AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

petak, 29.07.2011.

ODBOR HPK TRAŽI REALIZACIJU !

ZAKLJUČCI ODBORA ZA UDRUGE

U skladu sa trenutnim, ali i sa dugoročnijim problemima u poljoprivredi Odbor za udruge, Hrvatske poljoprivredne komore čiji je predsjednik Stjepan Kunovec, na sastanku 21. srpnja u Popovači, donio je ZAKLJUČKE koje prenosim.
Na kraju ZAKLJUČAKA stoji potpis : Odbor za Udruge HPK, Stjepan Kunovec.

1. Odbor za udruge Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) izražava nezadovoljstvo otkupnom cijenom pšenice od 1.35 kn/kg koju su ponudili otkupljivači i skladištari i traži hitnu intervenciju HPK i resornog Ministarstva za aktiviranje 300 milijuna kuna financijskih sredstva koje je osigurala Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) prema proizvođačima pšenice kroz nadležne financijske institucije. Molimo očitovanje o realizaciji istog od 26.7.2011. Ukoliko se odmah ne krene u realizaciju prosvjedi su nužni, prijeko potrebni i opravdani.

2. U slučaju da navedena sredstva HABOR-a neće biti aktivirana tražimo isplatu poticaja za ratarske kulture zasijane u jesen 2010. godine do 15.9.20011 u punom iznosu od 2.050 kn direktnom isplatom Ministarstva prema poljoprivrednim proizvođačima ili kroz suradnju s financijskim kućama (agencijama) koje bi preuzele obvezu isplate poticaja uz određenu naknadu, a naplatu preuzetih potraživanja od resornog ministarstva realizirati do 30.6. 2012 godine.

3. Tražimo da se za referentnu godinu za sve poljoprivredne grane proglasi 2012. tj. posljednja godina prije ulaska u EU.

4. Tražimo da HPK u suradnji sa resornim ministarstvom pokrene inicijativu za osnivanje Hrvatske poljoprivredne banke čija bi osnovna uloga bila siguran izvor financiranja i praćenje poljoprivredne proizvodnje plasmanom financijskih sredstava po povoljnim uvjetima sa niskom kamatom na razini zemalja EU.

5. Tražimo pokretanje procedure i izmjenu Zakona o potporama u segmentu stjecanja prava na poticaj na uvezenu telad i odojke nakon tijeka tova u određenom vremenskom periodu, a koji se ostvaruje na liniji klanja:
_ paralelno domaća telad za proširenje matičnog stada ne ostvaruje pravo na poticaj
_ ni u jednoj zemlji članici EU takav poticaj nije moguće ostvariti po tom osnovu. PREDLAŽEMO ukidanje poticaja za uvezenu živu stoku bez obzira koliko vremena provela u ciklusu tova.

6. Tražimo da HPK prema Ministarstvu poljoprivrede uputi zahtjev za strogu primjenu pozitivnih zakonskih propisa i standarda za sve uvezene povrtlarske proizvode od strane inspekcijskih službi.
_ tražimo usklađenje propisa o reguliranju uvjeta i standarda korištenja primjene i držanja zaštitnih sredstava u povrtlarstvu i voćarstvu, a sukladno propisima u EU.

7. Tražimo očitovanje resornog ministarstva o nastaloj šteti od bakterija i mogućnosti obeštećenja hrvatskih povrtlara. „

29.07.2011. u 12:32 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 28.07.2011.

INICIJATIVA POLJOPRIVREDNE KOMORE

UREDBA KOMISIJE EZ NE PODRŽAVA POTPORE ZA ZAPOŠLJAVANJE I USAVRŠAVANJE U POLJOPRIVREDI !

U pojedinim dijelovima ruralnog područja RH veoma je teško naći djelatnike koji bi radili na poljoprivredi. Veća poljoprivredna gospodarstva i farme trebaju djelatnike, a kada ih u okolici ili u obližnjem područnom uredu za zapošljavanje ne nalaze, poljoprivrednicima to postaje ozbiljan problem.
Na primjer da radnika doista nedostaje i kako se u ovom slučaju snašla jedna Zadruga pokazao je i TV prilog nedavno emitiran na HTV1. Tako je na zadarskom području, za berbu višnji maraski jedna zadruga angažirala pet zatvorenika zadarskog zatvora – jer zadruga nigdje drugdje nije mogla pronaći djelatnike koji bi mogli obaviti taj posao. I dok je pet zatvorenika bralo višnju, čuvala su ih dva pravosudna policajca. No posao berbe je obavljen.
Kako problem s nedostatkom djelatnika u poljoprivredi nije pojedinačan, Hrvatska poljoprivredna komora obratila se dopisom 8. lipnja 2011. Ministarstvu gospodarstva rada i poduzetništva, s inicijativom da se u mjere poticaja zapošljavanja među korisnike uvrste i obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) što zvuči veoma realno. Mjere poticaja zapošljavanja stimulirale bi i nezaposlenog kao i farmera poslodavca!
Međutim Hrvatska poljoprivredna komora je na svoju inicijativu dobila negativan odgovor 7. srpnja, iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, koji je potpisao državni tajnik Krešimir Rožman. Odgovor doslovno glasi ovako:
„ Državne potpore za zapošljavanje i usavršavanje su potpore koje se dodjeljuju temeljem Zakona o državnim potporama (NN140/05) kao i odluke o obavljanju općih pravila o skupnim izuzećima u području državnih potpora koja su sadržana u Uredbi Komisije (EZ) BR. 800/2008 od 6.kolovoza 2008.a koji jasno definiraju tko mogu biti korisnici tih potpora. Obzirom da obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-i) ne mogu biti korisnici tih državnih potpora i dalje ostajemo pri našem mišljenju da se potpore za zapošljavanje i usavršavanje ne mogu odobriti za zapošljavanje u OPG-ima, bez obzira što su u primjeni financijskih propisa u jednom dijelu izjednačeni s poduzetnicima.“

28.07.2011. u 14:36 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 27.07.2011.

PROSVJEDI I SASTANAK S BANKARIMA U ISTOM DANU

OTKUPLJIVAČI I BANKARI ČUVAJU KAPITAL
A ZA PŠENICU DAJU - OSTATAK !

Događanja u vezi s rješenjem problema otkupne cijene pšenice koje su poljoprivrednici pokrenuli sastankom u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja 1. srpnja imala su 26. srpnja svoj finiš i to na dva područja; izlaskom poljoprivrednika s traktorima na ceste na području Ferovca i Đakova u Slavoniji i sastankom desetak predstavnika hrvatskih komercijalnih banaka s ministrom Čobankovićem i njegovim suradnicima, i predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore u Zagrebu u Minisatsrtvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja. I početak prosvjeda poljoprivrednika i sastanak bankara i ministra poljoprivrede započeo je u 11 sati.
I dok su poljoprivrednici 25 dana čekali informaciju o visini otkupne cijene pšenice, nakon što je postalo jasno da HBOR ne može, ili ne, želi kreditirati skladištenje pšenice u licenciranim silosima, poljoprivrednici su – zaprijetili prosvjedom. I rješenje je nađeno. Čini se da je prijetnja poljoprivrednika prosvjedom još jedino što ministra Čobankovića potiče na konstruktivnu aktivnost. Jer ministar je sada, kada se znao dan i sat izlaska traktora na cestu, sazvao sastanak s bankarima. I priredio još jedno iznenađenje poljoprivrednicima: priopćio je da pšenica ima novu zaštitnu cijenu, od 1,05 kn/kg umjesto dosadašnjih 0,74 kn/kg. A onda su poljoprivrednici na sastanku u Kutjevu od predstavnika Agrokora dobili i drugu poslovno zadovoljavajuću vijest - da će Agrokor trgovina za uskladištenu pšenicu raditi akontacijske isplate od 1,35 kn/kg .
Iako su poljoprivrednici u ciljevima prosvjeda najavili da žele postići otkupnu cijenu pšenice od 1.60 kn/kg ovo što im je ponuđeno već samim izlaskom traktora na ceste, bilo je dovoljno da prosvjed dobije epitet simboličan i da prosvjed odmah i završe – jer su postigli – ono što trenutno smatraju zadovoljavajućim. Koliko će dugo spomenute brojke biti sredstvo za poslovno zadovoljstvo poljoprivrednika? Sudeći prema izjavi poljoprivrednika predsjednika udruge Brazda Matije Brlošića , ne baš predugo jer on je već izjavio „Cijena od 1,35 kn/kg ne može zadovoljiti poljoprivrednike kao cijena pšenice jer ta cijena ne pokriva troškove proizvodnje. Mi tražimo 1.60 kn/kg. Ako nama privatni otkupljivači ne žele dati više neka se njima, oni su veliki, oni primaju velike poticaje, taj prihod od poticaja smanji, a poljoprivrednicima neka plate tu razliku do 1.60 kuna. Naši istočni susjedi pšenicu prodaju po 1.50 kn/kg, sjeverni po 1.40 kn/kg , južni susjedi po 2.00 kn/kg. Hrvatski seljak u okruženju ima najnižu cijenu. Trgovci malo mešetare!“
Simbolični prosvjed završen je s napomenom o očekivanju da ministar Čobanković u roku od 15 dana potpiše da će poticaji poljoprivrednicima biti isplaćeni najkasnije početkom slijedeće godine. U protivnom, najavili su poljoprivrednici, traktorima će ponovo na ceste u prosvjede u blokadu slavonskih cesta.

BANKARSKA BRIGA ZA PROFIT

Sastanak s predstavnicima banaka održan je bez prisustva novinara iako je prethodno sastanak najavljen kao otvoren za medije. Informacije s tog sastanka novinarima je prenio ministar poljoprivrede Petar Čobanković i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Darko Grivičić.
Cilj sastanka s predstavnicima desetak komercijalnih banaka, a novinarima nije odgovoreno na pitanje predstavnici k o j i h banaka su došli na sastanak, bio je dogovoriti financiranje skladištenja pšenice poljoprivrednika u licenciranim silosima. Međutim predstavnici banaka na licu mjesta nisu navodno m o g l i odlučiti hoće li ili ne ući u posao s pšenicom. S obzirom na tijek razgovora, razlog tome je bankarska briga za profit. Poslovi koji ne donose dovoljno profita bankama nisu nimalo atraktivni, a skladištenje pšenice je jedan od takvih poslova. Jer bankari su prema riječima Darka Grivičića postavili pitanje osiguranja skladištenja pšenice te izmjena u zakonu, ( Sabor u ljetnim mjesecima ne zasjeda) tako da bankari tek trebaju odlučiti hoće li raditi na financiranju skladištenja pšenice.Darko Grivičić je neodlučne bankare okarakterizirao kazavši „ Kod zaštitne cijene od 1.05 kn/kg banka nema apsolutno nikakvog rizika kod licenciranog silosa, jer ima garancijski fond, ima pšenicu, ima tu zaštitnu cijenu. Ako sada tu pšenicu nitko ne bi htio kupiti, kupiti će je država po 1.05 kn/kg, dakle i u tom slučaju banka se ima od čega naplatiti, jer to je zalog da im posao neće propasti. Međutim bankari smišljaju izlike i razloge da ne uđu u taj posao. A čine to radi toga jer im je malo para od 3% kamata. Najkrupniji kapitala koji drma ovom našom zemljom štiti po mom mišljenju Hrvatska narodna banka i njezin guverner koji sve čine da se sačuva naša fiskalna politika, da mi hrvati dobro živimo, a na kraju banke ponovo zarade 100 milijardi. Ovo je dakle jedna bezobrazna politika koju provode banke u Hrvatskoj koje u biti ne žele ući u ovu priču bez plasiranja 7 – 8 % kamata, jednostavno im se neda. To je stav krupnog kapitala prema nama svima u Hrvatskoj. No banke koje neće imati takav svjetonazor mogle bi uči u tu priču, pa ćemo raditi sa tim bankama“ rekao je Grivičić.
Koje će banke odlučiti raditi na skladištenju pšenice trebalo bi se znati, rekao je ministar Čobanković, uskoro.

27.07.2011. u 09:09 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 08.07.2011.

PŠENICA DO PRODAJE U LICENCIRANIM SILOSIMA

CIJENA PŠENICE - USKORO

U Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja održan je u četvrtak 7. srpnja sastanak predstavnika poljoprivrednih udruga, predstavnika Hrvatske poljoprivredne komore (HPK)i otkupljivača s podpredsjednikom Vlade koji je i ministar poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja Petrom Čobankovićem, a na inicijativu HPK. Razlog sastanka je bio pronaći najbolji model otkupa pšenice.
Podsjetiti ću da u situaciji kada otkupljivači, zbog vlastitog poslovnog interesa, na izlaze u javnost s otkupnom cijenom pšenice,a interes među poljoprivrednicima za cijenom pšenice je velik jer je žetva u tijeku, predstavnici HPK izradili su i obznanili javnosti svoj model otkupa ovogodišnjeg roda pšenice. Zbog toga je sazvan sastanak s ministrom poljoprivrede.
U zahtjevu predstavnika HPK koji je upućen resornom ministru i premijerki piše slijedeće:
„Tražimo da resorno ministarstvo uključi HBOR za isplatu akontacija od 1.00 kn/kg za predanu pšenicu proizvođača u licencirane i ostale silose. Na osnovu preuzimanja skladišnice i ostale dokumentacije od proizvođača HBOR raspolaže deponiranom pšenicom do prodaje pšenice njenog vlasnika i povrata akontiranog dijela vrijednosti i deponirane pšenice.
Kamata za angažirana financijska sredstva HBOR-a iznosila bi 3% na godišnjoj razini , bez valutne klauzule.
Također tražimo da se poticaji za ratarske kulture zasijane u jesen 2010. isplate do 1.10.2011. u maksimalnom iznosu sukladno zakonu o potporama za 2011. „

Sastanak je počeo objašnjenjem ministara Čobankovića da Ministarstvo poljoprivrede nije ni mjesto ni institucija koja će određivati cijenu pšenice niti može utjecati na prerađivačke niti na proizvođačke kapacitete. „Ministarstvo je stvorilo pretpostavke preko podzakonskih akata i pravilnika da se skladišnica može početi koristiti. Naš je interes da se pšenica požanje, smjesti u silose i da je bude što više“ – rekao je ministar. Darko Grivičić, predsjednik HGK je predložio da se aktivira skladišnica kako bi se mogli koristiti licencirani silosi ali da je potrebna banka koja će to pratiti. Iznio je primjer kako s pšenicom preko banaka posluju poljoprivrednici u Srbiji.

RH IMA TRENUTNO 7 LICENCIRANIH SILOSA

Ministar Čobanković je rekao da u RH trenutno ima 7 ovlaštenih i LICENCIRANIH skladišta preporučio da se pšenica u njima skladišti do trenutka najpovoljnije prodaje, te ih nabrojio. Ona su slijedeća:
1. DIBA d.o.o. Suhopolje , za pšenicu, kapaciteta 15 000 tona
2. Poslovna jedinica Mlin MARINA , Gornji Draganac, za žitarice i uljarice, kapaciteta 3 000 tona
3. Poslovna jedinica BJELIŠ , Slavonski Brod, za žitarice i uljarice, kapaciteta 3 000 t
4. MLIN, Kopanica, Velika Kopanica , za žitarice i uljarice 3 000 t 5. ŽITAR, Donji Miholjac, kapaciteta 5000 t ,
6. SILOS, Garešnica za žitarice i industrijsko bilje kapaciteta 20 000 tona
7. RATARSTVO, Drenovci , kapaciteta 20 000 tona
Još su dva silosa gdje je u tijeku licenciranje, a to su:
ŽITO – SILOS, Đakovo , kapaciteta 3 000 tona i
ŽITO d.o.o. SILOS, Osijek, kapaciteta 3 000 tona
Kapacitet tih silosa je 75 000 tona.

Ministar Čobanković rekao je da i silos SLAVONIJA NOVA u Županji prima pšenicu na skladištenje na način da svakome tko želi skladištiti osigurava 0,75 kn / akontacije za kg pšenice. Proizvođač koji je uskladištio pšenicu, te možda našao kupca za svoju pšenicu dužan je vratiti akontaciju, a nakon toga svoju pšenicu može prodati . „ Ovakav način držim vrlo dobrim i jednostavnim načinom poslovanja“ – rekao je ministar Čobanković.
„ Mi želimo stvoriti sustav za koji mi ( država. op.a ) jamčimo a to je sustav skladišnice isti kakav se primjenjuje u EU. Država odgovara za uskladištenu pšenicu u licenciranim silosima. Ako se tu nešto desi mi ćemo za taj dio snositi troškove jer postoji jedinstveni fond.Ovo je prva godina kada skladišnica može funkcionirati“ – rekao je Čobanković te nastavio “Skladišnica garantira apsolutnu sigurnost naplate svog potraživanja. Ako duže držiš pšenicu u silosu za pretpostaviti je da ćeš prodajom ostvariti veći prihod. Zato i kamata kod poslovnih banaka mora biti sukladna faktoru rizika“.
Prema riječima Petra Čobankovića podpredsjednika Vlade i Ministra poljoprivrede potrebno je prihvatiti realne okvire jer se nalazimo u tržišnom gospodarstvu. Stvorena je pretpostavka da se pšenica ne mora prodati, a da se može dobiti akontacioni dio, prije prodaje pšenice, i on smatra da je to vrlo bitno.

Ministar je iznio još jednu informaciju;u skladišta su podijeljena u tri skupine i to na način da su u prvoj skupini skladišta kapaciteta preko 10 000 t i takvih je u RH 76 te zajedno imaju kapacitet od 1 840 000 tona.
U drugoj su skupini skladišta do 10 000 tona i takva skladišta imaju zadruge i veći OPG sustavi. Oni ukupno zapremaju 1 100 000 tona.
Treća skupina, prema podjeli, su pravne osobe i ostali koji se bave preradom žita – mlinovi, a takvih je oko 200 u RH i zapremina njihovih kapaciteta je 1 000 000 t. Skladišta u sve tri kategorije imaju ukupno kapacitet 4 000 000 tona.

Prisutni poljoprivrednici, uzimajući riječ rekapitulirali su situaciju u prometu pšenicom prošle i pretprošle godine, iznosili količinu svojih troškova po hektaru u sjetvi, naglašavali neujednačene prinose pšenice po županijama, ali su i dalje negodovali što ne znaju nikakvu cijenu pšenice.

TALAJIĆ POJASNIO RAZLOGE ŠUTNJE
O CIJENI PŠENICE

Mario Talajić predsjednik Uprave Agrokor trgovine rekao je da su zbog informacija koje o cijeni pšenice dolaze iz tržišta u okruženja, uistinu jako, jako oprezni. Tada je pojasnio:“ Trenutno se odlučuje da li će Egipat kupiti pšenicu, jednu veliku količinu, i ako se to desi, to će poprilično usmjeravati stvari na ovom našem tržištu u ovom dijelu Europe. Jasno je da su cijene u zapadnoj Europi niže sa rastućom konkurencijom Rusije. Zbog situacije na makro ekonomskom planu trgovine pšenicom u Grčkoj, Portugalu, situacija je vrlo nejasna. Mogu ponoviti ono što je rekao na sastanku moj predsjednik Agrokora gospodin Todorić – sačekajte nas još par dana, budite sigurni da ćemo mi vrlo brzo istaći cijenu, i da će ta cijena biti takva da ćete sa njom biti svi- nadamo se zadovoljni, ali u ovom trenutku, mi nismo spremni izaći sa cijenom. Opekli smo se u više navrata, situacija je takva. Predajte robu na naše silose, predajte robu na sve ostale silose. Vidim da je HPK spremna prihvatiti poslovanje preko skladišnice i ovo što je ministar izložio“. Talajić je dalje nastavio „ Ispričavao se što mi nismo licencirali neke naše silose, koje ćemo licencirati. Na putu smo, imamo određenih stvari proceduralne prirode koje moramo riješiti. Mnogi silosi koji su u našem vlasništvu, koje smo kupili ne postoje u građevinskim kljigama. Vinkovci su bitni, na tom je području jako puno pšenice, međutim imamo problema, moramo skupiti svu tu dokumentaciju. Do iduće žetve ćemo vjerojatno imati licenciranu većinu naših silosa koji se nalaze u žitorodnom kraju. Moram reći da ne postaji nikakva zakulisana strategija ispod stola zbog, postoji samo strah da se ne ponovi 2008. godina.
Gospodin Talajić je rekao da će što se licenciranja silosa tiće Agrokor licencirati Ivanić i Popovaću. Također je pojasnio da se potreba za licenciranim silosima nije prošle godine ni iskazala, već je to krenulo ove godine. Od Maria Talajića poljoprivrednici su čuli da se u Srbiji cijena pšenice kreće od 15 do 17 dinara.
Zlatko Andrić iz tvrtke ŽITO iz Osijeka rekao je „ Krenuli smo u proces licenciranja silosa. Krenuli smo s minimalnim kapacitetima, ali ŽITO raspolaže s 300 000 tona skladišnih kapaciteta lociranih većinom u Slavoniji, gdje mi djelujemo,a osim što skladištimo mi smo i proizvođači pšenice. Naši silosi su otvoreni za svu pšenicu, nikome ne uvjetujemo da pšenicu ŽITU mora prodati. Može je skladištiti u svim našim silosima neograničeno dugo. Evo gospdin Vrakić je tu, on ima svoj silos, on tek kaže „ nisam spreman prodati danas“, čekati ću šest mjeseci, mi radimo transakciju za šest mjeseci . Mi smo također prije 45 dana plaćali pšenicu 2,20 kn/kg. Nijednog koperanta nismo silili da nam proda svoju pšenicu. Sigurno ćemo plaćati cijenu pšenice na tržištu koliko će ona biti najveća moguća“.

Ministar Čobanković bi se u narednih nekoliko dana trebao sastati sa predstavnicima banaka kako bi razgovarao o mogućnosti realizacije kredita za sve poljoprivrednike koji žele preko skladišnice skladištiti pšenicu, do odluke o prodaji.

08.07.2011. u 15:58 • 0 KomentaraPrint#^

POSLOVI JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE



NOVOST ZAJEDNIČKI PAŠNJACI I
RASPOLAGANJE RIBNJACIMA

Na radionoci o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu koje je 30. lipnja održano u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, Snježana Kraml, načelnica Sektora za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem održala je predavanje za načelnike i gradonačelnike jedinica lokalne uprave i samouprave.
Načelnica je govorila ukratko općenito o izmjenama i dopunama Zakona, o izmjenama koje se odnose na poslove koji su u djelokrugu poslova jedinice lokalne samouprave, odnosno Programima za zakup i prodaju zemljišta .

Ovim izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je stupio na snagu 16.6 2011. mijenja se Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je u primjeni od 1.1.2009. godine .

„Želim napomenuti da je važna odluka Ustavnog suda koja je donesena pred samo donošenje ovih izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu.Ustavni sud ispitivao je usklađenost pojedinih odredbi zakona o poljoprivrednom zemljištu sa Ustavom i to su odredbe članka 15. i 16. te stav 1. 2. i 3. članka 25. i članci od 81. do 85. Zakona. Nakon razmatranja Ustavni sud je donio odluku po kojoj se ti članci ukidaju, s tim da se članici 15., 16. i članci od 81 do 85. više ne primjenjuju jer su ukinuti odlukom Ustavnog suda, a članak 25. koji je također ukinut /stavci 1. 2. i 3. / ovim izmjenama izmijenjen je u cijelosti sukladno obrazloženju koje uz ovu odluku dao Ustavni sud RH .
U ovim našim izmjenama Zakona ima više stvari koje se mijenjaju, ali postoje i neki novi člankei neka nova rješenja kojih do sada nije bilo u Zakonu.

Mijenjaju se odredbe koje se odnose na informacijski sustav podataka, informacijski sustav će uspostaviti Agencija za poljoprivredno zemljište i da će taj sustav imati dva podsustava; 1.podsustav za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem 2. podsustav o održavanju i zaštiti poljoprivrednog zemljišta.
Nadalje mijenjaju se odredbe već spomenutog članka 25. i to najvažnija izmjena je u izmjeni Ustavnog suda gdje je umanjena naknada vezano za promjenu namjene osobito vrijednog i vrijednog poljoprivrednog zemljišta izvan granica građevnog područja, odnosno onoga unutar granica građevnog područja. Ti su postupci smanjeni sa 50 na 5, za vrijedno poljoprivredno zemljište i sa 100 na 10 za osobito vrijedno poljoprivredno zemljište.
Izmijenjene su i odredbe koje se odnose na djelokrug rada Agencije za poljoprivredno zemljište i to na način da se poslovi raspolaganja poljoprivrednog zemljišta za sada prebacuju sa Ministarstva na Agenciju.
Nadalje mijenjaju se odredbe vezane za sadržaj Programa jer ovaj Zakon donosi nove oblike raspolaganja koje se odnosi na Zajedničke pašnjake, mijenjaju se i kriteriji prvenstva prava kupnje u natječajima za prodaju i zakup i natječajima za dugogodišnji zakup. Promijenjen je postupak raspolaganja ribnjacima jer je po sadašnjem zakonskom rješenju to bila koncesija, a sada se ribnjacima raspolaže temeljem dugogodišnjeg zakupa, a dodana je još i odredba da će se riješavati pitanje voda.
No što je novo u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu čega do sada nije bilo kao zakonskih rješenja je gospodarenje zajedničkim pašnjacima.Kategorija ZAJEDNIČKI PAŠNJACI do sada nije postojala, međutim u praksi na terenu pokazala se potreba takve površine koje su posebne po svom načinu korištenja stave kao posebna kategorija, kako bi se omogućilo njihovo daljnje korištenje na isti način, odnosno da ih koristi se veći broj osoba, da se stoka iz više naselja, različitih vlasnika dovodi na jednu površinu i tamo da se radi ispaša.
Ono što je novo u RASPOLAGANJU RIBNJACIMA je pravo korištenja kopnenih voda tako da skratimo postupak za raspolaganje ribnjacima što do sada nikako nije bilo rješavano, pa će se jednim ugovorom riješiti i pitanje zemljišta i pitanje prava na korištenje kopnenih voda.
Novo u Zakonu je i odredba koja se odnosi na raspolaganje površinama koje su Programima predviđene za povrat i za ostale namjene.To baš doduše i nije jako novo, s obzirom da je postojala takva odredba u naputku koje je izdalo Ministarstvo, ali takva je odredba ugrađena u Zakon i ona daje mogućnost odnosno, govori o vezi davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta koje je namijenjeno za povrat i ostale namjene i to na način da će se poljoprivredne površine koje koriste pravne pravne osobe davati u dugogodišnji zakup, a one koje koriste obiteljska gospodarstva, odnosno fizičke osobe, u natječaj za zakup sukladno novome zakonu.
Nove su odredbe i koje se odnose na UTVRĐIVANJE STATUSA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA. Na ovakve odredbe navelo nas je stanje na terenu gdje su značajne površine poljoprivrednog zemljišta nalaze unutar krupnih gospodarskih osnova, dok s druge strane imamo značajne poljoprivredne površine koje su neobrađene . Izraslo je tu višegodišnje raslinje koje se sada može definirati kao šuma. Zbog toga će se raditi svojevrsna zamjena u smislu da će posebno POVJERENSTVO utvrđivati da li je zemljište obraslo više godišnjim nasadima i ima status šume, pa će se ono izdvajati iz Programa i uvrstiti u šumsko gospodarske osnove. Isto će biti iu odnosu na poljoprivredno zemljišta unutar šumske gospodarske osnove.
Propisana je i obveza praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje se koristi na temelju privremenih oblika raspolaganja zakupa i dugogodišnjeg zakupa i predviđena je novčana kazna za sve korisnike zemljišta koji ne provode ili onemogućuju kontrolu tla i to u iznosu od 10 do 200 000 kuna za pravne osobe i od 500 do 15 000 kn za fizičke osobe, odnosno za ovlaštene odgovorne osobe u pravnoj osobi.
Na temelju ovih izmjena dobiti ćemo tri nova pod zakonska akta odnosno tri nova pravilnika i to 1. jedan o vođenju evidencije o namjeni poljoprivrednog zemljišta 2.pravilnik o uvjetima za podnošenje zahtijeva i kriterijima za dodjelu zajedničkih pašnjaka i 3. pravilnik o uvjetima i posudbu za ostvarivanje prava na ostvarivanje kopnenih voda za ribnjake ili ribogojilišta u privatnom vlasništvu. S obzirom da Hrvatske vode više neće rješavati pitanje voda, mi ćemo u nadležnosti koje će preuzeti Agencija .

ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA RASOPLAGANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM I POSLOVE KOJI SE ODNOSE NA DJELOKRUG RADA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE !
To su prvenstveno programi te natječaji za zakup i prodaju. Bitno je da poslove davanja suglasnosti na odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja i na programe kao i izmjene programa daje AGENCIJA . To je ovim izmjenama izričito rečeno. Međutim s obzirom da Agencija ima određeni rok u kojem mora uskladiti uredbu o osnivanju i ostale akte o radu Agencije,do preuzimanje poslova od strane Agencije, te će poslove i dalje obavljati Ministarstvo poljoprivrede.

PROGRAMI RASPOLAGANJA. Neke općine imaju vrlo stare programe koji su donijeti još 2002. godine a situacija se bitno izmijenila u odnosu na tadašnje stanje, možda će raditi izmjenu programa, ili će možda postojeće programe staviti izvan snage i donijeti potpuno nove programe.
Zato u sadržajnom dijelu programa svakako morate imati 1. podatak o ukupnoj površini državnog zemljišta 2.podatke o dotadašnjem raspolaganju tim državnim zemljištem 3. površine po oblicima raspolaganja, koja su predviđena zakonom 4. za prodaju treba odrediti maksimalnu površinu koju jedno obiteljsko gospodarstvo može kupiti u natječaju za prodaju, a za zakup možete što znači da ne morate, makar smo iz prakse vidjeli da većina općina određuje taj maksimum kako bi nekako izbalansirala mogućnosti površine koje ima u odnosu na interes koji je iskazan na terenu, naravno zemljišno knjižnu dokumentaciju vezanu za čestice koje su uvrštene u program, a sukladno ovom pravilniku koji je naveden,( to je stari pravilnik,koji je donijet odmah nakon stupanja na snagu zakona)
U POVRŠINAMA PO OBLICIMA RASPOLAGANJA već su postojeći oblici koji su u programima, a to je a. površina za povrat imovine b.površina za prodaju i zakup, c. površina za dugogodišnji zakup d. za dugogodišnji zakup ribnjaka – to će biti nova kategorija ribnjaka ( zadnji puta je koncesija mijenjana za ribnjake, sada će se to promijeniti u dugogodišnji zakup za ribnjake)Ukoliko imate takvu situaciju površine za zakup zajedničkih pašnjaka i površine za zakup zajedničkih pašnjaka u zaštićenim područjima.
Ostaje ova kategorija o s t a l e namjene do maksimalno 5% površina od ukupne površine poljoprivrednih površina obuhvaćenih tim programom.
Površine za ZAJEDNIČKE PAŠNJAKE ili za zajedničke pašnjake na zaštićenim područjima ; neki od ovih oblika raspolaganja vi možda nećete ni imati na svom teritoriju.U tabličnom dijelu ono što nemate stavljate nulu. Svaki natječaj službenici ministarstva kontroliraju u programu lokalne jedinice koja ga je izradila i on mora biti sukladan.
Što je zajednički pašnjak? To je pašnjak koji koristi više osoba, najčešće je to tradicionalni način ispaše gdje više vlasnika dovodi svoju stoku radi isplate. Biti će reguliran posebnim pravilnikom - pod kojim uvjetima i na koji način. Znaći neće se sve čestice pašnjaka staviti u tu kategoriju već doista samo one čestice koje čine zajednički pašnjak i na taj način se i koriste.
Natječaj za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta, dakle popis svih katastarskih čestica mora biti javan i dostupan i mora biti objavljen na oglasnoj ploči općine i službenom glasniku, ili nekom javnom glasilu koje se čita na širem području, ovisno što vam je jeftinije.
Obzirom na članak 36. imamo neke dopune kojih do sada nije bilo u zakonu, a to je tko može biti sudionik natječaja?
To može biti fizička ili pravna osoba koja je do isteka roka za podnošenje ponude platila sve obveze sredstava korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i protiv koje se ne vodi postupak radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta. Ponude svih takvih ponuđača koji se pojave u natječaju, se neće razmatrati .
( Informacije s terena govore da načelnici ne žele izdati potvrdu ako nisu platili komunalnu naknadu ili neku drugu naknadu – ali ja molim da se fokusirate samo na državno poljoprivredno zemljište )

KRITERIJI PRVENSTVENOG PRAVA NATJEČAJA ZA ZAKUP I PRODAJU prednost imaju OPG i vlasnici poljoprivrednog obrta kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost i upisani su u upisnik najmanje dvije godine.
Drugi redosljed prava prvenstva: ukoliko ovih nema su OPG kojima je poljoprivreda dopunska djelatnost i poljoprivredni obrti kod mješovite djelatnosti koji su upisani u upisnik poljoprivrednik gospodarstva najmanjem dvije godine, 3. su trgovačka društva- upisana najmanje dvije godine,47. sve ostale i fizičke i pravne osobe koje su upisane u upisnik, manje od dvije godine, a ostalo su ostale fizičke i pravne osobe.
Ukoliko osobe iz stavka 1. IZ ISTOG STAVKA PRAVA PRVENSTVA imamo 1. grupu dopunskih kriterija to su dosadašnji zakupi ( zakupnik je onaj koji ima ugovor koji je na snazi) koji su imali ranije valjane ugovore, pa im je ugovor istekao, nastavili su raditi to zemljište, a sve vrijeme su ga uredno obrađivali i plaćali i dosadašnji posjednici .Ove potvrde koje ste vi izdavali a da nije prethodio raniji valjani ugovor o zakupu, ne daju status posjednika.
Prednost imaju pravne osobe sa prebivalištem i sjedištem na području u kome je natječaj.
Sljedeći kriterij je da se pravna ili fizička osoba koja se javila na natječaj vlasnik ili posjednik objekta za uzgoj stoke –ovisno o tome o kakvom se objektu radi. Ovaj se kriterij povezuje s još jednim brojem grla stoke i površinama u obradi zemlje i tuje omjer dva grla po hektaru.
Novi kriterij je veći broj članova OPG-a, ili samo zaposlenih djelatnika.
Druga grupa poljoprivrednih kriterija odnosi se na poljoprivrednu školu, na način da prednost imaju ljudi s poljoprivrednim fakultetom ( poljoprivrednog i veterinarskog smjera) tečajevi se ne računaju kao poljoprivredna škola i ne može ih se prihvatiti kao dokaz.
Sljedeći kriterij je hrvatski branitelj i novi kriterij Upisnik ekoloških proizvođača.
Ono što je novo je da ako prođe OPG kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost, a nije dao najveću cijenu, dužan je prihvatiti najveću cijenu koju je dao OPG kome je OPG osnovna djelatnost .

To su kriteriji kojih smo se mogli dosjetiti koje nam je praksa izbacila kao važna.
Agencija će pašnjake davati u zakup na 20 godina.



08.07.2011. u 00:06 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 05.07.2011.

RADIONICA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

79 JEDINICA LOKALNE UPRAVE I SAMOUPRAVE u RH BEZ PROGRAMA RASPOLAGANJA ZEMLJIŠTEM,
102 NISU RASPISALE NATJEČAJ

Radionica s temom primjene ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU NN 63/2011. održana je 30. lipnja u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja.Radionici su prisustvovali načelnici i gradonačelnici općina i gradova iz cijele Hrvatske na čijem se području nalazi poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH.
Radionicu je otvorio i uvodno predavanje održao državni tajnik mr. Josip Kraljičković.
Predavanja, koja ću također objaviti, održale su Snježana Kraml, načelnica Sektora za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, Nevenka Vesković načelnica Odjela za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem i Ana Budanko Penavić v.d. ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište. Radionici su bili prisutni i ravnatelj Uprave za poljoprivredno zemljište Željko Vincek i Dubravko Mojaš iz Uprave za poljoprivredno zemljište.

Prema riječima državnog tajnika mr. Josipa Kraljičkovića prema teritorijalnom ustroju u Hrvatskoj egzistira 547 jedinica lokalne samouprave od čega ih 75 nema poljoprivredno zemljište koje je u vlasništvu RH, 393 jedinice izradile su program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, 380 su dobile suglasnost na program, a 13 ih još nije dobilo suglasnost.

„Međutim 79 jedinica lokalne samouprave još nije izradilo program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, a prošlo je 10 godina od stupanja na snagu Zakona prema kome je bila obveza općina i gradova da izrade program raspolaganja, kao dokument na temelju kojeg se raspolaže državnim poljoprivrednim zemljištem.
102 jedinice lokalne samouprave imaju program ali nisu raspisale Natječaj, prema našoj evidenciji .278 općina je raspisalo Natječaj i provodi ga. Pred nama je veliki posao, a treba staviti u funkciju što veće površine koje su ostale za raspolaganje, sukladno spomenutom Zakonu.
Pred pola godine imali samo 555 000 ha državnog poljoprivrednog zemljišta, grubo govorimo kao o 550 000 državnog poljoprivrednog zemljišta i najveći dio površina je namijenjen za prodaju, čak 40%, 23% za zakup, odnosno gotovo dvije trećine državnog poljoprivrednog zemljišta su namijenjene za fizičke osobe, a to su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, odnosno obrti. Zašto? Jer sukladno novome Zakonu, a i prijašnjem, oni imaju apsolutnu prednost kod provedbe natječaja. Kada nam netko kaže, „samo mislite na velike, gdje su nam mali“;ovo je primjer, gdje je gotovo dvije trećine zemljišta namijenjeno za fizičke osobe, odnosno obiteljska poljoprivredna gospodarstva gdje oni imaju apsolutnu prednost. 25% zemljišta je namijenjeno za dugogodišnji zakup, a tu prednost kod natječaja imaju pravne osobe. Po novome zakonu na prvome su mjestu trgovačka društva, a nakon toga ostali oblici pravnih osoba 9% za povrat i 3% za ostale namjene. Načelnici i gradonačelnici znaju u koje će se namjene to koristiti.
Sredstva su kao i do sada namijenjena - 50% jedinicama lokalne samouprave i od prodaje i od zakupa i od dugogodišnjeg zakupa, a kod prodaje i zakupa se ova druga polovica dijeli između države 25% i županije 25%, a kod dugogodišnjeg zakupa 50% država. Znači sa stajališta vaših prihoda, možemo reći da je kroz ovaj Zakon omogućen prihod jedinicama lokalne samouprave i ide na taj način poticaj, ali i odgovornost da se najvredniji hrvatski resurs stavi u funkciju.
Što smo do sada učinili?
255 000 ha zemljišta ili 47% je u funkciji prema Zakonu i za sve te površine imamo legalne ugovore, legalne posjednike i zakupnike koji su u korištenju tog zemljišta.
Želim naglasiti, da smo u prvoj polovici ove godine stavili u funkciju gotovo 4 000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, prošle smo godine stavili u funkciju oko 42 000 ha, godinu prije 20 000 ha. Rekli smo sami sebi da moramo udvostručiti broj ha u odnosu na 2010. godinu znači da barem moramo staviti 85 000 ha u funkciju korištenja, a to ne ovisi samo o nama nego to ovisi i o vama (načelnicima i gradonačelnicima op.a.) Tako bismo kroz sljedeću godinu, 2012. stavili u funkciju i omogućili poljoprivrednicima da upišu u ARKOD, da ostvare pravo na potpore i da to pravo bude za njih trajno pravo s kojim će moći raspolagati kao s posebnim pravom.
Ovih 291 ha, odnosno 5,3% još je uvijek neriješeno. Tu ima puno površina koje nisu raščišćene; vrsta zemljišta – oranice, livade, pašnjaci, ali ima značajnih površina koje se mogu ubrojiti u pašnjake i livade, koje moramo također staviti u funkciju, a ovaj zakon predviđa posebnu kategoriju Zajedničkih pašnjaka i način rješavanja.
Za Općine i gradove koje nisu izradile, program mora izraditi Agencija a suglasnost mora dati Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja. To će biti nova aktivnost na jesen s Agencijom, kako je ovim Zakonom predviđeno. Taj će Zakon NN 63/2011 omogućiti da Agencija u pravom smislu profunkcionira, jer Agencija će provoditi i Natječaj prema ovome zakonu.
Kako se raspolaže, koji su oblici u kojoj županiji i koje su županije koliko zemljišta stavile u funkciju? Navesti ću dva podataka: 95,7 % u Šibensko kninskoj županiji, 99% u primorsko goranskoj županiji, tako da ti postotci govore o potencijalu, ali ne može se vidjeti kvaliteta toga zemljišta. Može se reći da smo najveći dio najboljih površina stavili u funkciju poljoprivredne proizvodnje, a ono što je ostalo važno je i sa stajališta poljoprivredne proizvodnje i sa stajališta potpora, stabilnosti dohotka naših poljoprivrednika i ruralnog, ali i demokratskog razvoja RH“ rekao je u uvodnom izlaganju državni tajnik, mr. Josip Kraljičković.





05.07.2011. u 19:28 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 04.07.2011.

SASTANAK PROIZVOĐAČA I OTKUPLJIVAČA

ŽETVA PŠENICE POČELA
A NITKO OD OTKUPLJIVAČA NIJE PONUDIO CIJENU !

U petak 1. srpnja u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja održan je u organizaciji Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) prvi sastanak predstavnika seljačkih udruga s otkupljivačima pšenice, s temom sastanka OVOGODIŠNJA ŽETVA. Budući da je žetva pšenice počela, poljoprivrednici žele znati koliku cijenu pšenice za rod 2011. su otkupljivači spremni platiti.
Od strane otkupljivača sastanku su prisustvovali: Mario Talajić, Agrokor trgovina d.d., Ivica Čapo, direktor i član uprave Žitnih terminala d.o.o., Nada Barišić iz Žitozajednice d.o.o, Štefulj iz Čakovečkih Mlinova d.d..
Sastanku su predsjedavali Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Miljenko Rakić ravnatelj Uprave poljoprivrede i prehrambene industrije u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, dr. Ivan Katalinić ravnatelj HPK, i Damjan Bogdanović glavni tajnik HGK.
Na početku je Miljenko Rakić iznio predviđanja o količini i prinosu ovogodišnjeg roda pšenice te pritom rekao da je žetva počela na oko 10% površina od oko 131 000 ha koliko je prema ARKODU zasijano pšenicom i da se očekuju prinosi od 7-8 tona po hektaru, a prinos bi ukupno trebao biti oko 750 000 tona. Hrvatska treba 550 000 do 600 000 tona, a ostalo je izvozna količina.Poljoprivrednici su upozorili da su to prinosi velikih proizvođača kao što je Belje, koji su u proizvodnju mnogo i uložili, a da na parcelama OPG poljoprivrednika prinos pšenice po hektaru neće biti tako obilan, već će iznositi 5-6 tona po hektaru.
Ivica Malnar iz Požeštine iznio je kalkulaciju troška sjetve jednog hektara pšenice koja prema njegovu računu iznosi 8 000 kuna te podsjetio da u Podravini i Međimurju gdje nije bilo kiše poljoprivrednici ne mogu očekivati veći prinos od 4 tone pšenice po hektaru, te da su poljoprivrednici s cijenom od 1,50 kn/kg na nuli.
Postavio je otkupljivačima pitanje „Brašno je od 2,90 – 3,00 kune, molio bih da mi se kaže koliko otkupljivači mogu platiti pšenicu za ovu cijenu brašna“.
Dragutin Dukić iz Kordinacije seljačkih udruga Slavonije odmah iza toga je rekao „Nećemo pristati na cijenu nižu od 1,60 kn/kg pšenice i to ćemo braniti i na cesti, bude li potrebno“.Dukić je potom rekao da nitko nije pitao OPG-e kako oni servisiraju svoje kredite te najavio da će“ poljoprivrednici tražiti da država uzme silose u svoje vlasništvo, jer je ovako seljak uvijek u gubitku. Jednom taj seljak mora biti zaštićen. Ako je u privatnom vlasništvu silos onda ga oderu na vlagi, ulazno-izlaznim troškovima, ako je u državnom vlasništvu pšenica opet nestane, pojeli vrapci, golubovi, evo slučaja Đakovštine i kada je dobra godina, nikada seljak ne može na zelenu granu. Ljudi božiji mi jednom moramo prestati s tim. Kuna i 1,60 je donja granica ispod koje mi nećemo prodavati pšenicu“ – narativno je govorio na sastanku Dragutin Dukić.
Mato Mlinarić predstavnik Nezavisnih hrvatskih seljaka rekao je da je svake godine pitanje cijene pšenice političko pitanje, te da bi se trebao iznaći model prodaje pšenice preko licenciranih silosa. Pšenica bi mogla čekati u takvim silosima za poljoprivrednika najpovoljnije vrijeme prodaje i na taj bi se način problem cijene pšenice mogao riješiti i na zadovoljstvo poljoprivrednika i otkupljivača.
Dragutin Pfeifer je ustvrdio „ U otkupljivački dio se treba umiješati i Vlada i Ministarstvo poljoprivrede i HPK da se taj hrvatski proizvod koji se proizvodi od pšenice čija je cijena bila i 0,65 lipa ne proizvodi kruh za 9 kuna, jer taj kruh kupuju hrvatski građani. Tu je i tjestenina, a koje mi imamo jako mnogo iz Italije. Agrokor odnosno Konzum imaju nešto svojih brendova, ali za dvije godine biti ćemo u EU i europski proizvodi će nas preplaviti, a europski proizvodi će sigurno biti jeftiniji nego što su naši. Bilo bi dobro da taj proizvod u kojem učestvuje hrvatski seljak, bude vrednovan u svom dijelu proizvodnje“.
Kako proizvođači nisu govorili o otkupnim cijenama pšenice, Stjepan Kunovec je konstatirao da se ponavlja scenarij od prošle godine, jer nitko od prerađivača nije izašao sa cijenom pšenice te predložio da Poljoprivredna komora, temeljem takvog stava otkupljivača, konstatira da je došlo do kršenja Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja.“To se smatra prešutnim dogovorom otkupljivača za utjecaj na tržište, odnosno smanjenje otkupnih cijena do najnižih granica“ – rekao je Kunovec. Kunovec je zatim rekao: „Apsolutno da ste nam kao otkupljivači i naglašavam kao partneri potrebni, ali ne da mi proizvođači budemo eksploatatorska kategorija koja će morati raditi za pozitivnu nulu ili ispod nule“.


OTKUPLJIVAČI INDIVIDUALNIH STAVOVA !
Ivica Čapo iz Žitnih terminala d.o o. pojasnio je da njega prije svega zanima tržišni odnos na bazi formiranja cijene pšenice na svjetskom tržištu.Prema tome cijena pšenice može biti različita u samo nekoliko dana, a kupovati će onda kada će za njega ta cijena biti najpovoljnija. Ivica Čapo je jasno rekao da ga ne zanimaju troškovi proizvodnje i da ih on kao takve ne može ukalkulirati u svoju cijenu, jer tržište funkcionira drugačije.
Nada Barišić iz Žitozajednice istakla je da dolazi na sastanke, kako bi pokazali da su otvoreni za razgovor, ali da“Žitozajednica dogovarati cijenu neće. Od takvog se modela odustalo. Svatko će za sebe izaći s cijenom prema mogućnostima i prema procjenama. Svaka cijena koja bude objavljena biti će rizik za onog tko je objavi – bila ona viša ili niža“ – istakla je Nada Barišić.
Gospodin Štefulj iz Čakovečkih mlinova d.d. nije rekao ništa.
Mario Talajić iz Agrokor trgovine d.d. rekao je da dogovor otkupljivača ne postoji, a onda nastavio „Ako bi se govorilo o cijeni, bila bi to cijena od 1,10 do 1,20 kn/kg na temelju trenutne Budimpeštanske burze cijene pšenice. Budući da Agrokor ima vlastitu proizvodnju pšenice u otkupu pšenice poljoprivrednih proizvođača sudjelovati će sa 20%, što će biti od 50 000 do 70 000 tona. Nismo zainteresirani za pšenicu kao što smo bili posljednjih godina jer imamo silose i u Srbiji“ pojasnio je Mario Talajić .
Ravnatelj poljoprivredne Uprave, Miljenko Rakić rekao je nakon toga da je Ministarstvo poljoprivrede kao sustav postavilo okvir i to citiram „Uredba je utvrdila zajamčenu cijenu. Mi smo tu postavili okvire koji jesu takvi kakvi su u EU u 28 zemalja i za sve poljoprivrednike u EU. To je ona cijena koju država garantira, dakle to je 1,37 eura, to je 700 par i nešto lipa, ali to je okvir za sve u EU. To je prva stepenica ili prva niša koja je uspostavljena kao dio elementa i dio sustava“.

Predsjednik HPK Darko Grivičić iznio je model kao prijedlog otkupa pšenice prema kome bi se pšenica mogla skladištiti u licencirane silose, za što bi proizvođači mogli dobiti 0,75 ili 0,85 kn/kg , a nakon toga bi je mogli prodati u za njih najpovoljnijem trenutku . Prijedlog o takvom modelu otkupa HPK će poslati ministru poljoprivrde Petru Čobankoviću.





04.07.2011. u 15:58 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< srpanj, 2011 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Ožujak 2024 (19)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Travanj 2020 (29)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter