Marketing
SNAGA HRVATSKE HRANE - VOĆE I POVRĆE
NEDOSTAJE STRATEGIJA NA NIVOU DRŽAVE
Pod naslovom Snaga hrvatske hrane: voće i povrće Poslovni dnevnik je održao okrugli stol u restoranu BoN Apetit u Zagrebu u srijedu 11.lipnja. Novinarka Poslovnog dnevnika Božica Babić bila je moderatorica okruglog stola na kome su gosti bili: Miljenko Rakić iz Ministarstva poljoprivrede, Dražen Miloloža iz Hrvatske gospodarske komore, Sanja Miloš iz Agencije za hranu u Osijeku, Željko Banjavčić voćar i predsjednik Hrvatskog voćarskog saveza, Antun Plivelć vlasnik tvrtke Gomolava d.d. u čijem je vlasništvu hladnjača voća i povrća i Zvonimir Belić vlasnik tvrtke Zarja Grupa d.d. koja proizvodi rajčicu.
Slijeva: Božica Babić, Miljenko Rakić i Dražen Miloloža
Tema okruglog stola bilo je voće i povrće i veliki uvoz voća i povrća u Hrvatsku
Moderatorica Božica Babić okrugli stol je započela s pitanjem zašto je austrijska rajčica ukusnija od one koja raste u Baranji ili na nekom drugom mjestu u Hrvatskoj?Zašto Hrvatska uvozi velike količine voća i povrća? Na koji način povećati proizvodnju i smanjiti uvoz?
Proizvodnja voća odvija se na 27 ooo hektara, a uvoz je prošle godine bio 150 milijuna dolara, što je količina oko 130 000 tona voća. Dostatna je samo proizvodnja mandarina koje se izvoze, a izvozi se nešto višnje i mrkve. Povrće se proizvodi na površini od šest do sedam tisuća hektara. U proizvodnji dostatan je samo kupus, a ostalo rajčica, krumpir, mrkva… se uvozi .
Dražen Miloloža je rekao da Hrvatska proizvodi dva do tri puta više mandarina od domaćih potreba i višak se izvozi . Mandarina je tražena, izvozi se po Europi, a traže se i nova tržišta izvoza.Proizvodnja se u 2015 može povećati kroz mjere ruralnog razvoja i kroz direktne potpore u jamstvenom fondu“ rekao je Dražen Miloloža.
Željko Banjavčić
Predsjednik hrvatskog voćarskog saveza Željko Banjavčić rekao je da hrvatski voćari proizvode dovoljno jabuka za hrvatske potrebe, da bi mogli i izvoziti ali da usprkos tome nije osiguran izvoz. Situaciju u voćarstvu Banjavčić je sarkastično sročio u rečenicu „proizvodnju smo prepustili uvozu i lobijima“. Istakao je da voćari nemaju osnovnih informacija bez kojih se teško može napredovati u proizvodnji, a to je „nemamo spiskove sortimenata, ni spiskove površina pod proizvodnjom po sortama.“ Banjavčić je također rekao da su on i neke kolege osnovali zadruge i udruge, “ Međutim ipak nakon 10 godina nemamo hladnjače i to je problem“ Banjavčić je podsjetio da su voćari 2013. upozoravali da će imati veće kapacitete voća, posebno jabuka zbog dobrog uroda. No nitko nije za voćare učinio ništa niti rekao voćarima gdje smjestiti voće. Danas se između 50 i 70 tisuća tona voća i povrća nema gdje smjestiti.
Antun Plielić
Antun Plivelić koji ima hladnjaču i trgovac je voćem, a najviše trguje jabukom i sada je rekao ono što već godinama ponavlja, a to je da voćari nemaju završenu investiciju. „Voćarima poljoprivrednim proizvođačima je kroz državne potpore dana investicija za podizanje voćnjaka, ali voćari nemaju sortirnice i skladišta odnosno hladnjače gdje bi čuvali voće i u datom trenutku voće na tržištu prodavali. Samo podizanje voćnjaka je nezavršena investicija“- rekao je Plivelić.I ovom prigodom je Plivelić rekao da nije dobio poticaj za hladnjaču, ali da je preživio. Prepričao je kako je u jednom trenutku potražnje za jabukom početkom ove godine tražio jabuku od proizvođača po cijeni od 1,80 kn, a tajnik Voćarskog saveza je dao izjavu da je to sramoto niska cijena te je nagovorio ljude da ne prodaju, već da čekaju. „I oni su čekali i propali“ – rekao je Plivelić. Plivelić je rekao i to da u ovoj situaciji traži modus da mu proizvođač bude partner sa 0,25 centi po kilogramu jabuke.Naglasio je da voćari ne smiju podleći euforiji krčenja voćnjaka.
I Banjavčić i voćar Branko Branković koji je sjedio u publici, ima 18 hektara voćnjaka rekli su da su željeli, se sastati na nivou Voćarskog saveza sa ministrom poljoprivrede Jakovinom, ali svi su pokušaji sastanka ostali bezuspješni. Njihov je zaključak da se ministar Jakovina nema pravo ne odazivati na sastanak kada ga traže poljoprivredni proizvođači bilo kog sektora.
LOŠA KOMUNIKACIJA I LOŠA SURADNJA
Zvonimir Belić ima hidroponsku proizvodnju rajčica u plasteniku. On je rekao da su „svi problemi povezani i zato se malo izvozi, ali da je veliki razlog u lošoj komunikaciji i lošoj suradnji između ljudi koji su ključni za izvoz. Generalno nedostaje strategija na nivou države odnosno resornog ministarstva. Jer netko treba napisati i reći čime se treba na teritoriju Hrvatske baviti, što proizvoditi, u kojim količinama.
Nakon toga na redu je proizvođač, što treba skladištiti, gdje skladištiti, koji su kapaciteti Zvonimir Belić je rekao da situacija nije ohrabrujuća već je crna.
Zvonimir Belić
Belić je zatim kratko analizirao te je rekao da rajčice nema u proizvodnji jer nema kapaciteta za njenu proizvodnju, problem je i subvencioniranje, jer tko može stići progres rasta jednog proizvoda. Trend u Europi je lokalna proizvodnja Problem u Hrvatskoj je i deklariranje proizvoda.
Belić je kratko rezimirao „ Onaj tko u poljoprivredi nije riješio proizvodnju, nema viškova. Vrijednost tržišta voća i povrća veća je od vrijednosti pšenice. Tržište voća i povrća je najvažnija aktivna uloga države u uređenju tržišta. Interes ministarstva poljoprivrede mora biti da dogovori modele uređenja tržišta.
Moderatorica ,novinarka Božica Babić je podsjetila da prehrambeni kapaciteti koji prerađuju voće i povrće, a koje Hrvatska ima, jer ima prehrambenu industriju, nema dovoljno sirovine. Dolina Neretve bogata je nasadima mandarina, ali tu nema nikakve prerađivačke industrije. Miloloža je rekao da problem treba rješavati stvaranjem proizvođačkih organizacija, kako bi na tržište proizvođači izlazili s velikom količinom, te da treba pomagati i edukacijom i organizacijom. Proizvođači trebaju biti spremni i na manjkove i na viškove proizvoda. Treba raditi kvalitetna bilanciranja da znamo čime raspolažemo.“
Sanja Miloš iz Hrvatske agencije za hranu, istakla je da je moderna proizvodnja nemoguća bez uporabe pesticida, ali da se koriste samo oni koji su dopušteni i propisani zakonom. Od 2007. godine sve se više i detaljnije analiziraju uzorci domaćih i uvoznih namirnica te su ti podaci i javno dostupni.
Miljenko Rakić nije ništa mogao reći o skoroj strategiji u proizvodnji voća i povrća. Rekao je da je strategija stvar kabineta ministarstva poljoprivrede.
U publici je sjedila glasnogovornica Hrvatske poljoprivredne komore Tajana Radić koja je rekla da je potrebnoda resorno ministarstvo izradi strategiju proizvodnje i da se formira Odbor za tržište.
Post je objavljen 16.06.2014. u 21:22 sati.