Pregled posta

REGIONALNA MINISTARSKA KONFERENCIJA SWG-a U ZAGREBU

HRVATSKA U SKUPINI ZA REGIONALNI RAZVOJ



U Zagrebu je u utorak 23. studenog održana regionalna ministarska konferencija SWG ( Regional Rural Development Standing Working Group - Radna skupina za regionalni ruralni razvoj) na kojoj su se okupili predstavnici, ministri iz zemalja regije i to iz Republike Slovenije, Republike Makedonije, Bosne i Hercegovine, Bosne i Hercegovine Republike Srpske, Kosova, Crne Gore, Republike Srbije, Republike Albanije, Republike Bugarske, Rumunjske, Republike Srbije -Autonomna pokrajina Vojvodina, Republike Hrvatske koja je imala ulogu domaćina, te iz Austrije, Mađarske i Njemačke, a bili su tu i predstavnici Europske Komisije.
Glavne teme rasprave su bile Europska unija, zajednička poljoprivredna politika (CAP) nakon 2013. i posljedice koje će imati na poljoprivredu i ruralni razvoj zemalja jugoistočne Europe, daljnje reforme poljoprivrede i ruralnog razvoja zemalja jugoistočne Europe u skladu s CAP-om, tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i jačanje regionalne suradnje u području poljoprivrede i ruralnog razvoja u okvirima SWG-a.


S lijeva: ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Petar Čobanković, federalni ministar poljoprivrede, šumarstva, okoliša i vodnoga gospodarstva Republike Austrije Nikolaus Beralkovich, asistentica atašea za poljoprivredu, šumarstvo i okoliš pri Veleposlanstvu Republike Austrije u Hrvatskoj Ana Pekić, ataše za poljoprivredu, šumarstvo i okoliš pri Veleposlanstvu Republike Austrije u Hrvatskoj dr. Christian Brawenz. Foto: M. Zouhar Zec

Konferenciju je otvorio ministar poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Petar Čobanković , a u svom uvodnom izlaganju pozdravljajući ministre u ime zemlje domaćina je rekao: Poljoprivreda ima stratešku važnost, a redoviti sastanci ministara u regiji pridonose poboljšanju regionalne suradnje.Dugoročni cilj agrarne politike zemalja u regiji je zajednički, a to je dugoročna održivost i razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora. U stalnom jačanju konkurentnosti u poljoprivredi, zajednički su nam slijedeći ciljevi: 1.primjeren standard poljoprivrednog stanovništva, 2.poboljšanje kvalitete u ruralnim područjima 3. prehrambena sigurnost našeg stanovništva. Naša su tržišta kompatibilna, naše su privrede usporedive, a ciljevi istovrsni. Sve govori u prilog potrebe jačanja naše gospodarske i svake ostale suradnje – rekao je ministar poljoprivrede te naglasio:„ U središtu naše misije mora biti partnerstvo kako u gospodarskom tako i u političkom planu, a sve u ostvarivanju prosperitetnih ciljeva“.
Ministar je zatim dao siže hrvatske politike prema EU te rekao: “ RH već duže vrijeme ima jasan politički i društveni cilj, a to je članstvo naše zemlje u EU. Ponosan sam što mogu reći da Vlada RH na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor energično provodi taj zacrtani cilj, te uspješno vodi ka vrlo skorom ulasku u članstvo EU.Ponosan sam što i sam kao član Hrvatske Vlade u ovom povijesnom trenutku sudjelujem u privođenju kraju pregovora u jednom od najobimnijih i tehnički najzahtjevnijeg područja, a to je područje Poljoprivrede i ruralnog razvoja. Hrvatska je potpisivanjem sporazuma o Stabilizaciji i pridruživanju 2001. do danas prešla dugi put. Stjecanje statusa kandidatkinje za članstvo u EU 2004. godini označila je početak iznimno zahtjevnog procesa prilagodbe nacionalnog zakonodavstva pravnoj stečevini EU, ali i usvajanje adekvatne administrativne institucionalne procedure. Otvorena je mogućnost financiranja iz strukturnih fondova EU, pružena je mogućnost za razvoj poljoprivrede i ruralni razvoja, i dosezanja Eu standarda, najprije kroz SAPARD program, a onda i IPARD. Tijekom ovog razdoblja Hrvatska je postigla izniman napredak, to je potvrđeno i u zadnjem izvješću o Napretku Hrvatske koji je Europska Komisija objavila početkom ovoga mjeseca, gdje se utvrđuje napredak u sva tri poglavlja za koje je nadležno ministarstvo kojem sam na čelu. Ovakvo pozitivno izvješće smatram s jedne strane potvrdom našeg dosadašnjeg punog angažmana, ali i poticaj u ovoj finalnoj fazi da dovršimo pregovore. Posebice se to odnosi na poglavlje 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj“- rekao je ministar Čobanković.

ČETIRI ZAHTIJEVNA MJERILA
Ministar poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković tada je detaljnije govorio o pristupnim pregovorima u resoru poljoprivrede: „Dva tehnički najzahtjevnija mjerila za zatvaranje pregovora odnose se na uspostavu Agencije za plaćanje i uspostavu sustava kontrole poticaja kakav je danas u EU . Oba mjerila uspješno ispunjavamo i može se reći da ćemo u Hrvatskoj praktički već od iduće godine imati taj sustav. Treće formalno mjerilo za završetak pregovora je sustav uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda po uzoru na EU. Radi se o uvođenju zakonodavnog i administrativnog temelja za čitav niz mjera za uređenje tržišta , kod interventnih mjera, tržišnih standarda, proizvođačkih organizacija do trgovinskih mjera. Sa zadovoljstvom mogu istaknuti da smo i taj uvjet uspješno ispunili“ –rekao je ministar Čobanković te nastavio: „Međutim najdelikatnija je zadaća okončanja pregovora bila u našem slučaju zapravo neformalna mjera. Morali smo donijeti novi Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi koji se u najvećoj mjeri odnosio na sustav izravnih plaćanja u EU. Taj reformski Zakon usvojen je u srpnju ove godine, a njime pripremamo naše poljoprivrednike, da sustav izravnih plaćanja ide 2011. godine, koji ide u pravcu proizvodno nevezanih potpora kao važnog oblika izravnih plaćanja. Zahvaljujući tom odlučujućem pravnom koraku reformi sustava potpora, osigurali smo bolju poziciju za okončanje pregovora u poglavlju čime će u većoj mjeri zastupljen interes poljoprivrednika.
„ Naglasio bih „ rekao je dalje ministar Čobanković „da smo istodobno s vođenjem pregovora s EU cijelo vrijeme dobivali potporu Europske komisije i zemalja članica. Ta pomoć nije bila samo financijska, ogroman doprinos ljudi je u osiguranju institucionalne podrške, u programiranju već spomenutog SAPARD-a, u radu i provedbi, a zatim i iskustva koja su korisnici ovog programa dali. Stečena iskustva prenose se na provedbu IPARD programa koji je u odnosu na SAPARD programski opsežniji i pruža veće mogućnosti za razvoj poljoprivrede i ruralnog razvoja. Veći je broj mjera kojima se podiže konkurentnost, ali i stvaraju preduvjeti za razvoj ruralnog prostora u cjelini, kao što su mjere
1. poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture,
2. diverzifikacija
3.razvoj ruralnih aktivnosti kroz LIDER mjere
Moram naglasiti da je operativna struktura za provedbu ovih programa u potpunosti u funkciji, a tu prije svega mislim na Agenciju za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju.“


S lijeva: voditelj Odjela za poljoprivredu, ribarstvo i prehranu, GTZ, Albert Engel (Njemačka), zamjenica regionalnog predstavnika i poregionalnog koordinatora za centralnu i istočnu Europu, FAO, Jutta Krause (Mađarska). Foto: M. Zouhar Zec

