AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
srijeda, 18.06.2014.
OKRUGLI STOL EKONOMSKOG INSTITUTA
ULOGA ZNANJA
Na ekonomsko institutu u Zagrebu održan je 17. lipnja okrugli stol s temom "Kako pobuditi rast hrvatskoga gospodarstva: uloga znanja"
Sudionici okruglog stola bili su prof. dr. sc. Darko Polšek s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Sonja Radas iz Ekonomskog instituta, prof. dr. sc. Majda Rijavec s Učiteljskog fakulteta i prof. dr. sc. Nenad Zakošek s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
S lijeva: prof dr. Zakošek, prof.drPolšek, prof.dr. Majda Rijavec, dr. Sanja Radas i moderatorica dr. Tajana Barbić
Komentirajući rezultate istraživanja Majda Rijavec, doktorica psihologije je rekla:„Mi nismo kultura koja pogoduje poduzetničkom načinu rada i razmišljanja. Nismo individualistička već kolektivistička kultura koja ima visoku distancu prema moći i poštivanju hijerarhije, ( šef daje zadatke, određuje pravila itd.) i kultura koja ima nisku razinu tolerancije na nesigurnost.Prosječan građanin živi u kulturi koja nije dobra za poduzetništvo jer izbjegava nesigurnost, neuspjeh i rizik. Građani nisu usmjereni na to kako da nešto otvore, već kako da izbjegnu neuspjeh.Hrvatsko kolektivističko društvo otporno je na promjene, nije sklono inovacijama i inicijativi, s vrijednostima socijalne ravnopravnosti i solidarnosti. Više je sklono suradnji nego natjecanju. Prof. dr. Rijavec napisala je preporuke za prevladavanje identificiranih prepreka. Ona kaže da se radi o psihološkim faktorima koji djeluju u sprezi sa širim socijalnim, ekonomskim i političkim faktorima
OBRAZOVANJE
Za konkurentno gospodarstvo važno je obrazovanje. Većina anketiranih građana u istraživanju smatra da su im potrebne više razine obrazovanja kako bi se uspješno ponudili tržištu rada – njih 56,6%. No 33,1% smatra da obrazovanje nije bitno.Tek je svaki drugi ispitanik u posljednjih pet godina sudjelovao u nekom obliku dodatnih obrazovanja. Svega 5 % anketiranih građana smatra da stjecanje doktorata znanosti može pomoći pozicioniranju na tržištu rada.
Prof.dr.Darko Polšek je istakao da elite ne razmišljaju o temama procjene programa u školama. „Tvrde da je dobro imati faks, ali imamo institucionalni okvir koji učenike ne tjera ni na kakvu inovativnost. Brojne prepreke su i pred predavačima kada naprimjer želite predložiti novi kolegij. Moja ideja je da srednje škole budu specijalizirane i nude programe, a ne da sve škole moraju izgledati isto.Nacionalni kurikulum je jako čvrst - ja ne mogu predavati ni u jednoj srednjoj školi, jer te kompetencije nemam . Barijere treba ukidati. Treba uvažavati različitost i individualnost među učenicima. Naprimjer nedavno smo pročitali da je dječak u Koreji sa 13 godina upisao faks. Kod nas ne postoji mogućnost da učenih zbog svojih intelektaulnih sposobnosti preskoči razred osnovne škole, a kamo li da sa 13 godina upiše faks“ – rekao je prof.dr.Pološek
Dr. sc. Sonja Radas istakla je da je važno osvijestiti razvoj znanja i koliko je znanje bitno.
INOVACIJE
Najveći broj inovacija nalazi se u kategoriji malih modifikacija postojećih proizvoda, što je manje zahtijevna aktivnost.najmanje ima novih proizvoda koja otvaraju nova tržišta. Podaci Eurostata pokazuju da po broju patenata na milijun zaposlenih, RH zaostaje za prosjekom u EU.
Danas se smatra da inovacija nastaje ne samo iz ulaganja u istraživanje i razvoj, nego i od šireg spektra znanja i vještina vezanih uz podatke softver, patente, dizajn, nove organizacijske procese i vještine specifične za određenu tvrtku.Prema istraživanju evo koji su čimbenici koji su utjecali na odluku o Ne inoviranju u tvrtki : 1.financiranje i nedostatak sredstava 2. znanje, nedostatak kvalificiranog osoblja i informacija, 3. suradnja, nedostatak suradnje s tehnološkim institucijama 4. potražnja,nedostatak potražnje za inovativnim proizvodima i uslugama 5. zakoni, standardi i porezi
Iako tvrtke ne percipiraju znanje, suradnju i potražnju kao velike probleme, njihov utjecaj stvara negativnu korelaciju na inovacije
Prof.dr. Nenad Zakošek politolog, je rekao da pokazatelji ekonomskog razvoja u posljednih 25 godina govore da je Hrvatska bila manje uspješna od drugih postsocijalističkih zemalja što je izraženo u bruto domaćem proizvodu po stanovniku iskazano u paritetu kupovne moći. Zemlje manje razvijene do 1990. su u međuvremenu postale uspješnije, a to su Latvija, Estonija, Poljska, Slovačka, a manje razvijene kao što su Rumunjska i Bugarska su smanjile svoj zaostatak. Prevladava mišljenje da je glavni uzrok zaostajanja Hrvatske politički sustav koji čak stvara prepreke ekonomskom razvoju.
Moderatorica je bila dr. sc. Tajana Barbić, stručna savjetnica u Ekonomskom institutu.
Istraživanje su potaknuli i financijski podržali članovi Kluba EIZ-a, tvrtke Agrokor d.d., Atlantic Grupa d.d., Pliva Hrvatska d.o.o. i Privredna banka Zagreb d.d., a proveli su ga istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb.
Istraživanje predstavljeno na okruglom stolu može se detaljno vidjeti na web stranicama Ekonomskog instituta Zagreb www.eizg.hr
Istraživanje je u pdf obliku na 56 stranica „Klub Ekonomskog instituta. Kako pobuditi rast hrvatskog gospodarstva?“
Drugi okrugli stol pod naslovom "Kako pobuditi rast hrvatskoga gospodarstva: odrednice konkurentnosti"održati će se krajem rujna 2014. godine.
ANKETNO ISTRAŽIVANJE EKONOMSKOG INSTITUTA JE OBUHVATILO uzorak od 37 velikih, 63 srednjih i 73 malih pduzeća, uzorak od 502 građana i 30 stručjaka eksperata.
| < | lipanj, 2014 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | ||||||
Studeni 2024 (45)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter