Guran – tajnovito srednjovjekovno naselje
Sjeveroistočno od Vodnjana nalaze se ostaci srednjovjekovnog naselja Guran, koji se prvi put spominje 1150. godine. Naselje je nastalo na mjestu kasnoantičkog naselja, a pretpostavlja se da je napušteno u 15. ili 16. stoljeću.
U istraživačkom pohodu smo krenuli makadamskom cestom „Guran-Majmajola“, koja ima polazište na raskršću s cestom Ž5101 (Vodnjan-Barban), oko 3 km od Vodnjana. Makadamsku cestu smo pratili do širokog raskršća na kojem smo skrenuli lijevo. Nakon nekoliko minuta hoda, s desne strane, nalazi se poučna tabla o crkvi sv. Cecilije. Skrenuli smo desno i kroz šumarak stigli do ostataka crkve. Crkva sv. Cecilije izgrađena je na mjestu antičke vile rustike, vjerojatno za vrijeme karolinškog doba (8.-9. stoljeće). Tokom povijesti je više puta nadograđivana. U funkciji je bila do kraja srednjeg vijeka (15. stoljeće). Od crkve sv. Cecilije krenuli smo odakle smo i došli, ali sada pratimo pješačku stazu 111, samo što idemo kontra smjerom od oznaka. Istim putem smo išli sve do mjesta gdje pješačka staza izlazi na makadamsku cestu „Guran-Majmajola“, gdje smo skrenuli lijevo između dva suhozida. Dalje smo, pažljivo, pratili oznake pješačke staze 111. Staza prolazi između suhozida, dijelom kroz šumu, svatko toliko prolazi kroz koju livadu. Pješačku stazu smo napustili kod poučne table za trobrodnu baziliku. Tu smo skrenuli lijevo i ugledali ostatke bazilike, koji se nalaze uz maslinik. Trobrodna bazilika je prva otkrivena od svih guranskih lokaliteta 1935. godine prilikom gradnje ceste prema Marčani. Bazilika je izgrađena krajem 8. ili početkom 9. stoljeća, u isto vrijeme kada i srednjovjekovno naselje Guran. Pretpostavlja se da je crkva za vrijeme romaničkog doba (11.-12. stoljeće) dobila zvonik, na južnom boku, koji se nalazio prema glavnim vratima naselja. Pretpostavka je, da je izgradnjom zvonika bazilika postala župnom crkvom. Crkva se koristila barem do 14. ili 15. stoljeća. Šesdesetak metara južnije od trobrodne bazilike nalaze se ostaci srednjovjekovnog naselja Guran. Pretpostavlja se da je naselje Guran bilo ovalnog ocrta. Pronađeni su temelji zidina i desetaka građevina, kao i mjesto gdje su se nalazila monumentalna sjeverna vrata. U naselju su pronađeni i dijelovi antičke skulpture, nekoliko obrađenih kamenih blokova i nešto keramike. U 14. stoljeću dolazi do značajne reorganizacije naselja, gradi se cijeli stambeni blok uz zidine, sjeverna vrata su zazidana, a na istočnoj strani naselja se probija novi ulaz, kao i nova ulica. Pješačkom stazom 111 došli smo do ceste Ž5101, skrenuli lijevo na cestu Ž5101 i pratili je do raskršća s cestom prema Marčani (Ž5118). Na raskršću smo skrenuli desno prema Marčani i nakon samo pedesetak metara skrenuli opet desno, na makadamsku cestu. Cestom smo došli do ostataka crkve sv. Šimuna. Crkva sv. Šimuna je imala grobljansku funkciju. Grobovi su pronađeni uz južni bok, iza začelja i uz sjeverni zid. Crkva je izgrađena krajem 8. stoljeća, dok je današnji izgled tlocrta dobila u 11. stoljeću. Dalje smo krenuli na jug i držali se ceste koja vodi do stancije koja nosi ime srednjovjekovnog naselja, Stancija Guran. Stancija Guran se sastoji od nekoliko kuća i administrativno je dio naselja Vodnjan. Od stancije, nastavili smo po asfaltiranoj cesti, s kojom smo došli do raskršća s cestom Ž5101. Na raskršću smo skrenuli lijevo i nakon pedesetak metara stigli do početne točke istraživanja područja tajnovitog srednjovjekovnog naselja Gurana. Karta s posjećenim lokacijama. Dužina rute 5,60 km. |
Kula Turnina – ponovno otkrivena zaštitnica Rovinja
Na cesti D303, koja povezuje Rovinj s čvorom Kanfanar na Istarskom ipsilonu, nekih petstotinjak metara od kružnog toka, gdje se cesta Ž5096 (Bale-Rovinj) spaja s cestom D303, u pravcu Rovinjskog Sela nalazi se raskršće. Na raskršću se nalazi prometni znak na kojem je putokaz prema Odlagalištu građevinskog otpada Turnina.
Na raskršću postoji šljunčano proširenje i tu smo parkirali auto. Dalje smo krenuli, pješke, makadamskom cestom. Makadamsku cestu smo pratili slijedećih 1200 metara. Napustili smo makadamsku cestu i skrenuli desno na šumsku cestu koja se lagano uspinje na vrh brda Turnina (106 mnv). Cesta prolazi kroz gustu mediteransku makiju, dok se na samom vrhu brda nalazi čistina. Kada smo izašli na čistinu, otvorio se pogled prema ostacima kule Turnina. Kula Turnina izgrađena je na mjestu gdje se nalazila prapovijesna gradina. Kula je izgrađena u kasnoj antici, što potvrđuju bačvasti svodovi. Navodno se u antici nazivala Arupinum. Prvi put se spominje 789. godine, kada je razorena. Kula Turnina je do 1211. godine bila u vlasništvu porečkih biskupa. 1211. godine postaje vlasništvo pulske obitelji Castropola, te je bila u njihovom vlasništvu sve do 1332. godine kada je uvrštena u mletački fortifikacijski sustav, čiji je kapetan stolovao u Svetom Lovreču. U srednjem vijeku, kula se zvala Torre di Boraso, a o nastanku tog imena ima više pretpostavka. Prva je da je dobila ime po rimskoj obitelji Burro (Burrasia Turris), dok je druga da se nazivala Turris Voraginis, po latinskoj riječi vorago (ponor ili provalija). Ali najvjerojatnije je dobila naziv po dukljanskim velikašima Borisi iz Bara, kada je 1595. godine, zajedno s feudom Funtana, prešla u njihov posjed. U 17. stoljeću kula je napuštena. Kulu Turnina početkom 19. stoljeća kupuje obitelj Gianelli, Obitelj je u pokušaju obnove pronašla rimske i bizantske novčiće, razno oružje, te metalne i kamene artefakte. Posljednji vlasnici bili su obitelj Rismondo, a potom obitelj Vianelli, nakon kojih je kula nacionalizirana 1945. godine. Postoji jedna legenda po kojoj je postojao tunel koji je povezivao kulu Turninu i tri kilometara udaljenu crkvu sv. Tome. S kule se pruža predivan pogled na Rovinj i na Rovinjski arhipelag. Nakon razgledavanja kule i uživanja u pogledu, istom rutom vratili smo se do auta. Karta s lokacijom kule Turnina. Dužina rute 1,72 km. |
Barban – grad prstenca
Na cesti D66, koja povezuje Pulu i Matulje, nalazi se naselje Barban (221 stanovnika – 2011. g.), ujedno i sjedište općine Barban (2.721 stanovnika – 2011. g.). Naselje se prvi put spominje 734. godine.
Šetnju naseljem Barban počinjemo ispred crkve Majke Božje od Oranice (Gospe Karmelske) koja se nalazi u zapadnom dijelu naselja (na cesti Ž5077, Barban-Okreti). Crkva je izgrađena u 14. stoljeću. Od crkve smo krenuli cestom Ž5077 na istok, tj. prema centru Barbana. Nakon nekih 400 metara, s lijeve strane ceste, nalazi se crkva sv. Antuna pustinjaka. Crkva je izgrađena u 14. stoljeću, dok je freskama oslikana u 15. stoljeću. Malo dalje se nalaze ostaci gradskih zidina i Velika vrata (zapadni ulaz u grad). Vrata su izgrađena 1718. godine. Nekih 20 do 30 metara nizbrdo od Velikih vrata nalazi se kula, koja je bila dio srednjovjekovnog fortifikacijskog sustava Barbana. Nakon što smo prošli kroz Velika vrata, skrenuli smo desno do župne crkve sv. Nikole, koja je izgrađena 1701. godine u baroknom stilu. Zvonik crkve je visok 25 metara. U crkvi se nalaze pet baroknih mramornih oltara. Nastavili smo dalje po središnjem gradskom trgu na kojem se nalazi skulptura „Trka na prstenac“. Dalje smo nastavili pored palače Loredan. Palaču je izgradila 1606. godine mletačka obitelj Loredan, koja je 23. prosinca 1535. godine kupila Barban i Rakalj za 14.760 dukata. Nakon palače, dvije ceste izlaze s trga, prema istoku. Mi smo odabrali desnu cestu, a na slijedećem račvanju smo skrenuli lijevo. Ubrzo smo stigli do Malih vrta (istočni ulaz u grad), koja su izgrađena 1720. godine. Prošli smo kroz Mala vrata, te odmah skrenuli lijevo, a na slijedećem raskršću desno. Nakon nekih 300 metara, stigli smo do trkališta gdje se održava Trka na prstenac, viteška igra slična Sinjskoj alci. Prvi zapisi o trci potječu iz 1696. godine, kada ju je organizirala obitelj Loredan. Trka je ponovno obnovljena 1976. godine i održava se trećeg vikenda mjeseca kolovoza. S trkališta smo krenuli nazad istom cestom i nakon 200 metara skrenuli smo desno. Cestom smo, ravno, došli do crkve sv. Jakova. Crkva je izgrađena u 14. stoljeću i u njoj se nalaze freske iz 15. stoljeća. Cesta skreće lijevo, nakon crkve sv. Jakova, i dolazi na trg, blizu Velikih vrata. S trga smo izašli tako da smo opet prošli kroz Velika vrata. Cestom Ž5077 smo krenuli na zapad prema crkvi Majke Božje od Oranice, gdje smo i završili šetnju. Karta s posjećenim lokacijama. Dužina rute 2,39 km. |
Šumber – na granici ljutih susjeda
Naselje Šumber čine niz raštrkanih zaseoka. Naselje je u sastavu općine Sveta Nedelja i prema popisu stanovništva iz 2011. godine imalo je 381 stanovnika.
Izlet smo započeli u mjesnom groblju Šumber na kojem se nalazi gotička crkva sv. Kvirina. Na pročelju crkve se nalazi glagoljaški natpis iz 1540. godine. Od groblje smo se spustili uskom asfaltiranom cestom i ubrzo stigli do crkve Blažene Djevice Marije od Drena. Crkva je izgrađena 1440. godine, a obnavljana je 1860., 1982. i 1996. godine. Prema legendi, vezanoj uz crkvu Blažene Djevice Marije od Drena, 1430. godine jednoj se pastirici ukazala Majka Božja među granama drena. Nakon nekoliko godina, u blizini stabla izgrađena je crkva. Crkva slavi lokalni blagdan Petangošt (5. Kolovoza). Nastavili smo ravno uskom asfaltiranom cestom. Nakon nekih 300 metara stižemo na raskršće na kojem skrećemo desno. Nakon 250 metara, u zaseoku Falori, dolazimo do raskršća s cestom L50123 (koja spaja ceste D64 i Ž5081). Na raskršću opet skrećemo desno. Nakon nekih 1000 metara dolazimo do raskršća na kojem se nalazi putokaz za zaseok Stari Grad. Pratili smo putokaz i skrenuli desno i nakon nekih 100 metara ulazimo u zaseok. U zaseoku Stari Grad se nalazi srednjovjekovni kaštel Šumber. Kaštel je izgrađen na mjestu prapovijesne gradine. Austrijska obitelj Shönberg bila je vlasnik kaštela od 1260. godine, i po njima je Šumber dobio ime. Od 1367. godine, kaštel ulazi u sastav Pazinske knežije, a krajem 14. stoljeća prelazi u posjed vlasnika Kožljaka. Od 1420. godine, kada Labin prolazi pod mletačku vlast, kaštel postaje granična utvrda između austrijskoga i mletačkog dijela Istre. Tada, dogradnjom, postaje renesansni kaštel i izgrađuju se okrugle kule na uglovima. Nakon Uskočkog rata (1615.-1617. godine), kaštel gubi obrambenu funkciju i postaje rezidencija. Kaštel Šumber bio je strateški važan, što dokazuje predivan pogled nad dolinom rijeke Raše. Od kaštela Šumber nastavili smo nizbrdo uskom asfaltiranom cestom, kroz malo srednjovjekovno podgrađe. Na kraju ceste nalazi se župna crkva sv. Ivana i Pavla iz 16. Stoljeća. Crkva je nadograđena u 17. i 18. stoljeću. S mjesta, gdje se nalazi crkva, uživali smo u pogledima s jedne strane prema planini Učka, a s druge strane prema naselju Pićan. Izlet blizu nekadašnje srednjovjekovne granice ljutih susjeda (austrijanaca i mlečana), vratila nas je u burnu prošlost. Karta s posjećenim lokacijama. Dužina rute 2,21 km. |
< | kolovoz, 2019 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv