PROSVJED POLJOPRIVREDNIKA TRAJE 4. DAN
Četvrti je dan da poljoprivrednici prosvjeduju.Odluku da će prosvjedovati zbog neisplate poticaja najavljivali su još u veljači. U posljednjem tjednu u veljači predstavnici poljoprivrednih udruga dva puta su se sastali u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja sa ministrom Petrom Čobankovićem i to 23. 2. i 26.2 .
Informacije o poticajima koje je ministar iznio predstavnicima poljoprivrednih udruga u utorak 23.2. bile su iznenađujuće negativne, dok je u petak 26. 2 ministar se predstavnicima udruga proizvođača mlijeka došao do određenog, privremenog rješenja, sa dogovorenom cijenom od 2.40 za litru mlijeko, što je već za prosvjed pripremljene mljekare ipak učinilo trenutno zadovoljnima, pa su, kako su rekli u nedjelju, odustali od prosvjeda.
No prosvjed ratara je započeo u Ferovcu pokraj Kutjeva na raskrižju državne ceste Slavonski Brod - Našice u Požeštini u ponedjeljak 1.3. Prosvjedovati su započeli ratari zahtijevajući : 1. isplatu poticaja iz 2008. godine u iznosu od 205 000 000 kuna koliki je dug resornog ministarstva prema njima, 2. isplatu poticaja za 2009. u ukupnom iznosu, ne u iznosu od samo 60 %, i 3. odustajanje od rezanja poticaja za 2010. od 40%, odnosno milijardu kuna u ovoj godini. Ukupan dug države prema poljoprivrednicima iznosi oko dvije milijarde kuna.
Predstavnici poljoprivrednika su u srijedu 3.3. u Ministarstvu poljoprivrede više sati razgovarali s ministrom o tome da im se isplate zaostali poticaji u punom iznosu i dug iz 2008. Glavni ministrov argument za neisplatu poljoprivrednicima je taj da „nema novca“. Dogovor nije postignut, ali poljoprivrednici su poručili da neće prestati prosvjedovati dok im ne bude isplaćeno ono što im pripada. Do danas se broj prosvjednika povećao, poljoprivrednici prosvjeduju po županijskim centrima. Tijekom dana /4.3./ bi trebala biti održana sjednica Vlade na kojoj treba odlučiti o isplati zaostalih poticaja poljoprivrednicima.
REFORMA SUSTAVA POLJOPRIVREDNE POTPORE
Na sastanku s predstavnicima poljoprivrednih udruga u utorak 23. veljače ministar Čobankovića je rekao da u ovoj godini počinje velika reforma sustava poljoprivredne potpore. Do 2013. treba nastaviti s prilagodbama zajedničkoj europskoj ugovornoj politici, pa se sustav potpora pojednostavljuje. Već prošle godine je broj vrsta poticaja smanjen na 39 a sada se svodi na 8. Pojednostavljenje sustava potpora trebalo bi donijeti više novca iz EU, no to zahtijeva i prilagodbu.
