AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

srijeda, 21.04.2010.

SUBVENCIJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Subvencije? Informacije o subvencijama i to još bespovratnim, u današnje vrijeme vrijedne su svake pažnje, pa zato objavljujem ovaj tekst koji upravo govori o bespovratnim subvencijama Zagrebačke županije.
Kako piše u tekstu objavljenom u ŽUPANIJSKOJ KRONIKI br.28, od ožujka 2010. godine, subvencije mogu dobiti poljoprivredna gospodarstva koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Uredu državne Uprave u Zagrebačkoj županiji, te imaju prebivalište odnosno sjedište na području Zagrebačke županije, a POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU ZA KOJU TRAŽE SUBVENCIJU NA SLIJEDEĆIM PODRUČJIMA: u Zagrebačkoj županiji, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji, te na području Grada Zagreba.

Proračunom je za subvencije predviđeno 13,548 milijuna kuna.
Za subvencije je raspisan natječaj koji se može pročitati na web adresi: www.zagrebacka-zupanija.hr
Zahtjevi se podnose do 30. rujna, odnosno 31. listopada 2010. ovisno o vrsti subvencije.
Tekst o subvencijama objavljujem.

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
Autorica bloga Margareta Zouhar Zec (fotka iz 2003.godine)

21.04.2010. u 15:59 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 14.04.2010.

IPARD FOND I LOKALNA SAMOUPRVA


AKO STVARNO ŽELIMO ISKORISTITI SREDSTVA IPARD-a I POMOĆI LOKALNOJ SAMOUPRAVI
NA DRŽAVNOJ RAZINI TREBA DOGOVARATI FINANCIRANJE IPARD MJERA S BANKAMA I PRIJE NEGO ŠTO ZA MJERU BUDE RASPISAN NATJEČAJ


U pred pristupnom fondu IPARD ima gotovo milijun eura, a održavaju se seminari za poljoprivrednike na razini lokalne samouprave o tome kako raditi projekte i povući što više novca iz tog fonda. U svrhu povlačenja financijskih sredstava iz IPARD fonda reducirane su i državne potpore a poljoprivrednike se upućuje na fond.
I nakon prvog kruga natječaja koji je trajao dva mjeseca, a bio je raspisan za IPARD mjeru 101. i 103. stiglo je u Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja tek 37 natječajnih prijava. Taj mali broj govori o tome da je izrada projekta zahtjevna, da traži dugotrajno pripremanje projekta u dokumentacijskom smislu, a iznimno je zahtijevan i u financijskom smislu.Dakle izradu programa financijski treba pratiti banka.Ovaj je uvod
POVOD ZA PRIČU KOJA UPUČUJE NA ZAKLJUČAK DA I S DRŽAVNE RAZINE TREBA DOGOVORITI FINANCIRANJE IPARD MJERA S BANKAMA I PRIJE NEGO ŠTO ZA MJERU BUDE RASPISAN NATJEČAJ.

IPARD ZA RAZVOJ RURALNE INFRASTRUKTURE

Evo na kakve je probleme naišao NAČELNIK OPĆINE DUBRAVA JOSIP BUREK, koji je pravovremeno upoznat sa Mjerama i koji je preporuke s razine županije i državne uprave, da treba povući što više novca iz IPARD fonda, shvatio ozbiljno, tim više što je i sam farmer i što ima svijest o važnosti iskorištavanja fondova koji imaju povrat novca do čak 100% iznosa.
Općina Dubrava u kojoj je načelnik Josip Burek, ima 30-ak sela sa 5 500 stanovnika. Načelnik je poljoprivrednik, farmer, koji ima OPG sa 110 muznih krava i 140 junica i teladi vrhunske genetike u simentalskom uzgoju. Svoju modernu farmu je radio prema Operativnom programu 2007.
Na seminarima o programu IPARD načelnik Burek je upoznat i s Mjerom 301. koja se odnosi na lokalnu samoupravu, točnije na općine i gradove do 10.000 stanovnika. Ta Mjera 301. odnosi se na :
a/ SEKTOR KANALIZACIJE I PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA,
b/ SEKTOR LOKALNIH NERAZVRSTANIH CESTA,
c/ SEKTOR TOPLANA NA BIOMASU,
d/ SEKTOR PROTUPOŽARNIH CESTA.
„Maksimalni iznos javne pomoći je do 100% od ukupnih prihvatljivih troškova po ulaganju koje može stvoriti značajniji neto prihod, dok za sva ostala ulaganja u ruralnu infrastrukturu potpora iznosi do 50%. Maksimalni iznos javne pomoći po ulaganju je ograničen na 405.000 eura (3milijuna kuna) za ulaganje u lokalne nerazvrstane i protupožarne ceste, te na 958.000 eura (7 milijuna kuna) za ulaganje u sustav kanalizacije i pogone za pročišćavanje otpadnih voda kao i ulaganja u toplane.
Povrat sredstava može se ostvariti i za naknade za arhitekte, inžinjere i druge savjetodavne naknade; studije izvedivosti i druge studije vezane za projekte, patente i licence.“

MALE OPĆINE TREBAJU SREDSTVA BANAKA ZA FINANCIRANJE PROJEKATA

Vezano za lokalnu samoupravu načelnik Dubrave odlučio je IPARD program iskoristiti najprije za jedan, a onda i za drugi program.Prvo za sektor lokalnih i nerazvrstanih cesta u poljoprivrednim zonama, a onda, bude li sve teklo bar donekle po planu želio bi napraviti dokumentaciju, u drugom krugu natječaja, i za drugi vrlo važan sektor za koji općina Dubrava nikada samo svojim sredstvima ne bi mogla napraviti zbog financijskih troškova, a to je kanalizacija i pročišćavanje otpadnih voda.
„ Mi smo već izradili projekte za oko 3,5 km lokalnih nerazvrstanih cesta. Radimo sa agencijom „Čakra“ iz ČAKOVCA.I sada gdje je problem „ _ sam postavlja pitanje načelnik Burek i odgovara; “ S dokumentacijom ćemo zadovoljiti, ali problem je u tom što projekt treba isfinancirati“. Natječaj još nije raspisan za Mjeru 301, ali i kada bude raspisan, jer natječaj je otvoren mjesec do dva mjeseca , mi moramo već u tom trenutku imati garanciju banke ili imati sredstva za financiranje programa, dakle za gradnju ceste. Male općine nemaju svoja vlastita sredstva, a mogu se zadužiti do 20% od veličine izvornog proračuna općine. A izvorni proračun općine Dubrava je 4,5 milijuna kuna. A to za projekt cesta nije dovoljno“ „ Mi bi za ceste trebali 3 milijuna kuna, a povrat je u 100% iznosu, ali projekt najprije treba isfinancirati, dobiti uporabnu dozvolu pa tek onda tražiti povrat sredstva“ – govori načelnik Josip Burek i nastavlja; „Bilo je prvotno na seminarima rečeno da će HBOR taj projekt nositi, da će dogovorno to riješiti da se kreditiraju te male općine. Ja sam razgovarao i sa Zagrebačkom bankom koja je naša poslovna banka, pa mi je rečeno da moram dobiti od Ministarstva financija odobrenje za zaduživanje. Ali Zagrebačka banka je komercijalna banka, njihova bi kamata bila velika ( najniža kamata im je 7% ), a HBOR bi vjerojatno išao za znatno nižom kamatom za lokalnu samoupravu. Ali nitko ništa još oko toga nije dogovorio. Banke se drže zakona i propisa, nitko od politike nije s njima ništa dogovarao i pregovarao. –govori Josip Burek. A načelnici, koji su zainteresirani za sredstva IPARD fonda moraju prije raspisivanja natječaja imati informacije o tome što je moguće ostvariti , a što ne. Jer započinjati prikupljati dokumente kada je natječaj već raspisan – to je premalo vremena da bi se projekt napravio.
No taj uporni i za svoju općinu čovjek dobrih namjera načelnik Josip Burek dalje govori „ Sada sam ja zabrinut. Utrošiti ćemo sredstva, oko 40.000 kuna će me koštati projekti, pa još 3x po 20.000 kuna, rad Agencije plus 23.000 kuna PDR-a to je puno novca i bilo bi mi žao da ne uspijemo realizirati projekt. Tražeći pomoć i mišljenja nekih stručnih službi i državnih tijela, pa i pojedinaca uglavnom nisam dobivao odgovore, ili su odgovori bili –tko može isfinancirati dobro, tko ne, ne. A onda ćemo se kasnije pitati „Joj, kako smo malo iskoristili sredstva iz IPARD programa“- kaže načelnik Burek.

SVAKA RURALNA OPĆINA TREBA NEKU CESTU

„ U Hrvatskoj ima 470 općina, neka ih je samo pola ruralnih. Zamislite kada bi svaka općina napravila projekt, a svaka treba nekakvu cestu! Zato na financiranje općina do 10.000 stanovnika ne bi trebalo gledati na način ako se možete financirati MOŽETE, a ako ne možete – NIKOME NIŠTA. Ja imam dojam da se tako radi. A možda je samo 10% općina koje su jake financijski, koje imaju neku rentu. One će moći dobiti sredstva iz IPARD fonda, ako odluče ponuditi neki projekt. A općine koje nisu financijski jake, neće dobiti ništa“. „ A upravo nam drže predavanja „okrećite se IPARD-u – tražite sredstva“, a nitko od nadležnih za taj IPARD nije ušao u srž da vidi gdje je zapelo. „ Nije baš sve na nama načelnicima „ kaže Josip Burek. On ističe „Ima općina koje imaju 1milijun kuna proračun. One će se moći zadužiti 200.000 kuna. To je općini nedovoljno za projekt.
No Josip Burek razmišlja i ovako „ Pa i državi bi se isplatilo nama malim općinama dogovoriti financiranje od banaka, ako zbog ničeg drugog, a onda zbog PDV-a. Recimo na 3 milijuna kuna općina Dubrava ima PDV oko 500. 000 kuna. Pa i za taj PDV koji će dobiti država ima računa pomoći malim općinama.“

Drugi projekt za Dubravu KANALIZACIJA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

„Isto tako mi u Dubravi radimo projekt za kanalizaciju sa pročistaćem vode čija će investicija biti između 9 i 10 milijuna kuna. I tu bi maksimalno mogli vratiti 7 milijuna kuna. Dobili smo već lokacijsku dozvolu i radimo projekt za kanalizaciju Dubrave“ - govori načelnik Burek.“ Kao što sam već rekao, najprije želim ići s projektom za ceste, a kada taj projekt bude odobren i završen išli bi s drugim projektom, jer se sa dva programa ne može ići u isto vrijeme. „ Burek naglašava slijedeće“ Ako sada ne povučemo sredstva IPARDA nećemo više nikada napraviti kanalizaciju u Dubravi. IPARD je jedina šansa. Jer taj je projekt toliko financijski težak kolika su dva proračuna Dubrave. A županija nema novca, država nema novca da nas financira. Zato očekujem da što prije ili Ministarstvo financija ili Upravna direkcija SAPARD / IPARD S bankama dogovori financiranje malih općina do 10.000 stanovnika u korist projekta
IPARD fonda i Mjere 301.“
„ Ja osjećam da sam sebi ne bi mogao oprostiti - na kraju svojega mandata - ako ne pokušam realizirati projekte i povući novac koje nudi IPARD fond i iskoristiti ih u potrebe općine, što je od interesa svih njenih stanovnika“- rekao je na kraju načelnik općine Dubrava Josip Burek.

Image and video hosting by TinyPic

14.04.2010. u 05:23 • 1 KomentaraPrint#^

petak, 09.04.2010.

SUSTAV POTPORA - SADA I UBUDUĆE


U Emisiji za poljoprivrednike na 1.programu radio Zagreba u nedjelju 4.4. emitiran je i kraći razgovor s državnim tajnikom Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja mr. Josipom Kraljičkovićem.
Informacije koje je odgovarajući na pitanja novinarke iznio mr. Kraljičković smatram u informativnom smislu važnim za poljoprivrednike, zato taj razgovor u većem dijelu, u potpunosti objavljujem. (nedostaje manji uvodni dio jer razgovor nisam pravovremeno počela snimati)

Citiram i pitanja i odgovore:
„Pitanje: Podsjetimo, kolika su bila financijska sredstva do sada i što će značiti nova financijska omotnica kada je riječ o potporama?

Odgovor: Potpore izravnih plaćanja u poljoprivredi bila su na razini 2,2 milijarde do 2,5 milijardi kuna. Kada to gledamo sutra u EU, to će biti na razini 373 milijuna eura, znači više nego danas, kada gledamo mjere drugog stupa ruralnog razvoja, onda će potpore biti oko 352 milijuna eura plus Hrvatska komponenta. Računamo da će to biti na razini šest milijardi kuna u godini 100% korištenja sredstava iz EU.

Pitanje: Rekli ste da ne možete jamčiti da će svi poljoprivrednici imati veće potpore. O čemu će to ovisiti?

Odgovor: Prije svega potpora će se izračunavati tako što će svako gospodarstvo imati svoju omotnicu, svoj izračun, a najveći doprinosu izračunu za pojedino gospodarstvo će doprinijeti njegova površina. To znači poljoprivredna površina koja je propisana bar kodom i koja je potvrđena sa dokumentima; znači da je proizvođač poznati vlasnik tih parcela ili tih površina, ili da je legalan zastupnik, to znači da ima ugovor sa vlasnikom, ili ako je državno zemljište ,također da ima legalan ugovor sa državom kako je to propisano.
Oni koji neće riješiti pitanje zemljišta, neće ga srediti, neće ga moći upisati, normalno da će imati i manje potpore. To znači ako gradovi i općine, ne riješe pitanje zemljišta biti će zakinuti poljoprivrednici koji žive na tom području koji su koriste takvo zemljište, znači imati će manje potpore nego danas. To je jedan od primjera, za manje potpore.
Potpore neće biti za vrste proizvodnje za koje se ne koristi zemljište, peradarstvo i slično, ali će se iz mjera ruralnog razvoja moći organizirati potpore kao što je ekološka poljoprivreda, pčelarstvo i slično.

Pitanje: Obiteljska mala gospodarstva i veliki poljoprivredni kombinati - razina potpora!
Odgovor: Svatko tko će upisati najmanje jedan hektar poljoprivrednih površina imati će pravo na potporu. Odnosno 0,3 ha ako ima vinograd, voćnjak ili maslinik nije ograničena maksimalna veličina, znači za svaki hektar će imati potporu, ali je uvjetovano da se to mora uređivati sukladno propisima vezano uz zdravlje biljaka, dobrobiti životinja, vezano uz nitratnu direktivu, vezano uz sukladnost itd. Svi oni koji će to poštivati, dobiti će potpore. Ako neće to poštivati, neće dobiti potporu. Tako je moguće da imate sve, ali niste se držali tih pravila, niste radili kako je bilo propisano, nećete biti potpore.
Puno je zahtjevnije od poljoprivrednika nego do sada, pa će se morati puno više voditi računa o propisima, ali i o načinu, kako se obrađuje i radi, ali neće biti bitno kao do sada što proizvodi, da li je to pšenica, kukuruz, ječam, to nije bitno, bitno je dali po određenim propisima obrađuje svoje površine.

Pitanje: Sredstva za potpore u ovom prijelaznom razdoblju do 2013. godine trebala bi biti manja nego kada Hrvatska bude punopravna članica EU!?

Odgovor: Sredstva za potpore će biti, na razini 2011. godine. Znači za 2009. i 2010. proizvodnu, a isplaćuju se potpore godinu kasnije, znači 2011. ćemo isplaćivati potpore za 2010. , a 2012. za 2011. godinu. Znači za ovo razdoblje isplata je riješena postojećim Zakonom, za novo razdoblje će se potpore isplaćivati, - mi računamo da će za 2011. potpora primjerice po hektaru biti oko 2100 kuna. A onda naredne godine s nacionalnim sredstvima i sa sredstvima iz Europe biti će potpora i do 2500 kuna. Ovo govorim sa stajališta koncepta državnog proračuna. Stvarnost ćemo vidjeti kada je doživimo.

Pitanje: Hoće li administrativne pripreme za pojedinca biti složenije nego do sada, za dobivanje potpora?

Odgovor : Sigurno će biti složenije, ali su pripreme značajne sada vezano za Uspostavu agencije za plaćanje, Hrvatske Poljoprivredne agencije, uspostavu Arkoda, Aiaxa, itd. i kada se to uspostavi , prva godina će biti teža, ali kasnije će biti lakše pratiti i raditi kontinuirano, budući da će sve biti, ajmo tako reći, u značajnoj mjeri automatizirano, digitalizirano, znači moći će se odvijati suvremenom tehnologijom.

Pitanje: Hrvatski se poljoprivrednici u velikoj većini boje ovog novog sustava potpore i tvrde da će time izgubiti dosta. Je li to točno?

Odgovor: Ne.Hrvatska poljoprivreda neće izgubiti. Hrvatski poljoprivrednici će dobiti. Dobiti će priliku da se u okviru novog sustava potpora i u okviru europske poljoprivredne politike priključe tržištu od 500 milijuna stanovnika i pokažu uspješniji nego danas. Razina potpora je namijenjena kao potpora dohotku za obavljanje poljoprivredne aktivnosti. Konkurentnost neće dobiti kroz potporu. Onaj tko se misli baviti poljoprivredom zbog potpora, taj je zalutao i ne treba se baviti poljoprivredom. On mora pronaći načine i izvore za svoju proizvodnost, povećanu konkurentnost u drugim dijelovima organizaciji u načinu obrade, tržištu itd., a ne u potporama. Imenovano je povjerenstvo za izradu Zakona u kojem su predstavnici poljoprivrednih proizvođača, prije svega Hrvatske poljoprivredne komore, a i drugih, tako da će i članovi Povjerenstava djelovati na konačni tekst Zakona.“

09.04.2010. u 15:53 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 05.04.2010.

RASPOLAGANJE DRŽAVNIM ZEMLJIŠTEM



OD 2001. - 2010. GODINE 120 JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE NISU RASPISALE NITI JEDAN NATJEČAJ

U Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja državni tajnik mr. Josip Kraljičković održao je 31.3 sastanak sa županima svih hrvatskih županija. Povod tom sastanku bila je tema: državno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i način raspolaganja tim zemljištem na nivou jedinica lokalne samouprave.
Mr. Kraljičković u svojoj je prezentaciji iznio podatke o stanju odnosno statusu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, rokove za donošenje Programa o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem, najavio početak rada Agencije za poljoprivredno zemljište te je naglasio kaznene odredbe iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08) koji je donesen 15.12. 2008., a stupio je na snagu 1.1.2009.

U Hrvatskoj je 545 jedinica lokalne samouprave (JLS), od kojih 73 na svom području nema poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, dok 472 JLS ima takvu zemlju.
Međutim od tih 472 JLS njih 105 NIJE IZRADILO PROGRAM RASPOLAGANJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU DRŽAVE.

368 JLS je izradilo program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, ali ih 12 NIJE DOBILO SUGLASNOST NA IZRAĐENI PROGRAM.

Od 356 JLS koje su dobile suglasnost raspolaganja zemljištem, a 120 JLS NIJE RASPISALO NITI JEDAN NATJEČAJ.
Od 235 JLS koje su raspisale natječaj, 168 JLS raspisalo je NATJEČAJ ZA PRODAJU DRŽAVNPOG ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVU RH, dok je 185 JLS RASPISALO NATJEČAJ ZA DAVANJE ZEMLJIŠTA u ZAKUP.

Programima je obuhvaćeno ukupno 544.820 ha poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, a namijenjeno je za slijedeće oblike raspolaganja: 1.za povrat 48.020,88 ha (9%) 2. za prodaju 225.531,78 ha (42%) 3. za zakup 126.434,93 (23%) 4. za koncesiju/ dugogodišnji zakup 129.187,39 ha (23%) 5. za ostale namjene 15.645,67 ha (3%) .


KAKVO JE BILO RASPOLAGANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU DRŽAVE PREKO JAVNIH NATJEČAJA OD 2001. – 2010. ?

Preko javnih natječaja PRODANO je 50.705 ha, što je 22% od ukupno planiranog
- u ZAKUP je preko javnih natječaja dano 75.998 ha, ili 60% od ukupno planiranog
- u KONCESIJU je dato 61.179,49 ha ili 47 %
- raspolaganja zemljišta kroz KONCESIJE ZA RIBNJAKE nije bilo
- novi oblik raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem je DUGOGODIŠNJI ZAKUP, pa iako je raspisano 25 natječaja niti jedan ugovor nije zaključen.
Ukupno je u neki od navedenih oblika raspolaganja zemljištem ušlo 187.883,14 ha.

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE je imovina od interesa za RH i ima njezinu osobitu zaštitu. Tim se zemljištem smatraju oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Vlasnici i ovlaštenici, kao i JLS na poljoprivrednom zemljištu moraju sprečavati zakorijenjivanje i obrastanje višegodišnjim raslinjem, zemljište treba održavati vitalnim za poljoprivrednu proizvodnju, te ga obrađivati sukladno agrotehničkim mjerama, ne umanjujući njegovu vrijednost. Zemljište namijenjeno izgradnji također se mora održavati vitalnim, kao za poljoprivrednu proizvodnju.

Poljoprivredno zemljište u PRIVATNOM vlasništvu, koje nije obrađeno u prethodnom vegetacijskom razdoblju sukladno agrotehničkim mjerama, ili je obraslo višegodišnjim raslinjem, općina ili grad mogu dati u zakup javnim natječajem na razdoblje od 3 do 10 godina.

Za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta plaća se naknada prema površini čestice, stambene ili druge građevine. Za poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar granice građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 1% prosječne cijene zemljišta. Za osobito vrijedno i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar granica građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 5% prosječne cijene zemljišta.

JLS dužne su općinskom državnom odvjetništvu dostaviti podatke i dokumentaciju radi uknjižbe prava vlasništva na poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH.
Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju PROGRAMA RASPOLAGANJA. Program donosi JLS uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja. Ministarstvo donosi i odluku o raspisivanju javnog natječaja za dodjelu dugogodišnjeg zakupa (50 godina), a provodi i natječaj.

JLS preko javnog natječaja PRODAJE i daje u ZAKUP (20 godina) državno poljoprivredno zemljište. Suglasnost na izbor najpovoljnije ponude daje Ministarstvo. Sredstva od prodaje i zakupa zemljišta dijele se na način da JLS dobije 50%, županija 25%, i država 25% sredstava.
Sredstva od dugogodišnjeg zakupa i koncesija za ribnjake pripadaju 50% JLS i 50% državi.

AGENCIJA ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

Agencija za poljoprivredno zemljište započeti će s radom 1. srpnja 2010.
U ingerenciji Vlade RH je osnivanje Agencije za poljoprivredno zemljište kao specijalizirane javne ustanove. Agencija ima pravo prvokupa svakog poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu u ime RH. Zemljišni fond sačinjavati će sve zemljište koje Agencija kupi, te prihodi od prodaje, koncesije, zakupa i prenamjene poljoprivrednog zemljišta.
JLS koje nisu donijele Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i koje njime nisu počele raspolagati imaju obvezu do 15. kolovoza donijeti Program raspolaganja. Ako u tom roku ne donesu Program, učiniti će to Agencija ali na financijski teret jedinica lokalne samouprave.
Upravni nadzor nad provedbom spomenutih zakonski odredbi obavlja Ministarstvo.Ako se utvrde nepravilnosti i propusti uključiti će se ministarstvo Uprave i Državno odvjetništvo. Propisan inspekcijski nadzor obavlja inspekcija ministarstva.

KAZNENE ODREDBE. Zakon o poljoprivrednom zemljištu ima i kaznene odredbe, za različite prekršaje u postupanju prema poljoprivrednom zemljištu.
Evo tih odredbi: S 10.000- 30.000 kazniti će se pravnu osobu koja ne održava poljoprivredno zemljište vitalnim za poljoprivrednu proizvodnju
500-15.000 kuna kazniti će se odgovorna osoba u pravnoj osobi kao za prethodno navedeni prekršaj
500-15.000 kuna kazniti će se fizička osoba za ne održavanje vitalnosti zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju
10.000-100.000 kuna kazniti će se pravna osoba koja onečisti poljoprivredno zemljište štetnim tvarima.




05.04.2010. u 22:57 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 03.04.2010.

VETERINARSKI INSTITUT NA EUROPSKOJ RAZINI



Hrvatski veterinarski institut (HVI) u Zagrebu 31. ožujka posjetio je ministar poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković, gdje mu je domaćin prof. dr.Željko Cvetnić, dr.vet.med. ravnatelj Vetrinarskog instituta, osim razgledavanja, s kolegama suradnicima pružio i informacije o mogućnostima i kapacitetu obnovljenog Instituta.
U posljednje tri godine adaptirana je zgrada Instituta, te je opremljen svom potrebnom opremom. Na taj je način u Veterinarski institut u Savskoj 143, uloženo 30 milijuna kuna. Konkretno, adaptirano je i u potpunosti opremljeno potrebnom opremom 12 laboratorija, administrativni dio, hodničko-stepenički prostori, parkirališno-dvorišni prostor, sanirano je krovište i fasada zgrade Instituta, a informatiziran je i cjelokupni sustav Instituta. To je vodeća ustanova za obavljanje veterinarske djelatnosti u RH. Postignuti standardi veterinarske dijagnostike i analitike u Hrvatskom veterinarskom institutu sada su na razini sličnih institucija u EU.
HVI osnovan je rješenjem Ministarstva poljoprivrede 30. siječnja 1933. Stupanjem na snagu Zakona o ustanovama (NN 76/93)Institut je kao znanstvena organizacija postao javna ustanova nad kojom je RH stekla osnivačka prava, koja ostvaruje preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja. HVI obavlja poslove od nacionalnog interesa. Primarno je to dijagnostika zaraznih bolesti životinja, veterinarsko javno zdravstvo kojeg obavljaju još i Veterinarski zavodi u Križevcima, Vinkovcima, Rijeci i Splitu, te Centar za peradarstvo Zagreb. Provode se također i znanstveno istraživačke aktivnosti.
Ovaj Institut je opstao u različitim društvenim sustavima te razvijao i širio svoju djelatnost koliko je to bilo moguće u različitim okolnostima. Od nastanka RH djelatnost Instituta se širila pa Institut sada čine četiri stručna Odjela sa 17 laboratorija i Opći odjel koji čini administracija Instituta. Zbog pružanja pravovremenih i visoko kvalitetnih usluga svojim korisnicima, Institut je prošle godine akreditiran sukladno normi HRN EN ISO 17025 . U Institutu je akreditirano 13 laboratorija i 54 metode.
Drugim riječima Veterinarski Institut je prema zahtjevima norme osposobljen za mikrobiološka, kemijska i analitička ispitivanja hrane, hrane za životinje, vode i veterinarsko-medicinskih pripravaka, za mikrobiološku i serološku dijagnostiku bolesti životinja, određivanje prisutnosti goveđe spongiformne encefalopatije (GSE) u moždanom tkivu goveda.
Uključujući i podružnice Instituta, ukupno je akreditirano 28 laboratorija i 120 dijagnostičkih i analitičkih metoda.

MINISTAR POSJETIO ODJELE
Ministar Petar Čobanković u pratnji ravnatelja prof.dr. Željka Cvetnića i glasnogovornika Mladena Pavića obišao je sva četiri odjela veterinarskog Instituta i to Odjel za veterinatsko javno zdravstvo, Odjel za bakteriologiju i parazitologiju, Odjel za virologiju i Odjel za patološku morfologiju. U svakom su ga odjelU dočekali predstojnici odjela i to redom dr. Mario Mitak, dr.Boris Habrun, dr. Mirko Lojkić i dr. Dražen Oraić . Netko od djelatnika u svakom od odjela kratko je ministru predstavio rad odjela te skrenuo pozornost na nove i vrlo skupe aparate koje Institut sada posjeduje.
Evo primjera dvaju laboratorija:
Laboratorij za mikrobiologiju hrane koji vodi dr. Andrea Humski kao glavnu djelatnost ima kvantitativno i kvalitativno određivanje mikroorganizama u hrani, a u svrhu proizvodnje zdravstveno ispravne hrane i zaštite zdravlja ljudi. Tijekom 2009. u laboratorij je zaprimljeno 3 856 uzoraka hrane, obrisa i otisaka radnih površina uzetih u klaonicama i proizvodnim pogonima, od kojih je tek 2,7% ( 106) bilo neispravnih.
Laboratorij za određivanje rezidua vodi dr. Nina Bilandžić, dipl.ing. To je laboratorij koji sudjeluje u kontroli zdravstvene ispravnosti hrane životinjskog porijekla kao što je mlijeko i mliječni proizvodi , meso i mesni proizvodi, iznutrice, med, jaja, ribe i školjke, te hrana za životinje. Laboratorijskom se analizom određuju ostaci zabranjenih tvari, veterinarskih lijekova i kontaminanata (arsen, olovo, kadmij, živa, bakar) , a za velike mesne industrije radi se i analiza vrste mesa.
U 2009. godini utvrđeno je 114 pozitivnih uzoraka na teške metale. Od toga 99 uzoraka se odnosilo na divljač, a ostali na ribe, ovce, perad , junad, konje i mlijeko. Povišene koncentracije teških metala utvrđene su u bubrezima (76 uzoraka) i u mišiću (46 uzoraka). Prošle godine u laboratorij je pristiglo 5 657 različitih vrsta uzoraka, na kojima su provedene ukupno 18 894 analize.





03.04.2010. u 23:48 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 01.04.2010.

SMOTRA PASTUHA

Image and video hosting by TinyPic

01.04.2010. u 16:52 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< travanj, 2010 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Ožujak 2024 (19)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Travanj 2020 (29)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter