Pregled posta

IPARD FOND I LOKALNA SAMOUPRVA

AKO STVARNO ŽELIMO ISKORISTITI SREDSTVA IPARD-a I POMOĆI LOKALNOJ SAMOUPRAVI
NA DRŽAVNOJ RAZINI TREBA DOGOVARATI FINANCIRANJE IPARD MJERA S BANKAMA I PRIJE NEGO ŠTO ZA MJERU BUDE RASPISAN NATJEČAJ


U pred pristupnom fondu IPARD ima gotovo milijun eura, a održavaju se seminari za poljoprivrednike na razini lokalne samouprave o tome kako raditi projekte i povući što više novca iz tog fonda. U svrhu povlačenja financijskih sredstava iz IPARD fonda reducirane su i državne potpore a poljoprivrednike se upućuje na fond.
I nakon prvog kruga natječaja koji je trajao dva mjeseca, a bio je raspisan za IPARD mjeru 101. i 103. stiglo je u Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja tek 37 natječajnih prijava. Taj mali broj govori o tome da je izrada projekta zahtjevna, da traži dugotrajno pripremanje projekta u dokumentacijskom smislu, a iznimno je zahtijevan i u financijskom smislu.Dakle izradu programa financijski treba pratiti banka.Ovaj je uvod
POVOD ZA PRIČU KOJA UPUČUJE NA ZAKLJUČAK DA I S DRŽAVNE RAZINE TREBA DOGOVORITI FINANCIRANJE IPARD MJERA S BANKAMA I PRIJE NEGO ŠTO ZA MJERU BUDE RASPISAN NATJEČAJ.

IPARD ZA RAZVOJ RURALNE INFRASTRUKTURE

Evo na kakve je probleme naišao NAČELNIK OPĆINE DUBRAVA JOSIP BUREK, koji je pravovremeno upoznat sa Mjerama i koji je preporuke s razine županije i državne uprave, da treba povući što više novca iz IPARD fonda, shvatio ozbiljno, tim više što je i sam farmer i što ima svijest o važnosti iskorištavanja fondova koji imaju povrat novca do čak 100% iznosa.
Općina Dubrava u kojoj je načelnik Josip Burek, ima 30-ak sela sa 5 500 stanovnika. Načelnik je poljoprivrednik, farmer, koji ima OPG sa 110 muznih krava i 140 junica i teladi vrhunske genetike u simentalskom uzgoju. Svoju modernu farmu je radio prema Operativnom programu 2007.
Na seminarima o programu IPARD načelnik Burek je upoznat i s Mjerom 301. koja se odnosi na lokalnu samoupravu, točnije na općine i gradove do 10.000 stanovnika. Ta Mjera 301. odnosi se na :
a/ SEKTOR KANALIZACIJE I PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA,
b/ SEKTOR LOKALNIH NERAZVRSTANIH CESTA,
c/ SEKTOR TOPLANA NA BIOMASU,
d/ SEKTOR PROTUPOŽARNIH CESTA.
„Maksimalni iznos javne pomoći je do 100% od ukupnih prihvatljivih troškova po ulaganju koje može stvoriti značajniji neto prihod, dok za sva ostala ulaganja u ruralnu infrastrukturu potpora iznosi do 50%. Maksimalni iznos javne pomoći po ulaganju je ograničen na 405.000 eura (3milijuna kuna) za ulaganje u lokalne nerazvrstane i protupožarne ceste, te na 958.000 eura (7 milijuna kuna) za ulaganje u sustav kanalizacije i pogone za pročišćavanje otpadnih voda kao i ulaganja u toplane.
Povrat sredstava može se ostvariti i za naknade za arhitekte, inžinjere i druge savjetodavne naknade; studije izvedivosti i druge studije vezane za projekte, patente i licence.“

MALE OPĆINE TREBAJU SREDSTVA BANAKA ZA FINANCIRANJE PROJEKATA

Vezano za lokalnu samoupravu načelnik Dubrave odlučio je IPARD program iskoristiti najprije za jedan, a onda i za drugi program.Prvo za sektor lokalnih i nerazvrstanih cesta u poljoprivrednim zonama, a onda, bude li sve teklo bar donekle po planu želio bi napraviti dokumentaciju, u drugom krugu natječaja, i za drugi vrlo važan sektor za koji općina Dubrava nikada samo svojim sredstvima ne bi mogla napraviti zbog financijskih troškova, a to je kanalizacija i pročišćavanje otpadnih voda.
„ Mi smo već izradili projekte za oko 3,5 km lokalnih nerazvrstanih cesta. Radimo sa agencijom „Čakra“ iz ČAKOVCA.I sada gdje je problem „ _ sam postavlja pitanje načelnik Burek i odgovara; “ S dokumentacijom ćemo zadovoljiti, ali problem je u tom što projekt treba isfinancirati“. Natječaj još nije raspisan za Mjeru 301, ali i kada bude raspisan, jer natječaj je otvoren mjesec do dva mjeseca , mi moramo već u tom trenutku imati garanciju banke ili imati sredstva za financiranje programa, dakle za gradnju ceste. Male općine nemaju svoja vlastita sredstva, a mogu se zadužiti do 20% od veličine izvornog proračuna općine. A izvorni proračun općine Dubrava je 4,5 milijuna kuna. A to za projekt cesta nije dovoljno“ „ Mi bi za ceste trebali 3 milijuna kuna, a povrat je u 100% iznosu, ali projekt najprije treba isfinancirati, dobiti uporabnu dozvolu pa tek onda tražiti povrat sredstva“ – govori načelnik Josip Burek i nastavlja; „Bilo je prvotno na seminarima rečeno da će HBOR taj projekt nositi, da će dogovorno to riješiti da se kreditiraju te male općine. Ja sam razgovarao i sa Zagrebačkom bankom koja je naša poslovna banka, pa mi je rečeno da moram dobiti od Ministarstva financija odobrenje za zaduživanje. Ali Zagrebačka banka je komercijalna banka, njihova bi kamata bila velika ( najniža kamata im je 7% ), a HBOR bi vjerojatno išao za znatno nižom kamatom za lokalnu samoupravu. Ali nitko ništa još oko toga nije dogovorio. Banke se drže zakona i propisa, nitko od politike nije s njima ništa dogovarao i pregovarao. –govori Josip Burek. A načelnici, koji su zainteresirani za sredstva IPARD fonda moraju prije raspisivanja natječaja imati informacije o tome što je moguće ostvariti , a što ne. Jer započinjati prikupljati dokumente kada je natječaj već raspisan – to je premalo vremena da bi se projekt napravio.
No taj uporni i za svoju općinu čovjek dobrih namjera načelnik Josip Burek dalje govori „ Sada sam ja zabrinut. Utrošiti ćemo sredstva, oko 40.000 kuna će me koštati projekti, pa još 3x po 20.000 kuna, rad Agencije plus 23.000 kuna PDR-a to je puno novca i bilo bi mi žao da ne uspijemo realizirati projekt. Tražeći pomoć i mišljenja nekih stručnih službi i državnih tijela, pa i pojedinaca uglavnom nisam dobivao odgovore, ili su odgovori bili –tko može isfinancirati dobro, tko ne, ne. A onda ćemo se kasnije pitati „Joj, kako smo malo iskoristili sredstva iz IPARD programa“- kaže načelnik Burek.

SVAKA RURALNA OPĆINA TREBA NEKU CESTU

„ U Hrvatskoj ima 470 općina, neka ih je samo pola ruralnih. Zamislite kada bi svaka općina napravila projekt, a svaka treba nekakvu cestu! Zato na financiranje općina do 10.000 stanovnika ne bi trebalo gledati na način ako se možete financirati MOŽETE, a ako ne možete – NIKOME NIŠTA. Ja imam dojam da se tako radi. A možda je samo 10% općina koje su jake financijski, koje imaju neku rentu. One će moći dobiti sredstva iz IPARD fonda, ako odluče ponuditi neki projekt. A općine koje nisu financijski jake, neće dobiti ništa“. „ A upravo nam drže predavanja „okrećite se IPARD-u – tražite sredstva“, a nitko od nadležnih za taj IPARD nije ušao u srž da vidi gdje je zapelo. „ Nije baš sve na nama načelnicima „ kaže Josip Burek. On ističe „Ima općina koje imaju 1milijun kuna proračun. One će se moći zadužiti 200.000 kuna. To je općini nedovoljno za projekt.
No Josip Burek razmišlja i ovako „ Pa i državi bi se isplatilo nama malim općinama dogovoriti financiranje od banaka, ako zbog ničeg drugog, a onda zbog PDV-a. Recimo na 3 milijuna kuna općina Dubrava ima PDV oko 500. 000 kuna. Pa i za taj PDV koji će dobiti država ima računa pomoći malim općinama.“

Drugi projekt za Dubravu KANALIZACIJA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

„Isto tako mi u Dubravi radimo projekt za kanalizaciju sa pročistaćem vode čija će investicija biti između 9 i 10 milijuna kuna. I tu bi maksimalno mogli vratiti 7 milijuna kuna. Dobili smo već lokacijsku dozvolu i radimo projekt za kanalizaciju Dubrave“ - govori načelnik Burek.“ Kao što sam već rekao, najprije želim ići s projektom za ceste, a kada taj projekt bude odobren i završen išli bi s drugim projektom, jer se sa dva programa ne može ići u isto vrijeme. „ Burek naglašava slijedeće“ Ako sada ne povučemo sredstva IPARDA nećemo više nikada napraviti kanalizaciju u Dubravi. IPARD je jedina šansa. Jer taj je projekt toliko financijski težak kolika su dva proračuna Dubrave. A županija nema novca, država nema novca da nas financira. Zato očekujem da što prije ili Ministarstvo financija ili Upravna direkcija SAPARD / IPARD S bankama dogovori financiranje malih općina do 10.000 stanovnika u korist projekta
IPARD fonda i Mjere 301.“
„ Ja osjećam da sam sebi ne bi mogao oprostiti - na kraju svojega mandata - ako ne pokušam realizirati projekte i povući novac koje nudi IPARD fond i iskoristiti ih u potrebe općine, što je od interesa svih njenih stanovnika“- rekao je na kraju načelnik općine Dubrava Josip Burek.




Post je objavljen 14.04.2010. u 05:23 sati.