koje mi je poslala, a u kome je navela više informacija o mlijeku koje se odnose i na statistiku i na vrijednost mlijeka kao prehrambene namirnice.
Objavljujem priopćenje Udruge CroMilk.
| < | lipanj, 2014 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | ||||||
Studeni 2024 (45)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter