AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
utorak, 16.11.2010.
VI. SAVJETOVANJE UZGAJIVAČA GOVEDA U RH
DRŽAVA ĆE I DALJE OSIGURAVATI POTPORU OD 0,50 KN ZA KG MLIJEKA!
RAZGOVOR S MR. ZDRAVKOM BARAĆEM, RAVNATELJEM
HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE
Sa svrhom edukacije proizvođača stočara u Osijeku u hotelu „Mursa“ održano je 11.i 12. studenog VI. Savjetovanje uzgajivača goveda u RH. Savjetovanje je organizirala, kao i prethodnih godina Hrvatska poljoprivredna agencija u suradnji sa Središnjih savezom Hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda i Hrvatskim savezom uzgajivača holstein goveda.
Kratka pozdravne poruke pred više od 200 prisutnih sudionika koji su prisustvovali savjetovanju izrekli su državni tajnik mr. Josip Kraljičković u ime pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, a u ime genaralnog sponzora Osječko-baranjske županije, dožupan ing. Kraljičak.
U ime Hrvatske poljoprivredne agencije ravnatelj mr. Zdravko Barać rekao je kako je ova manifestacija tradicionalnog karaktera, a njen je cilj od samog početka isti, a to je osigurati niz stručnih predavanja iz područja hranidbe i ukupnog menađmenta na farmi u koji ulazi zdravstvena zaštita, provođenje uzgojnih mjera i držanje životinja kako bi ljudima, a sa strane stručnjaka približili nove informacije iz tehnologije, kako bi im ovaj put prema Europskoj uniji učinili lakšim shvatljivijim i razumljivijim. „Uz taj stručni dio omogućili smo najistaknutijim uzgajivačima goveda neposredni i izravni komunikacijski kontakt koristan za razmjenu iskustava sa stručnjacima koji su došli i s Agronomskog i Veterinarskog fakulteta iz Zagreba i sa Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka tu su u Osijeku dva dana bili dostupni proizvođačima koji su s njima željeli razgovarati u okviru struke“ naglasio je ravnatelj mr. Barać.
Više tih predavanja podrobno ću obraditi u narednim tekstovima, a svaka će takva tema na blogu IMATI LOGOTIP VI. Savjetovanja uzgajivača goveda u RH.
Mr. Zdravko Barać
S obzirom na je Hrvatska poljoprivredna agencija institucija nastala kao sljednica Hrvatskog stočarskog centra, u ovoj sam prigodi razgovarala s mr. Zdravkom Baraćem, ravnateljem Hrvatske poljoprivredne agencije koji je na dužnosti ravnatelja godinu i pol dana, ali je u Agenciji od 1997. godine.
Radio je na Agronomskom fakultetu kao asistent, a magistrirao je na temi mikrobiologije probavnog trakta preživača. Željela sam u informacijskom smislu, a u korist mojih čitatelja, više saznati o smislu Savjetovanja, poslovima koji su u nadležnosti Hrvatske poljoprivredne agencije, nestaje li govedarstvo ili se samo radi o restrukturiranju, te o sloganu MLIJEKO S HRVATSKIH FARMI.
_ Kako ste zadovoljni sa VI. Savjetovanjem uzgajivača goveda u RH ?
_ Mislim da je i VI. Savjetovanje uspješno. Pokretanje ovakve manifestacije ima određene nepisane zakonitosti u dijelu organizacije , što znači da mora postojati odaziv struke, koji su voljni pripremiti se, doći i održati predavanje i mora postojati zainteresirana publika, a to su uzgajivači. Svake godine vidljiv je određeni pomak, sve je više i više zainteresiranih uzgajivača. Mora postojati i podrška resornog Ministarstva koja procjenjuje da li je takav projekt koristan. Svih šest godina Ministarstvo poljoprivrede je pokrovitelj. I na kraju krajeva mora biti određena financijska konstrukcija što znači da i Ministartvo i prateća industrija koja živi od ove grane stočarstva, u prvom redu mljekare, pa i dio mesne industrije, sudjeluju kao sponzori u takvoj manifestaciji. Bez toga nije moguće organizirati Savjetovanje, nakon prvog Savjetovanja raditi drugo, nakon drugoga treće, itd. Kada krenete s nečim takvim, neću reći eksperimentalno, ali kažete,“ idemo probati“ pa onda održite i šesto Savjetovanje to ipak govori o uspješnosti i interesu. Imamo slične programa i u ovčarstvu i u svinjogojstvu. Ove godine je bilo 12. ovčarsko savjetovanje, i 5.svinjogojsko savjetovanje što znači da su to projekti koje su dobro prihvaćeni od svih ovih segmenata koje sam nabrojao. Ljudi se najlakše odluče doći kada im je Savjetovanje blizu. Dobar dio uzgajivača procjeni da im je to korisno, pa unaprijed ima odluku da će ići, bez obzira u kojoj će županiji biti organizirano.Krečući se kroz županije vučemo sve veći broj zainteresiranih proizvođača sa sobom.
_ Iz razgovora s ljudima iz savjetodavne službe može se
zaključiti da govedarstvo propada, a ipak je ovo VI. Savjetovanje za koje, vidi se po broju zainteresiranih, postoji interes. Kako vi to tumačite?
_ Savjetodavci koji se bave govedarstvom imaju pravo na svoj stručni sud o stočarskoj proizvodnji. No, ne znam, možda ste krivo konstatirali, ali ja nikada nisam čuo ni jednog savjetodavca da je rekao da govedarstvo propada. Ali da je stanje u govedarstvu idilično - nije.Poljoprivreda je tvornica pod nebom, u govedarstvu jednim dijelom pod krovom, ali je isto tako ovisna o onom dijelu koji se odvija pod nebom, jer se sve ono što se odvija pod vedrim nebom, unosi u objekt radi hranidbe. Najlakše je pratiti stanje preko brojki. Brojke govore da smo svjesno ušli u restrukturiranje, govorimo o govedarskom sektoru, ali činjenica je da veliki broj gospodarstava nestaje. Ja mislim da je puno bolji termin da se kaže da govedarstvo nestaje – nego da propada. Propada firma, koja se našla u financijskim problemima, pa su ljudi na ulici, nemaju od čega živjeti pa možemo reći da je tada firma propala. Međutim ovdje, kada pratite koje farme nestaju, onda vidite da su to ipak manje farme. Činjenica je da smo mi prije 8 godina počeli u praksi primjenjivati Pravilnik o kvaliteti mlijeka, da se neki proizvođači jednostavno nisu našli u tome, da se mlijeko počelo zbog sustava dijeliti u prvu i drugu klasu, a druga klasa se plaća i do 30% manje. Razlog zbog čega netko nije u prvoj klasi je najčešće sam farmer. To znači da on mora u toj svojoj tvornici proizvodnje mlijeka posložiti stvari na način da ima 1. klasu mlijeka. Ljudi koji imaju 1. klasu imaju stalnih financijskih problema i stalno su pregovori o cijeni mlijeka, stalno vode rasprave da li cijena mlijeka treba biti veća ili ne treba itd. A onda možete misliti u kakvoj su situaciji oni koji imaju drugu klasu mlijeka. Oni se više u takvoj financijskoj konstrukciji ne mogu naći.
O vašoj konstataciji da nam govedarstvo propada najbolje govori prošla godina i svi sada govorimo da je pad mlijeka 7-8% u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine je, ali prošla godina sa 675 milijuna kilograma otkupljenog mlijeka, to je vrlo konkretna i rekordna brojka u isporuci mlijeka u Republici Hrvatskoj. Znači teško je govoriti o propadanju govedarske proizvodnje kada imamo 2009. kao rekordnu proizvodnu godinu. Proizvodnja je u ovom trenutku na razini, u usporedbi s prvih devet mjeseci 2009., od 8% minusa, ali je u razini s pretprošlom 2008. godinom. I ako se ovakav trend nastavi u tri mjeseca, ona će biti otprilike tu negdje na razini proizvodnje 2008. godine koja je iznosila 657 milijuna kilograma mlijeka.
_ Smatrate da to nije neki drastičan minus u proizvodnji mlijeka?
_ Nije, jer 2008. godine proizvodnja mlijeka je iznosila 657 milijuna kilograma mlijeka. S druge strane broj krava nije u opadanju, podaci iz slajdova govore da je broj krava bio konstantan. Situacija je ove godine - u koju podrazumijevam i klimatsku i okolišnu situaciju, meteorološke prilike u kojima je bilo poplava, suše, pa opet poplava, takva da je tu onaj dio za koji kažem da je proizvodnja koja se odvija ispod vedrog neba, imala velikog utjecaja na sve to zajedno. Uzroke pada proizvodnje treba tražiti naročito u hranidbenom menađmentu. Stanje nije ni približno katastrofično kako bi se moglo smatrati kroz konstataciju da govedarstvo propada. Kako što je bilo naglašeno i na Savjetovanju, u prijedlogu Zakona o potporama koje će vrijediti i dalje i danom našeg ulaska u EU, država će osigurali 0,50 kn po svakom isporučenom kilogramu mlijeka prve klase. To Europa više ne poznaje.
_Ovih dana su mljekari u izjavi u kojoj traže povećanje cijene mlijeka istakli broj od 17.469 isporučitelja iz prvih 8 mjeseci ove godine, komparirajući taj broj s 2003. godinom kada je bilo 58 815 isporučitelja. Pojasnite kontekst tog odnosa brojki?
_ To je restrukturiranje o kojem sam govorio. To je brojka koju nitko ne sakriva, ali pri tome uvijek je važno naglasiti, kada netko kaže da gospodarstva propadaju, da tih 17.469 proizvođača mlijeka proizvodi gotovo 150 milijuna kilograma mlijeka više nego li je proizvodnja bila onda kada samo ima 58. 815 isporučitelja. Znači da je bilo u popriličnoj mjeri izvršno restrukturiranje u govedarskom sektoru, da su se kroz operativni program podizale farme kapaciteta, 50, 100 i više krava, jako veliki broj farmi dignut je upravo u Osječko baranjskoj županiji , da smo kroz to vrijeme imali i određeni zaokret u pasminskom sastavui, ne tako veliki, ali činjenica je da je kroz to vrijeme holštajn ipak otišao na oko 30-ak % kao izrazito mliječno govedo. I kada govorimo o tome i kada govorimo o nekim zemljama u okružju za koje čujemo da ostaju bez mlijeka na policama, Hrvatskoj se to u ovom trenutku ne može dogoditi.
_ Želite reći da je prestrukturiranje bilo plansko?
_Da su stvari bile prepuštene slučaju, pitanje je što bi se desilo. Možda bi mi danas bili u situaciji da nemamo mlijeka na policama, ali sve ono što se radilo, radilo se da se osigura dovoljno mlijeka za Hrvatske potrebe. Uvoze se određene količine mlijeka i dan danas, to je nepobitno i to nitko ne sakriva, ali nije stihijski i slučajno, količina mlijeka dignuta za 150 milijuna kilograma. Država je itekako stala iza mljekara i iza te proizvodnje i kroz Operativni program i kroz zakone o novčanim potporama.
_Što sve radi i čime se bavi Hrvatska poljoprivredna agencija?
_ Hrvatska poljoprivredna agencija, osim već ovog spomenutog dijela ovlaštena je od strane Ministarstva poljoprivrede za vođenje jedinstvenog registra domaćih životinja koji se sastoji od registra farmi: imamo evidentirano 137.000 različitih objekata na kojima je evidentirana barem jedna životinja. Farme su upisane na način da svaka ima farmski broj, da je točno određena zemljopisnim koordinatama, odnosno da je satelitski određena pozicija. Unutar registra domaćih životinja je registar goveda, registar ovaca i koza, registar svinja, putem koga se na dnevnoj razini evidentiraju i ažuriraju kretanja, migracije životinja.Uključeni smo temeljem ugovora o poslovnoj suradnji s Agencijom za plaćanje u uspostavu ARKODA koji mora biti završen s 31. 12 ove godine. Pripremamo se da u uredima, u kojima sada ažuriramo i implementiramo ARKOD, od iduće godine na jedan novi način budemo stručna i tehnička podrška poljoprivrednim proizvođačima u podnošenju zahtijeva za novčanim potporama. Imamo tri uzgojna odjela podijeljena po sektorima: uzgoj za razvoj govedarstva, za razvoj ovčarstva i kozarstva, za razvoj svinjogojstva gdje sudjeluju u provedbi uzgojnih razvojnih programa. Veliki sektori koji su u nadležnosti Hrvatske poljoprivredne Agencije su Kontrola kvalitete poljoprivrednih proizvoda, te jedini u RH ovlašteni laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka, koji je u Križevačkoj poljani, temeljem čijih analiza i mjerenja se isplaćuje mlijeko i određuje klasa mlijeka. Iz tog dijela se vodi i sustav ocjene trupova i polovica na liniji klanja. Sustav je to koji prati što se dešava s grlima stoke u klaonici. Dio koji tamo razvijamo je i laboratorij za kontrolu stočne hrane. Ove godine smo s tim započeli dosta intenzivno. S tim laboratorijem smo zaokružili kompletan set informacija koje su praktično na dnevnoj razini potrebne jednoj farmi da bi normalno, moderno i uspješno funkcionirala. Hrvatska poljoprivredna agencija ima :
1. informacije na mjesečnoj razini o kvaliteti mlijeka
2. kontrolu mlječnosti radi izgradnje određenih genetskih kapaciteta unutar te farme, 3.temeljem kontrole mlječnosti nudimo ispisom izvješća o određenom hranidbenom statusu
4. kvaliteta stočne hrane: putem kemijskih analitičkih metoda proizvođač prima informaciju o sastavu svoje krme. Onaj tko ozbiljno vodi svoju farmu zna itekako što mu znači svaki postotak proteina u krmi! Na taj način zaokružujemo priču o farmskom menađmentu.
_ Objasnite vezu slogana MLIJEKO S HRVATSKIH FARMI s
Hrvatskom poljoprivrednom Agencijom?
_ Prije šest mjeseci smo osnovali novi odjel koji se zove Odjel za tržište i marketing poljoprivrednih proizvoda. Jedna od prvih projekata koji je uspješno priveden kraju je projekt označavanja mlijeka i mliječnih proizvoda proizvedenih na Hrvatskim farmama s oznakom MLIJEKO S HRVATSKIH FARMI. To je oznaka koju danas koristi 17 mljekara na 540 proizvoda. Znak su kao takav prihvatile sve najveće hrvatske mliječne industrije. To znači da su naši proizvođači i prerađivači itekako svjesni da ulaskom u EU tržišna utakmica postaje još nemilosrdnija jer se otvaraju granice uvoza. Slijedimo primjere i praksu zemalja koji su već dugo u EU, tako da preko tog odjela nastojimo marketinški staviti naglasak na domaće proizvode, ne na određeni proizvod tipa ovaj sir ili onaj sir ili ova kobasica itd, nego određenim marketinškim potezima štitimo cjelokupan sektor zato i slogan MLIJEKO S HRVATSKIH FARMI, gdje na taj način nastojimo pomoći domaćem mliječnom sektoru. Jedan od narednih projekata biti će projekt u mesnom sektoru .
_Kakva je važnost računalnog, kompjutorskog sustava u okviru djelatnosti koje ste prethodno nabrojili?
_ Sve ove baze podataka koje sam naveo su računalne, elektronske. Imamo IT odjel sa 17 ljudi koji kontroliraju sve što se u informatičkom sektoru dešava unutar našeg sjedišta i imamo 80 lokacija u RH, sva su ta računala umrežena tako da su 24 sata povezana sa našim središnjim serverima u Zagrebu. Znači, kada netko u Slavonskom Brodu temeljem potvrde o označavanju upisuje napr. tele u bazu podataka, istoga ga trenutka upisuje i u središnju bazu u Zagrebu. U određenim dijelovima razvijamo i web servise što znači da uzgajivač putem lozinke i korisničkog imena može ući u onaj dio baze podataka koji se odnosi na njega i tako može imati uvid u informaciju o svojoj farmi koja je upisana u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji.
_ Jesu li završeni pregovori s EU iz poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj, da li je poglavlje privremeno zatvoreno?
_ Nisam dio pregovaračkog tima, ali koliko znam poglavlje 11 još nije privremeno zatvoreno, jer predstoji još završetak tehničkog dijela vezanog za Agenciju za plaćanje te završetak Upisa zemljišta u ARKOD. Mi smo imali komisiju koja je ocjenjivala ARKOD i izrazito visoke ocjene smo dobili. Tri su institucije koje su uključene u rad ARKOD-a i to Hrvatska poljoprivredna agencija, djelatnici Agencije za plaćanje i djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu- rekao je mr. Zdravko Barać ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije.
Hrvatska poljoprivredna agencija ima pravo korištenja posebnog pečata ICAR kojim se od 2009. certificiraju pojedinačni postupci praćenja proizvodnosti domaćih životinja. U skladu s tim pravilom revizori ICAR-a iz Austrije i Velike Britanije izvršili su nadzor procedura i postupaka u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji te su utvrdili njihovu usklađenost s ICAR-ovim preporukama. Certifikat kvalitete uručen je Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji tijekom 37. Generalne skupštine ICAR-a,l održane 3. 6.2010. u Rigi, država Latvija.
| < | studeni, 2010 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | |||||
Svibanj 2024 (4)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter