Marketing
OKRUGLI STOL EKONOMSKOG INSTITUTA
ULOGA ZNANJA
Na ekonomsko institutu u Zagrebu održan je 17. lipnja okrugli stol s temom "Kako pobuditi rast hrvatskoga gospodarstva: uloga znanja"
Sudionici okruglog stola bili su prof. dr. sc. Darko Polšek s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Sonja Radas iz Ekonomskog instituta, prof. dr. sc. Majda Rijavec s Učiteljskog fakulteta i prof. dr. sc. Nenad Zakošek s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
S lijeva: prof dr. Zakošek, prof.drPolšek, prof.dr. Majda Rijavec, dr. Sanja Radas i moderatorica dr. Tajana Barbić
Komentirajući rezultate istraživanja Majda Rijavec, doktorica psihologije je rekla:„Mi nismo kultura koja pogoduje poduzetničkom načinu rada i razmišljanja. Nismo individualistička već kolektivistička kultura koja ima visoku distancu prema moći i poštivanju hijerarhije, ( šef daje zadatke, određuje pravila itd.) i kultura koja ima nisku razinu tolerancije na nesigurnost.Prosječan građanin živi u kulturi koja nije dobra za poduzetništvo jer izbjegava nesigurnost, neuspjeh i rizik. Građani nisu usmjereni na to kako da nešto otvore, već kako da izbjegnu neuspjeh.Hrvatsko kolektivističko društvo otporno je na promjene, nije sklono inovacijama i inicijativi, s vrijednostima socijalne ravnopravnosti i solidarnosti. Više je sklono suradnji nego natjecanju. Prof. dr. Rijavec napisala je preporuke za prevladavanje identificiranih prepreka. Ona kaže da se radi o psihološkim faktorima koji djeluju u sprezi sa širim socijalnim, ekonomskim i političkim faktorima
OBRAZOVANJE
Za konkurentno gospodarstvo važno je obrazovanje. Većina anketiranih građana u istraživanju smatra da su im potrebne više razine obrazovanja kako bi se uspješno ponudili tržištu rada – njih 56,6%. No 33,1% smatra da obrazovanje nije bitno.Tek je svaki drugi ispitanik u posljednjih pet godina sudjelovao u nekom obliku dodatnih obrazovanja. Svega 5 % anketiranih građana smatra da stjecanje doktorata znanosti može pomoći pozicioniranju na tržištu rada.
Prof.dr.Darko Polšek je istakao da elite ne razmišljaju o temama procjene programa u školama. „Tvrde da je dobro imati faks, ali imamo institucionalni okvir koji učenike ne tjera ni na kakvu inovativnost. Brojne prepreke su i pred predavačima kada naprimjer želite predložiti novi kolegij. Moja ideja je da srednje škole budu specijalizirane i nude programe, a ne da sve škole moraju izgledati isto.Nacionalni kurikulum je jako čvrst - ja ne mogu predavati ni u jednoj srednjoj školi, jer te kompetencije nemam . Barijere treba ukidati. Treba uvažavati različitost i individualnost među učenicima. Naprimjer nedavno smo pročitali da je dječak u Koreji sa 13 godina upisao faks. Kod nas ne postoji mogućnost da učenih zbog svojih intelektaulnih sposobnosti preskoči razred osnovne škole, a kamo li da sa 13 godina upiše faks“ – rekao je prof.dr.Pološek
Dr. sc. Sonja Radas istakla je da je važno osvijestiti razvoj znanja i koliko je znanje bitno.
INOVACIJE
Najveći broj inovacija nalazi se u kategoriji malih modifikacija postojećih proizvoda, što je manje zahtijevna aktivnost.najmanje ima novih proizvoda koja otvaraju nova tržišta. Podaci Eurostata pokazuju da po broju patenata na milijun zaposlenih, RH zaostaje za prosjekom u EU.
Danas se smatra da inovacija nastaje ne samo iz ulaganja u istraživanje i razvoj, nego i od šireg spektra znanja i vještina vezanih uz podatke softver, patente, dizajn, nove organizacijske procese i vještine specifične za određenu tvrtku.Prema istraživanju evo koji su čimbenici koji su utjecali na odluku o Ne inoviranju u tvrtki : 1.financiranje i nedostatak sredstava 2. znanje, nedostatak kvalificiranog osoblja i informacija, 3. suradnja, nedostatak suradnje s tehnološkim institucijama 4. potražnja,nedostatak potražnje za inovativnim proizvodima i uslugama 5. zakoni, standardi i porezi
Iako tvrtke ne percipiraju znanje, suradnju i potražnju kao velike probleme, njihov utjecaj stvara negativnu korelaciju na inovacije
Prof.dr. Nenad Zakošek politolog, je rekao da pokazatelji ekonomskog razvoja u posljednih 25 godina govore da je Hrvatska bila manje uspješna od drugih postsocijalističkih zemalja što je izraženo u bruto domaćem proizvodu po stanovniku iskazano u paritetu kupovne moći. Zemlje manje razvijene do 1990. su u međuvremenu postale uspješnije, a to su Latvija, Estonija, Poljska, Slovačka, a manje razvijene kao što su Rumunjska i Bugarska su smanjile svoj zaostatak. Prevladava mišljenje da je glavni uzrok zaostajanja Hrvatske politički sustav koji čak stvara prepreke ekonomskom razvoju.
Moderatorica je bila dr. sc. Tajana Barbić, stručna savjetnica u Ekonomskom institutu.
Istraživanje su potaknuli i financijski podržali članovi Kluba EIZ-a, tvrtke Agrokor d.d., Atlantic Grupa d.d., Pliva Hrvatska d.o.o. i Privredna banka Zagreb d.d., a proveli su ga istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb.
Istraživanje predstavljeno na okruglom stolu može se detaljno vidjeti na web stranicama Ekonomskog instituta Zagreb www.eizg.hr
Istraživanje je u pdf obliku na 56 stranica „Klub Ekonomskog instituta. Kako pobuditi rast hrvatskog gospodarstva?“
Drugi okrugli stol pod naslovom "Kako pobuditi rast hrvatskoga gospodarstva: odrednice konkurentnosti"održati će se krajem rujna 2014. godine.
ANKETNO ISTRAŽIVANJE EKONOMSKOG INSTITUTA JE OBUHVATILO uzorak od 37 velikih, 63 srednjih i 73 malih pduzeća, uzorak od 502 građana i 30 stručjaka eksperata.
Post je objavljen 18.06.2014. u 09:27 sati.