AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 28.11.2010.

REGIONALNA MINISTARSKA KONFERENCIJA SWG-a U ZAGREBU

HRVATSKA U SKUPINI ZA REGIONALNI RAZVOJ

Image and video hosting by TinyPic

U Zagrebu je u utorak 23. studenog održana regionalna ministarska konferencija SWG ( Regional Rural Development Standing Working Group - Radna skupina za regionalni ruralni razvoj) na kojoj su se okupili predstavnici, ministri iz zemalja regije i to iz Republike Slovenije, Republike Makedonije, Bosne i Hercegovine, Bosne i Hercegovine Republike Srpske, Kosova, Crne Gore, Republike Srbije, Republike Albanije, Republike Bugarske, Rumunjske, Republike Srbije -Autonomna pokrajina Vojvodina, Republike Hrvatske koja je imala ulogu domaćina, te iz Austrije, Mađarske i Njemačke, a bili su tu i predstavnici Europske Komisije.
Glavne teme rasprave su bile Europska unija, zajednička poljoprivredna politika (CAP) nakon 2013. i posljedice koje će imati na poljoprivredu i ruralni razvoj zemalja jugoistočne Europe, daljnje reforme poljoprivrede i ruralnog razvoja zemalja jugoistočne Europe u skladu s CAP-om, tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i jačanje regionalne suradnje u području poljoprivrede i ruralnog razvoja u okvirima SWG-a.

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva: ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Petar Čobanković, federalni ministar poljoprivrede, šumarstva, okoliša i vodnoga gospodarstva Republike Austrije Nikolaus Beralkovich, asistentica atašea za poljoprivredu, šumarstvo i okoliš pri Veleposlanstvu Republike Austrije u Hrvatskoj Ana Pekić, ataše za poljoprivredu, šumarstvo i okoliš pri Veleposlanstvu Republike Austrije u Hrvatskoj dr. Christian Brawenz. Foto: M. Zouhar Zec

Konferenciju je otvorio ministar poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Petar Čobanković , a u svom uvodnom izlaganju pozdravljajući ministre u ime zemlje domaćina je rekao: Poljoprivreda ima stratešku važnost, a redoviti sastanci ministara u regiji pridonose poboljšanju regionalne suradnje.Dugoročni cilj agrarne politike zemalja u regiji je zajednički, a to je dugoročna održivost i razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora. U stalnom jačanju konkurentnosti u poljoprivredi, zajednički su nam slijedeći ciljevi: 1.primjeren standard poljoprivrednog stanovništva, 2.poboljšanje kvalitete u ruralnim područjima 3. prehrambena sigurnost našeg stanovništva. Naša su tržišta kompatibilna, naše su privrede usporedive, a ciljevi istovrsni. Sve govori u prilog potrebe jačanja naše gospodarske i svake ostale suradnje – rekao je ministar poljoprivrede te naglasio:„ U središtu naše misije mora biti partnerstvo kako u gospodarskom tako i u političkom planu, a sve u ostvarivanju prosperitetnih ciljeva“.
Ministar je zatim dao siže hrvatske politike prema EU te rekao: “ RH već duže vrijeme ima jasan politički i društveni cilj, a to je članstvo naše zemlje u EU. Ponosan sam što mogu reći da Vlada RH na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor energično provodi taj zacrtani cilj, te uspješno vodi ka vrlo skorom ulasku u članstvo EU.Ponosan sam što i sam kao član Hrvatske Vlade u ovom povijesnom trenutku sudjelujem u privođenju kraju pregovora u jednom od najobimnijih i tehnički najzahtjevnijeg područja, a to je područje Poljoprivrede i ruralnog razvoja. Hrvatska je potpisivanjem sporazuma o Stabilizaciji i pridruživanju 2001. do danas prešla dugi put. Stjecanje statusa kandidatkinje za članstvo u EU 2004. godini označila je početak iznimno zahtjevnog procesa prilagodbe nacionalnog zakonodavstva pravnoj stečevini EU, ali i usvajanje adekvatne administrativne institucionalne procedure. Otvorena je mogućnost financiranja iz strukturnih fondova EU, pružena je mogućnost za razvoj poljoprivrede i ruralni razvoja, i dosezanja Eu standarda, najprije kroz SAPARD program, a onda i IPARD. Tijekom ovog razdoblja Hrvatska je postigla izniman napredak, to je potvrđeno i u zadnjem izvješću o Napretku Hrvatske koji je Europska Komisija objavila početkom ovoga mjeseca, gdje se utvrđuje napredak u sva tri poglavlja za koje je nadležno ministarstvo kojem sam na čelu. Ovakvo pozitivno izvješće smatram s jedne strane potvrdom našeg dosadašnjeg punog angažmana, ali i poticaj u ovoj finalnoj fazi da dovršimo pregovore. Posebice se to odnosi na poglavlje 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj“- rekao je ministar Čobanković.

ČETIRI ZAHTIJEVNA MJERILA
Ministar poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković tada je detaljnije govorio o pristupnim pregovorima u resoru poljoprivrede: „Dva tehnički najzahtjevnija mjerila za zatvaranje pregovora odnose se na uspostavu Agencije za plaćanje i uspostavu sustava kontrole poticaja kakav je danas u EU . Oba mjerila uspješno ispunjavamo i može se reći da ćemo u Hrvatskoj praktički već od iduće godine imati taj sustav. Treće formalno mjerilo za završetak pregovora je sustav uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda po uzoru na EU. Radi se o uvođenju zakonodavnog i administrativnog temelja za čitav niz mjera za uređenje tržišta , kod interventnih mjera, tržišnih standarda, proizvođačkih organizacija do trgovinskih mjera. Sa zadovoljstvom mogu istaknuti da smo i taj uvjet uspješno ispunili“ –rekao je ministar Čobanković te nastavio: „Međutim najdelikatnija je zadaća okončanja pregovora bila u našem slučaju zapravo neformalna mjera. Morali smo donijeti novi Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi koji se u najvećoj mjeri odnosio na sustav izravnih plaćanja u EU. Taj reformski Zakon usvojen je u srpnju ove godine, a njime pripremamo naše poljoprivrednike, da sustav izravnih plaćanja ide 2011. godine, koji ide u pravcu proizvodno nevezanih potpora kao važnog oblika izravnih plaćanja. Zahvaljujući tom odlučujućem pravnom koraku reformi sustava potpora, osigurali smo bolju poziciju za okončanje pregovora u poglavlju čime će u većoj mjeri zastupljen interes poljoprivrednika.
„ Naglasio bih „ rekao je dalje ministar Čobanković „da smo istodobno s vođenjem pregovora s EU cijelo vrijeme dobivali potporu Europske komisije i zemalja članica. Ta pomoć nije bila samo financijska, ogroman doprinos ljudi je u osiguranju institucionalne podrške, u programiranju već spomenutog SAPARD-a, u radu i provedbi, a zatim i iskustva koja su korisnici ovog programa dali. Stečena iskustva prenose se na provedbu IPARD programa koji je u odnosu na SAPARD programski opsežniji i pruža veće mogućnosti za razvoj poljoprivrede i ruralnog razvoja. Veći je broj mjera kojima se podiže konkurentnost, ali i stvaraju preduvjeti za razvoj ruralnog prostora u cjelini, kao što su mjere
1. poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture,
2. diverzifikacija
3.razvoj ruralnih aktivnosti kroz LIDER mjere
Moram naglasiti da je operativna struktura za provedbu ovih programa u potpunosti u funkciji, a tu prije svega mislim na Agenciju za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju.“

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva: voditelj Odjela za poljoprivredu, ribarstvo i prehranu, GTZ, Albert Engel (Njemačka), zamjenica regionalnog predstavnika i poregionalnog koordinatora za centralnu i istočnu Europu, FAO, Jutta Krause (Mađarska). Foto: M. Zouhar Zec

Ministar je dalje rekao da je ministarstvo poljoprivrede već ove godine započelo s aktivnostima izrade Nacionalnog plana i programa ruralnog razvoja za Hrvatsku kao temelja za buduće korištenje europskog fonda za ruralni razvoj za razdoblje prvih godina članstva u EU.
Ministar je kratko podsjetio na globalnu ekonomsku krizu koja se negativno odrazila i na zemlje članice EU te rekao da je Vlada RH donijela u travnju ove godine Program gospodarskog oporavka. „Svjesni smo svoje velike izloženosti inozemnoj konkurenciji i drugih velikih problema s kojima se hrvatsko gospodarstvo susreće. Ali svoj Gospodarski oporavak temeljimo na našem najjačem tržištu:
1. povoljnom zemljopisnom položaju
2. izgrađenoj i funkcionalnoj cestovnoj infrastrukturi
3. bogatoj i očuvanoj kulturnoj baštini
4. tradicionalno dobrom visoko školskom obrazovanju
5.stabilnom financijskom sustavu. Ovaj Program predlaže kako vratiti gospodarstvo na put održivog rasta. Sveobuhvatnim i konzistentnim programom mjera i aktivnosti koje su 1. održiv dugoročni razvoj 2. podizanje konkurentnosti i tehnološke razine 3. stvaranje poticajnog poslovnog okruženja, samo su dio mjera Programa hrvatskog oporavka. Trud znanje i sposobnost naših gospodarstvenika, te nadasve pomoć Vlade RH daje sigurnost da smo na dobrom putu stvaranja dobrog ozračja koje će u konačnici donijeti rezultate“. Ministar je dalje rekao da je Vlada RH ograničila rashode proračuna za idući godinu kao odgovornost za javnu potrošnju.“ I ne samo to. Prošlog je tjedna Vlada donijela i Zakon o fiskalnoj odgovornosti koji obvezuje sve sudionike u raspodjeli proračunskih sredstava na maksimalnu odgovornost, kako središnju državu, tako i čelnike lokalnih jedinica vlasti“ – rekao je ministar Čobanković
„ Poslujući u uvjetima recesije poduzetnici u hrvatskoj prehrambenoj industriji u devet mjeseci ove godine ostvarili su bruto dobit veću za 12,4 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prehrambena industrija je u odnosu na druge djelatnosti u tom razdoblju zadržala relativnu stabilnost poslovanja, gdje je povećana zaposlenost za 2% . 1274 poduzetnika u prehrambenoj industriji sa ukupno 45.400 zaposlenih u prvih 9 mjeseci ove godine ostvarila je ukupne prihode od 22 milijarde i 700 milijuna kuna. Pokazatelj je to koliko su poduzetnici u prehrambenoj industriji značajan segment prerađivačke industrije i značajan segment ukupnog poduzetništva zbog svog doprinosa u zapošljavanju, proizvodnji i izvozu „ - istakao je ministar.
„Naš je cilj prosperitetna Hrvatska. No mi vjerujemo da prosperitetna Hrvatska nije moguća bez prosperitetne regije. Radeći na unapređenju našeg šireg okruženja mi radimo kako na promicanju interesa Hrvatske, tako i na interesima regije. Na taj način mi djelujemo u interesu Europe pod čijim ćemo se zajedničkim krovom uskoro naći. Vjerujem da će i ovo naše okupljanje biti novi doprinos regionalnoj suradnji u funkciji unapređenja Europske budućnosti svake od naših zemalja u regiji“ – iznio je optimistična stajališta ministar Petar Čobanković.
Ministar Čobanković je čestitao predstavnicima BiH na odlično odrađenom poslu –tijekom 2010.- za vrijeme njihova predsjedanja i izrazio je uvjerenje „da ćemo i mi učiniti sve, - 2011.- da i naše predsjedanje bude jednako tako uspješno, a suradnja u regiji na nivou“ – rekao je na kraju.Sastanak ministara iz regije, nakon uvodnog govora ministra Čobankovića koji sam dobrim dijelom prenijela, održan je bez prisustva novinara.
U srijedu 24. studenog ministri su posjetili Rastoke i vinski podrum Vivodina obitelji Vrbanek.

KAKO JE POČELO?
Forum za poljoprivrednu politiku održan je 2004. u Leipzigu, kada je usvojena Agenda 2004. Radna skupina za regionalni ruralni razvoj (SWG) je osnovana u sklopu Foruma za poljoprivrednu politiku koji se održao u lipnju 2005. u Srbiji i Makedoniji, a s zaključcima Foruma iz Leipziga.
Osnivanjem SWG-a stvorena, čiji su predstavnici pretežno ministri poljoprivrede, stvorena je na području Jugoistočne Europe organizacija za regionalnu suradnju, umrežavanje, i razmjenu iskustva i znanja, prije svega u okviru ruralnog razvoja i poljoprivredne politike, ali i ruralnog turizma, zaštite okoliša, razvoja tržišne ekonomije i ravnopravnosti spolova. Ukupno 10 zemalja je u članstvu SWG. Predsjedanje svake godine uzima jedna od zemalja članica.
Različite međunarodne institucije i organizacije daju potporu radu SWG-a i ovakvom obliku regionalne suradnje: InWent, GTZ ( naredne se godine spajaju u jednu vladinu organizaciju, a te dvije organizacije održavaju Forum na kojem se donosi Agenda kao podloga za Radni sastanak ministara koji se održava na godišnjoj osnovi, a ministri potpisuju zajedničku deklaraciju) FAO, IAMO, te su redovito prisutne na raznim aktivnostima SWG-a, a potporu radu daje i EU.
U Dresdenu je od 27-31. 10.2010. održan 10. Forum na kojem je usvojena Agenda za sastanak u Zagrebu
Neki od zaključaka i ciljeva te Agende su: poticanje istinskog dijaloga predstavnika SWG-a, identificiranje problema u regiji, jačanje suradnje između zemalja članica, jačanje ljudskih potencijala kroz edukaciju itd.
Republika Hrvatska imala je tijekom 2007. status promatrača, a 28. ožujka 2008. u Crnoj Gori je postala punopravna članica SWG-a. Predstavnici iz RH u SWG-u su djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za ruralni razvoj i Upravne direkcije SAPARD/IPARD programa.

Image and video hosting by TinyPic

28.11.2010. u 23:01 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 26.11.2010.

VIJEĆE ZA ISTRAŽIVANJE U POLJOPRIVREDI ODOBRILO PROJEKTE

IZ 9. VIP NATJEČAJA - OSAM PROJEKATA

Vijeće za istraživanja u poljoprivredi (VIP) čini 13 članova, a u nadležnosti je Uprave za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, te potiče strateška poljoprivredna istraživanja koja imaju za cilj primjenjivost rezultata istraživanja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
Na 9. VIP natječaj za razvojna i primijenjena istraživanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju koji je bio otvoren od 9. 7 - 8.9. 2010. stiglo je ukupno 27 prijava. Iz natječajnog postupka eliminirano ih je 19 zbog ne poštivanja jednog ili više uvjeta natječaja. Formalne uvjete natječaja zadovoljilo je 8 prijava. Nakon ocjene recenzenata, te odluke članova Vijeća za istraživanje u poljoprivredi odobreno je sufinanciranje 8 novih znanstveno istraživačkih projekata.
Tu su imena projekata, imena voditelja i institucija nositelja projekata:

1. Okolišu prihvatljiva integrirana zaštita kupusa štetnika sukladna EU standardima
Voditeljica projekta je dr. Renata Bažok, Institucija i nositelj projekta je Agronomski fakultet , Zagreb i prof. dr. Davor Romić

2. Primjena biološke zaštite od važnih štetnika jabuke i vinove loze u Međimurju
Voditeljica projekta je prof.dr. Božena Barić. Nositelj projekta je Agronomski fakultet, Zagreb i prof. dr. Davor Romić

3. Alternativna proizvodnja jaja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima
Voditelj projekta je prof. dr. Zlatko Janječić, nositelj Agronomski fakultet i prof. dr. Davor Romić

4. Suzbijanja korova u luku u odnosu na način i cilj uzgoja.
Voditelj projekta je doc. Dr. Klara Barić. Nositelj projekta je Agronomski fakultet, Zagreb i prof. dr. Davor Romić

5. Alternativni sustavi držanja nesilica na OPG-ima
Voditeljica projekta je dr. Kristina Matković. Nositelj projekta je Veterinarski fakultet u Zagrebu i prof. dr. Tomislav Dobranić.

6. Nove tehnologije u sustavu krava – tele za dobru poljoprivrednu i okolišnu praksu. Voditelj projekta je doc. dr. Igor Štoković, nositelj Veterinarski fakultet, Zagreb i prof. dr.Tomislav Dobranić

7. Povećanje kvalitete šećerne repe uz višu poljsku klijavost i veći broj biljaka
Dr. Andrija Kristek je voditelj projekta, a nositelj je Poljoprivredni fakultet iz Osijeka i prof. dr. Vlado Guberac .

8. Validacija metoda za utvrđivanje pogodnosti skeletnih tala
za uzgoj vinove loze. Dr. Miranda Šeput je voditeljica projekta, dok je nositelj projekta Hrvatski centar za poljoprivredu hranu i selo i dr. Ljiljana Gašparec Skočić

Ukupna vrijednost odabranih projekata je 1.249.000 kuna. VIP će navedene projekte sufinancirati s iznosom od 943.500 kn

Kroz rad VIP-a u razdoblju od 2003 - 2009. sufinancirano je 119 istraživačkih projekata ukupne vrijednosti 28.858.032,16 kuna. U provedbi sufinanciranih projekata sudjelovalo je 17 institucija i 161 znanstvenik.

26.11.2010. u 23:28 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 23.11.2010.

MLIJEČNA KVOTA ZA RH JE 750 MILIJUNA KG MLIJEKA GODIŠNJE

PRIMJENA KVOTA OD 1.4. 2012. GODINE


Image and video hosting by TinyPic

Na VI. Savjetovanju uzgajivača goveda u RH, koje je održano u Osijeku 11. i 12. studenog, dr. Ivan Jakopović iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja prezentirao je temu pod naslovom PROIZVODNJA MLIJEKA U UVJETIMA OPĆE POLJOPRIVREDNE POLITIKE EU koju je pripremio zajedno sa svojom suradnicom dipl. ing. agr. Marinom Šubaša.
Opću poljoprivrednu politiku obraditi ću naknadno. Razlog je u veličini teksta, koji bi s tablicama bio predug, a time i zamoran i teže razumljiv za čitanje.

Common Agricultural Policy – CAP / Opća poljoprivredna politika jedinstveni je sustav vođenja poljoprivredne proizvodnje u zemljama Europske unije. CAP-om se uređuje 1. sustav izravne potpore poljoprivrednoj proizvodnji 2. potpora mjerama ruralnog razvoja i 3. mjerama uređenja tržišta nastoji se osigurati konkurentnost na tržištu. Za svaku zemlju osigurava se ravnomjeran razvoj poljoprivrede EU. U okviru agrarne politike članice ne mogu pojedinačno, bez suglasnosti EU Komisije provoditi vlastite nacionalne mjere. Ta će se mjera odnositi i na RH nakon njenog pristupanja EU.
Od važnosti je da se ne samo usvoje sve zakonske i organizacijske odredbe koje su preduvjet zatvaranja pregovaračkog poglavlja 11 (poljoprivreda) i 12 (veterinarstvo –privremeno je zatvoreno), već je interes da restrukturiranjem pojedinih sektora proizvodnje poljoprivreda bude što bolje pripremljena za tržište EU. Proizvodnja mlijeka posebno je značajna grana poljoprivredne proizvodnje u svim zemljama EU. Već 1984. reformom CAP-a uvedene su u ovom sektoru proizvodne kvote koje su trebale osigurati sklad između ponude i potražnje mlijeka i mliječnih proizvoda.

MLIJEČNI SAKTOR I CAP

Mliječni sektor kao vrlo značajna grana poljoprivrede još uvijek ima posebno mjesto u provedbi CAP-a. U prvom razdoblju CAP-a bili su osigurani uvjeti za visoku isplativost mliječne proizvodnje.Bilo je mnogo viškova koje nije bilo lako prodati pa su rasle količine uskladištenih mliječnih proizvoda, prije svega maslaca. Zato je 1984. godine uvedena mliječna kvota kojom je količina mlijeka propisana za svaku zemlju članicu EU. Na taj je način osigurana stabilnost mliječnog sektora u vidu ponude i potražnje za mlijekom i proizvodima od mlijeka. Provedbom reforme CAP-a od 2003. uspostavljen je sustav potpora proizvođačima mlijeka po kilogramu isporučenog mlijeka u razdoblju od 2004. do 2007., u slijedećim iznosima:
Godine 2004.; 8,15 eura / tona mlijeka (6,03 lipa /kg
Godine 2005.; 16,31 eura/ tona mlijeka (12,00 lipa/ kg
Godina 2006/07.; 24,49 eura/tona mlijeka ( 18,00 lipa/kg

Nakon ovog razdoblja novi se sustav plaćanja odvaja od proizvodnje i prestaje plaćanje proizvođačima kao potpora proizvodnji. Pravo na potporu ostvarivati će se na temelju povijesnog prava iz ranijih razdoblja.

Image and video hosting by TinyPic

Mjerama CAP-a osigurana je stabilnost proizvodnje mlijeka i po kravi i ukupno, što je vidljivo iz gornje tablice.


Image and video hosting by TinyPic

Struktura mliječnih farmi u EU 2005. godine


PROIZVODNJA MLIJEKA U RH

Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj odvija se u okviru ukupne poljoprivredne politike EU, s usklađenim propisima. U Hrvatskoj je prisutan trend restrukturiranja u mliječnom sektoru koji se očituje kroz
1. porast proizvodnje mlijeka, 2. smanjenje broja krava 3.značajan pad broja proizvođača koji isporučuju mlijeko.
Statistiku tih podataka moguće je vidjeti iz slijedeće tablice:

Image and video hosting by TinyPic


Provedba Operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje potaknuo je restrukturiranje mliječnih farmi i to kroz izgradnju novih farmi i adaptaciju postojećih. Značajan napredak postignut je u povećanju kvalitete mlijeka, u čemu važnu ulogu ima središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcu.

Tablica 4.

Količine mlijeka u postocima koje je EU kvalitete.
Europska unija ne poznaje drugu kvalitetu osim EU kvalitetu, a takve u RH u ukupnom udjelu mlijeka ima 82,8% . Očekuje se da će do ulaska Hrvatske u EU svi proizvođači mlijeka imati samo EU kvalitetu mlijeka.

Image and video hosting by TinyPic

Kretanje cijene mlijeka u RH i EU u razdoblju od 2005. do 2010. godine.

Hrvatska se u potpunosti mora prilagoditi uvjetima CAP-a .Od 2011. će se promijeniti sustav potpore koji bi od 2010. trebao biti zamijenjen SPS modelom – jedinstvenim plaćanjem po gospodarstvu, a koji bi bio sličan onome koji se primjenjuje u EU. Zato će se već tijekom 2011. godine djelomično mijenjati sustav potpore i to na način da će se u tom razdoblju još uvijek isplaćivati potpore po jedinici proizvodnje ili proizvoda te će isplaćene vrijednosti potpore u tom razdoblju služiti od 2012. godine za izračun povijesnih prava na potporu u SPS sustavu.

Image and video hosting by TinyPic

Potpora proizvodnji mlijeka od 2011. godine.

ŠTO SADRŽE ČINJENICE IZ PREGOVORA S EUROPSKOM KOMISIJOM IZ PODRUČJA MLJEKARSTVA?

Utvrđena je vrijednost mliječne kvote za proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj koja glasi ovako:
1. 673 milijuna kg mlijeka za isporuku u mljekare
2. 77 milijuna kg mlijeka za izravnu prodaju što je ukupno 750 milijuna kg mlijeka, a to je i ukupna vrijednost kvote.

Sustav mliječnih kvota u RH početi će se primjenjivati od 1.travnja 2012. godine. Ali već od 2011. godine započeti će djelomična primjena Pravilnik o sustavu proizvodnih ograničenja u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, koji je objavljen u rujnu ove godine. Temeljem Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda usvojena je uredba o javnim intervencijama i potpori privatnom skladištenju u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda te je na taj način i to područje usklađeno s propisima EU. U sektoru mljekarstva moći će se primijeniti one mjere poljoprivredne politike koje su u suglasju s propisima EU. Zato je potrebno da se proizvođači pripreme za nove uvjete poljoprivredne politike. Ulaskom u EU Hrvatska će biti dio zajedničke poljoprivredne politike kao i prethodnih 27 zemalja članica EU. Tako će i Hrvatska pripadati tržištu od oko 500 milijuna stanovnika koje daje velike mogućnosti prodaje, ali i veliku konkurenciju tržišta, imati će zaštitu proizvodnje na razini EU – jednake carine i izvozne subvencije, uređenje tržišta na razini EU: zbrinjavanje viška maslaca i mlijeka u prahu, mogućnost korištenja sredstava ruralnog razvoja kroz strukturne fondove, u SPS – jedinstveno plaćanje po gospodarstvu – ugrađena je potpora za proizvodnju mlijeka i potpora po površini livada i pašnjaka te ostalih obradivih površina.

Image and video hosting by TinyPic

23.11.2010. u 07:32 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 16.11.2010.

VI. SAVJETOVANJE UZGAJIVAČA GOVEDA U RH



DRŽAVA ĆE I DALJE OSIGURAVATI POTPORU OD 0,50 KN ZA KG MLIJEKA!

RAZGOVOR S MR. ZDRAVKOM BARAĆEM, RAVNATELJEM
HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE


Sa svrhom edukacije proizvođača stočara u Osijeku u hotelu „Mursa“ održano je 11.i 12. studenog VI. Savjetovanje uzgajivača goveda u RH. Savjetovanje je organizirala, kao i prethodnih godina Hrvatska poljoprivredna agencija u suradnji sa Središnjih savezom Hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda i Hrvatskim savezom uzgajivača holstein goveda.
Kratka pozdravne poruke pred više od 200 prisutnih sudionika koji su prisustvovali savjetovanju izrekli su državni tajnik mr. Josip Kraljičković u ime pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, a u ime genaralnog sponzora Osječko-baranjske županije, dožupan ing. Kraljičak.
U ime Hrvatske poljoprivredne agencije ravnatelj mr. Zdravko Barać rekao je kako je ova manifestacija tradicionalnog karaktera, a njen je cilj od samog početka isti, a to je osigurati niz stručnih predavanja iz područja hranidbe i ukupnog menađmenta na farmi u koji ulazi zdravstvena zaštita, provođenje uzgojnih mjera i držanje životinja kako bi ljudima, a sa strane stručnjaka približili nove informacije iz tehnologije, kako bi im ovaj put prema Europskoj uniji učinili lakšim shvatljivijim i razumljivijim. „Uz taj stručni dio omogućili smo najistaknutijim uzgajivačima goveda neposredni i izravni komunikacijski kontakt koristan za razmjenu iskustava sa stručnjacima koji su došli i s Agronomskog i Veterinarskog fakulteta iz Zagreba i sa Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka tu su u Osijeku dva dana bili dostupni proizvođačima koji su s njima željeli razgovarati u okviru struke“ naglasio je ravnatelj mr. Barać.


Više tih predavanja podrobno ću obraditi u narednim tekstovima, a svaka će takva tema na blogu IMATI LOGOTIP VI. Savjetovanja uzgajivača goveda u RH.


Image and video hosting by TinyPic

Mr. Zdravko Barać

S obzirom na je Hrvatska poljoprivredna agencija institucija nastala kao sljednica Hrvatskog stočarskog centra, u ovoj sam prigodi razgovarala s mr. Zdravkom Baraćem, ravnateljem Hrvatske poljoprivredne agencije koji je na dužnosti ravnatelja godinu i pol dana, ali je u Agenciji od 1997. godine.
Radio je na Agronomskom fakultetu kao asistent, a magistrirao je na temi mikrobiologije probavnog trakta preživača. Željela sam u informacijskom smislu, a u korist mojih čitatelja, više saznati o smislu Savjetovanja, poslovima koji su u nadležnosti Hrvatske poljoprivredne agencije, nestaje li govedarstvo ili se samo radi o restrukturiranju, te o sloganu MLIJEKO S HRVATSKIH FARMI.

_ Kako ste zadovoljni sa VI. Savjetovanjem uzgajivača goveda u RH ?
_ Mislim da je i VI. Savjetovanje uspješno. Pokretanje ovakve manifestacije ima određene nepisane zakonitosti u dijelu organizacije , što znači da mora postojati odaziv struke, koji su voljni pripremiti se, doći i održati predavanje i mora postojati zainteresirana publika, a to su uzgajivači. Svake godine vidljiv je određeni pomak, sve je više i više zainteresiranih uzgajivača. Mora postojati i podrška resornog Ministarstva koja procjenjuje da li je takav projekt koristan. Svih šest godina Ministarstvo poljoprivrede je pokrovitelj. I na kraju krajeva mora biti određena financijska konstrukcija što znači da i Ministartvo i prateća industrija koja živi od ove grane stočarstva, u prvom redu mljekare, pa i dio mesne industrije, sudjeluju kao sponzori u takvoj manifestaciji. Bez toga nije moguće organizirati Savjetovanje, nakon prvog Savjetovanja raditi drugo, nakon drugoga treće, itd. Kada krenete s nečim takvim, neću reći eksperimentalno, ali kažete,“ idemo probati“ pa onda održite i šesto Savjetovanje to ipak govori o uspješnosti i interesu. Imamo slične programa i u ovčarstvu i u svinjogojstvu. Ove godine je bilo 12. ovčarsko savjetovanje, i 5.svinjogojsko savjetovanje što znači da su to projekti koje su dobro prihvaćeni od svih ovih segmenata koje sam nabrojao. Ljudi se najlakše odluče doći kada im je Savjetovanje blizu. Dobar dio uzgajivača procjeni da im je to korisno, pa unaprijed ima odluku da će ići, bez obzira u kojoj će županiji biti organizirano.Krečući se kroz županije vučemo sve veći broj zainteresiranih proizvođača sa sobom.

_ Iz razgovora s ljudima iz savjetodavne službe može se
zaključiti da govedarstvo propada, a ipak je ovo VI. Savjetovanje za koje, vidi se po broju zainteresiranih, postoji interes. Kako vi to tumačite?
_ Savjetodavci koji se bave govedarstvom imaju pravo na svoj stručni sud o stočarskoj proizvodnji. No, ne znam, možda ste krivo konstatirali, ali ja nikada nisam čuo ni jednog savjetodavca da je rekao da govedarstvo propada. Ali da je stanje u govedarstvu idilično - nije.Poljoprivreda je tvornica pod nebom, u govedarstvu jednim dijelom pod krovom, ali je isto tako ovisna o onom dijelu koji se odvija pod nebom, jer se sve ono što se odvija pod vedrim nebom, unosi u objekt radi hranidbe. Najlakše je pratiti stanje preko brojki. Brojke govore da smo svjesno ušli u restrukturiranje, govorimo o govedarskom sektoru, ali činjenica je da veliki broj gospodarstava nestaje. Ja mislim da je puno bolji termin da se kaže da govedarstvo nestaje – nego da propada. Propada firma, koja se našla u financijskim problemima, pa su ljudi na ulici, nemaju od čega živjeti pa možemo reći da je tada firma propala. Međutim ovdje, kada pratite koje farme nestaju, onda vidite da su to ipak manje farme. Činjenica je da smo mi prije 8 godina počeli u praksi primjenjivati Pravilnik o kvaliteti mlijeka, da se neki proizvođači jednostavno nisu našli u tome, da se mlijeko počelo zbog sustava dijeliti u prvu i drugu klasu, a druga klasa se plaća i do 30% manje. Razlog zbog čega netko nije u prvoj klasi je najčešće sam farmer. To znači da on mora u toj svojoj tvornici proizvodnje mlijeka posložiti stvari na način da ima 1. klasu mlijeka. Ljudi koji imaju 1. klasu imaju stalnih financijskih problema i stalno su pregovori o cijeni mlijeka, stalno vode rasprave da li cijena mlijeka treba biti veća ili ne treba itd. A onda možete misliti u kakvoj su situaciji oni koji imaju drugu klasu mlijeka. Oni se više u takvoj financijskoj konstrukciji ne mogu naći.
O vašoj konstataciji da nam govedarstvo propada najbolje govori prošla godina i svi sada govorimo da je pad mlijeka 7-8% u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine je, ali prošla godina sa 675 milijuna kilograma otkupljenog mlijeka, to je vrlo konkretna i rekordna brojka u isporuci mlijeka u Republici Hrvatskoj. Znači teško je govoriti o propadanju govedarske proizvodnje kada imamo 2009. kao rekordnu proizvodnu godinu. Proizvodnja je u ovom trenutku na razini, u usporedbi s prvih devet mjeseci 2009., od 8% minusa, ali je u razini s pretprošlom 2008. godinom. I ako se ovakav trend nastavi u tri mjeseca, ona će biti otprilike tu negdje na razini proizvodnje 2008. godine koja je iznosila 657 milijuna kilograma mlijeka.

_ Smatrate da to nije neki drastičan minus u proizvodnji mlijeka?
_ Nije, jer 2008. godine proizvodnja mlijeka je iznosila 657 milijuna kilograma mlijeka. S druge strane broj krava nije u opadanju, podaci iz slajdova govore da je broj krava bio konstantan. Situacija je ove godine - u koju podrazumijevam i klimatsku i okolišnu situaciju, meteorološke prilike u kojima je bilo poplava, suše, pa opet poplava, takva da je tu onaj dio za koji kažem da je proizvodnja koja se odvija ispod vedrog neba, imala velikog utjecaja na sve to zajedno. Uzroke pada proizvodnje treba tražiti naročito u hranidbenom menađmentu. Stanje nije ni približno katastrofično kako bi se moglo smatrati kroz konstataciju da govedarstvo propada. Kako što je bilo naglašeno i na Savjetovanju, u prijedlogu Zakona o potporama koje će vrijediti i dalje i danom našeg ulaska u EU, država će osigurali 0,50 kn po svakom isporučenom kilogramu mlijeka prve klase. To Europa više ne poznaje.

_Ovih dana su mljekari u izjavi u kojoj traže povećanje cijene mlijeka istakli broj od 17.469 isporučitelja iz prvih 8 mjeseci ove godine, komparirajući taj broj s 2003. godinom kada je bilo 58 815 isporučitelja. Pojasnite kontekst tog odnosa brojki?
_ To je restrukturiranje o kojem sam govorio. To je brojka koju nitko ne sakriva, ali pri tome uvijek je važno naglasiti, kada netko kaže da gospodarstva propadaju, da tih 17.469 proizvođača mlijeka proizvodi gotovo 150 milijuna kilograma mlijeka više nego li je proizvodnja bila onda kada samo ima 58. 815 isporučitelja. Znači da je bilo u popriličnoj mjeri izvršno restrukturiranje u govedarskom sektoru, da su se kroz operativni program podizale farme kapaciteta, 50, 100 i više krava, jako veliki broj farmi dignut je upravo u Osječko baranjskoj županiji , da smo kroz to vrijeme imali i određeni zaokret u pasminskom sastavui, ne tako veliki, ali činjenica je da je kroz to vrijeme holštajn ipak otišao na oko 30-ak % kao izrazito mliječno govedo. I kada govorimo o tome i kada govorimo o nekim zemljama u okružju za koje čujemo da ostaju bez mlijeka na policama, Hrvatskoj se to u ovom trenutku ne može dogoditi.

_ Želite reći da je prestrukturiranje bilo plansko?
_Da su stvari bile prepuštene slučaju, pitanje je što bi se desilo. Možda bi mi danas bili u situaciji da nemamo mlijeka na policama, ali sve ono što se radilo, radilo se da se osigura dovoljno mlijeka za Hrvatske potrebe. Uvoze se određene količine mlijeka i dan danas, to je nepobitno i to nitko ne sakriva, ali nije stihijski i slučajno, količina mlijeka dignuta za 150 milijuna kilograma. Država je itekako stala iza mljekara i iza te proizvodnje i kroz Operativni program i kroz zakone o novčanim potporama.

_Što sve radi i čime se bavi Hrvatska poljoprivredna agencija?
_ Hrvatska poljoprivredna agencija, osim već ovog spomenutog dijela ovlaštena je od strane Ministarstva poljoprivrede za vođenje jedinstvenog registra domaćih životinja koji se sastoji od registra farmi: imamo evidentirano 137.000 različitih objekata na kojima je evidentirana barem jedna životinja. Farme su upisane na način da svaka ima farmski broj, da je točno određena zemljopisnim koordinatama, odnosno da je satelitski određena pozicija. Unutar registra domaćih životinja je registar goveda, registar ovaca i koza, registar svinja, putem koga se na dnevnoj razini evidentiraju i ažuriraju kretanja, migracije životinja.Uključeni smo temeljem ugovora o poslovnoj suradnji s Agencijom za plaćanje u uspostavu ARKODA koji mora biti završen s 31. 12 ove godine. Pripremamo se da u uredima, u kojima sada ažuriramo i implementiramo ARKOD, od iduće godine na jedan novi način budemo stručna i tehnička podrška poljoprivrednim proizvođačima u podnošenju zahtijeva za novčanim potporama. Imamo tri uzgojna odjela podijeljena po sektorima: uzgoj za razvoj govedarstva, za razvoj ovčarstva i kozarstva, za razvoj svinjogojstva gdje sudjeluju u provedbi uzgojnih razvojnih programa. Veliki sektori koji su u nadležnosti Hrvatske poljoprivredne Agencije su Kontrola kvalitete poljoprivrednih proizvoda, te jedini u RH ovlašteni laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka, koji je u Križevačkoj poljani, temeljem čijih analiza i mjerenja se isplaćuje mlijeko i određuje klasa mlijeka. Iz tog dijela se vodi i sustav ocjene trupova i polovica na liniji klanja. Sustav je to koji prati što se dešava s grlima stoke u klaonici. Dio koji tamo razvijamo je i laboratorij za kontrolu stočne hrane. Ove godine smo s tim započeli dosta intenzivno. S tim laboratorijem smo zaokružili kompletan set informacija koje su praktično na dnevnoj razini potrebne jednoj farmi da bi normalno, moderno i uspješno funkcionirala. Hrvatska poljoprivredna agencija ima :
1. informacije na mjesečnoj razini o kvaliteti mlijeka
2. kontrolu mlječnosti radi izgradnje određenih genetskih kapaciteta unutar te farme, 3.temeljem kontrole mlječnosti nudimo ispisom izvješća o određenom hranidbenom statusu
4. kvaliteta stočne hrane: putem kemijskih analitičkih metoda proizvođač prima informaciju o sastavu svoje krme. Onaj tko ozbiljno vodi svoju farmu zna itekako što mu znači svaki postotak proteina u krmi! Na taj način zaokružujemo priču o farmskom menađmentu.

_ Objasnite vezu slogana MLIJEKO S HRVATSKIH FARMI s
Hrvatskom poljoprivrednom Agencijom?
_ Prije šest mjeseci smo osnovali novi odjel koji se zove Odjel za tržište i marketing poljoprivrednih proizvoda. Jedna od prvih projekata koji je uspješno priveden kraju je projekt označavanja mlijeka i mliječnih proizvoda proizvedenih na Hrvatskim farmama s oznakom MLIJEKO S HRVATSKIH FARMI. To je oznaka koju danas koristi 17 mljekara na 540 proizvoda. Znak su kao takav prihvatile sve najveće hrvatske mliječne industrije. To znači da su naši proizvođači i prerađivači itekako svjesni da ulaskom u EU tržišna utakmica postaje još nemilosrdnija jer se otvaraju granice uvoza. Slijedimo primjere i praksu zemalja koji su već dugo u EU, tako da preko tog odjela nastojimo marketinški staviti naglasak na domaće proizvode, ne na određeni proizvod tipa ovaj sir ili onaj sir ili ova kobasica itd, nego određenim marketinškim potezima štitimo cjelokupan sektor zato i slogan MLIJEKO S HRVATSKIH FARMI, gdje na taj način nastojimo pomoći domaćem mliječnom sektoru. Jedan od narednih projekata biti će projekt u mesnom sektoru .

_Kakva je važnost računalnog, kompjutorskog sustava u okviru djelatnosti koje ste prethodno nabrojili?
_ Sve ove baze podataka koje sam naveo su računalne, elektronske. Imamo IT odjel sa 17 ljudi koji kontroliraju sve što se u informatičkom sektoru dešava unutar našeg sjedišta i imamo 80 lokacija u RH, sva su ta računala umrežena tako da su 24 sata povezana sa našim središnjim serverima u Zagrebu. Znači, kada netko u Slavonskom Brodu temeljem potvrde o označavanju upisuje napr. tele u bazu podataka, istoga ga trenutka upisuje i u središnju bazu u Zagrebu. U određenim dijelovima razvijamo i web servise što znači da uzgajivač putem lozinke i korisničkog imena može ući u onaj dio baze podataka koji se odnosi na njega i tako može imati uvid u informaciju o svojoj farmi koja je upisana u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji.

_ Jesu li završeni pregovori s EU iz poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj, da li je poglavlje privremeno zatvoreno?
_ Nisam dio pregovaračkog tima, ali koliko znam poglavlje 11 još nije privremeno zatvoreno, jer predstoji još završetak tehničkog dijela vezanog za Agenciju za plaćanje te završetak Upisa zemljišta u ARKOD. Mi smo imali komisiju koja je ocjenjivala ARKOD i izrazito visoke ocjene smo dobili. Tri su institucije koje su uključene u rad ARKOD-a i to Hrvatska poljoprivredna agencija, djelatnici Agencije za plaćanje i djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu- rekao je mr. Zdravko Barać ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije.

Image and video hosting by TinyPic

Hrvatska poljoprivredna agencija ima pravo korištenja posebnog pečata ICAR kojim se od 2009. certificiraju pojedinačni postupci praćenja proizvodnosti domaćih životinja. U skladu s tim pravilom revizori ICAR-a iz Austrije i Velike Britanije izvršili su nadzor procedura i postupaka u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji te su utvrdili njihovu usklađenost s ICAR-ovim preporukama. Certifikat kvalitete uručen je Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji tijekom 37. Generalne skupštine ICAR-a,l održane 3. 6.2010. u Rigi, država Latvija.




16.11.2010. u 08:44 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 09.11.2010.

POLITIKA KVALITETE

SUSTAV OZNAKA KVALITETE EU

Politika kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na razini EU usmjerena je na poticanje različite poljoprivredne proizvodnje. Osim nutricionističkih, zdravstvenih i higijenskih standarda potrošači imaju svijest o porijeklu i načinu proizvodnje proizvoda kojeg kupuju što u prvi plan stavlja kvalitetu i raznolikost proizvoda na tržištu.Zato su traženi certificirani poljoprivredni proizvodi, što je Europska unija ozakonila svojom politikom kvalitete poljoprivrednih proizvoda. Europska unija je zato razvila tri markice, odnosno oznake kvalitete i to:
1. zaštićenu oznaku izvornosti (PDO)
2. zaštićenu oznaku zemljopisnog porijekla (PGI)
3. oznaku tradicionalni ugled (TSG)
Poljoprivredna proizvodnja nema svoju budućnost u masovnoj proizvodnji, već u kvalitetnim proizvodima.

Oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog porijekla su nazivi koji upućuju na to da proizvod koji potječe s određenog područja ima veze s ponuđenom kvalitetom i njegovim zemljopisnim porijeklom; s regijom iz koje dolazi, mjestom ili u nekim slučajevima i državom.


ZAŠTIĆENA OZNAKA IZVORNOSTI (DPO)
Proizvodi koji imaju oznaku Zaštićena oznaka izvornosti (DPO)

Image and video hosting by TinyPic

imaju dokazana svojstva kvalitete koja proizlaze isključivo iz vrste tla, a koja su posljedica zemljopisnog okruženja i vještine proizvođača s kojima se proizvod povezuje. Sve faze proizvodnje, priprema, prerada itd. moraju se obaviti upravo na tom odabranom području. Mora postojati bliska povezanost između svojstva proizvoda i zemljopisnog porijekla.

ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PORIJEKLA (PGI).

Image and video hosting by TinyPic

Proizvodi koji nose oznaku PGI imaju uz kvalitetu svojstva ili reputaciju koja ih povezuje s određenim područjem te barem jedna faza proizvodnog procesa mora biti provedena na tom području, a sirovine koje se koriste u proizvodnji mogu potjecati i iz druge regije.
Zemljopisna je veza dublja kod oznake izvornosti, nego kod oznake zemljopisnog porijekla.

OZNAKA TRADICIONALNI UGLED (TSG)

Image and video hosting by TinyPic

Ova se oznaka koristi za proizvode s posebnim svojstvima koji ili su proizvedeni korištenjem tradicionalnih metoda, ili sadrže tradicionalne sastojke. Proizvod koji nosi oznaku tradicionalni ugleda mora imati svojstva kojima se razlikuje od drugih proizvoda te mora biti tradicionalan. „Tradicionalno“ označava dokazanu upotrebu na tržištu EU tijekom vremenskog razdoblja u kome je vidljiva izmjena naraštaja, a to obično znači najmanje 25 godina. Glavni cilj oznake TRADICIONALNI UGLED je omogućiti visokokvalitetnim proizvodima, koji nisu nužno povezani s zemljopisnim područjem, da se razlikuju od ostalih proizvoda i tako ostvare višu tržišnu cijenu. Sustav oznake kvalitete pomaže održavanju izvornih proizvoda koji su dio kulturnog nasljeđa EU.

Ove oznake kvalitete simboli su EU i garancija izvornosti te jamče da su proizvodi koji nose te oznake proizvedeni na području određene regije ili posebnim postupkom proizvodnje.Oznake su namijenjene sprečavanju prijevare kupaca i njihova lažnog predstavljanja drugih proizvoda kao izvornih. A proizvođači čiji proizvodi nose oznake mogu podići razinu svijesti o svojim proizvodima.

ZAŠTO OZNAKE KVALITETE?
Osim što su proizvodi koji imaju oznake kvalitete EU proizvodi s reputacijom i kvalitetom, daju doprinos održivom ruralnom razvoju. Neka su istraživanja iz 2003/04 pokazala da ovaj sustav kvalitete ima značajnu ulogu u obnovi ruralnog okruženja. Zašto? Zato što sudjeluju u očuvanju lokalnih biljnih i životinjskih vrsta i tradicijske autohtone proizvodnje čime se podupire ruralna raznolikost i socijalna povezanost. Time se promiču nove mogućnosti zaposlenja u proizvodnji, preradi i drugim uslužnim djelatnostima. Vijeće Europe definira Socijalnu povezanost kao koncept koji obuhvaća vrijednosti i načela kojima je cilj osigurati da svi građani, pod jednakim uvjetima i bez diskriminacije imaju pristup temeljnim socijalnim i ekonomskim pravima.Na taj se način zadovoljavaju potrebe današnjeg stanovništva, a prirodni resursi i tradicionalne vještine ostaju očuvane za generacije koji dolaze.
Kada se pak radi o potrošačima tada je oznaka kvalitete, informacija kojom se skreće pažnja na proizvode s visokom razinom dodane kvalitete. Oznaka je potvrda da je proizvod izvoran, a ne patvoren i da je hrana proizvedena u skladu s detaljnom specifikacijom. Potrošači tada svojom kupnjom odlučuju da li proizvod označen kao kvalitetan daje odgovarajuću protuvrijednost za cijenu koštanja.
Proizvodi koji su obuhvaćeni oznakom kvalitete proizvoda po sustavu EU su sirevi, proizvodi od mesa, svježe meso, svježa riba, mekušci i školjkaši i proizvodi dobiveni njihovom preradom, proizvodi životinjskog porijekla : jaja, med, mliječni proizvodi, maslinovo ulje i ostala ulja, masline za jelo, voće, povrće i žitarice, kruh, pecivo, kolači, slastičarski proizvodi, keksi i ostali pekarski proizvodi, pivo i ostala pića.

OZNAKA KVALITETE I ZA TREĆE ZEMLJE
Promjena koja je dijelom i rezultat odluke Svjetske trgovinske organizacije iz 2005. omogućila je da EU zaprima zahtjeve proizvođača za oznake kvalitete i od proizvođača iz trećih zemalja, koje nisu članice EU. Takvi se zahtjevi šalju izravno Europskoj Komisiji, a to trebaju činiti sami proizvođači, bez posredovanja nadležnih tijela svoje države. Registracija je samoinicijativna, od strane pojedinačnih proizvođača ili udruga, troškove snose proizvođači, a upravo oni odlučuju koji će zahtjev prije podnijeti – za oznaku izvornosti (PDO) ili za oznaku zemljopisnog porijekla ( PGI).






09.11.2010. u 16:09 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 03.11.2010.

DAN OTVORENIH VRATA AGROTURIZMA U ISTRI

RAZGOVOR S POLJOPRIVREDNIKOM IVANOM ŠTEFANIĆEM IZ MOTOVUNA
„ AGROTURIZAM MORA BITI REGISTRIRAN KAO O P G „

U Istri je 17. listopada održan Dan otvorenih vrata Agroturizma. U promociju seoskih domaćinstava i njihove Istarske gastronomije koja bi trebala postati zaštitni znak ruralnog prostora i međunarodna destinacija, uključilo se 10 poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava koji na svojim imanjima imaju proizvodnju. To su 1. Agroturizam Dol iz Cerovlja, 2. Agroturizam Ferlin iz Žminja, 3. Agroturizam Jadruhi iz Vižinade, 4.Agroturizam San Mauro iz Momjana, Buje 5.Agroturizam Špinovci iz Karojbe 6. Agroturizam Sia iz Vodnjana 7. Agroturizam Montižel iz Montižela 8. Agroturizam Štefanić iz Motovuna, 9. Agroturizam Dušani iz Pazina i 10. Agroturizam Dešković iz Grožnjana.Za tu je priliku svako agro turiustičko domaćinstvo pripremilo meni po promotivnoj cijeni od 50 kuna.

Image and video hosting by TinyPic

Karta Istre s označenim Agroturizmima

O događaju Dan otvorenih vrata Agroturizma u Istri koji je za poljoprivredne proizvođače bio vrlo značajan, što je Agroturizam, što se proizvoditi na selu, što zakon zabranjuje, zašto stranci imaju bolje preduvjete za razvoj, o tim temama razgovarala sam s Ivanom Štefanićem (44) koji sa svojom suprugom Karmen vodi svoj OPG u Štefanićima, 5 kmilometara od Motovuna. Obitelj čine još dvoje djece i Ivanova majka koja je u mirovini.
- Dan ovorenih vrata Agroturizama bila je promocija Agroturizma. Išlo se sa promotivnim cijenama da se što više ljudi privuče, da što više ljudi prođe kroz objekat, da ga upozna i da vidi ća se nudi u objektu. Svi smo pošli na istu promotivnu cijenu. Dali smo jedno glavno jelo, desert, 2 dl vina, 2 dl mineralne i kavu, sve za 50 kuna. To je ipak promotivna cijena . I pokazalo se jako dobro, jer Agencija za ruralni razvoj AZRRI čiji je direktor Graciano Prkalj, koja je to pripremila odradila je to stvarno i definitivno vrhunski, i medijski i promocijski. I taj dan kroz naše objekte prošlo je više ljudi od očekivanog. Niki ni očekival toliko ljudi da će proć.

_ A što je bilo za Dan otvorenih vrata na meniju Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Štefanić?
- Mi smo nudili žarenjak, to je ombula od svinje, ombula je stara tradicijska hrana na selu, ombula i kobasice idu zajedno to morate imati u objektu, to su naše tradicijske hrane: ni smo nudili ombulu s punjenim šljivama, Štefanići, to je najpoznatiji voćarski kraj u Istri i mi tu dosta uklapamo voće i hranu, tako da samo imali ; žarenjak punjen sa šljivama, umak od šljiva, za prilog njoki sa šljivama i kukuruz na padelu ili ako gost nije to volio stavili smo frkance, to je vrst domaće tjestenine, s pršutom na bijelo. Za desert je bila torta sa svježim sirom, to je radila moja žena, tako da su gosti bili oduševljeni. Imali smo goste od svuda, iz cijele Hrvatske. Tako da je taj Dan otvorenih vrata dobro uspio.

_ Što sve podrazumijeva izraz Agroturizam u Istri?
- Agroturizam je dodatna djelatnost na OPG-u. Argoturizam mora biti registriran kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, kao OPG. I po našem Zakonu i po Zakonu EU, OPG mora imati neku proizvodnju i zemlju u vlasništvu. Da nemate zemlje u vlasništvu, a da imate Agroturizam to ne može biti, ni kod nas ni vani. Ja imam na OPG-u devet ha zemlje, svoje vlastite, na kojoj imamo proizvodnju; jedan hektar pod vinovom lozom, pola hektara imamo pod maslinama, ali njih ćemo još saditi, a drugo je pod voćem, trešnje, šljive, breskve, jabuke. Već imamo svoju konobu di imamo proizvodnju vina, tu imamo vina u rinfuzi, butelje smo počeli raditi od ove godine. Planiramo si u sklopu konobe napraviti jedan izložbeni prostor di ćemo izložiti proizvode naše, jer delamo i sokove od našega voća, maslinovo ulje, vina, razne marmelade od tog voća, dakle domaći proizvod, jabučni ocat, tako da kada gosti dolaze da ne dolaze samo na ručak i na večeru, već da mogu i kupovati te naše proizvode. Od životinja imamo svinje i kokoši.
Planira se osnivati Udrugu Agroturizmi Istre, da se uklopimo. Znaći, ako moj kolega proizvodi svoje proizvode, mogu ja njegove proizvode prodavati u svom objektu, a on može moje proizvode prodavat, tako da se sve poveže, da se što više proizvoda kroz Agroturizam proda. A to i je cilj. Naprimjer ja sam napravio konobu za proizvodnju vina. Ali meni je cilj to sve prodavati kroz Agroturizam. Znači uz ono što će se prodati na stolu, treba prodati i ono što ljudi pitaju da si kupe za doma. Normalno je da tu mora biti i kvaliteta s kojom će gosti i kupci biti zadovoljni. Onaj tko kupi vino jednom od mene, da dolazi uvijek kupovati vino. Zakon je sada lijepo definirao; mogu kupiti za svoje domaćinstvo od svakoga proizvođača, ali ne smijemo miješati industrijske proizvode s domaćima. To znači ja mogu kupiti od svakoga OPG proizvođača, svejedno što, tele, kokoš, svejedno je da li je proizveo on ili ja, uvijek je to domaća proizvodnja, ali među naše proizvode ne smijemo miješati industriju, to je jako bitno. Mi u ponudi ne smijemo imati niti jedan industrijski sok, ni coca colu, ni fantu, jedino nam zakon dozvoljava jamnicu – mineralnu vodu. Naprimjer, samo stavite gostu na stol kruh iz trgovine, to je industrija, taj gost vam više ne dođe. Jer kada gost dođe na selo, on točno zna ća mora dobit. I ako to ne dobije taj više vam se ne vrati.

Image and video hosting by TinyPic

Na OPG-u Štefanići imaju uređen prostor od drveta i kamena namijenjen posluživanju jela.

_ Deset, to nije veliki broj Agroturizma za Istru. Zašto tako malo?
-To nisu laka dela. Tu morate biti sa gostima i u konobi i vinar i podrumar i voćar . Taj posao čovjek mora volit. Ako ga ne voli ne može to sve radit. Zato se puno ne otvara Agroturizma jer to su teška dela. Otvaraju se kuće za odmor. To iznajmite i to je super . Srede se kuća sa bazenom i samo noćenja imaju. Oni ništa ne proizvode. Toga ima ko u priči. Zato su kuće za odmor u Istri i Agroturizam dvije različite stvari. Ali baš Agroturizam , gdje je proizvodnja, gdje se nudi hrana, toga ima malo. Agroturizam mora imati proizvodnju, mora imati vlastitu zemlju. Ako je nema ne može biti Agroturizam To je Zakon EU. Prema Zakonu EU morate imati 51% vlastitog proizvoda.
U posljednjih 10 godina svega i svašta smo prolazili. Inspekcije su dolazile. Svatko je tumačio na svoj način, da nismo znali dal smo na nebu ili na zemlji, ali fala Bogu Zakon se uskladio i dobro je, mada još neke stvari treba definirati, ali sada je već to o kej.

_ Imate li kredita?
- Imam, bez kredita se ne može ništa napraviti. Sve je bilo pod hipotekom i sada imam hipoteku. Krediti su mi na otplati još sedam godina. No veći dio kredita sam prevalio.

_ Imate li vi rate kredita od 30, 40 tisuća kuna mjesečno?
- Ne, ne, ne. Ne možemo se upustiti u takve rate. To je ipak previše. Mogu se upustit u rate do tisuću eura, 8000 kuna. Kredit treba vratiti, pa ga ne možete na pamet dizati. Neke se kalkulacije prije podizanja kredita moraju napraviti, statistika. Veliki krediti su naša svakodnevnica, ali to je i država kriva da se tako stvari dešavaju.

_Zašto mislite da je država kriva?
- Ja sam bio po Italiji, Austriji, u Toskani di je najrazvijeniji kraj u Europi i vidio sam da je to vani sasvim drugačije organizirano. Nas nema tko štiti i tu je najveći problem. Jer vani je sve tako lijepo organizirano da to mora funkcionirati. Naprimjer kada smo i otvarali Agroturizam, ja sam ga otvorio 2000. godine, ja nisam ima nikoga ki bi mi dal smjernice, kako bi trebalo, šta bi trebalo, tu su bile velike greške. Njima je samo bilo bitno da nam daju kredite i da mi u to idemo. Ali vani se tako ne radi. Vani se točno zna, kada vi želite otvoriti Agroturizam onda vam dolaze doma savjetnici koji vas savjetuju, kako, koliko kredita, a mi da do toga dođemo, mi još moramo puno raditi.
-
_Spomenuli ste Toskanu, u čemu je ona jako dobra?
-Kažu da je ona jedna od najrazvijenijih regija u Europi. A vi samo kad pogledate njihova poljoprivreda kako je razvijena! Oni imaju preko 20 zaštićenih proizvoda, kad vi vidite kako funkcioniraju Agroturizmi, vinari, maslinari, to čovjek mora vidit. Ali tu je organizacija, to je sasvim nešto drugo.

_ Smatrate prednošću to što oni imaju savjetnike?
- Da, to nama fali. Ali što se drugoga tiče, hrane, i sve drugo, ništa ih se ne treba bojati, ništa nisu oni bolji od nas. Nego samo organizacija, daleko su ispred nas. Jedan ću vam primjer dat; bili smo na jednom imanju, gdje domaćin govori da se osam godina bavi s Agroturizmom. Ja posmatram njegovo imanje, ja sam 10 godina u tom poslu, a on osam, ja gledam kolko je on napravio, a kolko sam ja napravio i onda ga pitam: Kako, vidim da je tu puno investirano. I on priča, kada je dao zahtjev da će napravit Agroturizam, on je sa državom potpisa Ugovor na 10 godina i dobil je krdedit sa 1% kamata, od toga je 51% dobija nepovratna sredstva, a 49% s 1% kamata. A ja kada sam diga kredit 2000. godine ima sam 9% kamatu bez ikakvih nepovratnih sredstava . Onda kako se možemo mi uspoređivat?
Zato ja govorim da su to teška dela. Nemam ja vremena lutat po ministarstvima, po županijama to mora neki drugi nas zastupat i to neki drugi mora nama pripremat. Mi moramo delat naš posal, jer mi ga imamo preko glave, i proizvodnju i sa gostima. Moram poć na seminare, pogledat, surađivat, ali ne da mi moramo rešavat neke naše probleme, zakonske, regulative! Eto, to nama fali.

_ A kada primate goste?
_ U tjednu samo ako je narudžba, ako se grupa ili familija najavi unaprijed. A vikendom radimo redovito. Na ručak primamo odjednom- do sada je bilo 50, a sada je po novom zakonu 80 osoba. Za sada nemamo mjesta za spavanje, sada se više baziramo na proizvodnju i ponudu na stolu i ponudu za prodaju sve što proizvodimo, ali jednoga dana će biti i to.

Za posjet Agroturizmu Štefanić, u općini Motovun, Štefanići 55, najaviti dolazak grupe ili obiteljski dolazak moguće je na meil; agroturizam1stefanic@net.hr , na brjeve mobitela 098– 251-504, 098 945 -4245 i telefon 052 -689 -026.

03.11.2010. u 22:01 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< studeni, 2010 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Ožujak 2024 (19)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Travanj 2020 (29)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter