Sve kategorije po listama

Kad imaš sve

bijele-pahulje.blog.hr

E moj Hajnrih, i moja
mila ima sve pa opet,
ne voli me...haha..
...................................
"Imaš biser, dijamante
I sve za čim svijet uzdiše;
Ti najlepše oči imaš –
Moja mila, šta ćeš više?

Tvoje mile, divne oči
Iz srca mi izmamiše
Bezbrojne i vječne pjesme –
Moja mila, šta ćeš više?

Tvoje mile, divne oči
Mnogim bolom mene biše;
Ti me njima upropasti –
Moja mila, šta ćeš više?"

Hajnrih Hajne

Nema naslova

taango.blog.hr

Izvor slike: internet

MISAO

onaodprije.blog.hr

Da li znate priču o dvije kutijice?

Crnu otvori kad ti je teško, a bijelu kad ti bude najbolje.
A znate šta je u njima pisalo?

I u jednoj i u drugoj isti tekst: "Proći će."

Tango na ledu

modrinaneba.blog.hr

Profitirati čineći dobro: skrbničko vođenje u primjeru Leene Nair i Chanela

quattrostagioni.blog.hr

Leena Nair i Chanel: promjena fokusa u luksuzu
U suvremenom poslovnom svijetu sve je jasnije da dugoročni uspjeh ne proizlazi isključivo iz financijskih pokazatelja. Sve više se govori o potrebi da organizacije profitiraju čineći dobro, a jedan od najzanimljivijih primjera takvog pristupa jest Leena Nair, globalna direktorica Chanela. Njezino imenovanje označilo je promjenu paradigme i poslalo snažnu poruku da luksuz 21. stoljeća uključuje odgovornost prema ljudima i društvu, a ne samo vrhunski proizvod i imidž.
Dolaskom iz svijeta upravljanja ljudima, Nair je u fokus stavila organizacijsku kulturu, dostojanstvo rada, raznolikost i dugoročnu održivost. Chanel se time pozicionira kao brend koji razumije da njegova snaga ne leži samo u naslijeđu, već i u načinu na koji vodi svoje ljude i utječe na svijet oko sebe.

Profitirati čineći dobro
Profitirati čineći dobro ne znači odustati od poslovnih ciljeva, već ih promatrati u širem kontekstu. Organizacije koje se odgovorno odnose prema zaposlenicima, zajednici i okolišu grade povjerenje koje se dugoročno pretvara u stabilnost i rast. Takav pristup jača reputaciju brenda i stvara dublju povezanost s kupcima, osobito u industrijama u kojima su vrijednosti sve važniji dio odluke o kupnji.
Primjer Chanela pokazuje da etično i odgovorno poslovanje nije prepreka profitabilnosti, nego njezin temelj. Dugoročna vrijednost nastaje onda kada se uspjeh mjeri ne samo brojkama, već i utjecajem.

Skrbničko vođenje kao temelj uspjeha
U središtu ove filozofije nalazi se skrbničko vođenje. Skrbnički vođa organizaciju ne doživljava kao sredstvo osobne moći, već kao povjerenje koje treba čuvati, razvijati i ostaviti u boljem stanju nego što je zatečeno. Takvo vođenje podrazumijeva dugoročnu perspektivu, moralni kompas i istinsku brigu za ljude.
Leena Nair često ističe važnost ljudskosti u vođenju, a upravo ta dimenzija daje Chanelu dodatnu snagu u globalno konkurentnom okruženju. Kada se ljudi osjećaju viđeno i poštovano, raste i njihova sposobnost stvaranja vrijednosti.

Lekcija za današnje lidere
Priča o Leeni Nair i Chanelu nadilazi okvir jedne kompanije. Ona je podsjetnik da se dobro i profit ne isključuju, već se međusobno pojačavaju. Skrbničko vođenje nudi put kojim je moguće ostvariti poslovne rezultate, a pritom zadržati integritet i ostaviti pozitivan trag.
Možda je upravo to nova definicija uspjeha: voditi tako da organizacija raste, ljudi napreduju, a vrijednosti ostaju čvrst temelj svega što se gradi.

Tišina srca

star-rose-bloger.blog.hr

U tišini srca osjećam bol,
ali svjetlost topline još uvijek tinja.
Tragovi tuge nisu slabost,
nego dokaz da srce još zna voljeti.


I dok svijet mirno spava,
moja nježnost čuva svaki trenutak,
svaku riječ i svaki dah
koji su ostali u meni,
bez žurbe i bez straha,
i u tišini zna da si tu.

Odprto srce in oko

modrinaneba.blog.hr

Nežna bitja, ki s svojimi učkami očarajo
začarajo, res jih ni težko ljubiti.
Oni vračajo ljubezen brez besed

Foto: Sandrine Di - fraja Garcia (dovoljenje autorja)

Skrbničko vodstvo

5senses.blog.hr

Predavanje o skrbničkom vodstvu natjeralo me da preispitam način na koji inače razmišljamo o uspjehu u poslovanju. Kao studenti često učimo da je glavni cilj poduzeća maksimizacija profita i zadovoljavanje vlasnika kapitala, no ovo predavanje je pokazalo da takav pogled nije nužno dugoročno održiv. Skrbničko vodstvo polazi od ideje da lider nije vlasnik moći, već čuvar povjerenja, resursa i svrhe organizacije, s odgovornošću prema svim dionicima, a ne samo prema dioničarima.

Posebno mi je bila zanimljiva razlika između tradicionalnog, dioničarskog pristupa i dioničkog pristupa koji u obzir uzima zaposlenike, zajednicu, okoliš i buduće generacije. Kao studentici, taj mi se pristup čini realnijim jer živimo s posljedicama poslovnih odluka koje su često bile vođene isključivo kratkoročnim interesima. Skrbničko vodstvo pokušava biti most između profita i odgovornosti, naglašavajući da financijska održivost jest važna, ali sama po sebi nije dovoljna.

Primjeri kompanija poput Unilevera, Starbucksa ili Tata grupe pokazali su da je moguće istovremeno poslovati uspješno i odgovorno. U tim slučajevima održivost i briga za ljude nisu prepreka profitu, već njegov preduvjet. To je u suprotnosti s greenwashingom, koji se svodi na stvaranje privida odgovornosti bez stvarnih promjena. Dok greenwashing upravlja percepcijom, skrbničko vodstvo upravlja stvarnim posljedicama poslovnih odluka.

Predavanje je također otvorilo pitanje zašto ESG često ne funkcionira u praksi. Problem nije u samoj ideji odgovornog poslovanja, već u sustavima nagrađivanja koji i dalje potiču kratkoročne rezultate, dok se dugoročna odgovornost samo deklarativno zagovara. Organizacije na kraju dobivaju ponašanja koja nagrađuju, a ne ona kojima se nadaju.

Ono što nosim s ovog predavanja je spoznaja da skrbničko vodstvo nije metoda ili alat, već način razmišljanja. Ako želimo organizacije koje traju i stvaraju stvarnu vrijednost, lideri moraju preuzeti odgovornost ne samo za današnje rezultate, već i za svijet koji ostavljaju onima koji dolaze nakon nas.

Još 10

andrea-bosak.blog.hr

dana i odo ja u toplice na rehabilitaciju konačno
Biti će sigurno lijepih fotografija

2025.

mcind.blog.hr

2025. Prisjećanje na prošlu 2025. godinu sa nekoliko događanja na kojima sam bio.
Krajem siječnja 'Noć muzeja' uz posjet Pomorskom i povjesnom muzeju i Muzeju grada Rijeke. Stara slika sa Trsata.


Velika karnevalska povorka na Riječkom karnevalu 2. ožujka.


Za Praznik rada vožnja za Glavaš kod Kijeva i poslije uspon na Dinaru (1831 m.) i posjet slapu Krčić u Kninu.




Sredinom svibnja izlet na Samoborsko gorje u spomen na prvi zvanični izlet Hrvatskog planinarskog društva koji je održan pred 150 godina, 17. svibnja 1875. . Zadnja kontrolna točka na vrhu Plešivice.


31. svibnja i 1. lipnja Dani hrvatskih planinara na Učki u organizaciji PD Opatija.


Ljeti i u jesen nekoliko uspona na planine u bližoj okolici. Ovo je Primorski Klek u Grobniščini a bilo je vrhova i u Vinodolu .


Nekoliko šetnji i po otoku Krku, dijelom i po trasi Camino Krk. Pogled na otočić Košljun sa vidikovca 'Tri križa' iznad Punta gdje se nalazi jedna od KT .ovoga puta.


Lovransku marunadu je šteta propustiti.


Više lakših šetnji oko grada. Slap Žakalj sa novoizgrađenim pješačkim mostom.


