AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 07.06.2014.
SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA
RIJEKE I RIJEČNI EKOSUSTAVI
Najznačajnije rijeke i riječni ekosustavi Hrvatske, bio je naziv predstavljanja najvrednijih slatkovodnih ekosustava, u Hrvatskoj koju je napravila svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF, a u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode i neovisnim stručnjacima.
Predstavljanje analize bilo je održano 5. lipnja, kada se obilježava Svjetski dan zaštite okoliša, u Zagrebu u Novinarskom domu, a sudionici su bili Irma Popović Dujmović ispred WWF –a za Mediteranski program, Matija Franković iz Državnog zavoda za zaštitu prirode, dr. Krešimir Žganec izvanredni profesor sa sveučilišta u Zadru koji je predstavio metodologiju i rezultate analize. Vodič za održivu hidroenergiju predstavio je Raimund Mair iz Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav.
Naime Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF,a njen zaštiti znak je panda- mali medvjedoliki biljožder, u suradnji sa nadležnim državnim institucijama napravila je analizu rijeka u regiji koje se ističu po biološkoj raznolikosti riba i očuvanosti staništa.
Kao najvrjednije rijeke identificirane su one koje su u dobro i vrlo dobrom stanju i sa značajnom prisutnošću endemskih i zaštićenih vrsta riba i zaštićenih područja. Analizu je proveo i osnovne rezultate predstavio dr. Krešimir Žganec. „Nakon što je izrađena metodologija analize, krenulo se sa prikupljanjem podataka, od nacionalnih institucija i ostalih, zatim su održana savjetovanja s partnerskim institucijama. Analiza je trajala više od godinu dana, a obuhvatila je četiri zemlje i to: Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Crnu Goru. Rijeke su klasificirane prema tipovima, a onda su podijeljene u riječne segmente – glavne analitičke jedinice. Vrednovani riječni segmenti klasificirani su na temelju riječnog tipa i staništa te njihovog stanja. Stanje rijeke izračunato je na temelju kombinacije vrijednosti pet pokazatelja: hidrologije, kvalitete vode, morfologije korita, obalne vegetacije i upotrebe zemljišta. Svakom je pokazatelju dodijeljena numerička vrijednost, a na temelju numeričkog zbroja stanje riječnih segmenata klasificirano je kao vrlo dobro, dobro, umjereno dobro, slabo ili loše.Svi riječni segmenti u vrlo dobrom i dobrom stanju smatraju se iznimnim riječnim segmentima i oni su smatra se, sposobni zadržati karakteristike biološke raznolikosti
dotične vrste rijeke i staništa „ rekao je dr.Žganec. Uzeti su u obzir i podaci o distribuciji riba s Crvenog popisa IUCN-a endemskih riba i zaštićenih područja za i izračun indeksa ukupne biološke važnosti, TBI – najveća vrijednost je 100, vrednovanog dijela rijeke.Riječni segmenti s ocjenom 80 i 100 u TBI indeksu su segmenti visokog i vrlo visokog prioriteta zaštite. Zbog cjelokupnog pregleda analizirana su i dva dodatna parametra analiza reprezentativnosti i kontinuitet toka.
Za detaljne dobivene podatke i rezultate treba se obratiti dr. Žganecu.
Analizom je obuhvaćeno 296 rijeka ukupne duljine 13.278 km. Ukupna površina sliva tih rijeka je oko 165.000 km2. 66% je ukupna duljina analiziranih rijeka koja je u vrlo dobrom i dobrom stanju što se smatra iznimnim riječnim segmentima a to je dužina od 8.739 km.
Zemlje s najočuvanijim rijekama su slijedeće, ovim redom; Crna Gora s 76% , 898 km, iznimnih rijeka, Hrvatska sa 73%, odnosno 3.301. km, Bsna i Hercegovina s 60% ,odnosno 2.632 km, te Albanija sa isto tako 60% odnosno 1.907. kilometara.
RIJEKA ZRMANJA
U Hrvatskoj je rijeka Zrmanja, duga 69 kilometara, rijeka iznimne pejzažne i biološke raznolikosti te bogata podzenom slatkovodnom faunom. Kanjon rijeke Zrmanje, koja je tipična krška rijeka zaštićeni je krajolik, dok je drugi dio Zrmanje zajedno s pritokom Krupom zaštićen u sklopu parka prirode Velebit nacionalnim Zakonom o zaštiti prirode , a oba pripadaju IUCN-ovj kategoriji V. Obje su rijeke dio mreže Natura 2000. Zato se razvojni planovi trebaju razmatrati u skladu s procedurama koje predviđaju Hrvatski Zakon o zaštiti prirode i mreža Natura 2000. Te su rijeke dodatno zaštićene hvatskim zakonskim propisima o vodama koji su usklađeni s Okvirnom direktivom o vodama.
U rijeci Zrmanji ima 49 vrsta riba, 8 endemskih vrsta riba, 20 vrsta gmazova i 8 vrsta vodozemaca. S tog područja ugrožene su ptice suri orao i orao zmijar.
Vode donjeg toka rijeke Zrmanje koriste se za reverzibilnu hidroelektranu Velebit (akomulacija vode) i umjetno jezero Razovac, sagređeo 1984.
Promjene u hidrološkom režimu i nadogradanja postojećeg sustava hidroelektrane, opasnost su za preživljavanje i stabilnost riblje faune. Opasnost je i onečišćenje vode, krivolov i prodor stranih vrsta.
S lijeva ; dr. Krešimir Žganec, Irma Popović Dujmović, Matija Franjković, zadnji desno: Raimund Mair
U lipnju 2013. godine14 zemalja dunavskog riječnog sliva koje rade u sklopu Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) usvojile su odluku o prihvaćanju dokumenta "Smjernice o održivoj hidroenergetici" u kome je predviđena i zona isključenja. Te će zone od vlada zemalja biti proglašene na onim rijekama i njihovim segmentima koje su od posebnog značaja s obzirom na biološke i ekološke vrijednosti, te bi trebale biti pošteđene hidrienergetskih i infrastrukturnih projekata. U izradi dokumenta sudjelovala je i WWF, IAD, EEA i DEF .
| < | lipanj, 2014 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | ||||||
Studeni 2024 (45)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter