AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 30.09.2012.

DANI HRVATSKIH TRŽNICA

GODIŠNJA VRIJEDNOST PROMETA
NA 30 TRŽNICA - OKO 138 MILIJUNA KUNA

Udruga hrvatskih tržnica (UHT) obilježila je 28. i 29. rujna 2012 u Zagrebu svoj Dan.Udruga je osnovana 15. svibnja 2000., a osnovale su je tržnice kao pravne osobe radi promocije, razvoja i zaštite svojih interesa. U udruzi hrvatskih tržnica je 30 tržnica iz cijele Hrvatske, iz većih i manjih gradova i to: Splita, Novog Marofa, Pule, Varaždina, Omiša, Siska, Zagreba, Rijeke, Osijeka, Zadra, Šibenika, Dubrovnika, Karlovca, Slavonskog Broda, Čakovca, Daruvara, Ogulina, Koprivnice, Kutine, Vukovara, Vinkovaca, Đakova, Belišća, Pakraca, Našica, Sinja, Nove Gradiške i Vodica. Status grada u RH ima 127 jedinica lokalne samouprave, stoga je očito da je tek oko 40% tržnica u članstvu Udruge.
Interes tržnica je interes onih koji prodaju svoje proizvode i tako ostvaruju svoj dohodak. Tržnica je mjesto gdje počinju poznanstva onih koji namirnice proizvode i kupaca, koji ih kupuju i konzumiraju. Mnoga su takva poznanstva dugogodišnja. Posebno su važna kada se radi o namirnicama kao što su jaja, svježi sir i vrhnje, jer treba vjerovati proizvođaču sa sela, da on uistinu prodaje svježe namirnice.A kako i proizvođač želi ostaviti dobar dojam i imati kupca i slijedeći put, rađa se obostrano povjerenje koje jako često postaje trajno.
Na tržnicama svoje proizvode prodaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici i mala i srednja trgovačka društva.Tržnice su komponenta održivosti i razvoja ruralnog prostora i opstanak malih poljoprivrednih gospodarstava koja na tržnicama nalaze mjesto za plasman svoje proizvedene robe.Izravnom prodajom na tržnicama ponuđači jačaju lokalnu ekonomiju, kupci imaju svježu hranu, poznatog porijekla a i kupci dolaze u izravan susret s proizvođačima. Prodaja na tržnici je važan oblik očuvanja radnih mjesta.Prednost prodaje na tržnicama je trenutna naplata prodanog proizvoda.

Image and video hosting by TinyPic
Izvor:Publikacija Program i strategija rada i razvoja Udruge hrvatskih tržnica
2010-2015
Prema analizi UHT, “ ukupan godišnji promet koji se ostvari na tržnicama, članicama UHT je oko četiri milijarde kuna, marže koje se mogu ostvariti na tržnicama kreću se oko 50%, a vrijednost prihoda od prometa na godišnjoj razini iznosi oko 2 milijarde kuna. To je oko 385.000 neto prosječnih plača (5.200 kn) ili oko 260.000 bruto prosječnih plaća (7.700 kn) u RH. To opet znači da je time osigurano više od 21.000 godišnjih prosječnih bruto plaća, za najmanje 21.000 radnih mjesta, a da time nimalo ne opterećuju državni proračun, već u njega, kroz poreze i doprinose uplate godišnje više od 50 milijuna kuna. Prosječna godišnja vrijednost prometa na tržnicama članicama HUT iznosi oko 138 milijuna kuna.“

Koristi od organizirane izravne prodaje na tržnici su višestruke i to:
1.Kontakt s potrošačima prilikom izravne prodaje te dolazi do stvaranja povjerenja u kvalitetu proizvoda
2.Brza naplata
3.Radna mjesta
4. Marketing koji se prenosi usmeno
5. Promocija tradicijskih proizvoda i usluga seoskog prostora
6.Promicanje obiteljskog poduzetništva ( zadrugarstva, malog i srednjeg poduzetništva, obrtništva)
7.Gradska tržnica je mjesto prezentacije sela

U programu i strategiji rada razvoja UHT spiše da će se raditi na :
1. Širenju projekta certificirane seljačke tržnice (CST)
-brendiranje, uvođenje jedinstvenog znaka – oznake proizvoda
- standardizacija – kakav je proizvod prihvatljiv za tržnice
- kontrola kvalitete proizvoda i usluga

2. Seljački dućani - bauershop, farmer shop
3. Sabirno distribucijski centri
4. Novi prodajni kanali – istraživanje i implementacija
-institucije u vlasništvu države, županija, gradova i općina (bolnice, škole, vrtići )
- dostava na kućni prag
- restorani, hoteli, javna prehrana, karitativni programi

5.Tržnica kao turistička destinacija – uvođenje u turističke vodiče

6.Marketinške aktivnosti

7.Organizacija manifestacija, radionica, savjetovanja i međunarodna suradnja

Uvođenje jedinstvenog znaka je u tijeku i taj je posao dodijeljen svjetski poznatom dizajneru gospodinu Ljubičiću. Uvodi se i certifikacija proizvoda.Proizvođači koji ispune certifikacijske uvjete biti će smješteni u poseban dio tržnice.
Udruga tržnica želi da u okviru tržnica organizirano djeluju dvije vrste tržnica:
Seljačke tržnice, koje će biti certificirane, a na kojima će se odvijati svakodnevna izravna prodaja proizvoda koji su proizvedeni na vlastitim površinama i ekološke seljačke tržnice koje će biti na atraktivnijim mjestima ( pa čak i u trgovačkim centrima) prema potrebi, ili dva puta tjedno.
Tržnice još uvjek svoj status, djelatnost i odnose namaju regulirane zakonom.

U subotu 29.9. na Trgu bana Jelačića bili su predstavnici tržnica svih gradova koji čine Udrugu hrvatskih tržnica.

Image and video hosting by TinyPic
Ilok: Voće i povrće po cijenama kakve su u Iloku na tržnici.

Image and video hosting by TinyPic
Kutina: Obitelj Marković "PLANINKA MM" bavi se fitoterapijom, liječenjem ljekovitim biljem. Prvi s lijeva je najmlađi Željko koji je već sedma generacija koja opstaje u poslu s ljekovitim biljem, dugom 150 godina. (098 839-781)

Image and video hosting by TinyPic
Pula: Ponuda kozijeg sira iz nepasteriziranog mlijeka po cijeni od 240 i 260 kn za kg.

Image and video hosting by TinyPic
Omiš: Specijalitet Soparnik koji nije zaboravljen još iz vremena kada se spominje Poljička republika.Soparnik je jelo od tijersta i blitve.

Image and video hosting by TinyPic
Slavonski Brod:OPG Ivan Vrljić
Fotografije: M. Zouhar Zec

30.09.2012. u 21:15 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 29.09.2012.

EU PRIPREMA REFORMU RIBARSTVA


ODRŽIVOST SEKTORA – GLAVNI CILJ ZAJEDNIČKE RIBARSKE POLITIKE


U sklopu posjete Hrvatskoj, direktorica za Mediteran i Crno More, Opće uprave za pomorske poslove i ribarstvo Europske komisije, Monique Pariat predstavila je 21. rujna u Ministarstvu poljoprivrede u Zagrebu reformu Zajedničke ribarske politike Europske unije. Tu reformu još uvijek razmatra Vijeće ministara i Europski parlament, a ona bi trebala biti usvojena do početka 2014., kada će Hrvatska već biti članica EU-a. U Ministarstvu poljoprivrede direktorica za pomorske poslove i ribarstvo Europske komisije Monigue Pairat razgovarala je pomoćnikom ministra za ribarstvo mr. Ljubomirom Kučićem i pomoćnicom ministra poljoprivrede Snježanom Španjol.
Osnovni cilj Zajedničke ribarske politike (ZRP) je održivost samog sektora. Tako bi primjerice od 2015. trebali na snagu stupiti maksimalni održivi prinosi za određene vrste ribe kako ne bi postojala prijetnja za njihovo uništenje. Osmišljena je i mjera tzv. prenosivih koncesija putem kojih bi ribari mogli prodati koncesiju ako zaključe da je njihova djelatnost neprofitabilna ili iz nekog drugog razloga žele izaći iz tog posla.Zajedničko tržište u području ribarstva također je obuhvaćeno zajedničkom reformom, a trebalo bi biti organizirano na način koji bi omogućio bolji plasman proizvoda na tržište. U tom smislu planira se osnivanje novog fonda.
Prema materijalima koji su dostupni na internet stranicama Europske Komisije u RH, šest je prioriteta EU u sektoru ribarstva i to: 1. povećanje zaposlenosti i teritorijalne povezanosti 2. poticanje inovativnog, konkurentnog ribarstva temeljenog na znanju 3. poticanje inovativne, konkurentne akvakulture temeljene na znanju 4. promicanje održivog ribarstva s efikasnim resursima 5. promicanje održive akvakulture s efikasnim resursima 6. poticanje provedbe zajedničke ribarske politike.
Nove mjere u ribarstvu socijalne, ekonomske i tzv „zelene“.Ekonomske vrijednosti ribarstva prema kriterijima EU su: inovacije u idejama, proizvodima, uslugama ribolovnim tehnikama, lokalnim inovacijama u području ribarstva, savjetodavne usluge za ribolov malih razmjera, suradnja između znanstvenika i ribara, dodavanje vrijednosti proizvodima ribarstva posebno kroz marketing, promociju i mjere kvalitete, modernizacija ribarskih plovila vezana uz sigurnost i zdravlje na plovilu, eko-inovacije i energetska učinkovitost, te dodatni izvori primanja.
Socijalne vrijednosti ribarstva su: održive zajednice ovisne o ribolovu, naglasak na ribolovu malih razmjera s povećanim intenzitetom potpore 40-50%, zdravstveni i socijalni uvjeti za plovidbu, rast i poslovi kroz: cjeloživotno učenje, nove vještine, počeci poduzetništva s naglaskom na razvoju pomorskih sektora, jednakost spolova: edukacija supružnika ribara i žena ribarica, socijalni dijalog.
U „zelene“ vrijednosti ribarstva podrazumijeva se : ograničenje utjecaja na okoliš i smanjenje odbačaja, ribolov sustavom koncesija i mjera zaštite pod CFP-om, eko-inovacije, promicanje sudjelovanja ribara u upravljanju obnovi i praćenju NATURA 2000 i drugih morskih zaštićenih područja (morski otpad) bioraznolikosti, sredstva za razvoj selektivnijih alata/ribolovnih tehnika.

IMP stup Europske Komisije sadrži slijedeće:
1. Razviti i provesti integrirano upravljanje pomorstva na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, na razini morskih bazena, EU i međunarodnoj razini
2. Razviti međusektorske inicijative: pomorski nadzor, pomorsko prostorno planiranje te razvoj pomorske baze znanja,
3.Poticati održivi razvoj, radna mjesta, inovaciju i nove tehnologije sektora u nastajanju u primorskim krajevima, koji nadopunjuju sektorske i nacionalne aktivnosti
4. Promicati zaštitu pomorskog okoliša, biološke raznolikosti morskih zaštićenih područja; održivo korištenje morskih i obalnih resursa.

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva: Snježana Španjol zamjenica ministra Jakovine, (prevoditeljica) Monique Pariat direktorica za pomorske poslove i ribarstvo Europske Komisije i mr. Ljubomir Kučić momoćnik ministra za ribarstvo

Fotografija:M.Zouhar Zec



29.09.2012. u 07:42 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 21.09.2012.

PROMOCIJA MASLINOVOG ULJA



NAJBOLJA MASLINOVA ULJA U ZAGREBU !

Trgu bana Jelačića 19. i 20. rujna održani su Dani maslinovog ulja pod nazivom Hrvatska zemlja maslinovog ulja.. Taj događaj je dio nacionalnog projekta promocije maslinovog ulja koje se proizvodi u Hrvatsko, a nastao je kao odgovor na nedovoljnu promociju i prodaju hrvatskih maslinovih ulja, a ima za cilj izgradnju imidža Hrvatske kao zemlje izvrsnih maslinovih ulja, edukaciju stanovništva o ljekovitim svojstvima maslinovog ulja i povećanje prodaje naših maslinovih ulja na domaćem i inozemnom tržištu.

Svoja ulja su zagrebačkoj javnosti izložili neki od najpoznatijih maslinara u Hrvatskoj i to Mattina Croatica iz PZ Brachia s otoka Brača, Blato 1902 d.d. s Korčule, Oleum dalmatia d.o.o. iz Biograda, Sv. Ivan- Centar maslinovog ulja iz Vodica, OPG Kolega s Dugog Otoka, Buddy iz Zadra, OPG Magriž iz Kornića, OPG Balija iz Fažane, Buršić maslinarstvo iz Brtonigle, OPG Oleatica , Obitelj Zigante iz Buja.

Na Oil baru moglo se kušati četrdesetak najboljih hrvatskih maslinovih ulja raznih proizvođača.

U Galeriji maslinovog ulja u centru Kaptol 1 otvorena je izložba Identitet maslinovog ulja – komunikacija i dizajn koja se nakon kratke selidbe u Split za potrebe Tjedna maslinovog ulja koji je tamo održan, ponovo vratila u Zagreb. Na toj se izložbi može vidjeti presjek suvremenog oblikovanja ambalaže i etikete maslinovog ulja u Hrvatskoj u prošlom desetljeću što ukazuje na ulogu grafičkog i produkt dizajna u plasiranju proizvoda na tržište.

Image and video hosting by TinyPic
Desno: Miro Kolega sa svojim uljem i dizajnom s OPG Kolega s Dugog otoka

Image and video hosting by TinyPic


21.09.2012. u 06:51 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 20.09.2012.

REAGIRANJE RIBARA KOLECA



NAJTEŽE TEK DOLAZI !

Daniele Kolec, predsjednike Udruge profesionalnih ribara iz Umaga, reagirao je na tekst objavljen u Glasu Istre pod naslovom DRŽAVA NE ISPLAĆUJE RIARIMA OBEĆANI NOVAC koji sam prenijela na blog 15.9.
Gospodin ribar Kolec se obraća Vladanu Bojiću Predsjedniku Ceha ribara Hrvatske. Kolecovo reagiranje je zanimljivo iz razloga što se iz tog reagiranja jasno vide mnogi problemi u
ribarstvu.

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic


20.09.2012. u 01:30 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 15.09.2012.

RIBARIMA KAO I POLJOPRIVREDNICIMA



ZA RIBARE DRŽAVA NEMA NOVCA!

U dnevniku Glas Istre 10. rujna, na stranici 4. i 5. objavljen je tekst pod naslovom DRŽAVA NE ISPLAĆUJE RIBARIMA OBEĆANI NOVAC, novinara Bojana Žižovića.
Ta ribarska priča o neisplati poticaja, u istom je državnom resoru kao i priča poljoprivrednika. Drugim riječima i ribari i poljoprivrednici su u nadležnosti iste državne uprave, a to je Ministarstvo poljoprivrede.
Prenosim tekst ( bez dvaju fotografija ) kako bi, oni koje to interesira, mogli pročitati s kojim su problemima suočeni ribari.


Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

15.09.2012. u 21:50 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 07.09.2012.

VELIKI OBRAT!



CROATIASTOČAR SHVATIO DA TREBA ZAUSTAVITI
NEGATIVAN TREND U MLJEKARSTVU!

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

Miroslav Kovač mr. tajnik skupine "Živo selo" koj se iznimno mnogo zalaže za očuvanje govedarske i mljekarske proizvodnje u požeštini, reagirao je na gore navedeni tekst koji su čelnici Gospodarsko interesnog udruženja Craotistočara proslijedili medijima, a internetski mediji, ( mr. Kovač navodi internet adrese) ga objavili.
mr. Kovač reagirao je na navedeni tekst na slijedeći način :
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

07.09.2012. u 16:14 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 05.09.2012.

IMA LI DRŽAVA PRAVO OBUSTAVITI ISPLATU POTICAJA ZBOG DUGA?


NEISPLATA POTICAJA - POGREŠNA ODLUKA DRŽAVE U KRIZI!

Ima li Država pravo obustaviti isplatu poticaja poljoprivrednicima koji u raznim vidovima, prema evidenciji Porezne uprave, imaju dug prema toj istoj Državi?

U normalnim okolnostima poslovanja, opravdanja za neisplatu poticaja ne bi bilo. Ali u situaciji kada je Država u dubokoj ekonomskoj krizi, kada ta ista država, zaposlenicima smanju plaće, ukida Božićnicu, traži od radnika da se legalno putem Sporazuma odreknu svojih prava koja su stečena radom, kada na svaki mogući naćin povlači "novac iz opticaja", Država si uzima za pravo ne isplatiti poticaj za 7.344 poljoprivrednika - jer imaju dug prema Državi. U situaciji ekonomske krize to je pogrešna odluka! Funkcioniranje Države u vrijeme ekonomske krize nije determionirano zakonom, ali su odstupanja potrebna.

Ti isti poljoprivrednici moraju plačati životne troškove u obliku režija, školovati svoju djecu i otplačivati kredite.Isplaćeni novčani poticaj, kao sredstvo plaćanja, ponovo bi vrlo brzo završio u novčarskim istitucijama i u državnoj blagajni .Neisplatom poticaja poljoprivredna gospodarstva i njihove obitelji zatečena su žestinom krize koja je doslovno pogodila svako od 7.344 poljoprivrednika pojedinačno , što se bespotrebno i preuranjeno, iako je Država u ekonomskoj krizi, reflektira na svako gospodarstvo i pojačava žestinu krize u zemlji. Zbog odluke o ne isplati novčanih poticaja, mnogi su u nemogućnosti isplate kredita, nemogučnosti školovanja djece, u tijeku je rasprodaja poljoprivrednih strojeva i stoke i ukidanje poslova na gospodarstvu, otkazivanje poslova onima koji su sezonski ili povremeno radili na tom gospodarstvu. Ruši se cijela jedna piramida poljoprivrednog načina života i poslova na selu, što nikako ne bi mogao biti cilj zemlji u kojoj je DBP naglo pao za 2,1%.
Svako izgubljeno radno mjesto novi je poen u strukturi pada BDP-a, a neisplatom poticaja poljoprivrednicima koji su i prethodno bili nesolventni, je nepromišljena odluka
i Ministarstva financija i Agencije za plaćanje u ovom vremenu krize.


Dnevnik GLAS SLAVONIJE u broju od 3.9. objavio je tekst pod naslovom
"TUŽIT ĆE DRŽAVU ZBOG 80 MILIJUNA NEISPLAĆENIH POTICAJA "
Prenosim taj tekst
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Fotografija: M.Zouhar Zec, svibanj 2012.

05.09.2012. u 09:15 • 0 KomentaraPrint#^

KLUB ZA PROIZVOĐAČE I POTROŠAČE!


U PLANU I BRENDIRANJE GOSPODARSTVA!

Image and video hosting by TinyPic

Članovi Klastera Proizvodi Hrvatskog sela održali su 31. kolovoza u Zagrebu svoju godišnju Skupštinu na kojoj je uz mentora Klastera dr. Damira Kovačića i predsjednika Zdenka Perakića iz Bošnjaka u Istočnoj Slavoniji, bilo još dvadesetak članova.
Od početka rujna ove godine na adresi Fakultetsko dobro 8, što je u neposrednoj blizini sveučilišnih zgrada Agronomskog fakulteta u Zagrebu, počeo je raditi Klub proizvođača članova Klastera Proizvodi hrvatskog sela u suradnji sa Zavodom za marketing u kome je predstojnik dr. Damir Kovačić. Klaster je osnovan 22. rujna 2010. a sada je dr. Kovačić došao na ideju da se na jednom mjestu okupe i poljoprivredni proizvođači i potrošači. U 2010. bilo je 60 članova, proizvođača, u 2011. 46 članova, a u 2012. do sada samo je 25 članova platilo članarinu. Opadanje interesa za Članstvo u Udruzi koja je postala i Klub, bio je signal da treba drugačije početi raditi.

Image and video hosting by TinyPic
Članovi Klastera Proizvodi Hrvatskog sela za vrijeme godišnje skupštine.

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva ; dr. Damir Kovačić i Zdenko Perakić

ŠTO JE NOVO U KLASTERU?

Klub je tako dobio kuhinju koja će raditi svaki dan od 10-17 sati, u kojoj će se pripremati jela za prodaju i članovima Kluba i onima koji to nisu. U Klubu će biti konsignacijsko skladište u koje će poljoprivredni proizvođači dostavljati svoje proizvode;: kulene, šunke, sve vrste sireva, eko- sokove, zagorske purane, itd. a potrošači koji žele kupiti u Klubu proizvode po proizvođačkoj cijeni, također će biti članovi Kluba. Članarina je i za proizvođače i za potrošače ista – a iznosi 300 kuna godišnje, s mogućnošću plaćanja u dvije rate.
Dr. Kovačić je govorio o planu rada za naredno razdoblje, te je najavio uvođenje robne marke proizvoda Hrvatskog sela i mogućnost da se brendira cijelo gospodarstvo. Biti će u prostoru Kluba promocije novih proizvoda, radionice, biti će kušanja različitih proizvoda…
Klasteru i Klubu potrebno je mnogo proizvođača, kako bi ponuda proizvoda bila što raznovrsnija, te mnogo potrošača koji će dolaziti u Klub kupovati kvalitetne proizvode iz raznih regija hrvatskog sela.
Kontakti za članstvo su slijedeći: Zdenko Perakić, 098- 9278-255
Dr. Damir Kovačić¸ 098 415-497, Klub Proizvodi hrvatskog sela; 099 229-5995

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva. Kristijan Krsnik meneđer poljoprivredne zadruge "Puran zagorskih brega" a nasuprot njega sjedi Željko Bobovečki vlasnik prve ekološke punionice voćnih sokova.
Fotografije: M.Zouhar Zec

05.09.2012. u 00:10 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< rujan, 2012 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Ožujak 2024 (20)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Travanj 2020 (29)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter