CIJENA PŠENICE - USKORO
U Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja održan je u četvrtak 7. srpnja sastanak predstavnika poljoprivrednih udruga, predstavnika Hrvatske poljoprivredne komore (HPK)i otkupljivača s podpredsjednikom Vlade koji je i ministar poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja Petrom Čobankovićem, a na inicijativu HPK. Razlog sastanka je bio pronaći najbolji model otkupa pšenice.
Podsjetiti ću da u situaciji kada otkupljivači, zbog vlastitog poslovnog interesa, na izlaze u javnost s otkupnom cijenom pšenice,a interes među poljoprivrednicima za cijenom pšenice je velik jer je žetva u tijeku, predstavnici HPK izradili su i obznanili javnosti svoj model otkupa ovogodišnjeg roda pšenice. Zbog toga je sazvan sastanak s ministrom poljoprivrede.
U zahtjevu predstavnika HPK koji je upućen resornom ministru i premijerki piše slijedeće:
„Tražimo da resorno ministarstvo uključi HBOR za isplatu akontacija od 1.00 kn/kg za predanu pšenicu proizvođača u licencirane i ostale silose. Na osnovu preuzimanja skladišnice i ostale dokumentacije od proizvođača HBOR raspolaže deponiranom pšenicom do prodaje pšenice njenog vlasnika i povrata akontiranog dijela vrijednosti i deponirane pšenice.
Kamata za angažirana financijska sredstva HBOR-a iznosila bi 3% na godišnjoj razini , bez valutne klauzule.
Također tražimo da se poticaji za ratarske kulture zasijane u jesen 2010. isplate do 1.10.2011. u maksimalnom iznosu sukladno zakonu o potporama za 2011. „
Sastanak je počeo objašnjenjem ministara Čobankovića da Ministarstvo poljoprivrede nije ni mjesto ni institucija koja će određivati cijenu pšenice niti može utjecati na prerađivačke niti na proizvođačke kapacitete. „Ministarstvo je stvorilo pretpostavke preko podzakonskih akata i pravilnika da se skladišnica može početi koristiti. Naš je interes da se pšenica požanje, smjesti u silose i da je bude što više“ – rekao je ministar. Darko Grivičić, predsjednik HGK je predložio da se aktivira skladišnica kako bi se mogli koristiti licencirani silosi ali da je potrebna banka koja će to pratiti. Iznio je primjer kako s pšenicom preko banaka posluju poljoprivrednici u Srbiji.
RH IMA TRENUTNO 7 LICENCIRANIH SILOSA
Ministar Čobanković je rekao da u RH trenutno ima 7 ovlaštenih i LICENCIRANIH skladišta preporučio da se pšenica u njima skladišti do trenutka najpovoljnije prodaje, te ih nabrojio. Ona su slijedeća:
1. DIBA d.o.o. Suhopolje , za pšenicu, kapaciteta 15 000 tona
2. Poslovna jedinica Mlin MARINA , Gornji Draganac, za žitarice i uljarice, kapaciteta 3 000 tona
3. Poslovna jedinica BJELIŠ , Slavonski Brod, za žitarice i uljarice, kapaciteta 3 000 t
4. MLIN, Kopanica, Velika Kopanica , za žitarice i uljarice 3 000 t 5. ŽITAR, Donji Miholjac, kapaciteta 5000 t ,
6. SILOS, Garešnica za žitarice i industrijsko bilje kapaciteta 20 000 tona
7. RATARSTVO, Drenovci , kapaciteta 20 000 tona
Još su dva silosa gdje je u tijeku licenciranje, a to su:
ŽITO – SILOS, Đakovo , kapaciteta 3 000 tona i
ŽITO d.o.o. SILOS, Osijek, kapaciteta 3 000 tona
Kapacitet tih silosa je 75 000 tona.
Ministar Čobanković rekao je da i silos SLAVONIJA NOVA u Županji prima pšenicu na skladištenje na način da svakome tko želi skladištiti osigurava 0,75 kn / akontacije za kg pšenice. Proizvođač koji je uskladištio pšenicu, te možda našao kupca za svoju pšenicu dužan je vratiti akontaciju, a nakon toga svoju pšenicu može prodati . „ Ovakav način držim vrlo dobrim i jednostavnim načinom poslovanja“ – rekao je ministar Čobanković.
„ Mi želimo stvoriti sustav za koji mi ( država. op.a ) jamčimo a to je sustav skladišnice isti kakav se primjenjuje u EU. Država odgovara za uskladištenu pšenicu u licenciranim silosima. Ako se tu nešto desi mi ćemo za taj dio snositi troškove jer postoji jedinstveni fond.Ovo je prva godina kada skladišnica može funkcionirati“ – rekao je Čobanković te nastavio “Skladišnica garantira apsolutnu sigurnost naplate svog potraživanja. Ako duže držiš pšenicu u silosu za pretpostaviti je da ćeš prodajom ostvariti veći prihod. Zato i kamata kod poslovnih banaka mora biti sukladna faktoru rizika“.
Prema riječima Petra Čobankovića podpredsjednika Vlade i Ministra poljoprivrede potrebno je prihvatiti realne okvire jer se nalazimo u tržišnom gospodarstvu. Stvorena je pretpostavka da se pšenica ne mora prodati, a da se može dobiti akontacioni dio, prije prodaje pšenice, i on smatra da je to vrlo bitno.
Ministar je iznio još jednu informaciju;u skladišta su podijeljena u tri skupine i to na način da su u prvoj skupini skladišta kapaciteta preko 10 000 t i takvih je u RH 76 te zajedno imaju kapacitet od 1 840 000 tona.
U drugoj su skupini skladišta do 10 000 tona i takva skladišta imaju zadruge i veći OPG sustavi. Oni ukupno zapremaju 1 100 000 tona.
Treća skupina, prema podjeli, su pravne osobe i ostali koji se bave preradom žita – mlinovi, a takvih je oko 200 u RH i zapremina njihovih kapaciteta je 1 000 000 t. Skladišta u sve tri kategorije imaju ukupno kapacitet 4 000 000 tona.
Prisutni poljoprivrednici, uzimajući riječ rekapitulirali su situaciju u prometu pšenicom prošle i pretprošle godine, iznosili količinu svojih troškova po hektaru u sjetvi, naglašavali neujednačene prinose pšenice po županijama, ali su i dalje negodovali što ne znaju nikakvu cijenu pšenice.
TALAJIĆ POJASNIO RAZLOGE ŠUTNJE
O CIJENI PŠENICE
Mario Talajić predsjednik Uprave Agrokor trgovine rekao je da su zbog informacija koje o cijeni pšenice dolaze iz tržišta u okruženja, uistinu jako, jako oprezni. Tada je pojasnio:“ Trenutno se odlučuje da li će Egipat kupiti pšenicu, jednu veliku količinu, i ako se to desi, to će poprilično usmjeravati stvari na ovom našem tržištu u ovom dijelu Europe. Jasno je da su cijene u zapadnoj Europi niže sa rastućom konkurencijom Rusije. Zbog situacije na makro ekonomskom planu trgovine pšenicom u Grčkoj, Portugalu, situacija je vrlo nejasna. Mogu ponoviti ono što je rekao na sastanku moj predsjednik Agrokora gospodin Todorić – sačekajte nas još par dana, budite sigurni da ćemo mi vrlo brzo istaći cijenu, i da će ta cijena biti takva da ćete sa njom biti svi- nadamo se zadovoljni, ali u ovom trenutku, mi nismo spremni izaći sa cijenom. Opekli smo se u više navrata, situacija je takva. Predajte robu na naše silose, predajte robu na sve ostale silose. Vidim da je HPK spremna prihvatiti poslovanje preko skladišnice i ovo što je ministar izložio“. Talajić je dalje nastavio „ Ispričavao se što mi nismo licencirali neke naše silose, koje ćemo licencirati. Na putu smo, imamo određenih stvari proceduralne prirode koje moramo riješiti. Mnogi silosi koji su u našem vlasništvu, koje smo kupili ne postoje u građevinskim kljigama. Vinkovci su bitni, na tom je području jako puno pšenice, međutim imamo problema, moramo skupiti svu tu dokumentaciju. Do iduće žetve ćemo vjerojatno imati licenciranu većinu naših silosa koji se nalaze u žitorodnom kraju. Moram reći da ne postaji nikakva zakulisana strategija ispod stola zbog, postoji samo strah da se ne ponovi 2008. godina.
Gospodin Talajić je rekao da će što se licenciranja silosa tiće Agrokor licencirati Ivanić i Popovaću. Također je pojasnio da se potreba za licenciranim silosima nije prošle godine ni iskazala, već je to krenulo ove godine. Od Maria Talajića poljoprivrednici su čuli da se u Srbiji cijena pšenice kreće od 15 do 17 dinara.
Zlatko Andrić iz tvrtke ŽITO iz Osijeka rekao je „ Krenuli smo u proces licenciranja silosa. Krenuli smo s minimalnim kapacitetima, ali ŽITO raspolaže s 300 000 tona skladišnih kapaciteta lociranih većinom u Slavoniji, gdje mi djelujemo,a osim što skladištimo mi smo i proizvođači pšenice. Naši silosi su otvoreni za svu pšenicu, nikome ne uvjetujemo da pšenicu ŽITU mora prodati. Može je skladištiti u svim našim silosima neograničeno dugo. Evo gospdin Vrakić je tu, on ima svoj silos, on tek kaže „ nisam spreman prodati danas“, čekati ću šest mjeseci, mi radimo transakciju za šest mjeseci . Mi smo također prije 45 dana plaćali pšenicu 2,20 kn/kg. Nijednog koperanta nismo silili da nam proda svoju pšenicu. Sigurno ćemo plaćati cijenu pšenice na tržištu koliko će ona biti najveća moguća“.
Ministar Čobanković bi se u narednih nekoliko dana trebao sastati sa predstavnicima banaka kako bi razgovarao o mogućnosti realizacije kredita za sve poljoprivrednike koji žele preko skladišnice skladištiti pšenicu, do odluke o prodaji.
Post je objavljen 08.07.2011. u 15:58 sati.