„Činjenica je da se mi do ulaska u EU moramo uskladiti sa zajedničkom poljoprivrednom politikom. Činjenica je da smo mi do 2008. klada govorimo o poticajima ili direktnim plaćanjima imali isključivo vezana plaćanja. Ovaj sustav je praktično promjena na nevezana plaćanja. I reformom ili zakonom koji je bio u 2009. godini, tu smo stvorili pretpostavku, da smo sa nekih 218 mjera poticaja stali na 38 mjera koje su bile direktno vezana područja, a plaćanja po hektaru su tzv. nevezana plaćanja i u tom smislu to je bilo prijelazno razdoblje 2009. i 2010. godine. Ovaj prijedlog i ovaj koncept će se odnositi na 2011.“ Ministar Čobanković je nastavio „nastojali smo i dobili smo sps regionalni model. Kroz sps model s odvojenim plaćanjima s oraničnim površinama i livadama, travnim površinama i uz vezana plaćanja na krave dojilje i ovce i koze i nacionalnu rezervu i državnu potporu, mi na neki način možemo prevladati određene specifičnosti. Želim također naglasiti da ono što nas ulaskom u EU čeka nije ništa zabrinjavajuće i loše, već će se stvoriti još bolje predispozicije razvoja poljoprivrede“
„U dosadašnjoj prilagodbi hrvatske poljoprivrede zajedničkoj europskoj agrarnoj politici napravljeni su veliki pomaci, kao što je naprimjer konkurentnost i pokrivenost uvoza izvozom“ rekao je ministar Petar Čobanković te nastavio „Bez obzira na velike povike na vanjsko trgovinsku bilancu, bez obzira na velike povike na prekomjeran uvoz, isto je tako i činjenica velikog izvoza. Hrvatska u dijelu poljoprivredno prehrambenih proizvoda ima pokrivenost uvoza izvozom oko 63%. U odnosu na ukupnu robnu razmjenu gdje je pokrivenost uvoza izvozom 48% to je za nekih 15% veća pokrivenost uvoza izvozom u dijelu poljoprivredno prehrambenih proizvoda. I naravno, kada se nadoda potrošnja pića i hrane u turizmu - možemo kazati da imamo praktično izbalansiranu vanjsko trgovačku bilancu . Jer od oko 7 milijardi eura ukupnih prihoda, minimum 10% otpada na haranu i piće i to je cirka 700 milijuna eura. A naš deficit je negdje oko 830 milijuna dolara. Kada se ovih 700 milijuna eura pretvori u dolare onda imamo čak i nešto suficita „ rekao je 23.2. ministar poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković.
FINANCIJSKA OMOTNICA EU
Ministar se i ovoga puta dotakao SAPARD sredstava i po ko zna koj put ponovio da je taj predpristupni program dobro iskorišten. Potom je ministar rekao slijedeće: “Ulaskom u EU za poljoprivredu i ruralni razvoj namjenjeno je više od 800 milijuna eura. Kada govorim o tome onda mislim na dostupnost ogromnog tržišta, a onda govorim i o financijskoj omotnici, koju je EU obznanila, a zemlje članice prihvatile. Ona je 372 milijuna eura za direktna plaćanja, 325 milijuna eura za drugi stup ili mjere ruralnog razvoja. Znači mi ćemo u konačnici doći do preko 800 milijuna eura ili trenutačno je to preko šest milijardi i pripremiti se da su direktna plaćanja nešto što će dolaziti automatizmom, a da su mjere ruralnog razvoja nešto za što ćemo se morati potruditi da ih ostvarimo, ali su to ogromna sredstva“.
Ozbiljno nezadovoljstvo izazvala je ministrova informacija o smanjenju poticaja za 2010. za 40%, ali također 40% manja isplata i za 2009. koja nikada do sada nije bila najavljena.
Evo sto su rekli neki od poljoprivrednika : Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, ratar : „ Neznam uopće čime se rukovodi Vlada kada prava poljoprivrednika koji proizvode hranu na ovakav način dovodi u pitanje. Ako hrana nije bitna ne razumijem zašto su bitni stanovi, božićnice i sve ostalo.
Antun Laslo koj ima ratarsko stočarsku proizvodnju na OPG-u i predsjednik je zajednice udruge seljaka Slavonije i Baranje: „Od te proizvodnje žive ne samo poljoprivrednici, već većina građana Hrvatske. Pitam se odakle će davati mirovine i druge pomoći država našim građanima, ako se ugasi proizvodnja u poljoprivredi. Ljudi na selu su se na kontu kapitalnih ulaganja i poticaja zadužili. Kako bez poticaja vratiti dugove- pitanje je.“
Matija Brlošić, ratar, predsjednik udruge Brazda iz Đakova: „Davali smo prijedloge da tih 40% bude kompenzacija za mineralno gnojivo, kao kompenzacija duga prema državi, ali ministar ništa nije prihvatio jer je njegovo je obrazloženje da novaca u proračunu nema.“
Post je objavljen 04.03.2010. u 13:48 sati.