06
srijeda
prosinac
2017
Hrvatsko bošnjačka sloga, srpske agresije, međunarodni sud za ratne zločine
BiH je doživjela: napad na Republiku Hrvatsku s vlastitog teritorija (JNA, Srbi). napad na nesrbe u Hrvatskoj s vlastitog teritorija, napad na Hrvate u BiH (JNA, Srbi), napad na muslimane u BiH (JNA, Srbi).
JNA i Srbi, jer je JNA bila srbizirana, držali su monopol na oružje i diplomatske aktivnosti (diplomacija je bila srbizirana).
Odnos JNA-srpskih snaga i ostalih je bio nesrazmjeran (u korist JNA-Srba).
Jedini način obrane protiv srpske agresije je bio povećanje oružja u BiH. To je izvedeno hrvatsko-bošnjačkim sukobom i prisustvom vojske Republike Hrvatske na teritoriju BiH.
Međusobni sukob hrvatskih i bošnjačkih snaga, iako je izglasana rezolucija UN o zabrani izvoza oružja u zemlje bivše Jugoslavije (uvezana diplomacija kojoj je pogodovala srbizirana jugoslavenska diplomacija),pridonio je naoružavanju nesrpskih snaga, a ulazak vojske Republike Hrvatske u modernoj strategiji obrane prevagnuo slomu srpske agresije.
Ako su ostvareni ciljevi uspostave vojne ravnoteže, deblokada Bihaća i Sarajeva, zašto je dvojben hrvatsko-muslimanski sukob?
Osuda ICTY-a je samo pridonijela novim raspravama o položaju nesrba u Jugoslavijama, o stoljetnoj srpskoj agresiji, o stoljetnoj diplomatskoj podršci toj agresiji. Iznova nas je podsjetila na našu stoljetnu nespremnost odlučivati o vlastitoj sudbini gradnjom (a ne rastakanjem) vlastite države. Vojska, diplomacija, ...
Iznova dobivamo/koristimo prigodu (interes šire javnosti) ukazati na beznadnost koja je prisilila dvije slabije, napadnute strane na međusobni sukob kako bi se spasili brutalne i krvave srpske agresije.
Podjednako je ukazao na nesposobnost međunarodnog prava ovladati materijom (što je dugo bio razlog nepostojanja stalnog suda za ratne zločine), do prikrivati međunarodnu diplomatsku uvezanost koja proizvodi ratne agresije i ratne zločine.
Podsjetila nas na stoljetnu nemirnu granicu civilizacija i geostrateških sukoba za prevlast.
Centralni događaj je stoljetna srpska agresija. (Sud je morao otkloniti interes od uloge međunarodne diplomacije u srpskim agresijama.)
Oznake: Bih, agresija, srbizirana Jugoslavija, srbizirana JNA, srbizirana diplomacija, uvezana diplomacija, relnost ratišta BiH, ciljevi obrane, srpska stoljetna agresija, nesposobnost međunarodnog suda, prikrivanje zločina diplomacije
komentiraj (0) * ispiši * #
20
ponedjeljak
ožujak
2017
Hrvati u Haagu
Žalbeni postupak šestorke iz Herceg-Bosne ocrtava stupanj razvoja međunarodnog prava.
Agresiju na BiH, genocid u BiH, agresiju s teritorija BiH na RH (dokazivi ili ne) logistički je bila sposobna uraditi samo srbizirana JNA. JNA nesklona Hrvatima (u Hrvatskoj i BiH), Bošnjacima nije ostavljala mogućnost za zločinački pothvat dijela stanovništva koje je sustavno marginalizirano u strukturama JNA, SFRJota.
Višedesetljetna priprema za agresiju (i genocid) prisilili su stanovništvo na (zajamčeno) samoorganiziranje. Dosezi Zajednice Herceg-Bosne (bez diplomacije i međunarodnog priznanja (do kao prava na samoorganiziranje u uvjetima agresije s genocidnim namjerama)) ne prelaze red zatečenih u ratnom vihoru (s nemogućnošću planiranja zločinačkog pothvata (pripajanja Republici Hrvatskoj, progona nehrvata).
Međunarodna zajednica nije u mogućnosti prijeći prag logičkog i zdravo-razumskog zaključivanja. Premda je to nedostatno za potpuno razobličavanje srpske agresije. Na sudu su potrebni (barem je Sud sebi postavio tu zadaću) dokazi koji ne ostavljaju dvojbu o naravi rata u BiH.
Ako već zaključuju, bitno je svesti odnos prema šestoro optuženih (prvostepenom presudom optuženih na visoke kazne zatvora) na sudsku praksu ne osuđivanja u uvjetima koji nisu potkrijepljeni onim dokazima koje međunarodno pravo traži za kvalificiranje nekog rata agresijom ili obrambenim ratom.
U protivnom bi prekoračili vlastite mogućnosti (i zagazili u područje nepravde).
Međunarodni sud to sebi ne može dozvoliti (jer bi uspostavom presedana kao sudske prakse teško narušio ionako slabe međunarodno sudske temelje).
Dužnost je svakog pojedinca sudjelovati u obrani (suprotstavljanju agresiji), makar i ne postojala (paradoksalno) organizacija obrane koja jamči dosljednu primjenu međunarodnog ratnog prava.
Objasniti kako je netko neorganiziran vojno se braniti od agresije (sustavno je desetljećima srbizacijom JNA stvorena navedena neorganiziranost Hrvata i Bošnjaka), a istovremeno je organiziran za zločinački pothvat zadaća je međunarodnog suda, ali s obavezom ne ugrožavati krhke dosege međunarodnog prava.
Hrvatska za/kroz sva vremena
Oznake: Haag, žalbeni postupak, šestorka, međunarodno pravo, srbizirana JNA, agresija, genocid, zaključivanje, nepravda, međunarodno sudski dosezi
komentiraj (1) * ispiši * #