Pomicaljka sa tri uzastopna mjeseca.
TVORAC
GAREŽ
KALJUŽA
KIRVAJ
MAČAK
NJAKALO

Premetaljke.
DAJ NET
NADIGO
RED KLANA

Šunjata

aneta.blog.hr

Kiša je padala, a meni se činilo da neko kuca na vratima usred noći, isprva tiho, a potom sve snažnije. Kucnuo je dvanaest puta, a potom je neka sjena proletjela kroz mrak i uobličila se u nekakav providan obris tijela.
- “Šta ćeš ti ovdje?”, upitah.
- “Tako je grozno napolju pa sam svratila“, reče Prošlost, “da te obiđem, sjećaš li me se?”
- “Možda, kao kroz maglu”, rekoh.
- „Pamtiš li krajolike našeg djetinjstva, livade, šume, breze … ljude, … i …?“
- „Šta, i?
- „Njihove naravi, subine, sukobe …?”
- “Misliš ratove?”
- “Pa, i to?”, prekri lice grimasom i zazvoni žalosnim osmjehom.
- “Ti si Prošlost, ne postojiš, odlazi!”, rekoh joj smrknuto.
Ona se isceri u onom svom amorfnom obličju, zakrvavi nevidljivim očima …
- “Misliš?”, promrmlja jedva čujno, pa nestade u pravougaonom mraku, pognuta, mrka, zaprašena kapima noći, hladnoćom i ozvjezdalim djelićem neba.

Zaspah, sa gorkim ukusom sjećanja, kao da ću se opet morati seliti. Dugo skitah snovima, nigdje da nađem boravište. Opet tišina i smrtna dosada, takva jeza da je bolje i ne spominjati.

* * *

Probudi me zrak svjetlosti I pretvori se u neki blistavi krug iznad moje glave.
- “Ko si sad Ti?”, upitah.
- “Blagi domaći duh, rodna ruka; ustaj!”, reče, “dan je svanuo”.
- “Gdje je onaj nerazumni geometar?“, upitah ponovo.
- „To je Prošlost, a ti sada treba da se opredijeliš …”
- “Za šta da se opredijelim?“, zavrti mi se u glavi.
- „Pa, da li ćeš ustati ili ostati“

* * *

Zaustih da još nešto upitam, …., ali kada sam ustala više nikoga nije bilo, ni sjene ni oreola … nikoga …samo miris kiše, tanan, nestvaran i vijekovna čarolija beskućnog duha, da iz ničega ništa ne nastaje …


Prvo dobro kojem država treba težiti je mir. Mir je izvor svakog reda i svake dobrobiti. Kakve potrage za srećom mogu činiti oni koji su zaokupljeni samo brigom napada ili odbrane? Ne može se poboljšati imovina oko koje se još uvijek spori, imovina koja još uvijek nema određenog vlasnika. Štaviše, rat stvara divlji i okrutni moral: nudi predmete slave i pohlepe koje najgrublje duše mogu lako zgrabiti; i na taj način izopačuje naše zdrave strasti oplemenjujući naše poroke i svugdje zamjenjujući pravdu nasiljem.
Prvi korak, dakle, koji se može poduzeti za dobrobit onoga što čovječanstvo može učiniti bio bi da mir učini trajnijim, a ratove rjeđim. Ako se to ikada dogodi, postojao bi razlog vjerovati da će promjena dobro napredovati, da će koraci ka sreći započeti.

„Über den Geist des Zeitalters und die Gewalt
der öffentlichen Meinung.“
Spectamus quae coram habentur.
Tac. Ann VI

Mart 1797.

složi puzlu

agava505.blog.hr

klik na sliku
složi puzlu...
hajde probaj...




24

Naši ljudi 1 (Meister Hucu umjesto odgovora)

nachtfresser.blog.hr

Ovaj komentar Meister Huca, koji sam jutros pročitao kao odgovor na moj komentar probudio mi je lavinu asocijacija. Moje riječi su označene kurzivom.

@NF –
„Nećemo se lagati, došao sam samo vidjeti tko ti je čestitao novu godinu…“

Ima B. Glumac tu knjigu, Moji ljudi… Ne mogu reći da imam svoje ljude,neki kulturni gang koji se međusobno podupire bez obzira na kvalitetu.
Pa ipak, svi koji su se ovdje oglasili u neku ruku Moji su ljudi.

„ne podnosim muškarčine s brčinama“

Muškarci s brčinama uvijek su estetski upitni, no ponajboljem evropskom brku – Nietzscheu - uvijek smo spremni oprostiti mrvice hrane zalijepljene za dlake pod nosom.

„… Moravijine žene ili ljubavnice…“

Mislim da je riječ o D. Maraini, tek sam nedavno nabasao na to ime. Nisam je čitao. Još neki tvrde da zna pisati.

„Popij jednu i za mene, živio!“

Kao što sam ti napisao, popio sam jednu za tebe.
A, onda još jednu…(Kraj citata!)

Nevjerojatno, ali prvi mi je pao na pamet naš u svijetu najuspješniji dramatičar, kojeg ja beznačajan ni najmanje ne cijenim, čak sam napustio dvoranu za trajanja jednog gostovanja u gradu, uostalom zašto bih se mučio to slušati, kad ni ulaznicu nisam platio :P Riječ je naravno o Miri Gavranu. Palo mi je na pamet čitajući blogera Huca, kojeg pak naravno zbilja cijenim, da bih se i ja u novom komentaru mogao razbacivati prezimenima poznatih, ne samo mrtvih ljudi, kao što to Gavran često čini i postiže očito pozitivan efekt kod svojih čitatelja. Pa ajmo probati na tragu Hucovog komentara mog komentara, sad su za promjenu Hucove riječi označene kurzivom:

Ima B. Glumac tu knjigu, Moji ljudi… Ne mogu reći da imam svoje ljude,neki kulturni gang koji se međusobno podupire bez obzira na kvalitetu.

Pođimo od Branislava Glumca autora kultne "Zagrepčanke" (nije greška u naslovu, Glumac je bio pismen za razliku od nekih suvremenih autora i blogera), kojeg sam imao zadovoljstvo upoznati neočekivano, na neobičan način. Naime moj drugar Matija je sa svojom udrugom istomišljenika "ParNas" organizirao u Rijeci sad nažalost pokojni festival književnosti "Kičma" (Knjige i časopisi na morskoj ariji)
Ja sam Matiji rekao da vjerojatno mogu na festival bez problema dovesti autora najznačajnijeg hrvatskog romana dvadesetog stoljeća (naravno mislim na urbanu književnost, varalice i ognjištari nisu u toj konkurenciji) Alojza Majetića, njegov Čangi je već povijesni junak jednog književnog razdoblja kod nas, jer itekako dobro poznajem Majetićevu novu književnu muzu i suradnicu blogericu Danielaland. (fotografija je pak iz povijesnih dana bloga haer):


(samoslik radila Danči)

Rekao sam da u paketu naravno ide i velika blog pjesnikinja Danči, što je Matija odmah objeručke prihvatio. Nazvao sam Danči da joj priopćim da zaokruže Rijeku na svojim kalendarima te da se spreme za promjenu za druženje ovdje, a s Matijom će se bez problema dogovoriti o refundiranju troškova. Ona je odgovorila, oke, super, ja neću čitati, zadnje vrijeme volim biti voditeljica (onda je moment zastala), ali imamo jedan problem. Pitao sam koji problem, sve se da dogovoriti, pa s Majetićem zadnje vrijeme uvijek putuje i Glumac. Koji glumac, pitam ja zbunjeno, pa Branislav. U jebote problema, kako neočekivano, dva kapitalca jednim udarcem, ne, ne trebam uopće sa šefom Matijom razgovarati. Ostalo je povijest, bilo je to odlično posjećeno književno druženje, poslije smo Matija, oni i ja završili u dobrom ribljem restoranu, Majetić se pokazao neobično darežljiv, darovao mi je čak četiri svoje knjige, Glumac je donijeo uz ljubaznost i svoj potpisani zaštitni znak "Zagrepčanku" na dar, od Danči sam tradicionalno dobio obećanja i šipak, ali to je već neki tradicionalni đir, osim legendarne blogerice s kojom od 2009. ne komuniciram, kod koje se mora dobro paziti kakvim ćeš joj darom uzvratiti na njen. Majetić mi je u povjerenju rekao, da on baš nije prije pratio blogove, da mu je Daniela rekla da sam ja najbolji, odgovorio sam, ako je rekla, valjda i jesam, te da i on s Danči vodi zajednički blog koji su nazvali Heidegger i da ga je nagovorila da objave zajedno prvi hrvatski blog roman, i bi tako...
Odužio mi se post, nisam se maknuo od početka, smislio sam ja odgovore i na primjedbu o brkovima velikog Nietzschea, to možda drugi put, a možda na sveto Nikadarevo
kako obično govore one koje me bolje poznaju...

bez sjenki

ehsaznala.blog.hr

volio si me najviše najslabiju
jaka sam te željela najviše
nema novih obećanja
u meni samo ja
tama grli jabučice oka
glad bol snaga smijeh
može se naravno izreći laž
tko sanja snove satkane za me

After

stella.blog.hr

Najavljeno je ovako:
Tišina koja govori glasnije od reči: Autorski projekat
"After After" Tanasija Ćakića u Teatru Vuk

Reč je o interaktivnoj monodrami koja istražuje muško
mentalno zdravlje i emocije koje se predugo prećutkuju.
Reditelj i glavni glumac ističe da predstava nastaje iz
potrebe da se o ovim temama govori iskreno i bez
patetike, pružajući prostor za dijalog između scene
i publike.

Poseban je osećaj da učestvujete u stvaranju predstave,
a svako u publici ima za to priliku.