Ovaj vikend zagrebački Jarun bit će domaćin svjetskog veslačkog kupa. Svjetski kup jedno je od najjačih veslačkih natjecanja na svijetu, a ovo će biti prvi put da se održava u Hrvatskoj. Veslački spektakl starta u subotu, kada su na rasporedu kvalifikacije i polufinala. Natjecanje završava u nedjelju, kada su na programu finalne utrke.

Ovo je velika stvar, kako za Zagreb, tako i za cijelu Hrvatsku. Nemamo često priliku svjedočiti vrhunskim sportskim događajima u našoj zemlji, a ovaj je upravo takav. Također, vrijedi istaknuti kako je Zagrebu, što se sporta tiče, „upala sjekira u med“. Naime, Svjetski kup u veslanju jedan je od pet elitnih sportskih priredbi koje će se u razmaku od samo 20-ak dana održati u hrvatskoj metropoli. Sve je počelo s relijem, koji se od 22-25. travnja vozio na području Zagorja, a jedna od etapa startala je sa Sljemena. Ovaj tjedan iznimno je bogat sportom, jer se, uz veslanje održava i ITF teniski turnir na terenima HTK Mladost, te jedan od kvalifikacijskih turnira za Olimpijske igre u judu. Zagreb European Open na rasporedu je u subotu i nedjelju u Domu sportova. Sredinom svibnja na rasporedu je i muški Challanger, na kojem će nastupiti i hrvatski tenisači. U Zagrebu se trebao održati i završni turnir Lige prvaka u futsalu, no kako je Arena Zagreb silom prilika pretvorena u bolnicu, ta mogućnost je otpala, pa je turnir dodijeljen Zadru. Vratimo se veslanju. Najveće zvijezde na Jarunu definitivno su braća Sinković, kojima će ovo biti dobra provjera uoči Tokija. Braća u svojim vitrinama već imaju dvije olimpijske medalje, a ovog ljeta žele osvojiti i treću i to u trećoj različitoj disciplini, što bi zaista bio rijedak fenomen. Hrvatska će imati ukupno 20 predstavnika. Braća Sinković nastupit će u dvojcu bez kormilara, baš kao i Karlo Borković i Ivan Vuković, dok će u istoj disciplini kod žena nastupiti sestre Jurković. U dvojcu na pariće imat ćemo ukupno dvije posade, Gordan Milovac i Fran Šuk, te Patrik Papac i Mihael Girotto. Svoju predstavnicu imamo i u ženskom samcu, a riječ je o Bruni Milinović. U istoj konkurenciji kod muškaraca nastupit će preostala dva člana srebrnog četverca na pariće iz Londona, Damir Martin i David Šain, a pridružit će im se i Boris Cesarec. Svoje predstavnike imat ćemo i netom spomenutom četvercu na pariće, a radi se o Ivanu Pitonu, Marku Ukropini te Antonu i Patriku Lončariću.

Pred nama su dva dana uživanja u vrhunskom veslanju, a prijenos svih utrka moći će se pratiti na HRT 2.

Ova sezona nesumnjivo je jedna od najčudnijih u povijesti ne samo futsala, već i sporta općenito. Pandemija Covida-19 još uvijek je aktivna, život se još uvijek vratio u normalu. Osim naše svakodnevnice, ovim virusom pogođeni su i mnogobrojni aspekti društva, gospodarstva, kulture i naravno, sporta. Premda se većina sportskih događaja i dalje nesmetano odvija, još uvijek se organiziraju bez prisutnosti gledatelja. No, i u takvoj situaciji, svjedočimo možda i najneizvjesnijoj sezoni u povijesti hrvatskog futsala. Prije dva tjedna završio je regularni dio 1.HMNL, kojeg je branitelj naslova Olmissum završio na prvom mjestu, s 12 bodova više, od prvih pratitelja, Novog Vremena.

Iako pogled na tablicu sugerira da je Olmissum zauzeo „jedinicu“ bez puno muke, to nije tako. Naime, Olmissum je tijekom dosadašnjeg dijela sezone doživio neke neočekivane poraze, poput onih na Baldekinu i Gospinom polju. Velikih problema imali su i sa splitskim „studentima“, koji su im otrgnuli bod na Ribnjaku, a u susretu na Gripama bili su jako blizu još jednog remija. Omiški „gusari“ namučili su se i u Tinovom gradu, te su došli do minimalne pobjede tek u posljednjim sekundama utakmice. No, ukupan je dojam da je Olmissum na koncu zasluženo osvojio prvo mjesto uoči najvažnijeg dijela sezone, play-offa. Iza njihovih leđa vodila se velika bitka za drugu poziciju. Do samog kraja nije se znalo hoće li to biti Novo Vrijeme, Crnica ili pak Futsal Dinamo. U ludom finišu regularnog dijela prvenstva drugo mjesto pripalo je makarskom Novom Vremenu, treće Crnici i četvrto Futsal Dinamu. Novo Vrijeme u sezonu je ušlo s titulom viceprvaka i željom da osvoji duplu krunu, no to im nije pošlo za nogom. Na Final fouru kupa na Gripama ždrijeb je već u polufinalu spojio Novo Vrijeme i Olmissum. Premda su vodili 3-1, Olmissum je uspio izjednačiti, a kasnije i slaviti nakon šesteraca. Dan kasnije Omišani su u finalu nakon nove lutrije kaznenih udaraca bili bolji od Vrgorčana. Novom Vremenu je tako preostala jedino borba za naslov prvaka, u kojoj za razliku od prošle sezone, ovaj put nije favorit. Jedna od ekipa koja u play-offu svima može pomrsiti račune je i Crnica. Šibenčani su već tri godine na okupu, te vjeruju da je došlo vrijeme da višegodišnji kvalitetan rad dođe na naplatu. U svojim redovima imaju nekolicinu odličnih malonogometaša poput Saše Subotića, Nikole Matijevića, Miloša Stojkovića i Franka Bilića, koji u svakom susretu mogu biti prevaga. Futsal Dinamo također spada u krug onih koji mogu otići do kraja. Riječ je o momčadi koja je spoj mladosti i iskustva, što se često zna pokazati kao dobitna kombinacija. Njihovi ponajbolji igrači su hrvatski reprezentativci Davor, Kanjuh, Kristijan Grbeša i Krsitian Čekol, a tu su i mlade nade Mateo Mužar i Jakov Mudronja. Tvrd orah svima vrlo lako bi mogli biti i splitski „studenti“, kojima će ovo biti drugi nastup u play-offu. Na vratima AFCU-a nalazi se bivša ikona hrvatske reprezentacije, Ivo Jukić. Što se igrača tiče, vrijedi istaknuti Ivana Gotovca, Filipa Kosora, Jakova Hrstića i Božu Sučića. Posljednja dvojica prošli tjedan su debitirali za hrvatsku reprezentaciju, što je najbolja potvrda njihove kvalitete. Uz to, Sučić je bio član i U-19 reprezentacije koja je prije dvije godine osvojila europsko srebro u Latviji. Ovogodišnji play-off izborili su malonogometaši Alumnusa, koji su prije sedam godina senzacionalno osvojili svoj prvi i jedini naslov prvaka. Najjači adut zagrebačkih „studenata“ definitivno je Dario Markić, koji je zajedno s Osredkarom podijelio titulu najboljeg strijelca 1.HMNL za ovu sezonu. Vrgorac i Square ne treba posebno predstavljati, a obje ekipe imale su iznimno turbulentnu sezonu. Vrgorac se tek malo prije kraj spasio ispadanja, dok je pomlađeni Square odigrao sjajnu jesen, no na proljeće je znatno pao, te je na koncu jedva izborio doigravanje. Zanimljivo, obje momčadi imaju reprezentativne vratare, kod Vrgorca je to Marko Vuković, a kod Squarea Zoran Primić. Iako su oba kluba u padu forme, za očekivati je da će dati sve od sebe da u samoj završnici sezone poremete račune favoritima. Play-off starta danas, a parovi četvrtfinala su: Olmissum - Square, Novo Vrijeme – Vrgorac, Crnica – Alumnus i Futsal Dinamo – AFCU. Četvrtfinale se igra na dvije pobjede.

Olmissum – Square – domaćini su izraziti favoriti, no pred njima su dvije vrlo teške utakmice. U dva ovosezonska međusobna omjera svatko je ostvario po jednu pobjedu, a obje utakmice bile su napete do posljednje sekunde. Mogli su Dubrovčani vrlo lako osvojiti i svih šest bodova, no Olmissum je velikim preokretom na Ribnjaku ipak uspio slaviti. Ponovno je za očekivati jednu tvrd i neizvjestan dvoboj, koji bi čak mogao biti odlučen u produžecima ili šestercima.

Novo Vrijeme – Vrgorac – „svebiokovski“ derbi uvijek je nudio odličan futsal, a nemamo razloga ne vjerovati u sličan scenarij i sutra. Premda je Novo Vrijeme prvi dio 1.HMNL završilo na drugoj poziciji, izgubio je oba ogleda s Vrgorcem (1-4 u Makarskoj i 4-0) u Vrgorcu. Upravo je zato teško bilo što prognozirati u ovim dvobojima. Makarani jesu favoriti, ali bili su i obje ovosezonske utakmice, pa to nisu potvrdili na parketu. Žele li do polufinala, morat će biti u vrhunskom izdanju u nadolazećim susretima. Vrgorac je puno komotnijoj situaciji. Ono najvažnije su već napravili – osigurali ostanak. Sve više od toga, za njih bi bio veliki uspjeh.

Crnica – Alumnus – uloga blagog favorita pripada Crnici. No, tako je samo na papiru, a na terenu je, naročito u doigravanju, uvijek sve otvoreno. Obje momčadi su iznimno kvalitetne i željne velikog rezultata. Ove sezone u međusobnim susretima svatko je ostvario po jednu pobjedu, pa je zaista teško prognozirati konačan ishod ovog četvrtfinala. Iako Šibenčani imaju prednost domaćeg terena, tribine su prazne, pa ta činjenica ne igra apsolutno nikakvu ulogu.

Futsal Dinamo – AFCU – Zagrepčani su već godinama sudionici same završnice prvenstva, no nikako ne uspijevaju napraviti iskorak. Splićanima je pak ovo tek drugom pojavljivanje u play-offu, a za razliku od prošlog puta, kada su ispali već na prvoj prepreci, ove godine žele otići korak dalje. Dinamo je slavio u oba ovosezonska susreta, a pozitivan niz žele nastaviti i sutra. Studenti pak žele prekinuti negativan niz u utakmicama s Futsal Dinamom, te će učiniti sve da to i ostvare.

Nogometaši Dinama večeras gostuju kod Villareala u sklopu uzvrata četvrtfinala EL. Prva utakmica igrala se prije tjedan dana u Zagrebu, a Dinamo je minimalno poražen (0-1). Iako je u prvom poluvremenu igrao odlično, te propustio i neke izgledne prilike, jedna neopreznost u konačnici ih je skupo koštala. Naime, Kevin Teophile Catherine igrao je rukom u vlastitom kaznenom prostoru, pa je sudac pokazao na bijelu točku. Precizan izvođač bio je sjajni golgeter Gerard Moreno.

Taj je gol potpuno "presjekao" Dinamo, koji je u drugom dijelu djelovao jalovo i indisponirano. Zagrebačka momčad izgledala je kao da nema snage. U duelima su djelovali mlako, a nije bilo ni one prepoznatljive agresivnosti ni pritiska na zadnju liniju gostiju. Villareal je tako lagano kontrolirao ostatak susreta, te su stvorili još nekoliko opasnih situacija pred Dinamovim vratima. Obrana Modrih prelako je pucala, pa su Španjolci dolazili pred kazneni prostor Zagrepčana bez ikakvih problema. Pokušao je Krznar probuditi svoju momčad uvođenjem Petkovića i Kastratija, no ni oni nisu donijeli svježinu ni elan u Dinamovu igru. Petković se trudio i igrao koliko je mogao, međutim vidjelo se da još uvijek nije 100% fizički spreman. Bruno je zbog ozljede bio upitan za ovaj dvoboj, no s obzirom na negativan rezultat odlučio je stisnuti zube i pokušati pomoći svojoj ekipi. Uz njega, ozlijeđen je i Mario Gavranović, koji uopće nije nastupio, a neće zaigrati ni večeras. Kako su mu oba centralna napadača bila u problemima, u prvih 11 uskočio je Antiewmen, koji je solidno odradio svoju dionicu. Do kraja utakmice rezultat je ostao nepromijenjen. Dinamo može žaliti za šansama iz prvog dijela, ali isto tako može biti i sretan da Villareal u drugom poluvremenu nije postigao još poneki pogodak i riješio sve dileme oko konačnog pobjednika već u prvoj utakmici.

Večeras je jedna sasvim nova utakmica, u kojoj će Dinamo morati biti u vrhunskom izdanju želi li ponovno ispisati povijest i proći u polufinale. No, i uoči uzvrata, Zagrepčani imaju dosta problema s ozljedama stožernih igrača. Uz Gavranovića i Petkovića, listi ozlijeđenih priključio se i Dinamov kapetan Arijan Ademi. Ipak, prema posljednjim informacijama izgleda da će biti spreman za uzvrat sa „žutom podmornicom“. Premda još uvijek ne znamo u kakvom će sastavu Dinamo istrčati na El Madrigalu, možemo ga barem djelomično naslutiti. Na golu će biti Dominik Livaković, to je sigurno. Stoperski par bi trebali sačinjavati Teophile i Lauritsen, a na desnom beku će vjerojatno biti Ristovski. Pitanje lijevog beka ostaje otvoreno, a tu poziciju mogu pokriti i Leovac i Čabraja, ali i Franjić. U sredini možemo očekivati Ademija i Jakića i Majera, to je gotovo sigurna oklada. Ukoliko se Damir Krznar odluči igrati sa četiri igrača u sredini, u momčadi bi mogli upasti Franjić ili Tolić (no za očekivati je da to bude Franjić). U vrhu napada prednost bi još jednom trebao dobiti Antiewmen, dok će na lijevom krilu startati Mislav Oršić. Desno krilo nudi dvije opcije, Ivanušeca ili Kastratija. Ivanušec je kompletniji igrač od Kastartija, a ujedno je i jedan od najboljih igrača Dinama, pa je za očekivati da će on dobiti prednost. Osobno mislim da je najbolja opcija postaviti Oršića i Ivanušeca krila, a Kastratija u sam vrh napada, na poziciju „lažne devetke“. O Oršiću i Ivanušecu ne treba trošiti riječi, a Kastrati je jedan od najbržih igrača 1.HNL i to treba maksimalno iskoristiti.

Villareal je favorit u večerašnjem ogledu, no to ništa ne znači. Iako Španjolci imaju minimalnu rezultatsku prednost iz prvog dvoboja, u uzvratu neće moći kalkulirati, već će morati odigrati maksimalno ozbiljno. Dinamo pak, unatoč rezultatskom zaostatku ne smije srljati, već mora djelovati organizirano i disciplinirano, te čekati svoju priliku iz kontranapada. Jasno je da će u određenom trenutku morati preuzeti maksimalan rizik i jurnuti u napad, ali nikako ne smiju konstantno juriti prema golu domaćina, jer to može prouzročiti kontraefekt. Dinamo večeras igra najvažniju utakmicu u svojoj novijoj povijesti, ima priliku ući u polufinale EL. Prilika je tu, a hoće li je Modri iskoristiti, saznat ćemo kasnije večeras.

Ovaj vikend počelo je doigravanje za prvaka Hrvatske u konkurenciji odbojkaša. Play-off su izborili: Mursa (kao prva nakon regularnog dijela), HAOK Mladost (kao druga), Mladost Ribola Kaštela (kao treća) i Split (kao četvrti). Sukladno tome, u polufinalu doigravanja sastaju se Mursa i Split, te dvije Mladosti, zagrebačka i kaštelanska. Prvi dvoboji odigrani su jučer, a već na samom startu dogodilo se veliko iznenađenje.

U prvoj utakmici Mursa je u Osijeku dočekala Split, te su u tom susretu bili izraziti favoriti. No, gosti su odigrali odlično te došli do važne pobjede! Mursa, koja cijelu sezonu nije ispustila prvo mjesto na ljestvici, a nedavno je i podigla trofej pobjednika kupa, tako je kiksala u jednoj od najvažnijih utakmica sezone. U prvom setu gledali smo veliku borbu, a u konačnici ga je s tijesnih 27-25 dobila Mursa. To kao da je probudilo Splićane, koji su u nastavku odigrali fenomenalno, te došli do zaslužene pobjede. Ova utakmica je najbolji dokaz nepredvidljivosti sporta. Možeš ti igrati savršeno cijelu sezonu, ali ako u najvažnijem trenutku nisi u svom najboljem izdanju, sav uloženi trud vrlo lako može pasti u vodu. Upravo to se dogodilo Osječanima i sada im opasno visi plasman u finale, koji se prije početka play-offa činio kao sigurna oklada. Split je pak već ostvario sve zacrtane ciljeve, a slobodno mogu reći da ih je ovom pobjedom i premašio. Sada naravno, „apetiti rastu“, te se u splitskoj svlačionici sve glasnije razmišlja i o finalu, koje se uoči sezone činilo kao „nemoguća misija“. No, iako su gostujućom pobjedom odškrinuli vrata finala, još uvijek ih nisu širom otvorili. Da bi se to dogodilo, Splićani će večeras morati odigrati još jednu vrhunsku utakmicu, ovaj put na domaćem terenu. U drugom polufinalu zagrebačka Mladost svladala je kaštelansku s 3-1 u setovima.

Odbojkaški Split se napokon budi, to je sada više nego jasno. Nakon dugo vremena Splićani su ponovno konkurentni za najveće stvari i to je ono što definitivno veseli. Znakove buđenja pokazivali su još prošle sezone, no ono ipak nije bilo toliko rezultatski izraženo kao u aktualnoj sezoni, kada se dogodio pravi preporod odbojkaša Splita. Sada slijedi konačan rasplet, no kako god završilo, Splićani mogu biti sretni sa svim što su napravili ove sezone.

Obje uzvratne utakmice igraju se večeras.

Hrvatska U-21 reperezentacija plasirala se u četvrtfinale europskog prvenstva u Sloveniji i Mađarskoj! Izabranike Igora Bišćana ždrijeb nije nimalo mazio, te su upali u jako tešku i zahtjevnu skupinu. Protivnici su nam bili Portugal, Švicarska i Engleska, a kao favoriti za plasman u nockaut fazu slovili su Engleska i Portugal. S obzirom da je Hrvatskoj ovo bio četvrti nastup na juniorskom Euru, a u prethodna tri nismo uspjeli ostvariti nijednu pobjedu, ovaj turnir dočekali smo sa strahom i nadom. Svjesni smo da je ovo od najtalentiranijih generacija u povijesti hrvatskog nogometa, no istovremeno smo se bojali da naši momci ponovno ne pokleknu pod velikim očekivanjima, kako navijača, tako i domaće javnosti. No, „Bišćan boysi“ pokazali su da su s razlogom smatrani „zlatnom generacijom“, kao i to da se mogu nositi s pritiskom i da su spremni za velike stvari. Hrvatska je u tri utakmice upisala jednu pobjedu i dva poraza, no i ta jedna bila joj je dovoljna za plasman u povijesno četvrtfinale.

Nastup na EP-u Hrvatska je otvorila porazom od Portugala (0-1). Mini Vatreni u tom su se dvoboju postavili iznimno povučeno, što nas je u konačnici skupo koštalo. Dojam je da su naši previše respektirali svoje suparnike, te su se orijentirali isključivo na polukontre. Najbolju priliku za Hrvatsku propustio je Lovro Majer u prvoj trećini utakmice, kada je krasno potegnuo s ruba šesnaesterca, no portugalski golman je to nekako uspio obraniti. Portugal je dominirao cijelu utakmicu, igrao je lepršavo i atraktivno, a to je na kraju i okrunio golom za pobjedu. Hrvatska je tijekom cijele utakmice djelovala mlako, a dio krivice za takav plašljiv nastup definitivno je Bišćanov. Naime, napravio je dvije uistinu neshvatljive pogreške. Lovro Majer klasičan je desetka, a Bišćan ga je postavio na desno krilo, gdje se ovaj nije snašao. Majer je jedan od najboljih igrača ove generacije, ali njegovo je mjesto u samom srcu veznog reda, jedino tu može pružiti svoju najbolju igru. Na krilnoj poziciji nikako nije uspijevao doći do izražaja, a zbog toga je uvelike patila igra Hrvatske, koja nema igrača koji ga može adekvatno zamijeniti u sredini terena. Nikola Moro je odličan nogometaš, ali je zadnji vezni, njegova je primarna zadaća razbijanje protivničkih napada. Premda je vrlo dobar i u igri prema naprijed, njegova je uloga potpuno drukčija od Majerove. Jedna greška povukla je drugu, pa je tako na klupi ostao Dario Špikić, koji je uz Ivanušeca, naš najbolji krilni napadač. Te pogreške pokazale su se preskupe, te je Hrvatska ostala bez bodova na startu Eura.

Tri dana kasnije, čekala nas je utakmica protiv Švicarske. U tom dvoboju Hrvatska je morala pobijediti kako bi zadržala realne šanse za plasman u drugi krug natjecanja. Švicarska je u prvom kolu iznenađujuće pobijedila Englesku, pa je ovaj susret dočekala znatno rasterećenije od Hrvatske. Kada su, sat i pol prije početka utakmice objavljeni sastavi, u Hrvatskoj je zavladala nevjerica. Naime, u prvih 11 na mjestu golmana stajalo je ime Dominika Kotarskog, koji je do tada bio rezerva Adrianu Šemperu. Dapače, nije odigrao ni jednu jedinu utakmicu čak ni u kvalifikacijama! Što je razlog uvrštavanju Kotarskog umjesto Šempera ne znamo, no najvažnije je da je on ukazanu priliku odlično koristio. Pokazao je da je veliki vratarski potencijal, a protiv Švicarske je obranio i nekoliko zahtjevnih udaraca. No, ima i jednu veliku manu. Naime, ima velikih problema u ispucavanju lopti, zbog čega vrlo lako može nepotrebno zakuhati situaciju pred našim golom. To se na ovom prvenstvu dogodilo u nekoliko navrata, a želi li jednog dana biti top klasa, to će čim prije morati popraviti. Što se same utakmice tiče, Hrvatska je odigrala odlično, te na koncu zasluženo slavila s 3-2. Strijelci za Hrvatsku bili su Ivanušec, Moro i Vizinger. Naši nogometaši imali su utakmicu pod kontrolom sve do 80. minute, kada Švicarska iz jedanaesterca smanjuje na 3-1. To im je dalo krila za posljednjih deset-ak minuta, dok su naše redove uvukla neshvatljiva panika. Naglo smo se povukli u svoj kazneni prostor i čekali posljednji sučev zvižduk. To se pokazalo kao loša opcija, te Švicarci ubrzo smanjuju na 3-2. Teško je riječima opisati razmjere panike koja je tada zavladala u našoj igri, a koja je eskalirala kada je četvrti sudac pokazao 6 minuta nadoknade. Započelo je nekontrolirano izbijanje lopte na švicarsku polovicu kad god se za to ukazala prilika, bez ikakve ambicije da se pokuša povući brza kontra i zabiti gol koji bi riješio sve dileme oko pobjednika. Kada je sudac napokon označio kraj utakmice, naši igrači poletjeli su jedan drugome u zagrljaj. Tom pobjedom Hrvatska je ostala u igri za prolazak skupine. Odlučujući dvoboj protiv Engleske odigrao se tri dana kasnije.

Uoči tog susreta i Hrvatska i Engleska bile su u igri za plasman u četvrtfinale. Nas su dalje vodile tri solucije. Prva je bila ta da pobijedimo Englesku, a Švicarska ne pobijedi Portugal s 3-2 , 4-3 ili više od toga. Druga opcija bila je neriješen ishod s Engleskom, no u tom slučaju Švicarska nije smjela pobijediti Portugal. Treća solucija bila je minimalan poraz od Engleske, uz uvjet da Portugalci svladaju Švicarce. Englezi su mogli dalje jedino uz pobjedu protiv nas s više od jedan razlike, uz pobjedu Portugala protiv Švicarske. Početak utakmice nije bio obećavajući. Dapače, Englezi su u 12. minuti iz jedanaesterca dobili priliku povesti. Kazneni udarac u najmanju je ruku bio dvojben, no kako nema VAR-a nije nam preostalo ništa drugo nego pouzdati se u procjenu glavnog suca. Englezi su realizirali jedanaesterac i već u ranoj fazi utakmice došli do prednosti. Hrvatska je djelovala uplašeno i povučeno, no svaki naš izlazak na protivničku polovicu bio je prilično opasan. Do kraja prvog poluvremena propustili smo čak tri prilike za izjednačenje (dvije Ivanušec i jednu Špikić), pa smo na odmor otišli s minimalnim zaostatkom. Nastavak nije ponudio velike promjene, sve do 83. minute, kada je Engleska zabila i drugi pogodak. Tek tada je Hrvatska beskompromisno jurnula u napad, što joj se vrlo brzo isplatilo. Igrala se 92. minuta, kada je Lovro Majer odlično uposlio Domagoja Bradarića, koji prvo fintom vara englesku obranu, a potom s 20-ak metara neobranjivo pogađa u gornje desne rašlje. Do kraja utakmice rezultat je ostao nepromijenjen i u Kopru je započelo veliko hrvatsko slavlje. Hrvatska se po prvi put u svojoj povijesti plasirala u drugi krug U-21 Eura, što je za malu zemlju poput nas ogroman uspjeh.

Druga faza EP-a igra se od 31.05. do 07.06., što je ujedno i prvi put u povijesti da se igra u dva dijela. Također, ovo je bilo prvo EP U-21 na kojem je nastupilo 16 reprezentacija, umjesto dosadašnjih 8. Hrvatska će u četvrtfinalu igrati protiv Španjolske, koja je favorit u tom dvoboju. No, ukoliko budemo u svom najboljem izdanju, itekako se možemo nositi s njima. Također, vjerujem da će nam se do tada vratiti Sosa i Gvardiol, s kojima je Hrvatska barem 20% jača.