Hrvatski veterinarski institut (HVI) u Zagrebu 31. ožujka posjetio je ministar poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković, gdje mu je domaćin prof. dr.Željko Cvetnić, dr.vet.med. ravnatelj Vetrinarskog instituta, osim razgledavanja, s kolegama suradnicima pružio i informacije o mogućnostima i kapacitetu obnovljenog Instituta.
U posljednje tri godine adaptirana je zgrada Instituta, te je opremljen svom potrebnom opremom. Na taj je način u Veterinarski institut u Savskoj 143, uloženo 30 milijuna kuna. Konkretno, adaptirano je i u potpunosti opremljeno potrebnom opremom 12 laboratorija, administrativni dio, hodničko-stepenički prostori, parkirališno-dvorišni prostor, sanirano je krovište i fasada zgrade Instituta, a informatiziran je i cjelokupni sustav Instituta. To je vodeća ustanova za obavljanje veterinarske djelatnosti u RH. Postignuti standardi veterinarske dijagnostike i analitike u Hrvatskom veterinarskom institutu sada su na razini sličnih institucija u EU.
HVI osnovan je rješenjem Ministarstva poljoprivrede 30. siječnja 1933. Stupanjem na snagu Zakona o ustanovama (NN 76/93)Institut je kao znanstvena organizacija postao javna ustanova nad kojom je RH stekla osnivačka prava, koja ostvaruje preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja. HVI obavlja poslove od nacionalnog interesa. Primarno je to dijagnostika zaraznih bolesti životinja, veterinarsko javno zdravstvo kojeg obavljaju još i Veterinarski zavodi u Križevcima, Vinkovcima, Rijeci i Splitu, te Centar za peradarstvo Zagreb. Provode se također i znanstveno istraživačke aktivnosti.
Ovaj Institut je opstao u različitim društvenim sustavima te razvijao i širio svoju djelatnost koliko je to bilo moguće u različitim okolnostima. Od nastanka RH djelatnost Instituta se širila pa Institut sada čine četiri stručna Odjela sa 17 laboratorija i Opći odjel koji čini administracija Instituta. Zbog pružanja pravovremenih i visoko kvalitetnih usluga svojim korisnicima, Institut je prošle godine akreditiran sukladno normi HRN EN ISO 17025 . U Institutu je akreditirano 13 laboratorija i 54 metode.
Drugim riječima Veterinarski Institut je prema zahtjevima norme osposobljen za mikrobiološka, kemijska i analitička ispitivanja hrane, hrane za životinje, vode i veterinarsko-medicinskih pripravaka, za mikrobiološku i serološku dijagnostiku bolesti životinja, određivanje prisutnosti goveđe spongiformne encefalopatije (GSE) u moždanom tkivu goveda.
Uključujući i podružnice Instituta, ukupno je akreditirano 28 laboratorija i 120 dijagnostičkih i analitičkih metoda.
MINISTAR POSJETIO ODJELE
Ministar Petar Čobanković u pratnji ravnatelja prof.dr. Željka Cvetnića i glasnogovornika Mladena Pavića obišao je sva četiri odjela veterinarskog Instituta i to Odjel za veterinatsko javno zdravstvo, Odjel za bakteriologiju i parazitologiju, Odjel za virologiju i Odjel za patološku morfologiju. U svakom su ga odjelU dočekali predstojnici odjela i to redom dr. Mario Mitak, dr.Boris Habrun, dr. Mirko Lojkić i dr. Dražen Oraić . Netko od djelatnika u svakom od odjela kratko je ministru predstavio rad odjela te skrenuo pozornost na nove i vrlo skupe aparate koje Institut sada posjeduje.
Evo primjera dvaju laboratorija:
Laboratorij za mikrobiologiju hrane koji vodi dr. Andrea Humski kao glavnu djelatnost ima kvantitativno i kvalitativno određivanje mikroorganizama u hrani, a u svrhu proizvodnje zdravstveno ispravne hrane i zaštite zdravlja ljudi. Tijekom 2009. u laboratorij je zaprimljeno 3 856 uzoraka hrane, obrisa i otisaka radnih površina uzetih u klaonicama i proizvodnim pogonima, od kojih je tek 2,7% ( 106) bilo neispravnih.
Laboratorij za određivanje rezidua vodi dr. Nina Bilandžić, dipl.ing. To je laboratorij koji sudjeluje u kontroli zdravstvene ispravnosti hrane životinjskog porijekla kao što je mlijeko i mliječni proizvodi , meso i mesni proizvodi, iznutrice, med, jaja, ribe i školjke, te hrana za životinje. Laboratorijskom se analizom određuju ostaci zabranjenih tvari, veterinarskih lijekova i kontaminanata (arsen, olovo, kadmij, živa, bakar) , a za velike mesne industrije radi se i analiza vrste mesa.
U 2009. godini utvrđeno je 114 pozitivnih uzoraka na teške metale. Od toga 99 uzoraka se odnosilo na divljač, a ostali na ribe, ovce, perad , junad, konje i mlijeko. Povišene koncentracije teških metala utvrđene su u bubrezima (76 uzoraka) i u mišiću (46 uzoraka). Prošle godine u laboratorij je pristiglo 5 657 različitih vrsta uzoraka, na kojima su provedene ukupno 18 894 analize.
Post je objavljen 03.04.2010. u 23:48 sati.