Blogov kolac II
Godina produžavanja dugovanja
Redoslijedom ću navesti smisao priopćenja vladinih dužnosnika (ministar financija, premijer vlade, potredsjednici vlade, ...).
Hrvatska smanjuje javni dug.
Hrvatska ne povećava javni dug, unatoč novim zaduženjima.
Hrvatska se gospodarski oporavlja.
Industrijska proizvodnja raste.
Hrvatska bilježi porast potrošnje na malo.
Hrvatska bilježi porast BDP-a.
Hrvatska ima suficit 95 milijuna kuna.
Smanjenje javnog duga je pozitivna pojava, iznos smanjenja je bio nekoliko stotina milijuna kuna.
Nakon toga se RH iznova zadužuje, ali bez povećanja javnog duga, jer novim zaduženjima po povoljnijoj kamati (2,5%) otplaćuje nepovoljnije kredite (kamata 4,5%).
Makroekonomski parametri koje su dužnosnici predočavali upućuju na oporavak gospodarstva (i proračuna).
Zadnje priopćenje o državnom suficitu u iznosu 95 milijuna kuna je trebalo poslužiti potvrdi svih navoda.
Ne ulazeći u točnost brojčanih podataka (pretpostavimo kako su svi točni), nemoguće je izostaviti tvrdnju o dodatnom porastu javnog duga u iznosu od najmanje 7,5 milijardi kuna (oko 1 milijarda €).
Hrvatska je 2016.g. imala zaduženje u iznosu od oko 300 milijardi kuna. Na taj iznos bi po godišnjoj kamatnoj stopi od 2,5% za kamatu bila dužna 7,5 milijardi kuna. U državnom proračunu je bila predviđena stavka o povratu prispjelih dugovanja (na ime kamate i povrata glavnice). Hrvatska je dodatnim zaduženjem podmirila prispjele obaveze, ali je podmirivanje izvršila produžavanje zaduživanja za jednu kalendarsku godinu. Koje pribrojavanjem godišnje kamate povećava iznosi za navedenih 7,5 milijardi kuna (što drugi dijagram zaduženja čini netočnim).
dijagram otplate kredita I