Ministar je dalje rekao da je ministarstvo poljoprivrede već ove godine započelo s aktivnostima izrade Nacionalnog plana i programa ruralnog razvoja za Hrvatsku kao temelja za buduće korištenje europskog fonda za ruralni razvoj za razdoblje prvih godina članstva u EU.
Ministar je kratko podsjetio na globalnu ekonomsku krizu koja se negativno odrazila i na zemlje članice EU te rekao da je Vlada RH donijela u travnju ove godine Program gospodarskog oporavka. „Svjesni smo svoje velike izloženosti inozemnoj konkurenciji i drugih velikih problema s kojima se hrvatsko gospodarstvo susreće. Ali svoj Gospodarski oporavak temeljimo na našem najjačem tržištu:
1. povoljnom zemljopisnom položaju
2. izgrađenoj i funkcionalnoj cestovnoj infrastrukturi
3. bogatoj i očuvanoj kulturnoj baštini
4. tradicionalno dobrom visoko školskom obrazovanju
5.stabilnom financijskom sustavu. Ovaj Program predlaže kako vratiti gospodarstvo na put održivog rasta. Sveobuhvatnim i konzistentnim programom mjera i aktivnosti koje su 1. održiv dugoročni razvoj 2. podizanje konkurentnosti i tehnološke razine 3. stvaranje poticajnog poslovnog okruženja, samo su dio mjera Programa hrvatskog oporavka. Trud znanje i sposobnost naših gospodarstvenika, te nadasve pomoć Vlade RH daje sigurnost da smo na dobrom putu stvaranja dobrog ozračja koje će u konačnici donijeti rezultate“. Ministar je dalje rekao da je Vlada RH ograničila rashode proračuna za idući godinu kao odgovornost za javnu potrošnju.“ I ne samo to. Prošlog je tjedna Vlada donijela i Zakon o fiskalnoj odgovornosti koji obvezuje sve sudionike u raspodjeli proračunskih sredstava na maksimalnu odgovornost, kako središnju državu, tako i čelnike lokalnih jedinica vlasti“ – rekao je ministar Čobanković
„ Poslujući u uvjetima recesije poduzetnici u hrvatskoj prehrambenoj industriji u devet mjeseci ove godine ostvarili su bruto dobit veću za 12,4 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prehrambena industrija je u odnosu na druge djelatnosti u tom razdoblju zadržala relativnu stabilnost poslovanja, gdje je povećana zaposlenost za 2% . 1274 poduzetnika u prehrambenoj industriji sa ukupno 45.400 zaposlenih u prvih 9 mjeseci ove godine ostvarila je ukupne prihode od 22 milijarde i 700 milijuna kuna. Pokazatelj je to koliko su poduzetnici u prehrambenoj industriji značajan segment prerađivačke industrije i značajan segment ukupnog poduzetništva zbog svog doprinosa u zapošljavanju, proizvodnji i izvozu „ - istakao je ministar.
„Naš je cilj prosperitetna Hrvatska. No mi vjerujemo da prosperitetna Hrvatska nije moguća bez prosperitetne regije. Radeći na unapređenju našeg šireg okruženja mi radimo kako na promicanju interesa Hrvatske, tako i na interesima regije. Na taj način mi djelujemo u interesu Europe pod čijim ćemo se zajedničkim krovom uskoro naći. Vjerujem da će i ovo naše okupljanje biti novi doprinos regionalnoj suradnji u funkciji unapređenja Europske budućnosti svake od naših zemalja u regiji“ – iznio je optimistična stajališta ministar Petar Čobanković.
Ministar Čobanković je čestitao predstavnicima BiH na odlično odrađenom poslu –tijekom 2010.- za vrijeme njihova predsjedanja i izrazio je uvjerenje „da ćemo i mi učiniti sve, - 2011.- da i naše predsjedanje bude jednako tako uspješno, a suradnja u regiji na nivou“ – rekao je na kraju.Sastanak ministara iz regije, nakon uvodnog govora ministra Čobankovića koji sam dobrim dijelom prenijela, održan je bez prisustva novinara.
U srijedu 24. studenog ministri su posjetili Rastoke i vinski podrum Vivodina obitelji Vrbanek.

KAKO JE POČELO?
Forum za poljoprivrednu politiku održan je 2004. u Leipzigu, kada je usvojena Agenda 2004. Radna skupina za regionalni ruralni razvoj (SWG) je osnovana u sklopu Foruma za poljoprivrednu politiku koji se održao u lipnju 2005. u Srbiji i Makedoniji, a s zaključcima Foruma iz Leipziga.
Osnivanjem SWG-a stvorena, čiji su predstavnici pretežno ministri poljoprivrede, stvorena je na području Jugoistočne Europe organizacija za regionalnu suradnju, umrežavanje, i razmjenu iskustva i znanja, prije svega u okviru ruralnog razvoja i poljoprivredne politike, ali i ruralnog turizma, zaštite okoliša, razvoja tržišne ekonomije i ravnopravnosti spolova. Ukupno 10 zemalja je u članstvu SWG. Predsjedanje svake godine uzima jedna od zemalja članica.
Različite međunarodne institucije i organizacije daju potporu radu SWG-a i ovakvom obliku regionalne suradnje: InWent, GTZ ( naredne se godine spajaju u jednu vladinu organizaciju, a te dvije organizacije održavaju Forum na kojem se donosi Agenda kao podloga za Radni sastanak ministara koji se održava na godišnjoj osnovi, a ministri potpisuju zajedničku deklaraciju) FAO, IAMO, te su redovito prisutne na raznim aktivnostima SWG-a, a potporu radu daje i EU.
U Dresdenu je od 27-31. 10.2010. održan 10. Forum na kojem je usvojena Agenda za sastanak u Zagrebu
Neki od zaključaka i ciljeva te Agende su: poticanje istinskog dijaloga predstavnika SWG-a, identificiranje problema u regiji, jačanje suradnje između zemalja članica, jačanje ljudskih potencijala kroz edukaciju itd.
Republika Hrvatska imala je tijekom 2007. status promatrača, a 28. ožujka 2008. u Crnoj Gori je postala punopravna članica SWG-a. Predstavnici iz RH u SWG-u su djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za ruralni razvoj i Upravne direkcije SAPARD/IPARD programa.



Post je objavljen 28.11.2010. u 23:01 sati.