AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
utorak, 30.03.2010.
SAMO 37 PROJEKATA ZA SREDSTVA IZ IPARD PROGRAMA
Završen je Prvi krug natječaja za sredstva iz IPARD programa za Mjeru 101. imenom „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ i Mjeru 103.“ Unapređenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda“.
Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja natječaj je raspisalo 21.12.2009. a natječaj je trajao od 4.1. - 4.3. 2010. godine. ( raspisan natječaj, AgroPolitika 29.12.2009.)
Za obje Mjere Uprava za ruralni razvoj zaprimila je ukupno 37 natječajnih prijava, s ukupnom vrijednošću ulaganja od 141.150.106,87 kn. Vrijednost zahtijevane potpore iznosi ukupno 74.199.997,64 kn.
Na Mjeru 101. odnosi se 26 projekata, odnosno natječajnih prijava, a njihova vrijednost je 62.520.505,62 kn.
Za Mjeru 103. stiglo je 11 projekata čija je ukupna vrijednost 78.629.601,25 kn.
Budući da su projekti u početnoj fazi obrade, još nema podataka o broju odbijenih i odobrenih projekta.
S obzirom da u IPARD programu ima oko milijun eura koje poljoprivrednici kroz projekte mogu povući u ovom pred pristupnom razdoblju prije ulaska u EU kako bi svoje djelatnosti osuvremenili i učinili proizvodnju konkurentnijom, 37 natječajnih prijava je iznimno mali broj projekata koji su stigli na natječaj.
četvrtak, 25.03.2010.
U PRIPREMI TRGOVINA DOMAĆIH PROIZVODA U AVENUE MOLLU
Mnogi hrvatski poljoprivredni proizvođači nemaju tržište za proizvode koje stvaraju na svojim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG). Ne zato što ti proizvodi nemaju kvalitetu već prije svega zato što sistem trgovine u RH na proizvode s OPG-a ne gleda kao na zanimljivu ponudu, već su ti proizvodi u indiferentnom položaju. Zašto, teško je reći. Jer dok kroz medije slušamo i čitamo kako se u svijetu cijeni hrana koja je domaća i koja nije industrijski proizvedena, u našoj zemlji proizvodima s OPG-a gotovo da nema mjesta. A mnogi od tih proizvoda imaju i ekološku markicu, koja garantira ekološku proizvodnju.
Trgovački lanci OPG proizvođače odbijaju s obrazloženjem „ nemate dovoljno proizvoda da biste mogli s nama raditi cijele godine“. Zato domaći proizvodi; sirevi kravlji, ovčiji i koziji, med, maslinovo ulje, domaći kolači, slavonski kulen, dalmatinski pršut i panceta, voćne rakije, prirodni voćni sokovi, domaći đemovi, kupinovo vino i sirupi, lavanda, i drugi proizvodi teško nalaze tržište jer takvi proizvodi nemaju stalno mjesto svoje prodaje. Županije periodično organiziraju prodajne dane tipa „Proizvodi hrvatskog sela“ kakvi se u Zagrebu organiziraju nekoliko puta godišnje i uglavnom ništa više od toga.
Domaći voćari i povrćari nisu u ništa boljoj poziciji.Traže tržište u mnogobrojnim prodajnim lancima u RH, ali ga teško nalaze. Strani prodajni lanci prioritet daju uvoznom voću i povrću. Domaći koncern također ne želi raditi s malim proizvođačima. Zato se proizvođači udružuju i prodaju pojedinim otkupljivačima, koji onda zapravo kao posrednici nastupaju pred koncernom. I nakon takve prodaje dolazi najteži dio, teži – kažu proizvođači i od proizvodnje – treba naplatiti, odnosno doći do novca za predani, odnosno prodani proizvod.
A što je tek s proizvodima rađenih rukom od zlatoveza; torbicama, remenjem, naušnicama, prslucima i slikama - od kojih je svaki predmet unikat, zatim ručno pletenim odjevnim predmetima kakve njeguju „Petrine pletilje„ predmetima od kože i krzna, brojnim suvenirima od stakla, keramike, kamena, metala, keramičkih slikama u terakoti, pletenim proizvodima od šibe i trske, cekerima pletenim od lušćnja što je stari zanat, suvenirima brodova od orahova trešnjimna i maslinova drveta, lutkicama u narodnim nošnjama i mnogim drugima. Gdje je njihov prodajni prostor? Mnoge od tek ovih nabrojenih predmeta turisti nikada i ne vide, niti znaju da postoje, niti su im ponuđeni na kupnju. A sličnih proizvoda koji nastaju na registriranim radionicama i na OPG-ima koji njeguju stare zanate ima još mnogo.
FLAMEN d.o.o OTVARA „Bakinu špajzu“
I onda se početkom ove godine pojavila tvrtka koja ima volje i želje organizirati prodaju proizvoda s OPG-a. Projekt je nazvan „ Bakina špajza“, a voditeljica projekta je Koraljka Došen, a direktor Igor Jurak.
Prodaja proizvoda s OPG-a biti će u Avenue Mall-u, na adresi Avenija Dubrovnik 16 u Zagrebu u prostoru od 55 kvadratnih metara, na nivou minus dva. Lokacija je zapažena već i stoga što se s podzemnog parkirališta ulazi u trgovinu, što ujedno osigurava i pristupačan dovoz artikala u trgovinu.
Prema riječima Koraljke Došen u planu je plasiranje proizvoda proizvođača koji proizvode na svojim OPG -ima iz cijele zemlje, te otvaranje takvih trgovina i u regijama. U asortimanu će biti svi proizvodi hrvatskog sela počevši od sira i vrhnja, domaćih sireva raznih okusa, mesnih proizvoda, svježeg voća i povrća, domaćih kolača , meda, sira itd. Trgovina će biti otvorena tijekom mjeseca travnja.
PROIZVOĐAČI OPG KOJI TRAŽE PLASMAN SVOJIH PROIZVODA MOGU SE JAVITI NA SLIJEDEĆE meil adrese: bakina.spajza@gmeil.com i info.flamen@gmail.com, na mobitel Koralje Došen 095 534 84 93 i telefon i faks broj : 01 6191 853 .
Suradnja tvrtke FLAMEN d.o.o realizira se kroz PRISTUPNICU i PRAVILNIK grupe poljoprivrednih proizvođača gdje su istaknuta pravila poslovanja, točnije obveze tvrtke FLAMEN d.o.o prema članovima poljoprivrednim proizvođačima i obrnuto. Propisana je članarina koja iznosi 2 800 kn je godišnja, plaća se u četiri rate, a sa sobom nosi i određene pogodnosti, poput nabave repromaterijala, analiza i ispitivanje tla, marketinga poljoprivrednih proizvoda i više drugih pogodnosti.
Sklapa se Zastupnički ugovor putem kojeg proizvođač određuje prodajnu cijenu, i na nju nema dodatne nadogradnje cijene. Za prodaju se plaća maloprodajna naknada koja ovisi o ostvarenoj prodaji.
Proizvodi će se nuditi i hotelima, restoranima, javnoj nabavi, školama i ostalim zainteresiranim subjektima.
četvrtak, 18.03.2010.
SUSTAV ARKOD
ZEMLJIŠNO VLASNIŠTVO NA DIGITALNIM KARTAMA
U Hrvatskoj je u tijeku uspostava sustava identifikacije zemljišnih parcela. Sustav se zove ARKOD, a uspostavlja se na temelju digitalnih ortofoto karata u mjerilu 1:5 000 koje služe za interpretaciju i određivanje površina poljoprivrednog zemljišta.To je grafička evidencija poljoprivrednog zemljišta i onog koje je u posjedu poljoprivrednika kao i onih parcela koje su poljoprivrednici uzeli u zakup. ARKOD je preduvjet za dobivanje poticaja za poljoprivrednu proizvodnju na nacionalnom nivou od početka 2011., a za europske potpore ulaskom Hrvatske u EU. Poljoprivrednici koji ne evidentiraju svoje parcele u ARKOD sustavu, nakon ulaska Hrvatske u EU neće moći dobiti poticaje od EU.
Digitalne ortofoto karte koje su načinjene avio snimanjem tijekom 2006. i 2007. preuzete su od Geodeteske uprave u siječnju i veljači 2009. godine. U lipnju 2009. započela su preostala snimanja Hrvatskog teritorija, a do sredine 2010. godine biti će dostupni svi listovi ortofoto snimaka čitave Hravtske.
I NEUPISANA GOSPODARSTVA U UPISNIK
Upis u sustav identifikacijskih zemljišnih parcela je besplatan. Upis je započeo u srpnju 2009. godine a trebao bi završiti će do kraja 2010. godine. Provodi se za sada u 11 županija, a od ožujka i travnja upis zemljišta u ARKOD početi će i u preostalih 10 županija.
Upis u ARKOD provodi se u Agencijama za plaćanje u poljoprivredi, koje su osim na državnoj razini, u osnivanju i na regionalnoj razini. Naime, njihova ukupna popunjenost djelatnicima biti će tek početkom 2011. No Agencije su osposobljene da mogu obavljati upis u ARKOD. Uz prethodnu najavu i poziv poljoprivredniku iz Agencije, upis u ARKOD obavlja se u uredima gdje su poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, te u uredima Hrvatske poljoprivredne agencije. Svrha je dolaska poljoprivrednika u Agenciju, da na digitalnim ortofoto kartama identificira parcele u svom vlasništvu i parcele koje obrađuje.Sa sobom treba ponijeti dokumente koji potvrđuju njihovo vlasništvo nad određenom zemljom( posjedovni list) ili potvrdu o korištenju zemljišta ovjerenu od javnog bilježnika, iskaznicu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te osobnu iskaznicu.
Do ulaska Hrvatske u EU, Upisnik poljoprivrednih gospodarstva i dalje će biti osnovna evidencija, koja će se koristiti u poljoprivredi za dodjelu poticaja po površini. Namjera je Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja da se u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava upiše i preostalih 50-ak tisuća gospodarstava, a onaj tko nije upisan u Upisnik prije uspostave ARKODA, moći će oba upisa izvršiti istovremeno.
Ulaskom u EU biti će uvedeno jedinstveno plaćanje po gospodarstvu.Sve nove zemlje članice primjenjuju jedinstven način plaćanja za poticaje koji uključuje kombinaciju sredstava iz nacionalnih proračuna i sredstava iz fondova EU.Visina iznosa poticaja biti će poznata tek nakon završetka pregovaračkog procesa za pristupanje EU.Biti će osnovan i integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) za kontrolu plaćanja u poljoprivredi kojim zemlje članice EU dodjeljuju, prate i kontroliraju plaćanja poticaja poljoprivrednicima.
srijeda, 17.03.2010.
AKCIJSKI PLAN JE 7% EKO POVRŠINA
POD EKOLOŠKOM POLJOPRIVREDOM U RH
JE 14.193 ha, ODNOSNO 1,29 %
POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA
U četvrtak 11. ožujka u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja održana je prva stručna radionica s naslovom
„ Izrada radnog nacrta Akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede u RH 2010-2015 godine“.
Radionicu su vodili Tomislav Petrović dipl. ing. agr. načelnik odjela ekološke i integrirane poljoprivrede pri Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, i mr. Ranko Tadić dipl. ing. agr. konzultant na projektu.
Prema riječima ing.Tomislava Petrovića ekološka poljoprivreda je poseban oblik bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom gdje su isključena zaštitna sredstva iz proizvodnje, gdje je gnojidba minimalna i gdje se raditi po principu održivosti ekološke proizvodnje, s ciljem da se dobije proizvod koji je zdrav za prehranu. Prema podacima s kraja 2009. u Hrvatskoj je bilo 817 osoba i pravnih subjekata koji se bave ekološkom poljoprivredom, na ukupno 14.193 ha, u što ulaze oranice, njive, livade, voćnjaci, vinogradi, maslinici… To je 1,29 % ukupnih poljoprivrednih površina u RH. „Uvjeta u ekološkoj poljoprivredi za ulazak u EU u broju hektara – nema. Htio bih istaći“ – kaže načelnik ing. Petrović „ da naši poljoprivredni proizvođači koji se bave konvencionalnom proizvodnjom trebaju razmišljati o budućnosti te se odlučiti za eko poljoprivredu. Put do ekološke poljoprivrede vodi od konvencionalne preko integrirane poljoprivrede, za koju je napravljen i Pravilnik, pa do višeg oblika poljoprivredne proizvodnje- ekološke proizvodnje. Na taj ćemo način povećati površine pod ekološkom proizvodnjom.“
REALNO JE 7% POD EKOLOŠKOM POLJOPRIVREDOM
_ Kakav je smisao i svrha Akcijskog plana 2010. -2015. ?
Načelnik odjela za ekološku i integriranu poljoprivredu ing. agr. Tomislav Petrović kaže „ Akcijskim planom će biti propisane određene mjere, određena financijska sredstva, uvjeti za potporu svima onima koji će se baviti eko poljoprivredom kako bi od 2010. do 2015. godine došli do 7% površina pod ekološkom poljoprivredom u RH. To smatramo realnim ciljem, a ako u spomenutom vremenu i dignemo ekološku poljoprivredu na 8% to će biti uspjeh za nas. “
Mr. Ranko Tadić dipl.ing.agr.konzultant je na projektu ispred Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja i Njemačkog društva za tehničku suradnju. Volonterski je upravitelj „Agri Bio Cert“ Zadruge za obavljanje stručnog nadzora i ugovorne kontrole robe, koja je akreditirana za nadzor u ekološkoj proizvodnji, preradi i uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a registrirana je u Omišlju. Mr. Ranko Tadić kaže „Nacrt Akcijskog plana predstaviti ćemo u tri hrvatske regije da bismo dobili njihove komentare , a na taj način izmjene i dopune: Svi su pozvani, posebno potrošači, da se sa svojim mišljenjem priključe do kraja svibnja mjeseca i da se izjasne kakvu hranu hoće ; ekološku ili konvencionalnu ( meil: ranko.tadic@ri.t-com.hr ) „
Radionica za panonski dio Hrvatske s predstavnicima iz pet županija : Virovitičko podravske, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske održati će se 6. svibnja.
Radionica za primorski i planinski dio Hrvatske za sedam županija Istarsko, Primorsko-goransku, Zadarsku, Ličko-senjsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku i Dubravačko-neretvansku, održati će se u Dubrovniku 8. travnja a za stručnu podlogu će imati Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Dalmaciji izrađen 2009.
Sjeverozapadna Hrvatska i predstavnici županija Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke , Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske, Zagrebačke i Grada Zagreba održati će sastanak 22. travnja.
Konzultant mr. Tadić je rekao ako Hrvatska uđe nespremna u EU da će izvlačiti manje novca iz blagajne EU.“ Što će biti više površina i više eko proizvođača to će više novca biti iz Bruxellesa iz ogro okolišnih mjera. A kako imamo malo površina biti će i malo novca“- stav je mr. Tadića On je mišljenja da bi upravo sada savjetnici za poljoprivredu koji inače rade na terenu trebali razgovarati sa poljoprivrednicima i poticati ih na prelazak na ekološku proizvodnju hrane. No ti savjetnici sada imaju zadatak raditi na ARKOD-u. ARKOD je naime upis zemljišnih parcela na temelju digitalnih orto foto karata.
Tijekom radionice je iznesen i podatak da u RH na 817 eko proizvođača ima 60 registriranih uvoznika eko hrane, dok je u Italiji 44.371 proizvođač i ona ima 200 uvoznika eko hrane. Na svjetskom tržištu prošle godine vrijednost ekološke hrane iznosila je oko 50 milijardi američkih dolara, a 26 milijardi od toga odnosilo se na Europsko tržište .
utorak, 09.03.2010.
SPORAZUM O POTICAJU ZA PROLJETNU SJETVU
Prosvjed poljoprivrednika koji je započeo u ponedjeljak 1. ožujka u Požeštini u Ferovcu pokraj Kutjeva, završio je službeno rano iza ponoći u ponedjeljak 8. ožujaka kompromisnim dogovorom između predstavnika poljoprivrednika i ministara poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja Petra Čobankovića.
Sadržaj prijedloga koji čini Sporazum o načinu rješavanja potraživanja poljoprivrednika od strane resornog ministarstva, četiri puta bio je na stolu kao ponuđena opcija rješenja prosvjeda – od strane ministarstva i Vlade. I tek je posljednji put prihvaćen. Sadržaj točaka koje čine Sporazum, napravljen je kako kaže ministar Čobanković u skladu s raspoloživim financijskim mogućnostima Vlade.
Da podsjetim, prvi sastanak, na koji glavni predstavnici poljoprivrednika prosvjednika nisu došli, održan je 5.3 u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Kasno popodne istoga dana ministar Čobanković otišao je u Slavoniju k prosvjednicima i tamo su u Kutjevu održani pregovori koji su trajali nekoliko sati, iza ponoći, a onda su prekinuti, bez postignutog dogovora. „Kako je jutro pametnije od večeri“ kaže poslovica i prosvjednici, koji su vjerovali, a možda je vjerovao i ministar, kako će dogovor postići narednoga dana, u subotu, kada su pregovori zakazani u podne u Đakovu.
No već nakon dva sata pregovori su prekinuti bez dogovora. Vijesti o tom prekidu pregovora govorile su o jednom stanju koje je imalo prizvuk statusa Q. Poljoprivrednici su imali svoje zahtjeve, a ministar kao Vladin službenik imao je limite u ispunjavanju zahtijeva preko kojih nije mogao, govorio je.
Tijekom subote popodne diljem Hrvatske su poljoprivrednici izašli na ulice sa traktorima dajući na taj način potporu prosvjednicima u Slavoniji. Prosvjedovali su tako poljoprivrednici u Sinju, Međimurju, na području Zadra… Prosvjednici su za nedjelju 7.3 u znak nezadovoljstva najavili da će traktorima blokirati auto ceste i granične prijelaze prema Bosni i Hercegovini i Mađarskoj.
U subotu je predsjednik RH dr. Josipović na razgovor primio nekoliko prosvjednika te im preporučio da prosvjed riješe kompromisom. U nedjelju je zbog prethodne najave povećan broj policijskih službenika koji su nadgledali tijek prosvjeda. Na punktovima u Virovitici i oko Đakova došlo je do fizičkog sukoba poljoprivrednika i policije.
Kasno navečer ministar je ponovo došao u Đakovo gdje su ponovo započeli pregovori poljoprivrednika prosvjednika i ministra s ciljem da se kompromisni dogovor prihvati. Osjećala se potreba za prekidom situacije koja je nastala na cestama jer sukobi s policijom mogli su vrlo lako eskalirati. Predstavnici prosvjednika dogovorili su se o kompromisnom rješenju. Od pet slavonskih županija Sporazum su potpisala četiri županijska predstavnika, dok je virovitički predstavnik napustio pregovore.
Sporazum se odnosi na način rješavanja poticaja za proljetnu sjetvu 2009/2010 i slijedećeg je sadržaja:
1. isplata poticaja 60% u novcu i to prvi dio do 31.ožujka 2010. a drugi do 15. travnja ove godine u jednakim dijelovima
2. iznos od 600 kuna/ha isplatiti će se u protuvrijednosti repromaterijala ( zaštitna sredstva, sjeme, mineralno gnojivo)
Odluka za ostvarivanje prava biti će poslana poljoprivrednicima do 22.ožujka 2010. godine.
Iz ove mjere izuzimaju se gospodarstva s više od 300 ha zemljišta.
Isplata preostalog dijela poticaja u iznosu od 15% za proljetnu sjetvu 2008/2009 godinu isplatiti će se s rokom dospijeća u lipnju 2011.
Odluke za ovo pravo dostaviti će se poljoprivrednicima do kraja travnja 2010. godine.
3.Izmjena Pravilnika o visinama naknada za zakup i prodaju zemljišta,
4.Izdavanje odluka za investicijske potpore kapitalnim ulaganjima do
kraja srpnja 2010.godine svim korisnicima što je većina banaka spremna prihvatiti za riješavanje financijskih problema,
5.Pojedinačno riješavanje reprograma kredita poljoprivrednih proizvođača u HBOR-u,
6. Isplata naknade za skladištenje pšenice u iznosu od 0,10 kn/kg.
Potpisani Sporazum se odnosi na sve hrvatske poljoprivrednike.
subota, 06.03.2010.
PRAVEDNA DRŽAVA ISPUNJAVA OBEĆANJA
U izjavi o načinu rješenja zahtijeva poljoprivrednika koji prosvjeduju, po povratku 5.3. iz Bruxellesa, gdje je bio u svom prvom državničkom posjetu, predsjednik HR dr. Ivo Josipović je izjavio:
„ Pravedna država ispunjava obećanja. Ako je donesena odluka da će se u 2008.godini isplatiti poticaji i ako su ljudi s tim računali i ukalkulirali taj novac u svoj život i poslove, onda se to mora isplatiti. „
Tako zvuči pravedno rješenje zahtijeva hrvatskih poljoprivrednika po konceptu Nove pravednosti koju je dr. Josipović najavljivao u svom predizbornom programu.
Sva ostala rješenja, kada se radi o poljoprivrednicima koji prosvjeduju, koja nudi Vlada i resorni ministar Petar Čobanković su kvazi rješenja. Analizirajući izjave i uopće retoriku Petra Čobankovića dolazi se do zaključka da ministar razgovara na način da sve zaostale financijske dugove prema poljoprivrednicima prikaže kao nerealne i za isplatu ne prikladne, želeći s poljoprivrednicima postići dogovor o isplatiti manje od dogovorenog pod svaku cijenu, s neizostavnim retoričkim podsjetnikom da sve ostale opcije nisu moguće.
Stara je shema ministarstva poljoprivrede da višegodišnjim zaostacima po kvartalnim isplatama poticaja zakidaju poljoprivrednike, što na kraju s obzirom na ukupan broj korisnika i neisplata, Vladi ostaje značajna količina novca.
I ovi prosvjedi poljoprivrednika su poruka da korupciji, varanju i nekontroliranom trošenju državnog novca u državnim institucijama treba doći kraj.
Poljoprivrednici imaju podršku hrvatskih građana
U posljednja dva dana i na Hrvatskom radiju Zagreb i na lokalnim radio stanicama novinari su radili više kontakt emisija kojoj su tema bili Selo i prosvjedi poljoprivrednika, prilikom čega su u eter emitirana mišljenja slušatelja. 98% onih koji su komentirali nastalu situaciju s poljoprivrednicima davali su podršku poljoprivrednicima objašnjavajući to potrebom da se na hrvatskom selu treba proizvoditi hrana, te da je hrvatsko selo mjesto gdje ljudi mogu naći posao.
Slobodna sam zaključiti da Hrvatska Vlada, iako nema koncepciju otvaranja novih radnih mjesta, ne vidi selo kao mjesto zapošljavanja i izvoznu gospodarsku granu, ne vidi selo kroz koje cijela Hrvatska može prosperirati. Vlada se priklanja hrvatskoj kompaniji i njenom načinu poslovanja kojoj je cilj samo uvoz, uvoz, uvoz, bez proizvoda s hrvatskog sela. Ta kompanija sustavno uništava hrvatsko selo.
Nakon Kutjeva pregovori danas u Đakovu
Ministar Čobanković ponudio je u petak prosvjednicima, najprije u Ministarstvu, određena rješenja kojim bi se u okviru, kako je rekao, mogućnosti Vlade, zadovoljilo zahtjevima prosvjednika.
Kako je u Ministarstvo poljoprivrede došlo nekoliko predstavnika seljačkih udruga, a većina ih u Zagreb nije došla, ministar Čobanković je u kasnim poslijepodnevnim satima otišao u Kutjevo, gdje prosvjednici imaju svoj punkt. Nakon četiri i pol sata pregovora, predstavnici prosvjednika nisu postigli željena riješenja. Zato će se pregovori o riješnju poljoprivrednih zahtijeva nastaviti danas, u subotu 5.3. u Đakovu u 12 sati.
Ministrova ponuda za rješenje zahtijeva poljoprivrednika sadrži slijedeće zaključke:
1.Isplata dijela poticaja u repromaterijalu u protuvrijednosti od 500 kn/ha (22% dodatno ) i isplate u istim omjerima u repromaterijalu na posebnim i ostalim plaćanjima;
2.Oslobađanje poljoprivrednika od plaćanja zakupa državnog zemljišta za 2010. godinu (oko 220 milijuna kuna) i prolongiranje otplate otkupa zemljišta za godinu dana;
3.Izmjena Pravilnika o visinama naknada za zakup i prodaju zemljišta;
4.Izdavanje odluka za investicijske potpore kapitalnim ulaganjima do kraja srpnja 2010. svim korisnicima što je većina banaka spremna prihvatiti za rješavanje financijskih problema;
5.Pojedinačno rješenje programa kredita poljoprivrednih proizvođača u HBOR-u;
6.Isplata naknade za skladištenje pšenice u iznosu od 0,10 kn/kg .
petak, 05.03.2010.
IGRE S KAPITALOM POLJOPRIVREDNIKA
PROSVJEDI SU REZULTAT NAČINA
VOĐENJA POLJOPRIVREDNE POLITIKE
Prema poljoprivrednicima se s razine resornog ministarstva vodi posljednjih nekoliko godina kruta i zatvorena politika u kojoj ima mnogo nelogičnosti i prosvjedi su njen pravi rezultat. Raditi zakone i pravilnike, planirati ukidanje poticaja, voditi prilagodbu poljoprivredne politike EU, ne provoditi zakone i pravilnike, a ni u čemu ne konzultirati široku poljoprivrednu bazu koje se to izravno tiče, toj bazi ne davati pravovremenu informaciju, kao što se dogodilo i s moratorijem na kapitalna ulaganja potkraj prošle godine, svi ti elementi veliki su propust resornog ministarstva i Vlade.
Hrvatski poljoprivrednici koji ovih dana prosvjeduju, nisu seljaci sa pet krava ili nekoliko hektara zemlje, jednim vrtom, pet komada prasadi i slično već su to ljudi koji na svojim gospodarstvima imaju sustave koji su u funkciji proizvodnje, koji više ne podnose manipulaciju državne vlasti koja nema svijest, o tome da je hrvatska poljoprivreda postala biznis, biznis koji teško plasira svoj proizvod, ali biznis koji ipak proizvodi. U taj biznis treba ulagati svakodnevno, redovito, planirano i racionalno, jer stvoreno treba održavati. Ciklus proizvodnje bilo mlijeka, bilo povrća, voća, svinjetine itd. više ne podnosi nelegalne odluke kao što je ova posljednja koju je ministar 23.2 rekao poljoprivrednicima, a ta je da će im retroaktivno, za 2009. smanjiti poticaje za 40%, a to isto će učiniti i s poticajima za 2010. .
USKRAĆIVANJE POTICAJA JE
PLJAČKA HRVATSKIH POLJOPRIVREDNIKA
U čijoj se političkoj glavi mogla roditi ideja da se, za vrijeme koje je prošlo, retroaktivno poljoprivrednicima smanje i oduzmu poticaji?I da se to poljoprivrednicima kaže prije nekoliko dana! Taj koji je to smislio je kreator pljačke i ne bi smio sjediti u Vladi, a ne bi u Vladi smjeli biti ni oni koji tu inicijativu provode. Jer ovakve igre s tuđim kapitalom, a kapital je to od više desetaka tisuća poljoprivrednika, doslovno je pljačka – ponovo na hrvatski način. To je još jedan hrvatski inžinjering, na koji nitko pa ni predsjednik RH ne bi smio ostati gluh.
Tko Vladu instruira u takvim odlukama?
Da li je RH Vlada skup ljudi s vizijom prosperiteta života ili Vlada s vizijom zatiranja svega što dugoročno ima nadu za bolji život? Hrvatska premijerka i ministar poljoprivrede, uvjeravaju poljoprivrednike, da novca nema i da ih nemaju odakle dobiti. Bore se protiv poljoprivrednika kao lavovi! Kao da poljoprivrednici nisu hrvatski građani. Više milijuna kuna pokradeno je posljednjih godina po različitim hrvatskim tvrtkama, ali javnost nije čula da su procesuirani menedžri novac, ili imovinu u vrijednosti, morali vratiti. U Ministarstvu poljoprivrede na vidjelo je izašao slučaj Selanac koji je otuđio pet milijuna kuna. Selanac više nije zaposlenik resornog ministarstva, ali mnogo je važnija informacija – kako će se podmiriti novac koji je uposlenik otuđio i podijelio susjedima i rodbini. O tome ništa neznamo. Otkao je Hrvatska 2004. postala predpristupna članica EU, poljoprivreda je dobila više darovnica Švedske i Nizozemske Vlade koji iznose više milijuna kuna, čak i novac Svjetske banke uz veoma povoljnu kamatu. Kako je novac potrošen nikada nismo čuli! Način na koji se raspolaže s novcem u državi i resornom ministarstvu poruka je da Vladi ne treba vjerovati da novca nema, jer novca za one koji ga sami uzimaju ima. A u takvom rasporedu raspolaganja, novca mora biti i za poljoprivrednike.
Zanimljivo bi bilo znati da li je ministar Čobanković, zato što je državni službenik, naplatio poticaje za i kapitalna ulaganja, za protekle dvije godine za 48 hektara vinograda, koji doduše glase na njegova sina, ali pod imenom su Čobanković! Jer ministar poziva poljoprivrednike da „odu svojim kućama i da kroz pregovarački proces nađemo neka optimalan riješenja“. Loša poruka, jer sve je isplate u poljoprivredi odavno trebalo realizirati.
Otimanje novca poljoprivrednicima onog što njima pripada je podcjenivanje hrvatskih poljoprivrednika, ali istovremeno i podcjenjivanje hrvatske proizvodnje i hrvatske hrane. Gospđa Jadranka Kosor je, 11. lipnja 2009. s mjesta podpredsjednice Vlade obećala poljoprivrednicima, koji su prosvjedovali pred Ministarstvom poljoprivrede, do kraja srpnja isplatu 205 milijuna kuna zaostalih poticaja, istih onih 205 milijuna kuna koje i u ovim prosvjedu traže.Ta žena, danas premijerka RH, je prevarila poljoprivrednike, oni to često prepričavaju. No baš zbog obećanja koje je premijerka propustila održati, vjerujući da na ovoj funkciji samo ona odlučuje što će i kako će, tek ćemo vidjeti na što su sve prosvjednici spremni.
ZAŠTO PROTIV OBILASKA POLJOPRIVREDNIKA
Iako poljoprivrednici prosvjeduju već peti dan, nije zabilježeno da je netko od saborskih zastupnika, poljoprivrednih stručnjaka iz bilo koje institucije, iz crkve, ili neovisnih intelektualaca došao do prosvjednika i razgovarao s njima, osim župana osječko baranjskog dr.Vladomira Šišljagića. Svatko bi svojim dolaskom poslao poruku da uvažava trud i život tih ljudi, najprije stoga što su ljudi, a onda i stoga što su djelatnici u jednoj grani gospodarstva koja se u Hrvatskoj na primitivan način prezire. Gdje su članovi Saborskog odbora za poljoprivredu da dođu i razgovaraju s prosvjednicima? Kakvu funkciju taj odbor ima na čelu s Dragicom Zgrebec, ako nitko iz tog odbora ne odlazi na teren u kriznim trenucima – kada treba biti na mjestu događaja, kada treba znati i čuti činjenice iz prve ruke!? Predmet interesa saborskog odbora Dragice Zgrebec nije bio ni slučaj krađe žita u Đakovštini, predmet njihova interesa nisu bila ni cjelogodišnja događanja u mljekarskom poljoprivrednom sektoru! Zašto?
Šišljagićev obilazak poljoprivrednika premijerka je nazvala obilaskom političke elite, koja obećava poljoprivrednicima – ni manje ni više nego - pogonsko gorivo. Zapanjujući je stav premijerke, koja na ljude koji prosvjeduju u cilju rješavanja svojih prava, gleda kao na objekte interesa. Dakle bilo čiji posjet poljoprivrednicima, koji su naglašavam – prije svega ljudi – unaprijed je smatran interesom.To je poruka bez duše i tu je korijen propasti premijerkinih nastojanja da se u Hrvatskoj živi bolje. Dok postoje podjele boljitka neće biti.
Župan Šišljagić ima puno pravo podržati i obilaziti poljoprivrednike. Funkcija župana nije da bude uredski kroničar zbivanja u županiji, već da bude sudionik, osoba za podršku onima koji je trebaju. Takav čin nalaže zdrav razum. Demokracija u Hrvatsku politiku još nije unijela razum. Šišljagić je s poljoprivrednicima bio i na prosvjedu u Velikom polju 2009., u Đakovštini početkom godine. Župan Šišljagić se na slavonskom području čini onako što to čini i župan Jakovčić u Istri. Čini se da su to ljudi na funkcijama župana koji su ih jedini shvatili u doslovnom smislu.
Prosvjednici poljoprivrednici pozivaju kroz medija Josipa Friščića, predsjednika HSS-a da dođe i da se popne na traktor, jer je to obećao da će učiniti prošle godine, ako poljoprivrednicima ne bude isplaćeno 2005 milijuna kuna. Friščić, kao jedan od pet podpredsjednika Sabora drži se daleko od poljoprivrednika.
A kada se čuje premijerkino etiketiranje župana dr. Šišljagića zbog obilaska prosvjednika, onda je jasno zašto se i Friščić i svi ostali drže podalje od seljaka. Opasna za opstanak svih nas je činjenica da je u Hrvatskoj sve postalo - politika .
Poruka premijerke da se nemože pregovarati na cesti je demagoška i ne stoji. Bez izlaska na cestu poljoprivrednici jedva da dobiju termin za razgovor kod ministra, a isplate poticaja niti za 2008. godinu nije bilo. A prošla je i 2009.- a poticaja u isplati nema! Zato je Ulica neophodna. Ulica je signal da je voda do grla, da Vlada mora naći vremena za razgovor i da mora isplatiti ljudima ono što im pripada.
Premijerka nalazi vremena za razgovor s hrvatskim ljudima koji se nađu u problemima samo kada izađu na ulicu. Ulica je jedini kriterij koji premijerka napokon mora uvažavati. Sve što je prije toga nije uopće shvaćeno ozbiljno!
četvrtak, 04.03.2010.
ZAOSTALI POTICAJI U PUNOM IZNOSU - I PROSVJED ĆE ZAVRŠITI
PROSVJED POLJOPRIVREDNIKA TRAJE 4. DAN
Četvrti je dan da poljoprivrednici prosvjeduju.Odluku da će prosvjedovati zbog neisplate poticaja najavljivali su još u veljači. U posljednjem tjednu u veljači predstavnici poljoprivrednih udruga dva puta su se sastali u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja sa ministrom Petrom Čobankovićem i to 23. 2. i 26.2 .
Informacije o poticajima koje je ministar iznio predstavnicima poljoprivrednih udruga u utorak 23.2. bile su iznenađujuće negativne, dok je u petak 26. 2 ministar se predstavnicima udruga proizvođača mlijeka došao do određenog, privremenog rješenja, sa dogovorenom cijenom od 2.40 za litru mlijeko, što je već za prosvjed pripremljene mljekare ipak učinilo trenutno zadovoljnima, pa su, kako su rekli u nedjelju, odustali od prosvjeda.
No prosvjed ratara je započeo u Ferovcu pokraj Kutjeva na raskrižju državne ceste Slavonski Brod - Našice u Požeštini u ponedjeljak 1.3. Prosvjedovati su započeli ratari zahtijevajući : 1. isplatu poticaja iz 2008. godine u iznosu od 205 000 000 kuna koliki je dug resornog ministarstva prema njima, 2. isplatu poticaja za 2009. u ukupnom iznosu, ne u iznosu od samo 60 %, i 3. odustajanje od rezanja poticaja za 2010. od 40%, odnosno milijardu kuna u ovoj godini. Ukupan dug države prema poljoprivrednicima iznosi oko dvije milijarde kuna.
Predstavnici poljoprivrednika su u srijedu 3.3. u Ministarstvu poljoprivrede više sati razgovarali s ministrom o tome da im se isplate zaostali poticaji u punom iznosu i dug iz 2008. Glavni ministrov argument za neisplatu poljoprivrednicima je taj da „nema novca“. Dogovor nije postignut, ali poljoprivrednici su poručili da neće prestati prosvjedovati dok im ne bude isplaćeno ono što im pripada. Do danas se broj prosvjednika povećao, poljoprivrednici prosvjeduju po županijskim centrima. Tijekom dana /4.3./ bi trebala biti održana sjednica Vlade na kojoj treba odlučiti o isplati zaostalih poticaja poljoprivrednicima.
REFORMA SUSTAVA POLJOPRIVREDNE POTPORE
Na sastanku s predstavnicima poljoprivrednih udruga u utorak 23. veljače ministar Čobankovića je rekao da u ovoj godini počinje velika reforma sustava poljoprivredne potpore. Do 2013. treba nastaviti s prilagodbama zajedničkoj europskoj ugovornoj politici, pa se sustav potpora pojednostavljuje. Već prošle godine je broj vrsta poticaja smanjen na 39 a sada se svodi na 8. Pojednostavljenje sustava potpora trebalo bi donijeti više novca iz EU, no to zahtijeva i prilagodbu.
„Činjenica je da se mi do ulaska u EU moramo uskladiti sa zajedničkom poljoprivrednom politikom. Činjenica je da smo mi do 2008. klada govorimo o poticajima ili direktnim plaćanjima imali isključivo vezana plaćanja. Ovaj sustav je praktično promjena na nevezana plaćanja. I reformom ili zakonom koji je bio u 2009. godini, tu smo stvorili pretpostavku, da smo sa nekih 218 mjera poticaja stali na 38 mjera koje su bile direktno vezana područja, a plaćanja po hektaru su tzv. nevezana plaćanja i u tom smislu to je bilo prijelazno razdoblje 2009. i 2010. godine. Ovaj prijedlog i ovaj koncept će se odnositi na 2011.“ Ministar Čobanković je nastavio „nastojali smo i dobili smo sps regionalni model. Kroz sps model s odvojenim plaćanjima s oraničnim površinama i livadama, travnim površinama i uz vezana plaćanja na krave dojilje i ovce i koze i nacionalnu rezervu i državnu potporu, mi na neki način možemo prevladati određene specifičnosti. Želim također naglasiti da ono što nas ulaskom u EU čeka nije ništa zabrinjavajuće i loše, već će se stvoriti još bolje predispozicije razvoja poljoprivrede“
„U dosadašnjoj prilagodbi hrvatske poljoprivrede zajedničkoj europskoj agrarnoj politici napravljeni su veliki pomaci, kao što je naprimjer konkurentnost i pokrivenost uvoza izvozom“ rekao je ministar Petar Čobanković te nastavio „Bez obzira na velike povike na vanjsko trgovinsku bilancu, bez obzira na velike povike na prekomjeran uvoz, isto je tako i činjenica velikog izvoza. Hrvatska u dijelu poljoprivredno prehrambenih proizvoda ima pokrivenost uvoza izvozom oko 63%. U odnosu na ukupnu robnu razmjenu gdje je pokrivenost uvoza izvozom 48% to je za nekih 15% veća pokrivenost uvoza izvozom u dijelu poljoprivredno prehrambenih proizvoda. I naravno, kada se nadoda potrošnja pića i hrane u turizmu - možemo kazati da imamo praktično izbalansiranu vanjsko trgovačku bilancu . Jer od oko 7 milijardi eura ukupnih prihoda, minimum 10% otpada na haranu i piće i to je cirka 700 milijuna eura. A naš deficit je negdje oko 830 milijuna dolara. Kada se ovih 700 milijuna eura pretvori u dolare onda imamo čak i nešto suficita „ rekao je 23.2. ministar poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković.
FINANCIJSKA OMOTNICA EU
Ministar se i ovoga puta dotakao SAPARD sredstava i po ko zna koj put ponovio da je taj predpristupni program dobro iskorišten. Potom je ministar rekao slijedeće: “Ulaskom u EU za poljoprivredu i ruralni razvoj namjenjeno je više od 800 milijuna eura. Kada govorim o tome onda mislim na dostupnost ogromnog tržišta, a onda govorim i o financijskoj omotnici, koju je EU obznanila, a zemlje članice prihvatile. Ona je 372 milijuna eura za direktna plaćanja, 325 milijuna eura za drugi stup ili mjere ruralnog razvoja. Znači mi ćemo u konačnici doći do preko 800 milijuna eura ili trenutačno je to preko šest milijardi i pripremiti se da su direktna plaćanja nešto što će dolaziti automatizmom, a da su mjere ruralnog razvoja nešto za što ćemo se morati potruditi da ih ostvarimo, ali su to ogromna sredstva“.
Ozbiljno nezadovoljstvo izazvala je ministrova informacija o smanjenju poticaja za 2010. za 40%, ali također 40% manja isplata i za 2009. koja nikada do sada nije bila najavljena.
Evo sto su rekli neki od poljoprivrednika : Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, ratar : „ Neznam uopće čime se rukovodi Vlada kada prava poljoprivrednika koji proizvode hranu na ovakav način dovodi u pitanje. Ako hrana nije bitna ne razumijem zašto su bitni stanovi, božićnice i sve ostalo.
Antun Laslo koj ima ratarsko stočarsku proizvodnju na OPG-u i predsjednik je zajednice udruge seljaka Slavonije i Baranje: „Od te proizvodnje žive ne samo poljoprivrednici, već većina građana Hrvatske. Pitam se odakle će davati mirovine i druge pomoći država našim građanima, ako se ugasi proizvodnja u poljoprivredi. Ljudi na selu su se na kontu kapitalnih ulaganja i poticaja zadužili. Kako bez poticaja vratiti dugove- pitanje je.“
Matija Brlošić, ratar, predsjednik udruge Brazda iz Đakova: „Davali smo prijedloge da tih 40% bude kompenzacija za mineralno gnojivo, kao kompenzacija duga prema državi, ali ministar ništa nije prihvatio jer je njegovo je obrazloženje da novaca u proračunu nema.“
ponedjeljak, 01.03.2010.
CRNA PROPAGANDA PLAĆENOG OGLASA
Otkupna cijena mlijeka koju imaju poljoprivrednici po litri predanog mlijeka u mljekaru, najbolje kvalitete, koja je 1.razred, odnosno EU kvalitete iznosi 1,97 kn za litru. Cijena drugog razreda mlijeka je sve ispod 1,97 kn, a najniža cijena iznosi oko jednu kunu. Cijena mlijeka izračunava se prema vrijednosti masne i proteinske jedinice.
To je sada važeća aktualna cijena mlijeka, a njen je izračun objavljen u Mljekarskom listu od veljače ove godine .
Stranicu na kojoj je informacija o cijeni mlijeka objavljujem.
TKO JE PLATIO OBJAVU OVOG OGLASA?
No u Večernjem listu i u «24 sata» je u subotu 27.2. objavljen ovaj plaćeni oglas pod naslovom « Rast otkupne cijene mlijeka vodi u novo poskupljenje mlijeka na policama».
Koja je tvrtka, kompanija ili institucija platila objavljivanje ovog propagandnog oglasa? Tekst objavljujem u cijelosti!
To je propagandni tekst u kome se iznose neistine o cijeni proizvođača mlijeka po litri u Hrvatskoj.
S obzirom da su poljoprivrednici mljekari za 1. ožujak najavili prosvjede cilj ovog teksta je bio, ali je još uvijek, jer ovaj tekst od nikoga nije demantiran, da potrošače UZ LAŽNO IZNESENE BROJKE uvjeri kako proizvođači mlijeka imaju 3.45 kuna za litru, te da traže 3.91 kunu po litri.
Po svom sadržaju ovaj je oglas crna propaganda, kojom se želi utjecati na mišljenje i stavove kupaca potrošača mlijeka na način da se hrvatske poljoprivrednike počne percipirati kao ljude koji imaju nemoguće i nerealne zahtjeve .
Netrpeljivost i neprijateljski stav građana potrošača prema građanima proizvođačima, konkretno mljekarima, - to je smisao i cilj ovog PLAČENOG OGLASA kojim autori i mozgovi ovog teksta žele doći do situacije koja se zove – ZAVADI PA VLADAJ.
Moram ovdje istaknuti da cijena mlijeka u Hrvatskoj proizvođačima pada, a istovremeno cijena mlijeka u trgovini lagano raste.
Pa tko u tom poretku poslovanja zarađuje?
ZAŠTO SU PREŠUTJELI?
Zabrinjavajuće je i za poljoprivredu i za potrošače i za ukupnu populaciju ove zemlje koja konzumira mlijeko što od subote do ponedjeljka /1.3./dok ja ovo objavljujem, nitko nije objavio demanti na ovaj veoma opasan OGLAS. Nitko, dakle ni s razine Vlade ni Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kao ni institucija koje su osnovane i rade baš s poljoprivrednicima i za poljoprivrednike, kao što su Hrvatska poljoprivredna Agencija i Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu nije ni na koji medij poslao priopćenje i ukazao na prirodu i svrhu tog teksta- oglasa. To nisu mogli učiniti djelatnici ovih spomenutih poljoprivrednih institucija jer oni imaju nalog da « šute i rade», ali mogli su njihovi čelnici. To im je čak što više i obveza. Novine čitaju , to je sigurno Zašto se demanti nije dogodio.
Zar su ti ljudi izdali interese hrvatskih poljoprivrednika?
| < | ožujak, 2010 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
Rujan 2024 (24)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter