79 JEDINICA LOKALNE UPRAVE I SAMOUPRAVE u RH BEZ PROGRAMA RASPOLAGANJA ZEMLJIŠTEM,
102 NISU RASPISALE NATJEČAJ
Radionica s temom primjene ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU NN 63/2011. održana je 30. lipnja u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja.Radionici su prisustvovali načelnici i gradonačelnici općina i gradova iz cijele Hrvatske na čijem se području nalazi poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH.
Radionicu je otvorio i uvodno predavanje održao državni tajnik mr. Josip Kraljičković.
Predavanja, koja ću također objaviti, održale su Snježana Kraml, načelnica Sektora za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, Nevenka Vesković načelnica Odjela za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem i Ana Budanko Penavić v.d. ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište. Radionici su bili prisutni i ravnatelj Uprave za poljoprivredno zemljište Željko Vincek i Dubravko Mojaš iz Uprave za poljoprivredno zemljište.
Prema riječima državnog tajnika mr. Josipa Kraljičkovića prema teritorijalnom ustroju u Hrvatskoj egzistira 547 jedinica lokalne samouprave od čega ih 75 nema poljoprivredno zemljište koje je u vlasništvu RH, 393 jedinice izradile su program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, 380 su dobile suglasnost na program, a 13 ih još nije dobilo suglasnost.
„Međutim 79 jedinica lokalne samouprave još nije izradilo program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, a prošlo je 10 godina od stupanja na snagu Zakona prema kome je bila obveza općina i gradova da izrade program raspolaganja, kao dokument na temelju kojeg se raspolaže državnim poljoprivrednim zemljištem.
102 jedinice lokalne samouprave imaju program ali nisu raspisale Natječaj, prema našoj evidenciji .278 općina je raspisalo Natječaj i provodi ga. Pred nama je veliki posao, a treba staviti u funkciju što veće površine koje su ostale za raspolaganje, sukladno spomenutom Zakonu.
Pred pola godine imali samo 555 000 ha državnog poljoprivrednog zemljišta, grubo govorimo kao o 550 000 državnog poljoprivrednog zemljišta i najveći dio površina je namijenjen za prodaju, čak 40%, 23% za zakup, odnosno gotovo dvije trećine državnog poljoprivrednog zemljišta su namijenjene za fizičke osobe, a to su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, odnosno obrti. Zašto? Jer sukladno novome Zakonu, a i prijašnjem, oni imaju apsolutnu prednost kod provedbe natječaja. Kada nam netko kaže, „samo mislite na velike, gdje su nam mali“;ovo je primjer, gdje je gotovo dvije trećine zemljišta namijenjeno za fizičke osobe, odnosno obiteljska poljoprivredna gospodarstva gdje oni imaju apsolutnu prednost. 25% zemljišta je namijenjeno za dugogodišnji zakup, a tu prednost kod natječaja imaju pravne osobe. Po novome zakonu na prvome su mjestu trgovačka društva, a nakon toga ostali oblici pravnih osoba 9% za povrat i 3% za ostale namjene. Načelnici i gradonačelnici znaju u koje će se namjene to koristiti.
Sredstva su kao i do sada namijenjena - 50% jedinicama lokalne samouprave i od prodaje i od zakupa i od dugogodišnjeg zakupa, a kod prodaje i zakupa se ova druga polovica dijeli između države 25% i županije 25%, a kod dugogodišnjeg zakupa 50% država. Znači sa stajališta vaših prihoda, možemo reći da je kroz ovaj Zakon omogućen prihod jedinicama lokalne samouprave i ide na taj način poticaj, ali i odgovornost da se najvredniji hrvatski resurs stavi u funkciju.
Što smo do sada učinili?
255 000 ha zemljišta ili 47% je u funkciji prema Zakonu i za sve te površine imamo legalne ugovore, legalne posjednike i zakupnike koji su u korištenju tog zemljišta.
Želim naglasiti, da smo u prvoj polovici ove godine stavili u funkciju gotovo 4 000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, prošle smo godine stavili u funkciju oko 42 000 ha, godinu prije 20 000 ha. Rekli smo sami sebi da moramo udvostručiti broj ha u odnosu na 2010. godinu znači da barem moramo staviti 85 000 ha u funkciju korištenja, a to ne ovisi samo o nama nego to ovisi i o vama (načelnicima i gradonačelnicima op.a.) Tako bismo kroz sljedeću godinu, 2012. stavili u funkciju i omogućili poljoprivrednicima da upišu u ARKOD, da ostvare pravo na potpore i da to pravo bude za njih trajno pravo s kojim će moći raspolagati kao s posebnim pravom.
Ovih 291 ha, odnosno 5,3% još je uvijek neriješeno. Tu ima puno površina koje nisu raščišćene; vrsta zemljišta – oranice, livade, pašnjaci, ali ima značajnih površina koje se mogu ubrojiti u pašnjake i livade, koje moramo također staviti u funkciju, a ovaj zakon predviđa posebnu kategoriju Zajedničkih pašnjaka i način rješavanja.
Za Općine i gradove koje nisu izradile, program mora izraditi Agencija a suglasnost mora dati Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja. To će biti nova aktivnost na jesen s Agencijom, kako je ovim Zakonom predviđeno. Taj će Zakon NN 63/2011 omogućiti da Agencija u pravom smislu profunkcionira, jer Agencija će provoditi i Natječaj prema ovome zakonu.
Kako se raspolaže, koji su oblici u kojoj županiji i koje su županije koliko zemljišta stavile u funkciju? Navesti ću dva podataka: 95,7 % u Šibensko kninskoj županiji, 99% u primorsko goranskoj županiji, tako da ti postotci govore o potencijalu, ali ne može se vidjeti kvaliteta toga zemljišta. Može se reći da smo najveći dio najboljih površina stavili u funkciju poljoprivredne proizvodnje, a ono što je ostalo važno je i sa stajališta poljoprivredne proizvodnje i sa stajališta potpora, stabilnosti dohotka naših poljoprivrednika i ruralnog, ali i demokratskog razvoja RH“ rekao je u uvodnom izlaganju državni tajnik, mr. Josip Kraljičković.
Post je objavljen 05.07.2011. u 19:28 sati.