subota, 02.12.2023.

Krv Simon de Beauvoir

Simone de Beauvoir je bila francuska spisateljica i filozofkinja čiji bi život u slobodnoj Hrvatskoj bio nezamisliv. Iako ikona europskog feminističkog pokreta kod nas je uglavnom poznata kao dugogodišnja družica francuskog filozofa Jean Paula Sartrea, kako se veli, u vezi su bili 51.godinu, vezi često fizički prekidanoj zbog uglavnom njenih drugih partnera, zajedništvo u društvenom angažmanu nikad nije dovođeno u pitanje. Budući da namjeravam nešto pisati kao svojevrsnu kritiku njenih knjiga “Starost” i “Ceremonija oproštaja- razgovori sa Sartreom”, a ostali dio opusa i života mi je bio intelektualno poticajan u diskusijama s njenim berlinskim nasljednicama, ovdje ću napisati par crtica o ovom drugom. U drugom svjetskom ratu su naravno ona i Sartre pisanjem podržavali pokret otpora, možda bi otišli i u ilegalu da francuski komunisti nisu bili izuzetno nepovjerljivi prema njima, kao uostalom i Albertu Camusu, koji se jako rano s pravom distancirao od istih. Simone je tad napisala izuzetno zanimljivu, nažalost manje poznatu knjigu “Krv drugih”. Tu se pokazala njena beskompromisnost i netaktičnost po kojoj je i kasnije bila poznata i tu u detaljima neke razlike u promišljanju svijeta i slobode između nje i Sartrea, koje su ipak mogle samo obogaćivati njihov odnos. Jedna od glavnih teza njene junakinje, što je onda sablaznilo javnost, je da su i žrtve na strani pokreta otpora bile besmislene. Iako ljevičari i ona i Sartre su pozdravili osnivanje države Izrael 1948. godine, te osudili kasniju agresiju Varšavskog pakta na Mađarsku. U međuvremenu je Simone preko prijatelja dobila američku vizu, tamo je osim držanja predavanja bila u četverogodišnjoj vezi s jednim intelektualcem tamo, no nije mijenjala stav o braku i djeci, oboje je odbijala. Sa Sartreom je gostovala i na Kubi, njega je financirao časopis koji je naručio reportažu o toj socijalističkoj zemlji, postoje fotografije njihovog druženja s Cheom, a Castro ih je vodio po otoku. U međuvremenu je živjela i u šestogodišnjoj vezi s jednim beznačajnim filmskim redateljem, on se u jednom intervjuu pohvalio da je ona jedino s njim dijelila stan u pravom smislu riječi, inače o njegovom značaju najbolje govori da se u nekim biografijama ni ne spominje. Imala je koliko je poznato i nekoliko istospolnih veza. Zadnje tri godine njegovog života je njegovala teško bolesnog Sartrea, o tim zadnjim razgovorima s njim je objavila i knjigu, nakon njegove smrti je adoptirala jednu profesoricu filozofije ne bi li bila sigurna da će se netko odgovoran nastaviti brinuti o ostavštini njih dvoje. Nisam spomenuo “Drugi spol” njeno najpoznatije djelo, kao ni peticiju od koje se distancirala baš sva institucionalna ljevica, koja ima dvije predpriče, jednu antinacističku i jednu iz privatnog života no to bi već bila tema za poseban post.


15:09 | Komentari (15) | Print | ^ |

  • Kod nas sve moralne vertikale, istina povremeno se žrtvuje neka crna ovca ili janje ;) (NF 02.12.2023. 15:11)
  • Odlično, iznio si neke stvari baš onako jednostavno i čitljivo za mene koja nisam upoznata sa njihovim djelima. Nešto sam čitala o njima, ali ne i njihova djela. (shadow-of-soul 02.12.2023. 15:30)
  • Za Simone de Bovoar uvijek se s razlogom govorilo "životna pratilja " Sartra što je ustvari i bila unatoč promiskuitetnim izletima koji su ( sa zadnjim muškarcem, režiserom ) trajali poprilično dugo-6 godina čak !
    Vjerojatno je rođena s feminizmom u pupku vezanim jer od njega nikad nije odustajala čak ni u privatnom životu sklona i muškarcima i ženama podjednako.
    Idejno je "njegovala" ženski rod dajući pravo ženama da NE budu sluškinje svojih muškaraca ako ne žele, nego da rade bilo što , što vole. Oslobađala ih je okova nametnutih poviješću od vremena Antičkih mislilaca , preko autora francuskog realizma, do kraja svog životnog vijeka.

    Godine 1966, abortus je u Evropi još uvijek bio nezakonit i bilo je jako teško doći do kontracepcije. Mnogi su bili uplašeni da će legalizacija „oduzeti muškarcima ‘ponosnu svijest o njihovoj muževnosti’ i načiniti žene ‘pukim objektima sterilne senzualnosti’

    Godinu dana kasnije, 1967 Parlament je legalizirao kontracepciju u strogo kontroliranim uvjetima.
    Simone nikad nije bila trudna ni udata , vjerojatno je sebe jako distancirala unatoč svojoj čvrstoj vezi sa Sartrom i povremenim, javnim izletima s drugima.

    Ali, ipak je provela 51 godinu sa svojim partnerom pogotovo zadnje 2-3 godine njegove bolesti do smrti , njegujući ga kako je najbolje znala.

    Ručak nikad nije skuhala ! (Donabellina 02.12.2023. 16:03)
  • Simone de Bovoar, pročitala sam nekoliko njenih knjiga, njena misao, žena se ne rađa, ženom se postaje je potaknula titraje u misaonom režnju...a, ova samospoznaja nije garancija sreće, ali na strani je sreće i može nam priskrbiti hrabrost da se borimo za nju.je izazvala revoluciju u mojoj glavi... napisala sam nekoliko osvrta o njoj i Sartreu... izazov je bila knjiga... ceremonija jednog oproštaja...
    hvala ti na prisjećanju na nju... (Dinaja 02.12.2023. 16:57)
  • Nije mi poznato, Pozdrav Tebi!!! (modrina neba 02.12.2023. 17:07)
  • Živela je svoj život kako je htela, svidelo se to kome ili ne.
    Za ono doba menjanje partnera i skakanje iz veze u vezu, bilo je nezamisljivo.
    Danas uobičajena pojava.
    To govori koliko je važno za nas da se rodimo u doba koje je po našoj meri :)) (mecabg 02.12.2023. 18:07)
  • ..nikad kasno za novoučenje:-) (morska iz dubina 02.12.2023. 21:21)
  • Ispred svog vremena, što će reći, napredno... ;) (Pozitivka 02.12.2023. 23:17)
  • Nisam znao te podatke. Zanimljivo. (viatrix 02.12.2023. 23:56)
  • Nisam je nikad čitala. :) (Galaksija 03.12.2023. 02:01)
  • Pročitao sam nedavno sjajnu knjigu "Plamen slobode" Wolframa Eilenbergera, jedna od četiri filozofkinje koje se u njoj obrađuje jest i gospa Simone. sjajna knjiga, pa toplo preporučujem, ako nisi stigao; daje nevjerojatno kvalitetan presjek napredne misli dvadesetog stoljeća kroz likove četiri autorice (Weil, Rand, Aarendt, de Beauvoire). Mislim da ću barem dvije od njih četiri otčitati što se kaže, do daske sljedećih godina :)). (j. 03.12.2023. 09:05)
  • A čuj, takva je, kakva je bila!? Uzmi ili ostavi, al ne osuđuj! (sewen 03.12.2023. 12:34)
  • Nije ona primarno kritizirala druge, ona je pravdala sebe. Čisto ljudski, slabo i sebično. S druge strane, vjerujem da je iskrena kritika nužna. Uz klimavo podržavanje lošeg, prosječnog, ... bezvrijednog, nema puta prema boljem. Jasno, ego obožava uljuljkavanje u idili lijepe slike o vlastitom liku i djelu, ali ... (Blumi 03.12.2023. 15:52)
  • @Blumi: nisam ni mislio da bi post mogao biti u skladu s tvojim svjetonazorom, javljam se samo, ne iz želje za razmjenom argumenata, nego ne želim da post stoji na 13 komentara, a očito nema više kandidata... (NF 03.12.2023. 18:12)
  • Ovo više ne djeluje zdravo, tj. nekako naše zadnje prepiske ne doživljavam produktivnima. Da sam te pažljivije pratio, i bolje analizirao što kažeš. vjerojatno ne bih upao u zamku vlastite neučinkovitosti. Čitao pažljivo ili ne, na kraju se sve svodi na taštinu, htjeli si mi to priznati ili ne. Drago mi je da još uvijek imamo volje za ovako neozbiljan pristup. Ono što je meni bitno u zadnje vrijeme je mir, a ovako ga neću postići, pa onda u redu, ovo ću si uzeti kao opravdanje za daljnju površnost, ne samo u čitanju, nego i u komentiranju, ako me ne otpiliš kao i svi drugi s koliko sam bio nešto iskreniji. Sve ovo i nije toliko slučajna kako mi se inicijalno činilo da je. Duboko vjerujem da moj svjetonazor nije nešto osobito lošiji od tvoga, samo sam možda pogriješio što se prema tome nisam sukladno odnosio. Neću ti se nadalje ispričavati, jer vjerujem da ozbiljnog razloga nema. Mir s tobom. (Blumi 06.12.2023. 15:42)
  • << Arhiva >>

    11. 08.
    DNEVNIK.hr10Nakon prijave pratite svoje najdraĹľe blogere i kreirajte vlastite liste blogera!Naslovnica