OTKUPLJIVAČI I BANKARI ČUVAJU KAPITAL
A ZA PŠENICU DAJU - OSTATAK !
Događanja u vezi s rješenjem problema otkupne cijene pšenice koje su poljoprivrednici pokrenuli sastankom u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja 1. srpnja imala su 26. srpnja svoj finiš i to na dva područja; izlaskom poljoprivrednika s traktorima na ceste na području Ferovca i Đakova u Slavoniji i sastankom desetak predstavnika hrvatskih komercijalnih banaka s ministrom Čobankovićem i njegovim suradnicima, i predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore u Zagrebu u Minisatsrtvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja. I početak prosvjeda poljoprivrednika i sastanak bankara i ministra poljoprivrede započeo je u 11 sati.
I dok su poljoprivrednici 25 dana čekali informaciju o visini otkupne cijene pšenice, nakon što je postalo jasno da HBOR ne može, ili ne, želi kreditirati skladištenje pšenice u licenciranim silosima, poljoprivrednici su – zaprijetili prosvjedom. I rješenje je nađeno. Čini se da je prijetnja poljoprivrednika prosvjedom još jedino što ministra Čobankovića potiče na konstruktivnu aktivnost. Jer ministar je sada, kada se znao dan i sat izlaska traktora na cestu, sazvao sastanak s bankarima. I priredio još jedno iznenađenje poljoprivrednicima: priopćio je da pšenica ima novu zaštitnu cijenu, od 1,05 kn/kg umjesto dosadašnjih 0,74 kn/kg. A onda su poljoprivrednici na sastanku u Kutjevu od predstavnika Agrokora dobili i drugu poslovno zadovoljavajuću vijest - da će Agrokor trgovina za uskladištenu pšenicu raditi akontacijske isplate od 1,35 kn/kg .
Iako su poljoprivrednici u ciljevima prosvjeda najavili da žele postići otkupnu cijenu pšenice od 1.60 kn/kg ovo što im je ponuđeno već samim izlaskom traktora na ceste, bilo je dovoljno da prosvjed dobije epitet simboličan i da prosvjed odmah i završe – jer su postigli – ono što trenutno smatraju zadovoljavajućim. Koliko će dugo spomenute brojke biti sredstvo za poslovno zadovoljstvo poljoprivrednika? Sudeći prema izjavi poljoprivrednika predsjednika udruge Brazda Matije Brlošića , ne baš predugo jer on je već izjavio „Cijena od 1,35 kn/kg ne može zadovoljiti poljoprivrednike kao cijena pšenice jer ta cijena ne pokriva troškove proizvodnje. Mi tražimo 1.60 kn/kg. Ako nama privatni otkupljivači ne žele dati više neka se njima, oni su veliki, oni primaju velike poticaje, taj prihod od poticaja smanji, a poljoprivrednicima neka plate tu razliku do 1.60 kuna. Naši istočni susjedi pšenicu prodaju po 1.50 kn/kg, sjeverni po 1.40 kn/kg , južni susjedi po 2.00 kn/kg. Hrvatski seljak u okruženju ima najnižu cijenu. Trgovci malo mešetare!“
Simbolični prosvjed završen je s napomenom o očekivanju da ministar Čobanković u roku od 15 dana potpiše da će poticaji poljoprivrednicima biti isplaćeni najkasnije početkom slijedeće godine. U protivnom, najavili su poljoprivrednici, traktorima će ponovo na ceste u prosvjede u blokadu slavonskih cesta.
BANKARSKA BRIGA ZA PROFIT
Sastanak s predstavnicima banaka održan je bez prisustva novinara iako je prethodno sastanak najavljen kao otvoren za medije. Informacije s tog sastanka novinarima je prenio ministar poljoprivrede Petar Čobanković i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Darko Grivičić.
Cilj sastanka s predstavnicima desetak komercijalnih banaka, a novinarima nije odgovoreno na pitanje predstavnici k o j i h banaka su došli na sastanak, bio je dogovoriti financiranje skladištenja pšenice poljoprivrednika u licenciranim silosima. Međutim predstavnici banaka na licu mjesta nisu navodno m o g l i odlučiti hoće li ili ne ući u posao s pšenicom. S obzirom na tijek razgovora, razlog tome je bankarska briga za profit. Poslovi koji ne donose dovoljno profita bankama nisu nimalo atraktivni, a skladištenje pšenice je jedan od takvih poslova. Jer bankari su prema riječima Darka Grivičića postavili pitanje osiguranja skladištenja pšenice te izmjena u zakonu, ( Sabor u ljetnim mjesecima ne zasjeda) tako da bankari tek trebaju odlučiti hoće li raditi na financiranju skladištenja pšenice.Darko Grivičić je neodlučne bankare okarakterizirao kazavši „ Kod zaštitne cijene od 1.05 kn/kg banka nema apsolutno nikakvog rizika kod licenciranog silosa, jer ima garancijski fond, ima pšenicu, ima tu zaštitnu cijenu. Ako sada tu pšenicu nitko ne bi htio kupiti, kupiti će je država po 1.05 kn/kg, dakle i u tom slučaju banka se ima od čega naplatiti, jer to je zalog da im posao neće propasti. Međutim bankari smišljaju izlike i razloge da ne uđu u taj posao. A čine to radi toga jer im je malo para od 3% kamata. Najkrupniji kapitala koji drma ovom našom zemljom štiti po mom mišljenju Hrvatska narodna banka i njezin guverner koji sve čine da se sačuva naša fiskalna politika, da mi hrvati dobro živimo, a na kraju banke ponovo zarade 100 milijardi. Ovo je dakle jedna bezobrazna politika koju provode banke u Hrvatskoj koje u biti ne žele ući u ovu priču bez plasiranja 7 – 8 % kamata, jednostavno im se neda. To je stav krupnog kapitala prema nama svima u Hrvatskoj. No banke koje neće imati takav svjetonazor mogle bi uči u tu priču, pa ćemo raditi sa tim bankama“ rekao je Grivičić.
Koje će banke odlučiti raditi na skladištenju pšenice trebalo bi se znati, rekao je ministar Čobanković, uskoro.
Post je objavljen 27.07.2011. u 09:09 sati.