GODIŠNJA VRIJEDNOST PROMETA
NA 30 TRŽNICA - OKO 138 MILIJUNA KUNA
Udruga hrvatskih tržnica (UHT) obilježila je 28. i 29. rujna 2012 u Zagrebu svoj Dan.Udruga je osnovana 15. svibnja 2000., a osnovale su je tržnice kao pravne osobe radi promocije, razvoja i zaštite svojih interesa. U udruzi hrvatskih tržnica je 30 tržnica iz cijele Hrvatske, iz većih i manjih gradova i to: Splita, Novog Marofa, Pule, Varaždina, Omiša, Siska, Zagreba, Rijeke, Osijeka, Zadra, Šibenika, Dubrovnika, Karlovca, Slavonskog Broda, Čakovca, Daruvara, Ogulina, Koprivnice, Kutine, Vukovara, Vinkovaca, Đakova, Belišća, Pakraca, Našica, Sinja, Nove Gradiške i Vodica. Status grada u RH ima 127 jedinica lokalne samouprave, stoga je očito da je tek oko 40% tržnica u članstvu Udruge.
Interes tržnica je interes onih koji prodaju svoje proizvode i tako ostvaruju svoj dohodak. Tržnica je mjesto gdje počinju poznanstva onih koji namirnice proizvode i kupaca, koji ih kupuju i konzumiraju. Mnoga su takva poznanstva dugogodišnja. Posebno su važna kada se radi o namirnicama kao što su jaja, svježi sir i vrhnje, jer treba vjerovati proizvođaču sa sela, da on uistinu prodaje svježe namirnice.A kako i proizvođač želi ostaviti dobar dojam i imati kupca i slijedeći put, rađa se obostrano povjerenje koje jako često postaje trajno.
Na tržnicama svoje proizvode prodaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici i mala i srednja trgovačka društva.Tržnice su komponenta održivosti i razvoja ruralnog prostora i opstanak malih poljoprivrednih gospodarstava koja na tržnicama nalaze mjesto za plasman svoje proizvedene robe.Izravnom prodajom na tržnicama ponuđači jačaju lokalnu ekonomiju, kupci imaju svježu hranu, poznatog porijekla a i kupci dolaze u izravan susret s proizvođačima. Prodaja na tržnici je važan oblik očuvanja radnih mjesta.Prednost prodaje na tržnicama je trenutna naplata prodanog proizvoda.

Izvor:Publikacija Program i strategija rada i razvoja Udruge hrvatskih tržnica
2010-2015
Prema analizi UHT, “ ukupan godišnji promet koji se ostvari na tržnicama, članicama UHT je oko četiri milijarde kuna, marže koje se mogu ostvariti na tržnicama kreću se oko 50%, a vrijednost prihoda od prometa na godišnjoj razini iznosi oko 2 milijarde kuna. To je oko 385.000 neto prosječnih plača (5.200 kn) ili oko 260.000 bruto prosječnih plaća (7.700 kn) u RH. To opet znači da je time osigurano više od 21.000 godišnjih prosječnih bruto plaća, za najmanje 21.000 radnih mjesta, a da time nimalo ne opterećuju državni proračun, već u njega, kroz poreze i doprinose uplate godišnje više od 50 milijuna kuna. Prosječna godišnja vrijednost prometa na tržnicama članicama HUT iznosi oko 138 milijuna kuna.“
Koristi od organizirane izravne prodaje na tržnici su višestruke i to:
1.Kontakt s potrošačima prilikom izravne prodaje te dolazi do stvaranja povjerenja u kvalitetu proizvoda
2.Brza naplata
3.Radna mjesta
4. Marketing koji se prenosi usmeno
5. Promocija tradicijskih proizvoda i usluga seoskog prostora
6.Promicanje obiteljskog poduzetništva ( zadrugarstva, malog i srednjeg poduzetništva, obrtništva)
7.Gradska tržnica je mjesto prezentacije sela
U programu i strategiji rada razvoja UHT spiše da će se raditi na :
1. Širenju projekta certificirane seljačke tržnice (CST)
-brendiranje, uvođenje jedinstvenog znaka – oznake proizvoda
- standardizacija – kakav je proizvod prihvatljiv za tržnice
- kontrola kvalitete proizvoda i usluga
2. Seljački dućani - bauershop, farmer shop
3. Sabirno distribucijski centri
4. Novi prodajni kanali – istraživanje i implementacija
-institucije u vlasništvu države, županija, gradova i općina (bolnice, škole, vrtići )
- dostava na kućni prag
- restorani, hoteli, javna prehrana, karitativni programi
5.Tržnica kao turistička destinacija – uvođenje u turističke vodiče
6.Marketinške aktivnosti
7.Organizacija manifestacija, radionica, savjetovanja i međunarodna suradnja
Uvođenje jedinstvenog znaka je u tijeku i taj je posao dodijeljen svjetski poznatom dizajneru gospodinu Ljubičiću. Uvodi se i certifikacija proizvoda.Proizvođači koji ispune certifikacijske uvjete biti će smješteni u poseban dio tržnice.
Udruga tržnica želi da u okviru tržnica organizirano djeluju dvije vrste tržnica:
Seljačke tržnice, koje će biti certificirane, a na kojima će se odvijati svakodnevna izravna prodaja proizvoda koji su proizvedeni na vlastitim površinama i ekološke seljačke tržnice koje će biti na atraktivnijim mjestima ( pa čak i u trgovačkim centrima) prema potrebi, ili dva puta tjedno.
Tržnice još uvjek svoj status, djelatnost i odnose namaju regulirane zakonom.
U subotu 29.9. na Trgu bana Jelačića bili su predstavnici tržnica svih gradova koji čine Udrugu hrvatskih tržnica.

Ilok: Voće i povrće po cijenama kakve su u Iloku na tržnici.

Kutina: Obitelj Marković "PLANINKA MM" bavi se fitoterapijom, liječenjem ljekovitim biljem. Prvi s lijeva je najmlađi Željko koji je već sedma generacija koja opstaje u poslu s ljekovitim biljem, dugom 150 godina. (098 839-781)

Pula: Ponuda kozijeg sira iz nepasteriziranog mlijeka po cijeni od 240 i 260 kn za kg.

Omiš: Specijalitet Soparnik koji nije zaboravljen još iz vremena kada se spominje Poljička republika.Soparnik je jelo od tijersta i blitve.

Slavonski Brod:OPG Ivan Vrljić
Fotografije: M. Zouhar Zec
Post je objavljen 30.09.2012. u 21:15 sati.