Mnogi hrvatski poljoprivredni proizvođači nemaju tržište za proizvode koje stvaraju na svojim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG). Ne zato što ti proizvodi nemaju kvalitetu već prije svega zato što sistem trgovine u RH na proizvode s OPG-a ne gleda kao na zanimljivu ponudu, već su ti proizvodi u indiferentnom položaju. Zašto, teško je reći. Jer dok kroz medije slušamo i čitamo kako se u svijetu cijeni hrana koja je domaća i koja nije industrijski proizvedena, u našoj zemlji proizvodima s OPG-a gotovo da nema mjesta. A mnogi od tih proizvoda imaju i ekološku markicu, koja garantira ekološku proizvodnju.
Trgovački lanci OPG proizvođače odbijaju s obrazloženjem „ nemate dovoljno proizvoda da biste mogli s nama raditi cijele godine“. Zato domaći proizvodi; sirevi kravlji, ovčiji i koziji, med, maslinovo ulje, domaći kolači, slavonski kulen, dalmatinski pršut i panceta, voćne rakije, prirodni voćni sokovi, domaći đemovi, kupinovo vino i sirupi, lavanda, i drugi proizvodi teško nalaze tržište jer takvi proizvodi nemaju stalno mjesto svoje prodaje. Županije periodično organiziraju prodajne dane tipa „Proizvodi hrvatskog sela“ kakvi se u Zagrebu organiziraju nekoliko puta godišnje i uglavnom ništa više od toga.
Domaći voćari i povrćari nisu u ništa boljoj poziciji.Traže tržište u mnogobrojnim prodajnim lancima u RH, ali ga teško nalaze. Strani prodajni lanci prioritet daju uvoznom voću i povrću. Domaći koncern također ne želi raditi s malim proizvođačima. Zato se proizvođači udružuju i prodaju pojedinim otkupljivačima, koji onda zapravo kao posrednici nastupaju pred koncernom. I nakon takve prodaje dolazi najteži dio, teži – kažu proizvođači i od proizvodnje – treba naplatiti, odnosno doći do novca za predani, odnosno prodani proizvod.
A što je tek s proizvodima rađenih rukom od zlatoveza; torbicama, remenjem, naušnicama, prslucima i slikama - od kojih je svaki predmet unikat, zatim ručno pletenim odjevnim predmetima kakve njeguju „Petrine pletilje„ predmetima od kože i krzna, brojnim suvenirima od stakla, keramike, kamena, metala, keramičkih slikama u terakoti, pletenim proizvodima od šibe i trske, cekerima pletenim od lušćnja što je stari zanat, suvenirima brodova od orahova trešnjimna i maslinova drveta, lutkicama u narodnim nošnjama i mnogim drugima. Gdje je njihov prodajni prostor? Mnoge od tek ovih nabrojenih predmeta turisti nikada i ne vide, niti znaju da postoje, niti su im ponuđeni na kupnju. A sličnih proizvoda koji nastaju na registriranim radionicama i na OPG-ima koji njeguju stare zanate ima još mnogo.
FLAMEN d.o.o OTVARA „Bakinu špajzu“
I onda se početkom ove godine pojavila tvrtka koja ima volje i želje organizirati prodaju proizvoda s OPG-a. Projekt je nazvan „ Bakina špajza“, a voditeljica projekta je Koraljka Došen, a direktor Igor Jurak.
Prodaja proizvoda s OPG-a biti će u Avenue Mall-u, na adresi Avenija Dubrovnik 16 u Zagrebu u prostoru od 55 kvadratnih metara, na nivou minus dva. Lokacija je zapažena već i stoga što se s podzemnog parkirališta ulazi u trgovinu, što ujedno osigurava i pristupačan dovoz artikala u trgovinu.
Prema riječima Koraljke Došen u planu je plasiranje proizvoda proizvođača koji proizvode na svojim OPG -ima iz cijele zemlje, te otvaranje takvih trgovina i u regijama. U asortimanu će biti svi proizvodi hrvatskog sela počevši od sira i vrhnja, domaćih sireva raznih okusa, mesnih proizvoda, svježeg voća i povrća, domaćih kolača , meda, sira itd. Trgovina će biti otvorena tijekom mjeseca travnja.
PROIZVOĐAČI OPG KOJI TRAŽE PLASMAN SVOJIH PROIZVODA MOGU SE JAVITI NA SLIJEDEĆE meil adrese: bakina.spajza@gmeil.com i info.flamen@gmail.com, na mobitel Koralje Došen 095 534 84 93 i telefon i faks broj : 01 6191 853 .
Suradnja tvrtke FLAMEN d.o.o realizira se kroz PRISTUPNICU i PRAVILNIK grupe poljoprivrednih proizvođača gdje su istaknuta pravila poslovanja, točnije obveze tvrtke FLAMEN d.o.o prema članovima poljoprivrednim proizvođačima i obrnuto. Propisana je članarina koja iznosi 2 800 kn je godišnja, plaća se u četiri rate, a sa sobom nosi i određene pogodnosti, poput nabave repromaterijala, analiza i ispitivanje tla, marketinga poljoprivrednih proizvoda i više drugih pogodnosti.
Sklapa se Zastupnički ugovor putem kojeg proizvođač određuje prodajnu cijenu, i na nju nema dodatne nadogradnje cijene. Za prodaju se plaća maloprodajna naknada koja ovisi o ostvarenoj prodaji.
Proizvodi će se nuditi i hotelima, restoranima, javnoj nabavi, školama i ostalim zainteresiranim subjektima.
Post je objavljen 25.03.2010. u 23:59 sati.