OD 2001. - 2010. GODINE 120 JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE NISU RASPISALE NITI JEDAN NATJEČAJ
U Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja državni tajnik mr. Josip Kraljičković održao je 31.3 sastanak sa županima svih hrvatskih županija. Povod tom sastanku bila je tema: državno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i način raspolaganja tim zemljištem na nivou jedinica lokalne samouprave.
Mr. Kraljičković u svojoj je prezentaciji iznio podatke o stanju odnosno statusu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, rokove za donošenje Programa o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem, najavio početak rada Agencije za poljoprivredno zemljište te je naglasio kaznene odredbe iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08) koji je donesen 15.12. 2008., a stupio je na snagu 1.1.2009.
U Hrvatskoj je 545 jedinica lokalne samouprave (JLS), od kojih 73 na svom području nema poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, dok 472 JLS ima takvu zemlju.
Međutim od tih 472 JLS njih 105 NIJE IZRADILO PROGRAM RASPOLAGANJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU DRŽAVE.
368 JLS je izradilo program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, ali ih 12 NIJE DOBILO SUGLASNOST NA IZRAĐENI PROGRAM.
Od 356 JLS koje su dobile suglasnost raspolaganja zemljištem, a 120 JLS NIJE RASPISALO NITI JEDAN NATJEČAJ.
Od 235 JLS koje su raspisale natječaj, 168 JLS raspisalo je NATJEČAJ ZA PRODAJU DRŽAVNPOG ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVU RH, dok je 185 JLS RASPISALO NATJEČAJ ZA DAVANJE ZEMLJIŠTA u ZAKUP.
Programima je obuhvaćeno ukupno 544.820 ha poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, a namijenjeno je za slijedeće oblike raspolaganja: 1.za povrat 48.020,88 ha (9%) 2. za prodaju 225.531,78 ha (42%) 3. za zakup 126.434,93 (23%) 4. za koncesiju/ dugogodišnji zakup 129.187,39 ha (23%) 5. za ostale namjene 15.645,67 ha (3%) .
KAKVO JE BILO RASPOLAGANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU DRŽAVE PREKO JAVNIH NATJEČAJA OD 2001. – 2010. ?
Preko javnih natječaja PRODANO je 50.705 ha, što je 22% od ukupno planiranog
- u ZAKUP je preko javnih natječaja dano 75.998 ha, ili 60% od ukupno planiranog
- u KONCESIJU je dato 61.179,49 ha ili 47 %
- raspolaganja zemljišta kroz KONCESIJE ZA RIBNJAKE nije bilo
- novi oblik raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem je DUGOGODIŠNJI ZAKUP, pa iako je raspisano 25 natječaja niti jedan ugovor nije zaključen.
Ukupno je u neki od navedenih oblika raspolaganja zemljištem ušlo 187.883,14 ha.
POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE je imovina od interesa za RH i ima njezinu osobitu zaštitu. Tim se zemljištem smatraju oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Vlasnici i ovlaštenici, kao i JLS na poljoprivrednom zemljištu moraju sprečavati zakorijenjivanje i obrastanje višegodišnjim raslinjem, zemljište treba održavati vitalnim za poljoprivrednu proizvodnju, te ga obrađivati sukladno agrotehničkim mjerama, ne umanjujući njegovu vrijednost. Zemljište namijenjeno izgradnji također se mora održavati vitalnim, kao za poljoprivrednu proizvodnju.
Poljoprivredno zemljište u PRIVATNOM vlasništvu, koje nije obrađeno u prethodnom vegetacijskom razdoblju sukladno agrotehničkim mjerama, ili je obraslo višegodišnjim raslinjem, općina ili grad mogu dati u zakup javnim natječajem na razdoblje od 3 do 10 godina.
Za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta plaća se naknada prema površini čestice, stambene ili druge građevine. Za poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar granice građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 1% prosječne cijene zemljišta. Za osobito vrijedno i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar granica građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 5% prosječne cijene zemljišta.
JLS dužne su općinskom državnom odvjetništvu dostaviti podatke i dokumentaciju radi uknjižbe prava vlasništva na poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH.
Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju PROGRAMA RASPOLAGANJA. Program donosi JLS uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja. Ministarstvo donosi i odluku o raspisivanju javnog natječaja za dodjelu dugogodišnjeg zakupa (50 godina), a provodi i natječaj.
JLS preko javnog natječaja PRODAJE i daje u ZAKUP (20 godina) državno poljoprivredno zemljište. Suglasnost na izbor najpovoljnije ponude daje Ministarstvo. Sredstva od prodaje i zakupa zemljišta dijele se na način da JLS dobije 50%, županija 25%, i država 25% sredstava.
Sredstva od dugogodišnjeg zakupa i koncesija za ribnjake pripadaju 50% JLS i 50% državi.
AGENCIJA ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE
Agencija za poljoprivredno zemljište započeti će s radom 1. srpnja 2010.
U ingerenciji Vlade RH je osnivanje Agencije za poljoprivredno zemljište kao specijalizirane javne ustanove. Agencija ima pravo prvokupa svakog poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu u ime RH. Zemljišni fond sačinjavati će sve zemljište koje Agencija kupi, te prihodi od prodaje, koncesije, zakupa i prenamjene poljoprivrednog zemljišta.
JLS koje nisu donijele Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i koje njime nisu počele raspolagati imaju obvezu do 15. kolovoza donijeti Program raspolaganja. Ako u tom roku ne donesu Program, učiniti će to Agencija ali na financijski teret jedinica lokalne samouprave.
Upravni nadzor nad provedbom spomenutih zakonski odredbi obavlja Ministarstvo.Ako se utvrde nepravilnosti i propusti uključiti će se ministarstvo Uprave i Državno odvjetništvo. Propisan inspekcijski nadzor obavlja inspekcija ministarstva.
KAZNENE ODREDBE. Zakon o poljoprivrednom zemljištu ima i kaznene odredbe, za različite prekršaje u postupanju prema poljoprivrednom zemljištu.
Evo tih odredbi: S 10.000- 30.000 kazniti će se pravnu osobu koja ne održava poljoprivredno zemljište vitalnim za poljoprivrednu proizvodnju
500-15.000 kuna kazniti će se odgovorna osoba u pravnoj osobi kao za prethodno navedeni prekršaj
500-15.000 kuna kazniti će se fizička osoba za ne održavanje vitalnosti zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju
10.000-100.000 kuna kazniti će se pravna osoba koja onečisti poljoprivredno zemljište štetnim tvarima.
Post je objavljen 05.04.2010. u 22:57 sati.