14

srijeda

listopad

2015

Matica (hrvatska)?


O Matici hrvatskoj
Matica hrvatska utemeljena je 1842. godine sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. Jedan je od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj. Sva Matičina izdanja mogu se kupiti u Knjižari Matice hrvatske.

Uz dvadesetak redovnih biblioteka značenjem se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je objavljeno već više od stotinu naslova. Središnjica objavljuje dvotjednik Vijenac, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, Hrvatsku reviju, časopis za književnost, umjetnost i kulturu življenja, te književni i znanstveni časopis Kolo.

Osim izdavačke djelatnosti, Matica hrvatska priređuje brojna kulturna i znanstvena događanja: predstavljanje knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, rasprave, stručna i znanstvena predavanja te koncerte klasične glazbe. U Središnjici Matice hrvatske održi se više od stotinu manifestacija godišnje, a podjednako su aktivni i Matičini ogranci.

Pri Središnjici djeluje i Galerija Matice hrvatske u kojoj izlažu ponajprije mladi likovni umjetnici. U ciklusu Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj nastupaju daroviti i na natjecanjima nagrađivani polaznici glazbenih škola te glazbenih smjerova na sveučilištima u Hrvatskoj. Salon Matice hrvatske priređuje predavanja iz raznih područja znanosti, umjetnosti i kulture općenito, pri čemu predavači gotovo isključivo pripadaju mlađoj ili srednjoj generaciji. Razni odjeli Matice hrvatske održavaju predavanja, tribine i skupove iz područja svoga djelovanja. Matica hrvatska ogranizator je i Komunikološke škole i Filozofske škole, koje omogućuju perspektivnim studentima aktivno sudjelovanje i usavršavanje u struci.

Stotinjak ogranaka Matice hrvatske objavljuje dvadesetak književnih časopisa, među kojima su "Dubrovnik", "Književna revija", "Dometi", "Zadarska smotra", "Riječi"... Ogranci su zbog bogate kulturne djelatnosti u svojim mjestima nezaobilazni, a ponegdje i jedini nositelji kulturnoga života.

Članom Matice hrvatske može postati svaki punoljetni državljanin Republike Hrvatske ili Hrvat s drugim državljanstvom koji prihvaća program Matice hrvatske.
http://www.matica.hr/omatici/


PALAČA MATICE HRVATSKE U ZAGREBU


http://www.matica.hr/omatici/Pala%C4%8Da%20Matice%20hrvatske/

Troškovi gradnje i politika štednje. Na Glavnoj skupštini održanoj 11. XII. 1887. položeni su završni građevni računi koji su pokazali da je za prvi dio Matičine kuće potrošeno 52.545 for, odnosno tek 80 for više od proračuna priložena u detaljnome troškovniku (52.465 for)! Ukupno je za gradnju kuće Matica iz svoje blagajne izdvojila 47.897 for te 4.648 for godišnje obrtničke jamčevine. Građevna svota isplaćena je od unovčenih državnih papira (tj. prinosa Matičinih članova kojima je MH u 10 godina podarila 80 knjiga u više od 350.000 otisaka i uz trošak od 170.000 for), od povraćenih glavnica privatnih dužnika, od glavnične gotovine (ukupno 47.197 for) te od dotacija novčarskih zavoda namijenjenih gradnji kuće (700 for). Matičini su odbornici zaključili da je izgradnja kuće – posvećene »hrvatskoj knjizi i duhu« – bila pun pogodak. I građevno i finanacijski gradnja je bila izvedena na najvišem nivou, posebice ako se uzmu u obzir i dodatni troškovi koji nisu bili planirani proračunom a koji su pokriveni krajnjom štednjom te financijskom i organizacijskom snalažljivošću GP-a koji je raspušten 1. XII. 1887. Primjerice, kada je propala akcija iznajmljivanja manjih, posebno izgrađenih dvorana za potrebe raznih književno-stručnih društava trebalo je, prema zahtjevima uprave, dvorane adaptirati u stanove što je izvedeno na taj način da su polovicu troškova pri većim građevnim zahvatima unutar budućih stanova (npr. ugradnja kupaonica) platili budući stanari! Da bi djelomice podmirio troškove izgradnje Matičine kanalizacije u Katančićevoj ulici, GP je prvo privolio susjeda M. pl. Halpera da svoj kanal priključi na Matičin, i to tako da podmiri polovicu svih troškova za gradnju Matičine kanalizacije. Potom je GP uspješno nagovorio Halpera, vladinoga savjetnika, da ishodi kod Gradskoga zastupstva odluku kojom Matičin kanal prelazi u gradsko vlasništvo uz povrat svih nastalih troškova za njegovu izvedbu Matici hrvatskoj! Štednja se nastavila i nakon useljenja pa je Matičina uprava jednoglasno odbila Kondratov »nacrt pokućstva« za Matičine prostorije, bez obzira na to što MH u vlasništvu nije imala nijedan komad namještaja. Tako je do kraja 1887. odobrena tek kupnja stola i stolica za vijećanje uprave!

http://www.matica.hr/omatici/Pala%C4%8Da%20Matice%20hrvatske/

Nacionalizacijom 1959.g. Palača Matice Hrvatske se proglašava društvenim vlasništvom, godinu kasnije se posebnim dokumentom izuzima od nacionalizacije. 1971/2. zabranom rada Matice, oduzimaju se svi dokumenti i sadržaji a pri povratu dokumentacije nije vraćen dokument o izuzimanju od nacionalizacije.
2015. g. država (unatoč trostranom pravnom zahvatu Matice) ustrajava na vlasništvu nad Palačom.
Otmi. Hrvatsko.

Crvena gamaD!

komentiraj (1) * ispiši * #