Plenković mora otići

Blogov kolac II
Godina produžavanja dugovanja


Redoslijedom ću navesti smisao priopćenja vladinih dužnosnika (ministar financija, premijer vlade, potredsjednici vlade, ...).

Hrvatska smanjuje javni dug.
Hrvatska ne povećava javni dug, unatoč novim zaduženjima.
Hrvatska se gospodarski oporavlja.
Industrijska proizvodnja raste.
Hrvatska bilježi porast potrošnje na malo.
Hrvatska bilježi porast BDP-a.
Hrvatska ima suficit 95 milijuna kuna.


Smanjenje javnog duga je pozitivna pojava, iznos smanjenja je bio nekoliko stotina milijuna kuna.
Nakon toga se RH iznova zadužuje, ali bez povećanja javnog duga, jer novim zaduženjima po povoljnijoj kamati (2,5%) otplaćuje nepovoljnije kredite (kamata 4,5%).
Makroekonomski parametri koje su dužnosnici predočavali upućuju na oporavak gospodarstva (i proračuna).
Zadnje priopćenje o državnom suficitu u iznosu 95 milijuna kuna je trebalo poslužiti potvrdi svih navoda.


Ne ulazeći u točnost brojčanih podataka (pretpostavimo kako su svi točni), nemoguće je izostaviti tvrdnju o dodatnom porastu javnog duga u iznosu od najmanje 7,5 milijardi kuna (oko 1 milijarda €).

Hrvatska je 2016.g. imala zaduženje u iznosu od oko 300 milijardi kuna. Na taj iznos bi po godišnjoj kamatnoj stopi od 2,5% za kamatu bila dužna 7,5 milijardi kuna. U državnom proračunu je bila predviđena stavka o povratu prispjelih dugovanja (na ime kamate i povrata glavnice). Hrvatska je dodatnim zaduženjem podmirila prispjele obaveze, ali je podmirivanje izvršila produžavanje zaduživanja za jednu kalendarsku godinu. Koje pribrojavanjem godišnje kamate povećava iznosi za navedenih 7,5 milijardi kuna (što drugi dijagram zaduženja čini netočnim).

dijagram otplate kredita I

Hrvatska će 2018.g. ponovo podmirivati rate kredita i povrata dijela glavnice u istom iznosu od oko 300 milijardi kuna. Jednu godinu nisu uradilli ništa, osim produžili kredit za godinu dana i time zadužili Hrvatsku za 7,5 milijardi kuna.
Prebacili su oko 1 milijardu € dodatnog zaduženja na vlade koje će doći.
Kako su onda ostvarili suficit proračuna (osim ako njihov račun ne smatramo kalkulantskim)?
Bi li dodatno zaduženje u iznosu od 1 milijarde € smatrali suficitom državnog proračuna (što je tehnički ispravna tvrdnja) za tekuću godinu?

dijagram otplate kredita II


Ova Vlada mora dati ostavku ili je moramo opozvati bilo kojim legalnim sredstvom.
Plenković mora otići ...


Iznosi dugovanja i kamate su okvirni, grafikoni dugovanja ne odgovaraju stvarnim, jer metodološki nisu ispravni ali slikovito prikazuju problem produžavanja dugovanja za jednu (propuštenu) godinu smanjivanja dugovanja.

Oznake: Plenković, blogov jolkac, vladina priopćenja, javni dug, nova zaduženja, gospodarski oporavak, rast industrijske proizvodnje, porast potrošnje na malo, porast BDP-a, suficit državnog proračuna, produženje kredita, godišnja kamatna stopa, prevaljivanje duga na naredne vlade

Odlučni Plenković (vraća javni dug)

Plenković (poduprt gregurićem, valentićem) odlučan je birati ministre ...
Ja sam siguran kako takvi neće odlučivati ništa. Kako?

Upravljati državnim proračunom (bez kune doprinosa tom proračunu) zaista proizvodi poremećene grupacije koje se sustavno roje oko (nepripadajuće) moći. (I odbijaju istinsku snagu od uloge u održavanju države.)

Premijer ne bira Vladu (poslije izbora), ovaj da ... možda do kraja mandata shvati gdje su izlazna vrata (s gregurićem i valentićem, zajedno).

(Onaj tko bira ministre, vraća javni dug ...)(a onaj tko ne bira nikoga nije dužan nikome).

Blog izražava moja čvrsta stajališta.

Oznake: Plenković, Gregurić, Valentić, državni proračun, rojenje, biranje Vlade, javni dug

Stranka (u mraku vlastitog straha)

Stranka/politička organizacija koja nakon milanovićeve vladavine skuplja mandate za sastav vlade ima ogromne probleme.

Politička (nepismenost) nestabilnost ima svoje uzroke.
Ti su se uzroci manifestirali (očitovali) i u milanovićevoj vladi ... (paradoks političkog paradoksa: simptom je prisutan i prije nego je prouzročen, što označava neovisno izazivanje simptoma (sustavnim izazivanjem simptoma)).
Milanović je sužavao krug povlaštenika (političke moći). Iako stari partijaši to tumače centralizacijom vlasti (pa i uvjetima proglašene diktature (za vrijeme tita)), radi se o stvaranju političke elite u uvjetima neodrživosti državnog proračuna.
Unatoč bezobraznom lamentiranju (partijskih) pobožnika o razlozima gubitaka dvojih uzastopnih parlamentarnih izbora (izbora koji se bezoćno potkradaju)(jer tko bi birao socijalističku (titzoističku)(prosrpsku) neradničku partiju), partija je tražila vlast ali bez šire biračke osnove ...

Paradoksalnost (politike) proističe iz potrebe partiju inaugurirati vladajućom (unatoč nedemokratičnosti) u demokraciji kako bi je zamijenili vladom koja nije partijska ali s jednako suženom biračkom osnovom.
Zašto?

Jer su osuđeni prikriti razloge javnog duga, kojeg unatoč tome moraju vratiti (zavlačeći ruku u džepove birača). Paradoks neodgovornosti vlasti vlastitim biračima izjednačio je (instaliranog, pa deinstaliranog) milanovića i (podjednako instaliranog) bilo koga drugog (kojeg birači nisu odabrali istražiti uzroke javnog duga i provesti raspravu o načinu vraćanja tog duga).
Domoljubi su desni. seljaci su za gubitničku koaliciju. liberala nema (zbog toga su na čelu HDZa (Plenković i Kosor)), mostovci imaju neke glasove (s kojima na lokalnoj razini koaliraju sa sdpom protv hdza, promoviraju se i promocijom na državnoj razini koaliraju protiv sdpa) ali ne i stranku, pravaši su bez glasača i saborskih mjesta, narodnjaci bez glavne tajnice, glavna tajnica bez hnsa, živozidaši bez veze (ali s milijun kuna) ...

Hrvatska traži način financiranja (rastrošne) vlasti, zbog tog se politički međusobno ne razlikuju (iako ništa ne razumiju).
Milanović je vladao autokratski, Plenković će vladati autokratski (iako bi volio da ga pamtimo kao spasitelja (koji je pokrao naše novce ali ga mi svejedno volimo)). Makroekonomski, biračka većina je izigrana protiv vlastitih (političko-ekonomskih) interesa.

Oznake: politička nepismenost, uzroci, paradoks političkog paradoksa, politička moć, povlašteni, javni dug, tazlozi nastanka javnog duga, model vraćanja javnog duga, rastrošna vlast, finaciranje vlasti, autokratska vladavina

Hrvatski memento

Slom AU, kraljevine, sfrjota, rh ...

Hrvatska se nalazi u specifičnom stanju (ne zove se drugo stanje, već posebno stanje). Populističko popuštanje pri izlazu iz socijal-jugoslav-balkan-samoupravljanja popratilo je otvaranje tržišta (zapadnim robama i uslugama). Pametni su kupili i naučili (što su trebali) od zapada, oni malo slabiji nisu.
Model (od samog početka uočljiv) otvaranja zapadnim robama i uslugama stvarao je potrebu pune zaposlenosti (na uvoznim robama). Dugoročno neodrživ.

Trgovinski deficit je proizveo blokirane, zadužene, prekomjerni javni i vanjski dug ...

Službe koje su sudjelovale u kreiranju (na krilaticama pomirbe i svehrvatstva) takvog modela tranzicije (u svojoj nemoći) su se našle u poziciji nesposobnosti premostiti ono s ovim (sutrašnjim) dobom. Nesposobne su proizvesti model povrata zaduženja, porasta standarda i očuvanja nacionalnih dobara.
Pomalo izgubljene (u metežu narodnog nezadovoljstva) guraju svakog ispred sebe kako bi prikrili svoju slabost - nesposobnost projiciranja budućnosti.
Nespretno guraju nesposobne krkane (Kosor, Josipović, Milanović, Petrov, Plenković, ...) kako bi stvorile alibi za ono što ne mogu (i nisu sposobne), ali mogu nametati imenovane (kako bi nas obmanjivali).

Hrvatska se utapa u rukama spasitelja ...

U Hrvatskoj treba reorganizirati tajne službe i nečasno otpustit sve koji su sudjelovali u stvaranju kaosa (kojeg sada prikrivaju namećući poluidiote).

Oznake: slom, populističko popuštanje, socijal-jugoslav-balkan-samoupravljanje, trgoviski deficit, blokirani, zaduženi, javni dug, vanjski dug, službe, pomirba, svehrvatstvo, tranzicija, povrat zaduženja, stvaranje kaosa

Aternativa (U srcu ...)

Ako su u Hrvatskoj Plenković i Milanović alternativa strankama/partijama (jedan drugom), nisu alternativa nama (ostalim). Zašto?

Hrvatska ima zamašan (prekomjerni) javni i vanjski dug. Javni dug (državni dug označava ukupni dug države prema vjerovnicima) može rasti na unutarnjem (na unutarnjem nema potrebe jer državne službe smišljaju (monopolne) zakone kojima će namicati sredstva bez zaduživanja) ili vanjskom (nema izgleda jer je zaduživanje na vanjskom planu uvjetovano mogućnošću vraćanja zaduženja) planu.
Vanjski dug ne može rasti (sastavljen od vanjskih zaduživanja koja ne mogu rasti jer mora postojati garanacija sposobnosti vraćanja zaduženja, ili vanjskih ulaganja koja su bezizgledna jer je investicijski ciklus vezan na mnoge parametre (kupovna moć, ukupni potencijal države, radna sposobnost, ... ) koji nisu ostvarivi (bar ne s dvojcem Plenković/Milanović, HDZ/SDP) u RH.

Hrvatska (kao gluha kučka) i dalje kopka na polupopulizmu ideološko/podjarmljivačke politike (obećavanja političkog monopola i obračuna ekonomsko-represivnim mjerama s protivnicima). Hrvatska trči posljednji krug (u takvom političkom ozračju), prije potpunog oslobođenja (prosvjetljenja). Zaduživanjem je sustigla vrijeme otplate (dugova). Loše (po nas i vlast koja se hoće dopasti biračima).


Prijevremeni izbori su morali biti trenutak političkog zaokreta, formiranja demokratske vlade (nacionalnog jedinstva) sastavljene od stručnjaka (čitaj: stručnjaka a ne raznih milanovića, plenkovića, stiera, opačićki, petrova i sličnih), spremnih četiri godine (demokratski mandat) posvetiti oporavku (napaćene) Hrvatske (širom Svijeta). Ponuditi kadrove sposobne sagledati stanje (javnog i vanjskog) duga, sposobne javno raspraviti o modelu obuzdavanja i smanjenja zaduženja (uz istovremeni porast osobnog i društvenog standarda, bez rasprodaje imovine i dobara).
Hrvatska se mora odreći instrumentaliziranja politike u svrhu ostvarivanja povoljnosti za određene interesne grupe i koristiti politiku za nametanje radnog sustava (promicanja pojedinaca i društvenih grupa).

HDZ (po političkom programu) nema ideoloških ili drugih zapreka za ne nametanje radnog modela ekonomske i društvene pokretljivosti, pa je potpuno razvidno zašto SDP stalno podmeće lijeve karijeriste na čelo HDZ-a (Kosor, Plenković, u tom smislu im je Sanader bitno različit-iskoristiv). Jedino tako mogu produžiti model političke podobnosti kao sredstva materijalnoga i društvenog pozicioniranja. (Onaj tko je služio srbima i titu, sposoban je za vlastiti interes na štošta ...)

Ja sam prorekao.


Sweet home Alabama
Where the skies are so blue ...



Flag of Alabama

Oznake: Plenković, Milanović, alternativa (politička), javni dug, vanjski dug, unutarnji i vanjski javni dug, polupopulizam, ideološko/podjarmnjivačka politika, model obuzdavanja i smanjenja zaduženja, rast standarda, zaustavljanje rasprodaje, radni sustav ekonomske i društvene pokretljivosti, sdp smicalice, model političke podobnosti