Marketing
SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA
RIJEKE I RIJEČNI EKOSUSTAVI
Najznačajnije rijeke i riječni ekosustavi Hrvatske, bio je naziv predstavljanja najvrednijih slatkovodnih ekosustava, u Hrvatskoj koju je napravila svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF, a u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode i neovisnim stručnjacima.
Predstavljanje analize bilo je održano 5. lipnja, kada se obilježava Svjetski dan zaštite okoliša, u Zagrebu u Novinarskom domu, a sudionici su bili Irma Popović Dujmović ispred WWF –a za Mediteranski program, Matija Franković iz Državnog zavoda za zaštitu prirode, dr. Krešimir Žganec izvanredni profesor sa sveučilišta u Zadru koji je predstavio metodologiju i rezultate analize. Vodič za održivu hidroenergiju predstavio je Raimund Mair iz Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav.
Naime Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF,a njen zaštiti znak je panda- mali medvjedoliki biljožder, u suradnji sa nadležnim državnim institucijama napravila je analizu rijeka u regiji koje se ističu po biološkoj raznolikosti riba i očuvanosti staništa.
Kao najvrjednije rijeke identificirane su one koje su u dobro i vrlo dobrom stanju i sa značajnom prisutnošću endemskih i zaštićenih vrsta riba i zaštićenih područja. Analizu je proveo i osnovne rezultate predstavio dr. Krešimir Žganec. „Nakon što je izrađena metodologija analize, krenulo se sa prikupljanjem podataka, od nacionalnih institucija i ostalih, zatim su održana savjetovanja s partnerskim institucijama. Analiza je trajala više od godinu dana, a obuhvatila je četiri zemlje i to: Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Crnu Goru. Rijeke su klasificirane prema tipovima, a onda su podijeljene u riječne segmente – glavne analitičke jedinice. Vrednovani riječni segmenti klasificirani su na temelju riječnog tipa i staništa te njihovog stanja. Stanje rijeke izračunato je na temelju kombinacije vrijednosti pet pokazatelja: hidrologije, kvalitete vode, morfologije korita, obalne vegetacije i upotrebe zemljišta. Svakom je pokazatelju dodijeljena numerička vrijednost, a na temelju numeričkog zbroja stanje riječnih segmenata klasificirano je kao vrlo dobro, dobro, umjereno dobro, slabo ili loše.Svi riječni segmenti u vrlo dobrom i dobrom stanju smatraju se iznimnim riječnim segmentima i oni su smatra se, sposobni zadržati karakteristike biološke raznolikosti
dotične vrste rijeke i staništa „ rekao je dr.Žganec. Uzeti su u obzir i podaci o distribuciji riba s Crvenog popisa IUCN-a endemskih riba i zaštićenih područja za i izračun indeksa ukupne biološke važnosti, TBI – najveća vrijednost je 100, vrednovanog dijela rijeke.Riječni segmenti s ocjenom 80 i 100 u TBI indeksu su segmenti visokog i vrlo visokog prioriteta zaštite. Zbog cjelokupnog pregleda analizirana su i dva dodatna parametra analiza reprezentativnosti i kontinuitet toka.
Za detaljne dobivene podatke i rezultate treba se obratiti dr. Žganecu.
Analizom je obuhvaćeno 296 rijeka ukupne duljine 13.278 km. Ukupna površina sliva tih rijeka je oko 165.000 km2. 66% je ukupna duljina analiziranih rijeka koja je u vrlo dobrom i dobrom stanju što se smatra iznimnim riječnim segmentima a to je dužina od 8.739 km.
Zemlje s najočuvanijim rijekama su slijedeće, ovim redom; Crna Gora s 76% , 898 km, iznimnih rijeka, Hrvatska sa 73%, odnosno 3.301. km, Bsna i Hercegovina s 60% ,odnosno 2.632 km, te Albanija sa isto tako 60% odnosno 1.907. kilometara.
RIJEKA ZRMANJA
U Hrvatskoj je rijeka Zrmanja, duga 69 kilometara, rijeka iznimne pejzažne i biološke raznolikosti te bogata podzenom slatkovodnom faunom. Kanjon rijeke Zrmanje, koja je tipična krška rijeka zaštićeni je krajolik, dok je drugi dio Zrmanje zajedno s pritokom Krupom zaštićen u sklopu parka prirode Velebit nacionalnim Zakonom o zaštiti prirode , a oba pripadaju IUCN-ovj kategoriji V. Obje su rijeke dio mreže Natura 2000. Zato se razvojni planovi trebaju razmatrati u skladu s procedurama koje predviđaju Hrvatski Zakon o zaštiti prirode i mreža Natura 2000. Te su rijeke dodatno zaštićene hvatskim zakonskim propisima o vodama koji su usklađeni s Okvirnom direktivom o vodama.
U rijeci Zrmanji ima 49 vrsta riba, 8 endemskih vrsta riba, 20 vrsta gmazova i 8 vrsta vodozemaca. S tog područja ugrožene su ptice suri orao i orao zmijar.
Vode donjeg toka rijeke Zrmanje koriste se za reverzibilnu hidroelektranu Velebit (akomulacija vode) i umjetno jezero Razovac, sagređeo 1984.
Promjene u hidrološkom režimu i nadogradanja postojećeg sustava hidroelektrane, opasnost su za preživljavanje i stabilnost riblje faune. Opasnost je i onečišćenje vode, krivolov i prodor stranih vrsta.
S lijeva ; dr. Krešimir Žganec, Irma Popović Dujmović, Matija Franjković, zadnji desno: Raimund Mair
U lipnju 2013. godine14 zemalja dunavskog riječnog sliva koje rade u sklopu Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) usvojile su odluku o prihvaćanju dokumenta "Smjernice o održivoj hidroenergetici" u kome je predviđena i zona isključenja. Te će zone od vlada zemalja biti proglašene na onim rijekama i njihovim segmentima koje su od posebnog značaja s obzirom na biološke i ekološke vrijednosti, te bi trebale biti pošteđene hidrienergetskih i infrastrukturnih projekata. U izradi dokumenta sudjelovala je i WWF, IAD, EEA i DEF .
Post je objavljen 07.06.2014. u 13:19 sati.