CIJENA 1, 945 MILIJARDA EURA
Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić izvjestio je 30. listopada da je saborski Odbor za obranu odobrio nabavku naoružanja, za opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske, piše Anadolija. Radi se o protudronskoj zaštiti, haubica Caesar, tenkovima Leopard 2A8 i terenskim kamionima TATRA vrijednosti 1,945 milijarde eura.
"Tri vojna projekta – tenkovi Leopard 2A8, haubice Caesar i kamioni TATRA – finansirat će se zajmovima EU finansijskog instrumenta SAFE, dok će se sistem protudronske zaštite financirati iz proračuna Ministarstva odbrane", objavilo je Ministarstvo odbrane Hrvatske.
Ministar Anušić je rekao da će sistem protudronske zaštite koštati 125 miliona eura bez PDV-a, a radi se o četiri sistema - dva mobilna i dva stacionarna.Oni će štititi kritičnu vojnu infrastrukturu, odnosno dva aerodroma kao i civilni dio tih aerodroma.
U projekte nabavke uključene su firme i partneri iz Hrvatske. Među njima su Končar i Đuro Đaković, a otvorena je mogućnost učestvovanja i drugih hrvatskih proizvođača.
Time se potiče razvoj domaće obrambene industrije i jača sposobnost Hrvatske vojske te njezina interoperabilnost s NATO-om. Ministarstvo odbrane sklopit će Okvirni sporazum s tvrtkom Končar d.d. za opremanje Hrvatske vojske sistemom protudronske zaštite višegodišnjim finansiranjem od 2026. do 2029. godine. Nabavka vrijedna 125 miliona eura bez PDV-a obuhvaća dva stacionarna sistema za zaštitu vojne kritične infrastrukture i dva mobilna sistema.
U prvoj fazi, koja se planira do sredine 2027. godine, predviđa se opremanje sistema za praćenje, ometanje i presretanje dronova koji će biti integrirani u jedinstveni sustav zapovijedanja i nadzora. Sistem će biti otporan na kibernetičke prijetnje i potpomognut umjetnom inteligencijom.
Druga faza projekta usmjerena je na opremanje mobilnim sustavima naoružanima topom kalibra 30 milimetara uvezanima u zajednički sustav.
Zajednička nabavka 18 samohodnih haubica Caesar 6 x 6 MK2 provodi se putem Francuske agencije za naoružanje (DGA) zajedno s Estonijom, Bugarskom, Portugalom i Slovenijom. Nabavka je podijeljena u dva paketa koji čine jedinstveni postupak opremanja.
Osnovni paket sastoji se od 18 samohodnih haubica Caesar, dok se dodatni paket sastoji od sredstava za praćenje i akviziciju ciljeva, sistema upravljanja vatrom, veze i prenosa informacija, vozila veze, oklopnih vozila te teretno-terenskih vozila za prijevoz borbenih kompleta streljiva. Planirano je da se potpisivanje ugovora za oba paketa obavi istovremeno, a novac će se osigurati iz EU instrumenta SAFE. Rok isporuke je 2029. godina, a vrijednost nabavke oko 320 miliona eura.
ISPORUKA TENKOVA 2028.
Do kraja godine potpisat će se ugovor o nabavci 44 najmodernija tenka Leopard 2A8, a isporuka tenkova Hrvatskoj očekuje se od 2028. do 2030. godine. U 2028. godini Hrvatskoj će biti isporučeni prvi tenkovi, a do 2030. svi Leopardi 2A8. Uz tenkove, ugovor obuhvaća tri simulatora, pričuvne dijelove i logističku podršku. Novac će se osigurati iz EU instrumenta SAFE. Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o nabavi najmodernijih tenkova Leopard 2A8 u mjesecu studenom 2024. godine. Vrijednost nabavke je oko 1,3 milijarde eura.
Zajednička nabavka 420 teških terenskih kamiona TATRA T-815-7 s pogonom 6 x 6 i 8 x 8 provest će se potpisivanjem Okvirnog sporazuma koji su već potpisali Ministarstvo odbrane Češke Republike, Ministarstvo odbrane Slovačke i Tatra Defence Systems. Novac će se osigurati iz EU instrumenta SAFE, a Okvirni sporazum potpisat će se do kraja godine.
Kamioni Tatra ispunjavaju sve NATO-ove standarde za balističku i protuminsku zaštitu, a posjeduje ih 21 članica NATO-a. Vrijednost nabavke je oko 200 miliona eura, a rok isporuke od 2026. do 2030. godine , piše Anadolija 30. listopada.
Nije od hrvatskog ministra obrane potekla ideja da vojsku treba suvremeno i moderno naoružati upravo do 2030. već je to plan Europske unije kao zajednice 27 zemalja članica. Kada već instrument SAFE financira naoružavanje modernim oružjem, shvaćanje je klasično - iskoristimo priliku, naoružajmo se. (m. zouhar zec)
ANTIRATNA TURNEJA
Mađarski premijer Viktor Orban najavio je antiratnu turneju širom Mađarske , piše Anadolija 30. listopada. Orban kaže da je rizik od širenja rata danas veći nego ikada ranije, dodajući da Evropljani žele da idu u rat. "Mi smo Evropljani, ali ne želimo da idemo u rat. Mađari neće ići u rat. Mi smo protiv rata, na strani mira", rekao je Orban.
EUROPA NEMA MIROVNI PLAN
Pogrešno je što se Evropa fokusira samo na naoružanje, a nema vlastiti mirovni plan
Rekao je premijer Albanije Edi Rama kada je sudjelovao na 9. forumu Inicijativa za buduće investicije (FII), koji je održan u Rijadu u Saudijskoj Arabiji, gdje je pozvan na panel diskusiju "Da li čovječanstvo ide u pravom smjeru?", zajedno s liderima iz drugih zemalja.
"Mislim da nešto fundamentalno nije u redu s činjenicom da postoji svakodnevna žurba za naoružavanjem, razmišljanjem, razgovorom i sve većim radom za više oružja", rekao je navodeći da "ne postoji mirovni plan koji biste mogli vidjeti, pročitati i o kojem biste mogli razmišljati."
"Evropa koja nema vlastiti mirovni plan, Evropa koja se godinama stavljala na autopilota Sjedinjenih Američkih Država, a onda kada su se stvari tamo dramatično promijenile, počela je ponovo otkrivati riječ 'prekid vatre' koja je bila uklonjena iz vokabulara svih, a ipak je zaglavila u poziciji koja se fokusira samo na naoružanje", naveo je Rama.
Naglasio je da je zaglavljivanje u ovoj poziciji, razmišljanje samo o naoružanju, a ne o razgovorima i miru, zabrinjavajuće. Dodao je da je vrlo zabrinut i uznemiren "činjenicom da je riječ „nuklearno“ postala nešto normalno u rječniku, piše Anadolija (mzz)
UREĐAJ JE NEMOGUĆE PRESRESTI
Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je 29. listopada da su ovoga tjedna uspješno testirani podvodni dronovi Posejdon s nuklearnim pogonom. Govoreći na sastanku s ranjenim vojnicima u bolnici Mandrika u Moskvi, Putin je rekao da je po prvi put bilo moguće pokrenuti nuklearni pogonski motor za podvodni torpedni dron sistem.
"To je ogroman uspjeh", rekao je.Putin i dodao da je uređaj nemoguće presresti te da po brzini i dubini nema sličnog u svijetu. Također je istakao da je snaga Posejdona značajno veća od snage teške ruske rakete Sarmat, koja se smatra najmoćnijom nuklearnom raketom na svijetu ,piše Anadolija. mzz
SAD SMANJUJE CARINE KINI
Američki predsjednik Donald Trump i kineski predsjednik Xi Jinping sastali su se na marginama summita Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje (APEC) 30. listopada u Busanu u Južnoj Koreji . Ndtv worl piše da je to sastanak dvojice državnika prvi licem u lice nakon šest godina. Dogovorili su se o jednogodišnjem sporazumu o opskrbi ključnim rijetkim zemnim elementima a to je strateško područje kojim dominira Kina, a ključno je za proizvodnju u obrani, automobilima i potrošačkoj elektronici.
Trump je rekao da je također pristao smanjiti carine na fentanil Kini na 10 posto, nakon što su se dvojica čelnika osobno sastala nakon šest godina, usred stalnih trgovinskih napetosti.
„Sve rijetke zemlje su riješene, i to je za cijeli svijet“, rekao je Trump novinarima u zrakoplovu Air Force One da je sporazum sklopljen na godinu dana i da će se o njemu ponovno pregovarati svake godine. Predsjednik je novinarima rekao da će SAD sniziti carine uvedene ranije ove godine Kini zbog prodaje kemikalija koje se koriste za proizvodnju fentanila s 20% na 10%.
Time se ukupna kombinirana carinska stopa za Kinu smanjuje s 57% na 47%.
Kineski predsjednik Xi Jinping je rekao Donaldu Trumpu da, iako se dvije zemlje ne slažu uvijek, trebaju težiti tome da budu "partneri i prijatelji". „Kina i SAD mogu zajednički preuzeti odgovornost kao velike zemlje i surađivati kako bi postigle više velikih i konkretnih stvari za dobrobit naših dviju zemalja i cijelog svijeta“, rekao je Xi na početku razgovora.
Govoreći o svom sastanku s predsjednikom Xijem, Trump je rekao da je na ljestvici od 0 do 10, gdje je 10 najbolja ocjena , sastanak zaslužuje ocjenu 12.
Dodao je „Idem u Kinu u travnju, a on će doći ovamo negdje nakon toga, bilo da je to na Floridi, u Palm Beachu ili Washingtonu.“
Američki predsjednik je također rekao da smo "mnogo toga doveli do finalizacije" i pohvalio Xija kao "izuzetnog vođu vrlo moćne zemlje".
Ministar financija Scott Bessent rekao je da je Kina pristala kupovati 25 milijuna metričkih tona američke soje godišnje tijekom sljedeće tri godine, počevši s 12 milijuna metričkih tona od sada do siječnja. Izvoz američke soje u Kinu, ogromno tržište za njih, zastao je zbog trgovinskog spora.
SAD naime ima prema posljednjim podacima 347 milijuna stanovnika, dok Kina ima 1, 41 milijardu stanovnika. ( Izvor : ndtv worl, mzz)
TURSKI TENK ALTAY IDE U MASOVNU PROIZVODNJU
Na ceremoniji otvaranja proizvodnog pogona BMC za tenkove i oklopna vozila nove generacije u Ankari, predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan 28. listopada je rekao da je Turska isporučila prve domaće tenkove Altay turskim oružanim snagama.
Prema riječima predsjednika tenkovi su završili program testiranja od 35.000 kilometara i 3.700 vježbi bojevog gađanja prije nego što su isporučeni vojsci.
Tenk Altay je nadograđen naprednim sistemima, dizajniran da izdrži najteže uvjete na bojnom polju, piše Anadolija, te piše da tenk Altay ide u masovnu proizvodnju, koja se prostire na 63.000 kvadratnih metara, te će se svakog mjeseca proizvoditi osam tenkova Altay i deset oklopnih vozila Altug, opisanih kao "tvrđave na bojnom polju".
"Nastavljamo pisati legendu našim najsuvremenijim zračnim, kopnenim i morskim vozilima. Više nismo samo država koja slijedi, mi smo država koju drugi slijede", rekao je Erdogan.
Turski predsjednik je naglasio važnost jačanja obrambenih kapaciteta u promjenljivom svijetu u kojem živimo. "Devedesetih godina u Bosni, kasnije u Siriji pa i u Gazi smo vidjeli da živimo u svijetu gdje nije dovoljno samo biti u pravu, potrebno je biti i snažan da svoje pravo branite", rekao je turski predsjednik.(Anadolija, mzz)
POVIJEST IZ ISTOČNOG KRILA
Američki predsjednik Donald Trump je u ponedjeljak dopustio početak rušenja Istočnog krila Bijele kuće bez upozorenja, prenio je 26. listopada ndtv.com/world-news .
Betty Ford je navodno rekla da ako je zapadno krilo Bijele kuće "um" nacije, onda je istočno krilo - tradicionalno središte moći za prve dame - "srce".
To "srce" kucalo je više od 100 godina dok su prve dame i njihovi timovi radili iz svojih ureda u Istočnom krilu na svemu, od zaustavljanja zlouporabe droga i povećanja pismenosti do uljepšavanja i očuvanja same Bijele kuće. Tamo su planirali državne večere Bijele kuće i razmišljali o složenim temama koje su obilježje američke blagdanske sezone.
Toj je povijesti došao kraj nakon što su rušitelji prošli tjedan srušili dva kata krila s uredima i prijemnim sobama. Nestalo je interno kino i natkriveni prolaz do Bijele kuće, zabilježen na mnogim fotografijama tijekom godina. Vrt u istočnom krilu koji je bio posvećen Jacqueline Kennedy također je iščupan s korijenom, pokazuju fotografije, piše ndtv.com/world-news.
RUŠENJE RADI IZGRADNJE PLESNE DVORANE
Republikanski predsjednik Donald Trump naredio je rušenje kao dio svog još uvijek neodobrenog plana za izgradnju plesne dvorane vrijedne 300 milijuna dolara.
Bivši investitor nekretnina dugo je bio opsjednut izgradnjom velike plesne dvorane u Bijeloj kući. Godine 2010. nazvao je visokog savjetnika demokratskog predsjednika Baracka Obame i ponudio mu izgradnju jedne. Trump nije krio svoje gađenje prema praksi organiziranja elegantnih državnih večera Bijele kuće pod šatorima na Južnom travnjaku. Ponuda nije ispunjena.
Sada, u svom drugom mandatu, Trump brzo kreće prema ostvarenju svoje želje za onim što naziva "velikim projektom naslijeđa". Pokušao je opravdati rušenje Istočnog krila i svoje planove za plesnu dvoranu napominjući da su i neki od njegovih prethodnika tijekom godina proširili Bijelu kuću.
Prve dame i njihovi djelatnici svjedočili su povijesti u Istočnom krilu, "mjestu svrhe i služenja", rekla je Anita McBride, koja je tamo radila kao šefica osoblja prve dame Laure Bush.
„Rušenje tih zidova ne umanjuje značaj posla koji smo tamo obavili“, rekla je McBride za Associated Press.
McBride je rekla da podržava dogradnju plesne dvorane jer "velika i skupa opcija šatora" koja se koristila kada su popisi gostiju bili dulji nego što se moglo udobno smjestiti unutar Bijele kuće nije bila održiva." Šatori oštećuju travnjak i zahtijevaju dodatnu infrastrukturu, poput vanjskih kupaonica i kolica za kretanje ljudi, posebno po lošem vremenu, rekla je.
Drugi se osjećaju drugačije.
Krish O Mara Vignarajah, koji je bio direktor za politiku prve dame Michelle Obame, rekao je da je rušenje "simboličan udarac" naslijeđu Istočnog krila kao mjesta gdje su žene stvarale povijest.
„Istočno krilo bio je taj fizički prostor u kojem se uloga prve dame razvila od društvene domaćice do snažne zagovornice niza pitanja“, rekla je u intervjuu.
POVIJEST IZ ISTOČNOG KRILA
Evo pogleda na dio povijesti koji je proizašao iz Istočnog krila i prvih dama koje su tamo provele vrijeme:
Bila je prva dama koja je imala vlastiti ured u istočnom krilu. Većina prvih dama prije Carter radila je iz privatnih prostorija na drugom ili trećem katu rezidencije. Rosalynn Carter je željela mjesto gdje bi mogla odvojiti posao od doma.
„Uvijek mi treba neko privatno mjesto gdje se mogu opustiti, gdje se ne moram odijevati i šminkati“, napisala je u svojim memoarima. „Uredi osoblja prve dame uvijek su bili u Istočnom krilu, i činilo se savršenim mjestom i za moj ured.“
U svojim memoarima, Carter je pisala o svojoj omiljenoj ruti do ureda tijekom zimskih mjeseci. Prolazila je kroz podrum, pored praonica rublja i radionica te skloništa od bombi namijenjenog predsjedniku i njegovom osoblju. Termostati u rezidenciji iznad bili su smanjeni na najnižu temperaturu zbog programa uštede energije predsjednika Jimmyja Cartera, zbog čega je Istočno krilo bilo toliko hladno da je bila prisiljena nositi dugo donje rublje.
Podzemni prolaz koji joj je pokazao djelatnik rezidencije pružio joj je određeno olakšanje. „S Jimmyjevim programom uštede energije, to je bilo jedino stvarno toplo mjesto u Bijeloj kući, s velikim parnim cijevima koje su prolazile iznad glave“, napisala je prva dama.
Fotografije iz Istočnog krila s početka 1980-ih prikazuju prvu damu kako se sastaje s osobljem, uključujući i svoju tajnicu za tisak, Sheilu Tate. Za generaciju Amerikanaca, Nancy Reagan bila je najviše povezana s jednom frazom "Samo reci ne", za program protiv zlouporabe droga koji je učinila zaštitnim znakom svog mandata u Bijeloj kući.
Kako se Reagan jednom prisjetio, ideja za kampanju nastala je tijekom posjeta školskoj djeci u Oaklandu u Kaliforniji 1982. godine. "Mala djevojčica je podigla ruku i rekla: 'Gospođo Reagan, što radite ako vam netko ponudi drogu?' A ja sam rekao: 'Pa, jednostavno recite ne.' I tako se rodila."
Hillary Clinton je prekršila povijest postavši prva dama koja je inzistirala da joj ured bude u zapadnom, a ne u istočnom krilu. U svojim memoarima, Clinton je napisala da je htjela da njezino osoblje bude "fizički integrirano" s predsjedničkim timom. Ured prve dame preselio se u ono što je sada zgrada Izvršnog ureda Eisenhowera, dok je Clinton dobila ured na drugom katu zapadnog krila.
„Ovo je bio još jedan neviđeni događaj u povijesti Bijele kuće i brzo je postao tema za kasno noćne komičare i političke stručnjake“, kasnije je napisao Clinton.
Laura Bush je u svojim memoarima pisala o tome kako je bilo u Bijeloj kući nakon napada 11. rujna. Većina njezinih zaposlenika, tada u dvadesetima, "izula je visoke pete i pobjegla iz Istočnog krila" nakon što im je rečeno da "bježe kako bi spasili živote" kada su izvješća sugerirala da je Bijela kuća meta.
„Sada su ih tražili da se vrate na posao u zgradu koju su svi smatrali metom i za predsjedništvo i zemlju koja će biti u ratu“, napisala je.
Michelle Obama je bila prva crnkinja koja je služila kao prva dama, postavši globalni uzor i ikona stila koja se zalagala za bolju prehranu djece kroz svoju inicijativu "Let's Move". Ona i njezino osoblje u Istočnom krilu također su radili na podršci vojnim obiteljima i promicanju visokog obrazovanja za djevojčice u zemljama u razvoju.
Fotografije iz tog vremena prikazuju Michelle Obama kako tipka na laptopu tijekom online razgovora o školskoj prehrani i vrtu Bijele kuće koji je stvorila.
Melania Trump je pomaknula granice služenja kao prva dama time što nije živjela u Bijeloj kući tijekom prvih mjeseci prvog mandata Donalda Trumpa. Ostala je u New Yorku s njihovim tada školskim sinom Barronom kako ne bi morao mijenjati školu usred godine. Kad se konačno preselila u Bijelu kuću, ona i njezini pomoćnici iz Istočnog krila pokrenuli su inicijativu pod nazivom "Budi najbolji" kako bi se usredotočili na dobrobit djece, zlouporabu opioida i sigurnost na internetu.
Jill Biden je bila prva dama koja je nastavila karijeru izvan Bijele kuće. Dugogodišnja profesorica engleskog jezika na dvogodišnjem fakultetu predavala je dva puta tjedno dok je bila prva dama. No, u svom radu u Istočnom krilu, zalagala se za vojne obitelji; njezin pokojni otac i njezin pokojni sin Beau služili su u vojsci. Biden se također zalagala za istraživanje lijeka za rak i osigurala milijune dolara saveznih sredstava za istraživanje ženskog zdravlja.(ndtv world,mzz)
ZAJEDNIČKA PROIZVODNJA ORUŽJA
Ministar obrane Ukrajine Denys Shmyhal i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić potpisali su u Kijevu 27. listopada Pismo namjere o produbljivanju obrambeno-industrijske suradnje, piše ukrajinski Ukrinform.
Ministar obrane Ukrajine Shmyhal na Telegramu je napisao:
U Kijevu s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Republike Hrvatske Ivanom Anušićem potpisano je Pismo namjere za produbljivanje obrambeno-industrijske suradnje. Dogovoreno je stvaranje zajedničkih proizvodnih lanaca i suradnja naših obrambenih industrija. Pripremamo zajednički industrijski forum proizvođača početkom sljedeće godine.
Zahvalio se Hrvatskoj na 13 paketa vojne pomoći u iznosu od preko 200 milijuna eura. Očekujemo uskoro 14. paket pomoći, a 15. do kraja ove godine.
Također tijekom sastanka razgovarali smo o zajedničkom sudjelovanju u mehanizmu SAFE i mogućnosti pridruživanja Hrvatske inicijativi PURL. Zahvalni smo na razmatranju ovog pitanja.
Istaknuli smo ulogu Hrvatske u radu Koalicije za razminiranje. Iskustvo nama prijateljske zemlje važno je u čišćenju našeg zemljišta. Hrvatska tvrtka DOK-ING već je prenijela 69 strojeva za razminiranje i započela proizvodnju rezervnih dijelova u Ukrajini.
Razgovarali smo o potencijalu sudjelovanja u inicijativi za zajedničku proizvodnju FPV dronova. Vidimo interes Hrvatske za ovu priliku.
Ukrajinski ministar se zahvalio na Telegramu riječima „Hvala Vam gospodine Ivane Anušiću na Vašem snažnom stavu podrške Ukrajini i cijelom hrvatskom narodu. Osjećamo prijateljsku podršku na svim razinama. Zajedno ćemo zaštititi Europu.“
RAZMJENA MIŠLJENJA
Mađarski premijer Viktor Orban boravio je 27. listopada u Italiji. Najprije je posjetio Papa Lav XIV. a u poslijepodnevnim satima bio je gost talijanske premijerke Giorgie Meloni koja ga je primila u Palazzo Chigi .
U priopćenju Svete stolice se kaže da se osim s Papom Lavom XIV mađarski premijer Viktor Orban sastao s kardinalom Pietrom Parolinom, i nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom, tajnikom za odnose s državama i međunarodnim organizacijama.
Tijekom razgovora, istaknuti su dobri bilateralni odnosi i priznanje za predanost Katoličke crkve u promicanju društvenog razvoja i dobrobiti mađarske zajednice, s posebnim naglaskom na ulogu obitelji, odgoj i budućnost mladih te važnost zaštite najranjivijih kršćanskih zajednica.
Prema izjavi iz Palazzo Chigi, premijerka Italije i premijer Mađarske razmijenili su mišljenja o aktualnim međunarodnim pitanjima, situaciji u Ukrajini, događajima na Bliskom istoku, Europskoj uniji, migracijama te o mogućnostima koje nudi instrument SAFE- Sigurnosna akcija za Europu , istražujući potencijalne sinergije između Italije i Mađarske za podršku njihovim industrijskim i tehnološkim kapacitetima. ( Vatican news, Agenzia nova, mzz)
Slijedeći tekst je objavljen na Internet stranici About Hungary u „vijesti ukratko“ 20. listopada 2025. i smatram ga zanimljivim kao informaciju.
„Mađarska ima temeljni egzistencijalni interes osigurati uspjeh predstojećeg mirovnog samita u Budimpešti, izjavio je u ponedjeljak premijer Viktor Orban u objavi na svojoj Facebook stranici.
„Lijepo je što se Trump i Putin sastaju u Budimpešti - ali kako će to pojeftiniti kruh?“, napisao je Orban, referirajući se na ono što je nazvao „jedinim pitanjem“ koje je preostalo „lijevim analitičarima i političarima“ od najave summita. „Pogledajmo kako“, dodao je.
Premijer je objasnio da je Mađarska tijekom prve tri godine rusko-ukrajinskog rata izgubila 9.100 milijardi forinti, što je ekvivalentno više od dva milijuna forinti po obitelji.
„Cijene energije i plina su porasle, inflacija je naglo porasla, izgubili smo novac zbog sankcija, trgovina je pala, prinosi obveznica su porasli, a troškovi financiranja zemlje su se povećali“, rekao je.
Prema Orbanu, prekid rata odmah bi donio ekonomsko olakšanje.“
Ako se postigne mir, svemu će se ovome doći kraj. Mađarsko gospodarstvo napokon može ponovno disati i vratiti se rastu prije rata. Svi će zaraditi više - i da, čak će i kruh postati jeftiniji“, naglasio je.
Orban je zaključio naglasivši mađarski ulog u mirovnom procesu:
„Za Mađarsku je uspjeh mirovnog samita u Budimpešti od temeljnog egzistencijalnog interesa. Učinimo sve da se to dogodi.“
AMERIKA PRIPREMA MIROVNE SNAGE ZA NADZOR SPORAZUMA O PREKIDU VATRE
Izrael neće dopustiti turskim vojnim trupama sudjelovanje u međunarodnim mirovnim snagama koje Sjedinjene Države žele stvoriti kako bi nadzirale sporazum o prekidu vatre u ratu Izraela i Hamasa u Gazi koji je u 20 točaka postigao američki predsjednik Donald Trump.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar tijekom posjeta Mađarskonj rekao je da se Izrael protivi sudjelovanju Turske zbog dugotrajnog neprijateljstva predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana prema Izraelu . Saar je rekao da je Izrael američkim dužnosnicima prenio svoje protivljenje turskom vojnom sudjelovanju, piše agencija Asosociated press 27. listopada.
Američki dužnosnici već su više puta izjavili da neće biti američkih čizama na terenu u Gazi.
SAD rade na osnivanju mandata UN-a ili drugog međunarodnog odobrenja za te snage, rekao je ameički državni tajnik Rubio.
Mnogi smatraju Tursku jakim kandidatom tih snaga zbog vojne moći i bliskih veza s palestinskom militantnom skupinom Hamas, koja bi se trebala razoružati prema Sporazumu o primirju.
Turska je imala dobre diplomatske odnose s Izraelom, no oni su narušeni početkom sukoba Izraela i Hamasa.
Erdogan je od početka rata u Gazi, u kojem su ubijeni deseci tisuća Palestinaca, oštrom retorikom kritizirao Izrael, a posebno Netanyahua, optužujući Izrael za genocid, a Netanyahua je uspoređivao s nacističkim vođom Adolfom Hitlerom.
Politički dužnosnici Hamasa redovito posjećuju Tursku, a Izrael je prethodno optužio Tursku da dopušta Hamasu planiranje napada s njegovog teritorija, kao i provođenje regrutiranja i prikupljanja sredstava.
Saarove izjave 27. listopada iz Mađarske odražavaju izjave koje je Netanyahu dao tijekom sastanka Vlade dan ranije.
„Izrael će odrediti koje su nam snage neprihvatljive“, rekao je Netanyahu u nedjelju. „To je, naravno, prihvatljivo i Sjedinjenim Državama, kao što su posljednjih dana izrazili njihovi najviši predstavnici“.
„ Ranije ovog mjeseca, Turska kao jedna ode zemalja najaktivnijih donatora pomoći Gazi imenovala je posebnog koordinatora za nadzor humanitarne pomoći Gazi.
Turske organizacije, uključujući Crveni polumjesec i agenciju za hitne intervencije AFAD, pripremaju se za obnovu, medicinsku pomoć i obnovu infrastrukture, rekli su dužnosnici. ( Izvor :apnews.com)
TURSKA UKLANJA RUŠEVINE U KHAN YOUNISU
Turske humanitarne organizacije i fondacije 25. listopada su nastavile radove na uklanjanju ruševina u južnom gradu Khan Younis, gdje su izraelskim napadima prouzrokovana široka razaranja stambenih objekata i ulica kako bi se stvorili osnovni uvjeti za život stanovnika u tom gradu, piše Anadolija.
Konvoji pomoći ulaze u Gazu od 27. listopada kroz više prijelaza, uključujući Kerem Shalom i Kisufim, kao i preko prelaza u Rafahu kako bi pomogli civinom stanovništvu koji su žrtve dvogodišnjeg izraelskog rata. Kamioni dovoze pakete hrane i osnovne potrepštine kao što je brašno, hrana, voda, medicinske i higijenske potrepštine, deke, šatore i sve ostalo potrebno za život.
TURSKA IZVOZI MIR I STABILNOST
Govoreći u Kongresnom centru u Istanbulu 25. listopada na završnoj sesiji „Sastanaka stoljeća Turske“ turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je rekao da je Turska postala „poštovan glas i u svojoj regiji i globalno, zemlja koja izvozi mir i stabilnost“.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u subotu je izjavio da se nijedna politička ili sigurnosna jednadžba, od Sirije do Gaze i od Zaljeva do sukoba između Rusije i Ukrajine, ne može formirati bez učešća Turske piše agencija Anadolija.
Naglasio je da je vizija Ankare usmjerena na osiguranje budućnosti u kojoj „nijedna generacija nije uzaludna, majke ne plaču i mir, sigurnost i prosperitet prevladavaju na cijeloj našoj geografiji“. Predsjednik Erdogan je dodao da je njihov dugoročni cilj osigurati jedinstvo i sigurnost nacije, istovremeno doprinoseći mirnijoj regiji.
„Zajedničkom voljom prvo ćemo izgraditi Tursku bez terorizma, a zatim regiju bez terorizma kao naše trajno naslijeđe djeci nacije“, rekao je.
Ponovio je da će zemlja nastaviti provoditi politike zasnovane na stabilnosti, suradnji i miru u svom susjedstvu i šire. ( Anadolija, mzz)
PODRŠKA UKRAJINI I OBRAMBENOJ INDUSTRIJI
Ministar obrane Republike Hrvatske Ivan Anušić stigao je u Ukrajinu 26. listopada u dvodnevni službeni posjet.
Sastanak s ukrajinskim ministrom obrane Denisom Šmihalom u Kijevu, planiran je za 27. listopad piše ukrinform. Dvojica ministara razgovarati će o pomoći ukrajinskoj obrambenoj industriji te suradnji između hrvatske i ukrajinske vojne industrije.
Ministri obrane Hrvatske i Ukrajine razgovarat će o nastavku pomoći Hrvatske ukrajinskom narodu, podršci ukrajinskoj obrambenoj industriji, kao i o projektima i suradnji između hrvatskih i ukrajinskih obrambenih tvrtki. Vlada Republike Hrvatske podržava i pomaže Ukrajinu od početka ruske agresije te je do sada osigurala 14 paketa vojne pomoći ukupne vrijednosti 214 milijuna eura.
Ukrinform piše da je u tjednu koji je završio, Vrhovna Rada ratificirala sporazum između Kabineta ministara Ukrajine i Vlade Republike Hrvatske o suradnji u području protuminskog djelovanja.
Međuvladin sporazum sklopljen je 10. listopada 2023. u Zagrebu. Njime se predviđa suradnja, posebno na aktivnostima ne tehničkog i tehničkog izviđanja, razminiranja, čišćenja teritorija, edukacija stanovništva o rizicima povezanim s eksplozivnim predmetima i pružanje pomoći žrtvama mina.
Dvije države će surađivati u razvoju regulatornog okvira i standardnih postupaka u području protuminskog djelovanja, provoditi obuku za stručnjake, razmjenjivati iskustva među stručnjacima i instruktorima u obuci stručnjaka za razminiranje .
( Izvo: Ukrinform, mzz)
343 MILIJARDE EURA ZA OBRANU 2024. GODINE
Koliko zemlje članice EU troše na obranu?
U 2024. godini, obrambeni izdaci 27 država članica dosegli su 343 milijarde eura. Obrambeni izdaci u 2024. godini porasli su za 19% u usporedbi s prethodnom 2023. godinom te za 37% više u usporedbi s 2021. godinom. Očekuje se da će u 2025. godini izdaci dosegnuti biti oko 381 milijardu eura
, piše consilium.europa.eu
U 2024. godini, obrambeni izdaci država članica iznosili su 1,9% BDP-a EU . Godine 2023. izdaci država članica bili su 1,6 % BDP-a . Očekuje se da će u 2025. godini dosegnuti procijenjenih 2,1% BDP-a.
U 2024. godini ulaganja u obranu rasla su iznimno brzo, povećavši se za 42% u usporedbi s 2023. godinom s dosegom do 106 milijardi eura. Podaci pokazuju da će se rastući trend nastaviti i u 2025. godini, kada se predviđa da će ulaganja u obranu dosegnuti gotovo 130 milijardi eura više.
Godina 2024. bila je šesta godina zaredom u kojoj su države članice premašile kolektivni cilj od 20% za obranu, izdvojivši 31% ukupnih obrambenih izdataka za obrambena ulaganja , što je najveći zabilježeni udio. Projicirani podaci za 2025. godinu pokazuju da će se taj udio povećati .
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
Ukupna potrošnja za istraživanje i razvoj u obrambenoj industriji, koja uključuje sva plaćanja do početka rashoda za proizvodnju proizvoda, dosegla je 13 milijardi eura u 2024. To odgovara povećanju od 20% u usporedbi s 2023. godinom .
Očekuje se da će potrošnja za istraživanje i razvoj dosegnuti 17 milijardi eura u 2025. godini.
NABAVA OPREME ZA OBRANU
Potrošnja na nabavu obrambene opreme porasla je za 39% u usporedbi s 2023. godinom, a rashodi za nabavu dosegli su 88 milijardi eura u 2024. godini . Nabava obrambene opreme čini više od 80% obrambenih ulaganja.
U 2025. godini, predviđeni izdaci za nabavu obrambene opreme vjerojatno će premašiti 100 milijardi eura.
PLAN ZA OČUVANJE MIRA DO 2030.
Predsjednica Europske komisije von der Leyen i Kaja Klas visoka predstavnica za vanjsku politiku EU, 16. listopada su ministrima obrane država članica EU u Bruxellesu predložile plan „Očuvanje mira – plan za obrambenu spremnost do 2030.” „ za jačanje europskih obrambenih kapaciteta jer su prijetnje pokazale da je Europa u opasnosti“ – rekla je predsjednica EK.
„ Odgovor Europe mora biti jedinstven, solidaran i odlučan “ – rekla je von der Leyen . Plan obrane predstavljen je sa zajedničkim ciljevima i ključnim etapama na putu do 2030. U planu su predložene četiri vodeće europske inicijative:
1. europska inicijativa za obranu od bespilotnih letjelica,
2. promatračka misija na istočnim granicama (Eastern Flank Watch),
3.europski nebeski štit i
4. europski svemirski štit.
Time će se ojačati sposobnost Europe za odvraćanje i obranu od kopnenih, zračnih, morskih, kibernetičkih i svemirskih prijetnji te istodobno izravno doprinijeti ciljevima NATO-a u pogledu kapaciteta.
U planu obrane navode se ciljevi i ključne etape za uklanjanje nedostataka u kapacitetima, 1. ubrzavanje ulaganja u obranu u svim državama članicama i 2. usmjeravanje napretka EU-a prema potpunoj obrambenoj spremnosti do 2030. Jačanje europske obrane znači i odlučno podupiranje Ukrajine.
DEVET KLJUČNIH PODRUČJA
Na stranici Internet consilium.europa.eu piše da postizanje potpune obrambene spremnosti znači osiguravanje da oružane snage država članica mogu predvidjeti, pripremiti se i odgovoriti na bilo koju krizu, uključujući sukob visokog intenziteta. U planu se države članice pozivaju da dovrše osnivanje koalicija kapaciteta u devet ključnih područja kako bi se zajedničkim razvojem i nabavom uklonili kritični nedostaci u kapacitetima. To su protuzračna i proturaketna obrana, strateški pospješitelji, vojna mobilnost , topnički sustavi, kibernetički prostor, umjetna inteligencija i elektroničko ratovanje, projektili i streljivo, bespilotne letjelice i obrana od bespilotnih letjelica, kopneno ratovanje i pomorska sigurnost.
Plan se temelji na planu ReArm Europe - Spremnost do 2030., važnom poticaju za javna i privatna ulaganja, kojim se državama članicama omogućuje veća financijska fleksibilnost za povećanje proizvodnje i spremnosti. U Planu se utvrđuju i planovi za uspostavu područja vojne mobilnosti na razini EU-a do 2027., s usklađenim pravilima i mrežom kopnenih, zračnih i morskih ruta za brzo premještanje postrojbi i opreme unutar Europe. To će, u bliskoj suradnji s NATO-om, ojačati sposobnost Europe da brzo odgovori na krize.
BIJELA KNJIGA I ReARM
U ožujku 2025. Europska komisija i visoka predstavnica predstavile su Bijelu knjigu o europskoj obrambenoj spremnosti 2030., dopunjenu Komisijinim planom ReArm Europe - Spremnost do 2030., ambicioznim obrambenim paketom kojim se državama članicama EU-a osiguravaju financijska sredstva za poticanje većih ulaganja u obrambene kapacitete.
Aktivacija nacionalne klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu u obrambene svrhe zajedno sa zajmom u okviru Sigurnosnog djelovanja za Europu (SAFE) okosnica je plana ReArm Europe - Spremnost do 2030., čime se članicama omogućuje da znatno i brzo povećaju svoja ulaganja u europsku obranu.
Izvršni direktor Europske obrambene agencije( EDA-e) Andre Denk rekao je: „ Ohrabrujuće je vidjeti da države članice EU-a podižu svoju obrambenu potrošnju na rekordne razine. Ispunjavanje novog cilja NATO-a od 3,5 % BDP-a zahtijevat će još više napora, ukupno više od 630 milijardi eura godišnje. No, moramo i blisko surađivati, pronaći ekonomije razmjera i povećati interoperabilnost. EDA je spremnija nego ikad podržati države članice u tom nastojanju.“
Izvor: consilium.europ.eu, eda.europa.eu, M. Zouhar Zec
POREBE ZA SMJEŠTAJEM SU EKSTREMNE
Ujedinjeni Narodi ubrzavaju isporuke pomoći u Pojas Gaze, ali pomoć je i dalje ograničena, a humanitarne potrebe su veoma velike, rekli su dužnosnici u petak 24. listopada, prema informacijama UN- a sa linka news.un.org/en/
Od primirja 10. listopada, agencija UN-a za migracije IOM poslala je više od 47 000 humanitarnih predmeta, uključujući 2 500 šatora, kako bi pomogla obiteljima u obnovi usred razaranja.
„Ljudi u Gazi pretrpjeli su nezamislive gubitke“, rekla je glavna direktorica Međunarodne organizacije za migracije ( IOM) Amy Pope. Potrebe za smještajem su ekstremne, s procjenama da je 90 posto stanovništva raseljeno, a najmanje 1,5 milijuna ljudi hitno treba pomoć u pronalaženju smještaja. „Mnogi se ljudi vraćaju i pronalaze svoje domove sravnjene s zemljom“, kaže direktorica Pope, upozoravajući da oporavak „ne može započeti bez sigurnog smještaja“.
Unatoč prekidu vatre, dostavu pomoći ometaJU kašnjenja na carini, nesigurnost i ograničeni prijelazi. Međunarodna organizacija za migracije (IOM) je u obližnji Jordan, dostavila 28 000 dodatnih šatora za oko 168 tisuća ljudi zajedno s dekama, madracima i higijenskim potrepštinama. Šatore su osigurali Europska unija i Irish Aid, a dostavljeni su u Gazu u koordinaciji s humanitarnim logističkim klasterom. Spremno je za dostavu više od 4,1 milijuna predmeta za zimu, uključujući cerade i solarne lampione, također je spremno za dostavu kako bi se poboljšali životni uvjeti u oštećenim ili prenapučenim skloništima, za brzo raspoređivanje, nakon što se pristup poboljša.
U sjedištu UN-a u New Yorku, zamjenik glasnogovornika Farhan Haq rekao je da UN povećava usluge opskrbe hranom, prehranom i vodom u okviru 60-dnevnog plana odgovora UN-a.
„ Naši partneri sada distribuiraju preko milijun toplih obroka dnevno diljem Gaze “, rekao je, dodajući da je šest pekara koje podržava UN nastavilo proizvodnju kruha.
DILJEM GAZE 150 MJESTA ZA PREHRANU
Više od 150 mjesta za prehranu sada djeluje diljem Gaze, uz podršku 20 mobilnih zdravstvenih i nutricionističkih timova – dvostruko više nego prije primirja. „Samo ovog tjedna partneri su isporučili dovoljno terapijske hrane za liječenje 1 200 djece koja pate od akutne pothranjenosti“, istaknuo je Farhan Haq.
Potpora za vodu i sanitaciju također se širi, s podijeljenim stotinama tisuća pelena, karnistera i higijenskih setova te postavljanjem 140 novih spremnika za vodu kako bi se proširile pristupne točke vode zajednici.
Nakon potpune blokade smještaja koja je trajala šest mjeseci, potrebe diljem Gaze i dalje su ogromne. Od objave prekida vatre, IOM je počeo pružati osnovnu pomoć, ali potrebno je puno više kako bi se zadovoljile hitne potrebe 1,5 milijuna ljudi kojima nedostaje odgovarajući smještaj. Obitelji bez sigurnog smještaja suočavaju se s povećanim rizikom od bolesti, gladi i nasilja.
NEDOSTAJU OTVORENI GRANIČNI PRIJELAZI
Pomoć i dalje ulazi preko dva operativna prijelaza, Kerem Shalom i Kissufim. Samo 22. listopada je prikupljeno 127 kamiona, koordiniranih od strane UN-a, za distribuciju unutar Gaze, prevozeći hranu, šatore, medicinske potrepštine i gorivo.
Zamjenik glasnogovornika Haq je naglasio da se „ može i mora učiniti više “, pozivajući Izrael da otvori dodatne prijelaze, posebno na sjeveru, i da olakša pristup nevladinim organizacijama. „Potreban nam je potpun, siguran i neograničen humanitarni pristup“, rekao je. „Potrebe su ogromne – i rastu iz dana u dan.“ (Vijesti UN, m.zouhar zec )
KULTUROM SJEĆANJA ZA DEMOKRATSKU EUROPU
Na 80. godišnjicu od osnivanja globalne međunarodne organizacije Ujedinjenih naroda 24. listopada, na Trgu Ujedinjenih naroda u Beču, jer Ujedinjeni narodi imaju svoje urede, osim sjedišta u New Yorku i u Ženevi, Najrobiju, Hagu i Beču, ispred zgrade UN-a, otkriven je spomenik "Cvijet Srebrenice", simbol sjećanja na genocid u Srebrenici, istine i opomene čovječanstvu.
Podsjetiti ću da je genocid u Srebrenici ratni zločin, izvršen u razdoblju od 13. do 19. srpnja 1995. godine, tijekom rata u Bosni i Hercegovini, u kojemu je Vojska Republike Srpske i posebna srbijanska vojna postrojba Škorpioni ubila najmanje 8372 bošnjačkih muškaraca i dječaka u dobi od 13 do 77 godina s područja enklave Srebrenica. No paradoks je u tome što je Srebreničku enklavu 1993. godine Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo zaštićenim područjem. No, bez intervencije snaga UN-a zauzele su je srpske snage 11. srpnja 1995. i počinile genocid nad narodom BiH godine. Rezolucija o genocidu u Srebrenici usvojena je 23. svibnja 2024. u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda i Rezolucijom je 11. srpnja proglašen Međunarodni dan sjećanja i komemoracije na genocid u Srebrenici 1995. godine. (m. zouhar zec )
Ceremoniji u Beču na Trgu UN 24. listopada su prisustvovali su predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ministri vanjskih poslova Austrije i BiH Beate Meinl-Reisinger i Elmedin Konaković te predstavnici institucija, diplomatskog kora i dijaspore BiH., piše agencija Anadolija.
Spomenik je postavljen uz podršku institucija u organizaciji Saveza bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji "Consilium Bosniacum".
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić naglasio je da je Trg Ujedinjenih nacija najprikladnije mjesto za spomenik žrtvama genocida u Srebrenici, podsjećajući da je upravo Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, osnovan od UN-a, utvrdio pravosudnu istinu o genocidu.
"Uloga Suda UN-a bila je presudna u dokumentiranju zločina, ali ne smijemo zaboraviti ni tamnu stranu, činjenicu da Ujedinjene nacije, kao međunarodna institucija, snose dio odgovornosti za genocid u Srebrenici. Bosna i Hercegovina danas ponosno zauzima stav protiv nepravde u svijetu, osuđujući i genocid nad Palestincima i agresiju Rusije na Ukrajinu. Naša krvava historija nas uči da više nikada ne smijemo prepustiti sudbinu našeg naroda u tuđe ruke", rekao je Komšić.
SIMBOLIKA SPOMENIKA PRED UREDOM UN
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović istakao je da otkrivanje spomenika na Trgu UN-a, baš na Dan Ujedinjenih nacija, ima duboku simboliku. "Genocid je počinjen u sigurnoj zoni UN-a, zato je važno da upravo ovdje, pred zgradom UN-a, odamo počast žrtvama i pošaljemo poruku da oni koji negiraju istinu neće uspjeti", rekao je Bećirović.
Zahvalio je Republici Austriji na podršci prilikom usvajanja Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, ističući da bosanskohercegovačka zajednica u Austriji predstavlja snažnu sponu između dvije države.
"Kulturom sjećanja borimo se za demokratsku Evropu. Hvala prijateljskoj Austriji što čuva istinu o počinjenom genocidu nad Bošnjacima. Neka živi prijateljstvo Bosne i Hercegovine i Republike Austrije", poručio je Bećirović.
U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari do sada je sahranjeno 6.765 žrtava genocida, dok je 250 žrtava sahranjeno u mjesnim mezarjima po odluci članova obitelji.
Za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.
Haški sud, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu zatvora i pet doživotnih kazni zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant vojske tog entiteta Radovan Karadžić i Ratko Mladić zapovjednik srpskih snaga u BiH. Obojica su još živi i izdržavaju doživotne kazne zatvora.
(Agencija Anadolija, m.zouhar zec)
KULTUROM SJEĆANJA ZA DEMOKRATSKU EUROPU
Na 80. godišnjicu od osnivanja globalne međunarodne organizacije Ujedinjenih naroda 24. listopada, na Trgu Ujedinjenih naroda u Beču, jer Ujedinjeni narodi imaju svoje urede, osim sjedišta u New Yorku i u Ženevi, Najrobiju, Hagu i Beču, ispred zgrade UN-a, otkriven je spomenik "Cvijet Srebrenice", simbol sjećanja na genocid u Srebrenici, istine i opomene čovječanstvu.
Podsjetiti ću da je genocid u Srebrenici ratni zločin, izvršen u razdoblju od 13. do 19. srpnja 1995. godine, tijekom rata u Bosni i Hercegovini, u kojemu je Vojska Republike Srpske i posebna srbijanska vojna postrojba Škorpioni ubila najmanje 8372 bošnjačkih muškaraca i dječaka u dobi od 13 do 77 godina s područja enklave Srebrenica. No paradoks je u tome što je Srebreničku enklavu 1993. godine Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo zaštićenim područjem. No, bez intervencije snaga UN-a zauzele su je srpske snage 11. srpnja 1995. i počinile genocid nad narodom BiH godine. Rezolucija o genocidu u Srebrenici usvojena je 23. svibnja 2024. u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda i Rezolucijom je 11. srpnja proglašen Međunarodni dan sjećanja i komemoracije na genocid u Srebrenici 1995. godine. (m. zouhar zec )
Ceremoniji u Beču na Trgu UN 24. listopada su prisustvovali su predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ministri vanjskih poslova Austrije i BiH Beate Meinl-Reisinger i Elmedin Konaković te predstavnici institucija, diplomatskog kora i dijaspore BiH., piše agencija Anadolija.
Spomenik je postavljen uz podršku institucija u organizaciji Saveza bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji "Consilium Bosniacum".
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić naglasio je da je Trg Ujedinjenih nacija najprikladnije mjesto za spomenik žrtvama genocida u Srebrenici, podsjećajući da je upravo Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, osnovan od UN-a, utvrdio pravosudnu istinu o genocidu.
"Uloga Suda UN-a bila je presudna u dokumentiranju zločina, ali ne smijemo zaboraviti ni tamnu stranu, činjenicu da Ujedinjene nacije, kao međunarodna institucija, snose dio odgovornosti za genocid u Srebrenici. Bosna i Hercegovina danas ponosno zauzima stav protiv nepravde u svijetu, osuđujući i genocid nad Palestincima i agresiju Rusije na Ukrajinu. Naša krvava historija nas uči da više nikada ne smijemo prepustiti sudbinu našeg naroda u tuđe ruke", rekao je Komšić.
SIMBOLIKA SPOMENIKA PRED UREDOM UN
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović istakao je da otkrivanje spomenika na Trgu UN-a, baš na Dan Ujedinjenih nacija, ima duboku simboliku. "Genocid je počinjen u sigurnoj zoni UN-a, zato je važno da upravo ovdje, pred zgradom UN-a, odamo počast žrtvama i pošaljemo poruku da oni koji negiraju istinu neće uspjeti", rekao je Bećirović.
Zahvalio je Republici Austriji na podršci prilikom usvajanja Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, ističući da bosanskohercegovačka zajednica u Austriji predstavlja snažnu sponu između dvije države.
"Kulturom sjećanja borimo se za demokratsku Evropu. Hvala prijateljskoj Austriji što čuva istinu o počinjenom genocidu nad Bošnjacima. Neka živi prijateljstvo Bosne i Hercegovine i Republike Austrije", poručio je Bećirović.
U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari do sada je sahranjeno 6.765 žrtava genocida, dok je 250 žrtava sahranjeno u mjesnim mezarjima po odluci članova obitelji.
Za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.
Haški sud, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu zatvora i pet doživotnih kazni zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant vojske tog entiteta Radovan Karadžić i Ratko Mladić zapovjednik srpskih snaga u BiH. Obojica su još živi i izdržavaju doživotne kazne zatvora.
(Agencija Anadolija, m.zouhar zec)
>
KULTUROM SJEĆANJA ZA DEMOKRATSKU EUROPU
Na 80. godišnjicu od osnivanja globalne međunarodne organizacije Ujedinjenih naroda 24. listopada, na Trgu Ujedinjenih naroda u Beču, jer Ujedinjeni narodi imaju svoje urede, osim sjedišta u New Yorku i u Ženevi, Najrobiju, Hagu i Beču, ispred zgrade UN-a, otkriven je spomenik "Cvijet Srebrenice", simbol sjećanja na genocid u Srebrenici, istine i opomene čovječanstvu.
Podsjetiti ću da je genocid u Srebrenici ratni zločin, izvršen u razdoblju od 13. do 19. srpnja 1995. godine, tijekom rata u Bosni i Hercegovini, u kojemu je Vojska Republike Srpske i posebna srbijanska vojna postrojba Škorpioni ubila najmanje 8372 bošnjačkih muškaraca i dječaka u dobi od 13 do 77 godina s područja enklave Srebrenica. No paradoks je u tome što je Srebreničku enklavu 1993. godine Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo zaštićenim područjem. No, bez intervencije snaga UN-a zauzele su je srpske snage 11. srpnja 1995. i počinile genocid nad narodom BiH godine. Rezolucija o genocidu u Srebrenici usvojena je 23. svibnja 2024. u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda i Rezolucijom je 11. srpnja proglašen Međunarodni dan sjećanja i komemoracije na genocid u Srebrenici 1995. godine. (m. zouhar zec )
Ceremoniji u Beču na Trgu UN 24. listopada su prisustvovali su predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ministri vanjskih poslova Austrije i BiH Beate Meinl-Reisinger i Elmedin Konaković te predstavnici institucija, diplomatskog kora i dijaspore BiH., piše agencija Anadolija.
Spomenik je postavljen uz podršku institucija u organizaciji Saveza bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji "Consilium Bosniacum".
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić naglasio je da je Trg Ujedinjenih nacija najprikladnije mjesto za spomenik žrtvama genocida u Srebrenici, podsjećajući da je upravo Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, osnovan od UN-a, utvrdio pravosudnu istinu o genocidu.
"Uloga Suda UN-a bila je presudna u dokumentiranju zločina, ali ne smijemo zaboraviti ni tamnu stranu, činjenicu da Ujedinjene nacije, kao međunarodna institucija, snose dio odgovornosti za genocid u Srebrenici. Bosna i Hercegovina danas ponosno zauzima stav protiv nepravde u svijetu, osuđujući i genocid nad Palestincima i agresiju Rusije na Ukrajinu. Naša krvava historija nas uči da više nikada ne smijemo prepustiti sudbinu našeg naroda u tuđe ruke", rekao je Komšić.
SIMBOLIKA SPOMENIKA PRED UREDOM UN
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović koji je podnio Rezoluciju UN-u o genocidu 2024. istakao je da otkrivanje spomenika na Trgu UN-a, baš na Dan Ujedinjenih nacija, ima duboku simboliku. "Genocid je počinjen u sigurnoj zoni UN-a, zato je važno da upravo ovdje, pred zgradom UN-a, odamo počast žrtvama i pošaljemo poruku da oni koji negiraju istinu neće uspjeti", rekao je Bećirović.
Zahvalio je Republici Austriji na podršci prilikom usvajanja Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, ističući da bosanskohercegovačka zajednica u Austriji predstavlja snažnu sponu između dvije države.
"Kulturom sjećanja borimo se za demokratsku Evropu. Hvala prijateljskoj Austriji što čuva istinu o počinjenom genocidu nad Bošnjacima. Neka živi prijateljstvo Bosne i Hercegovine i Republike Austrije", poručio je Bećirović.
U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari do sada je sahranjeno 6.765 žrtava genocida, dok je 250 žrtava sahranjeno u mjesnim mezarjima po odluci članova obitelji.
Za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.
Haški sud, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu zatvora i pet doživotnih kazni zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant vojske tog entiteta Radovan Karadžić i Ratko Mladić zapovjednik srpskih snaga u BiH. Obojica su još živi i izdržavaju doživotne kazne zatvora.
(Agencija Anadolija, m.zouhar zec)
JAČANJE OBRAMBENE SPREMNOSTI DRŽAVE
Hrvatski sabor izglasao je 24. listopada 2025. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Tim se Zakonom uvodi temeljno vojno osposobljavanje.
Nakon što zakon stupi na snagu Ministarstvo obrane donijet će podzakonske akte koji su potrebni za provedbu temeljnog vojnog osposobljavanja.
Zašto temeljno vojno osposobljavanje ? U skladu s promijenjenim sigurnosnim okolnostima, sve češćim elementarnim nepogodama i kriznim situacijama, Republika Hrvatska ponovno uvodi temeljno vojno osposobljavanje. Od ukidanja obveznog služenja vojnog roka prošlo je 17 godina, a u tom razdoblju 17 generacija odnosno oko 300 000 osoba nije prošlo nikakvu vojnu obuku.
Cilj programa je osposobiti mlade ljude temeljnim vojnim vještinama kako bi stekli znanja i sposobnosti potrebne u kriznim situacijama te time pridonijeli nacionalnoj sigurnosti. Osposobljeni ročnici postati će važan dio pričuvnog sastava Oružanih snaga Republike Hrvatske, te će tako ojačati obrambenu spremnost države.
GODIŠNJE ČETIRI TISUĆE NOVAKA
Program temeljnog vojnog osposobljavanja oblikovan je prema najnovijim standardima i podržan najnovijom tehnologijom u skladu s izazovima i zahtjevima današnjeg vremena. Na godišnjoj razini planira se pozivanje oko 4 000 novaka raspoređenih u pet naraštaja.
Na temeljno vojno osposobljavanje u 2026. godini bit će pozvani muškarci – vojni obveznici rođeni 2007. godine. Obveznici stariji od 19, a mlađi od 30 godina iznimno se mogu upućivati u skladu sa zakonskim kriterijima te se mogu prijaviti i dragovoljno.
Žene ne podliježu obvezi , ali mogu dragovoljno pristupiti temeljnom vojnom osposobljavanju.
Prvi pozivi na zdravstvene preglede biti će odaslani do početka prosinca 2025. godine, a šalju ih područni odjeli za poslove obrane prema mjestu prebivališta novaka.
Zdravstveni pregledi organizirani će biti što bliže mjestu prebivališta novaka kako bi sudionicima bilo jednostavnije pristupiti.
Pregledom će se utvrditi zdravstvena sposobnost osobe. Obveznik može biti upućen na osposobljavanje ili dobiti odgodu propisanu Zakonom do kraja 29. godine života. Može biti i oslobođen obveze pod uvjetima i na način propisan Zakonom.
Za osobe koje se pozovu na prigovor savjesti, što mogu učiniti nakon provedenog zdravstvenog pregleda, predviđena je mogućnost obavljanja civilne službe.
U DVA MJESECA TEMELJNE VOJNE VJEŠTINE
Prva generacija ročnika započet će temeljno vojno osposobljavanje početkom 2026. godine u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi. Obuka će trajati dva mjeseca i obuhvatit će temeljne vojničke vještine – od rukovanja osobnim naoružanjem i korištenja suvremene opreme, uključujući dronove, do pružanja prve pomoći i osnova samoobrane.
Uz tehnička i taktička znanja, ročnici će učiti o ključnim vojnim operacijama Domovinskoga rata.
Obuka će se provoditi putem individualnih i grupnih aktivnosti koje potiču razvoj timskog duha, suradnje i osobne odgovornosti. Obuku će provoditi iskusni instruktori Oružanih snaga Republike Hrvatske s dugogodišnjim iskustvom u radu s ročnicima na dragovoljnom vojnom osposobljavanju.
ROČNICIMA PLAĆA I RADNI STAŽ
Ročnici ostvaruju pravo na mjesečnu plaću od oko 1.100 eura neto te im se priznaje dva mjeseca radnog staža. Isto tako, ročniku koji je zaposlen prava iz radnog odnosa miruju i ima naknadu u visini plaće odnosno oko 1.100 eura neto mjesečno te za vrijeme služenja temeljnog vojnog osposobljavanja ne može dobiti otkaz kod svojeg poslodavca. Točan iznos plaće odnosno naknade ročnika ovisit će o poreznim olakšicama i stopi poreza na dohodak u mjestu prebivališta.
Uz financijsku naknadu, ročnici imaju plaćene troškove prijevoza i dopusta te ostvaruju jednokratnu prednost pri zapošljavanju na neodređeno pod jednakim uvjetima u državnim tijelima i upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Godišnji financijski učinak temeljnog vojnog osposobljavanja za Ministarstvo obrane iznosit će oko 23,7 milijuna eura.
ŠIROK RASPON ZANIMANJA U ORUŽANIM SNAGAMA
Po završetku temeljnog vojnog osposobljavanja osobe se mogu prijaviti za djelatnu vojnu službu i graditi profesionalnu karijeru u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Oni koji nakon temeljnog vojnog osposobljavanja ne zasnuju radni odnos u Oružanim snagama Republike Hrvatske bit će raspoređeni u pričuvni sastav Hrvatske vojske u statusu razvrstanog pričuvnika.
Ministarstvo obrane odnosno Oružane snage Republike Hrvatske nude širok raspon zanimanja i mogućnost stručnog razvoja u gotovo svim područjima – od operativnih i tehničkih do komunikacijskih, zdravstvenih i sigurnosnih – omogućujući svakom polazniku da pronađe svoj profesionalni put i time pridonese obrambenom sustavu i obrani Republike Hrvatske. (priopćenje Ministarstva obrane,mzz)
PLAN B ZA HAMAS I IZRAEL NE POSTOJI
Prije petnaestak dana i sam američki predsjednik Donald Trump rekao je da je mislio da je mnogo lakše zaustaviti rat između Rusije i Ukrajine, nego rat između Izraela i Hamasa, ali da se dogodilo suprotno. No kako je poznato 20 točaka Trumpava plana Hamas je prihvatio, a Trump je nastojao da ga i Netanjahu prihvati i primirje u Pojasu Gaze, uz manja kršenja vatre, ali i uz žrtve na stani Palestnacai traje od 10. listopada.
Američki dužnosnici žele ustrajati u provođenju mira. Dojam je naime da bi izraelski premijer Netanjahu najradije nastavio ratovati. Aspiracija Izraela na palestinsku zemlju je ogromna .
Agencije bbc je kasno poslijepodne 24. listopada objavila tekst izjava u kome govori državni tajnik Marc Rubio koji je radni tjedan završio na Bliskom Istoku. (mzz)
Govoreći o posjetu Izraelu, Rubio je rekao da se razgovori o formiranju Međunarodnih stabilizacijskih snaga (ISF) nastavljaju i da će one stupiti na snagu "čim prije bude moguće".Rekao je da je primirje između Izraela i Hamasa postiglo "povijesni" napredak otkako je započelo prije dva tjedna, ali je upozorio da se očekuju "usponi i padovi i preokreti".
„Ne postoji plan B“, rekao je. „Ovo je najbolji plan. To je jedini plan. I mislimo da može uspjeti“, piše bbc.com.
Rubio je rekao da se moraju stvoriti uvjeti "kako više nikada ne bismo vidjeli ono što se dogodilo 7. listopada. Rubio je rekao da će Hamas biti razoružan, kako to zahtijeva Trumpov plan. "Ako Hamas odbije demilitarizaciju, to će biti kršenje sporazuma i to će se morati provesti", rekao je.
„Hamas ne može vladati Gazom i ne može biti uključen u upravljanje budućnošću Gaze“, dodao je.
DONALD TRUMP ŽELI MIR U GAZI
Rubiov posjet završava tjedan u kojem su visoki američki dužnosnici, uključujući potpredsjednika J. D. Vancea, posjetili Izrael. To je znak da je Washington odlučan u namjeri da Trumpov plan za Gazu uspije i zabrinut je da bi postupci vlade izraelskog premijera Benjamina Netanyahua mogli taj plan srušiti. U izraelskim medijima, taj je napor opisan kao "Bibi-sitting", igra riječi s nadimkom premijera.
Posljednjih dana, više izvješća sugeriralo je frustraciju Bijele kuće izraelskom vladom , potaknutu smrtonosnim odgovorom vojske na napad za koji je okrivila Hamas u Gazi prošlog vikenda i glasanjem u izraelskom parlamentu o aneksiji okupirane Zapadne obale u srijedu, dok je podpredsjednik Vance bio u posjetu.
Izraelske novine Haaretz izvijestile su da su američki dužnosnici rekli da "neće tolerirati nikakva iznenađenja od Izraela koja bi mogla ugroziti primirje" te da očekuju prethodnu obavijest od Izraela prije bilo kakvih napada u Gazi. "U praksi", navodi se u izvješću, "SAD su preuzimale određene sigurnosne ovlasti od Izraela".
U javnosti je Netanyahu, čija se koalicija oslanja na podršku ultranacionalističkih ministara, odbacio izvješća da Washington donosi odluke u ime Izraela, opisujući odnos zemalja kao partnerstvo.
Očit pritisak najvažnijeg saveznika zemlje, u vrijeme kada se Izrael suočava s neviđenom izolacijom, riskira da poremeti njegovu strategiju da rat u Gazi predstavi kao pobjedu kod kuće. Ova naracija bit će ključna u kampanji za sljedeće parlamentarne izbore, koji bi se trebali održati do listopada 2026.
I državni tajnik Rubio i podpredsjednik SAD -a Vance pokušali su postići pozitivan ton u svojim javnim izjavama – obojica su rekli da su optimistični da će se primirje održati – a istovremeno su priznali da će pregovori o preostalim točkama biti teški i dugi.
Ta pitanja uključuju opseg izraelskog povlačenja, buduće upravljanje Gazom i formiranje ISF-a, kao i razoružanje Hamasa, a nisu ponudila nikakve naznake o tome kako će se ti razgovori nastaviti.
„MNOGO ZEMALJA“ PONUDILO SUDJELOVANJE
U MEĐUNARODNIM STABOILIZACIJSKIM SNAGAMA
Američki državni tajnik Mark Rubio je rekao da je "mnogo zemalja" ponudilo sudjelovanje u Međunarodnim stabilizacijskim snagama (ISF). "Očito je da će, dok sastavljate ove snage, to morati biti ljudi s kojima se Izrael osjeća ugodno ili zemlje s kojima se Izrael također osjeća ugodno", dodao je, bez daljnjeg objašnjenja.
Čini se da se radi o referenci na Tursku, koja je postala glavni igrač u pregovorima, usred izvješća da je Izrael stavio veto na sudjelovanje te zemlje.
Opseg misije ISF-a ostaje nejasan, jer se čini da su zemlje zabrinute zbog mogućnosti da bi se njihove snage mogle suočiti s borcima Hamasa ako se sa skupinom ne postigne dogovor o raspoređivanju ISF-a.
"Neće biti lako provesti mirovni plan", rekao je Rubio. "Bit će prepreka na putu, ali moramo se pobrinuti da uspije." (bbc.com,mzz)
NAKON SANKCIJA PUTIN POTIČE RAZGOVOR
Novinska agencija France24 piše da se Kiril Dmitriev, posebni izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina za investicije i gospodarsku suradnju, nalazi u Sjedinjenim Državama na razgovorima, izvijestila je službena novinska ruska agencija RIA .
CNN je prethodno izvijestio da bi se Kirill Dmitriev trebao sastati s dužnosnicima Trumpove administracije "kako bi nastavili razgovore o odnosima SAD-a i Rusije".
RUSKO GOSPODARSTVO STAGNIRA
Središnja banka Rusije (CBR) snizila je 24. listopada ključnu kamatnu stopu na 16,5%, dok se ruski rast približava nuli, u gospodarstvu koje se oporavlja od posljedica ofenzive u Ukrajini i zapadnih sankcija.
CBR je također naznačio da će inflacija u zemlji ostati visoka dulje nego što se očekivalo te da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) biti slabiji, što sugerira da rusko gospodarstvo stagnira nakon dvije godine brzog rasta potaknutog vojnom potrošnjom.
RAZGOVOR ZA BOLJU ZAŠTITU UKRAJINSKE ENERGETIKE
Njemačka ministrica gospodarstva i energetike Katherine Reiche putuje 24. listopada u Ukrajinu kako bi razgovarala o planovima Berlina za bolju zaštitu ukrajinske energetske infrastrukture u suočavanju s pojačanim ruskim bombardiranjem s približavanjem zime.
Tijekom posjeta, koji bi trebao trajati do nedjelje, ministrica će razgovarati o podršci održavanju i popravcima infrastrukture. Ministrica će također razgovarati o suradnji u obrambenoj industriji, budući da je Njemačka drugi najveći davatelj vojne pomoći Kijevu, odmah iza Sjedinjenih Država.
SPOMENIK ZA POGINULE VOJNIKE U UKRAJINI
Sjeverna Koreja započela je izgradnju spomenika svojim vojnicima koji su poginuli boreći se za Rusiju u Ukrajini, izvijestili su u četvrtak državni mediji, a vođa Kim Jong-un pozdravio je događaj kao "povijesni vrhunac" u odnosima s Moskvom.
"Memorijalni muzej vojnih podviga" bit će izgrađen u glavnom gradu Pjongjangu, gdje su Kim Jong-un i ruski veleposlanik u Sjevernoj Koreji Alexander Matsegora prisustvovali ceremoniji inauguracije, prema službenoj novinskoj agenciji KCNA.
Govoreći na događaju u četvrtak, sjevernokorejski čelnik opisao je muzej kao "sveto mjesto posvećeno besmrtnosti istinskih domoljuba".
PROBNI KORAK EU ZA TROŠENJE RUSKE IMOVINE
Dan prije, europski čelnici na sastanku u Bruxellesu poduzeli su oprezan prvi korak zatraživši od Komisije da istraži načine financiranja Ukrajine u sljedeće dvije godine, ostavljajući vrata otvorenima za uspostavu zajma temeljenog na toj imovini.
Imobilizirani zbog zapadnih sankcija, predstavljaju oko 210 milijardi eura. ( vijesti France24)
ZELENSKI I STARMER U LONDONU
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastaje se 24. listopada s nekoliko europskih čelnika u Ujedinjenom Kraljevstvu radi razgovora o vojnoj pomoći.
Očekuje se da će se Zelenskom i britanskom premijeru Keiru Starmeru u petak u Ministarstvu vanjskih poslova u Londonu pridružiti glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, danska premijerka Mette Frederiksen i nizozemski premijer Dick Schoof.
Oko 20 drugih čelnika pridružit će se putem video veze sastanku "Koalicije voljnih", skupine zemalja koje su obećale Ukrajini dati podršku.
Na sastanku se također namjeravaju razraditi načini zaštite ukrajinske elektroenergetske mreže od gotovo svakodnevnih napada dronovima i raketama Rusije, jačanje ukrajinske protuzračne obrane i opskrba Kijeva raketama dugog dometa koje mogu pogoditi duboko u Rusiji. (Al Jazeera, mzz)
TRUMP TVRDI DA SE ANEKSIJA NEĆE DOGODITI
Palestinska uprava je 23. listopada pozdravila odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da odbaci izraelski plan aneksije okupirane Zapadne obale, pozivajući ga da nastavi s naporima za postizanje stabilnosti na Bliskom istoku, piše Anadolija .
Trump je rano u četvrtak izjavio da njegova administracija neće dozvoliti aneksiju Zapadne obale od strane Izraela. "Izrael bi izgubio svu svoju podršku od Sjedinjenih Država ako se to dogodi.Ne brinite za Zapadnu obalu. Izrael neće ništa učiniti sa Zapadnom obalom", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.
Njegove izjave uslijedile su kao odgovor na pitanje da li glasanje parlamenta o aneksiji Zapadne obale smatra izazovom za svoje mirovne napore.
VENCE GLASANJE U KNESSETU NAZVAO GLUPIM TRIKOM
Naime, dan ranije 22. listopada izrelski parlament Knesset je u preliminarnom čitanju odobrio dva zakona o aneksiji Zapadne obale i bloka naselja Maale Adumim. Oba nacrta još moraju proći tri dodatna čitanja da bi postala zakon.Aneksija Zapadne obale bi okončala mogućnost implementacije dvo državnog rješenja za palestinsko-izraelski sukob, kako je navedeno u rezolucijama UN-a.
Ali glasanje u Knessetu uslijedilo je usprkos protivljenju Trumpa, koji je prošlog mjeseca rekao da neće dozvoliti Izraelu da aneksira Zapadnu obalu. No što je od strane Izraela vrlo nediplomatično, glasanje se odigralo u vrijeme posjete potpredsjednika JD Vancea , koji je u Izrael stigao, sa suprugom, u okviru američkog diplomatskog napora za održavanje primirja u Gazi, koje je stupilo na snagu 10. listopada.
Američki podpredsjednik Vance je, govoreći 23. listopada u Tel Avivu, također isključio aneksiju, dodajući da su mu izraelski dužnosnici rekli da je glasanje u Knessetu bilo simbolično, napominjući da Washington svakako nije bio sretan zbog toga.
"Ako je to bio politički trik, bio je to vrlo glup politički trik. Zapadna obala neće biti aneksirana od strane Izraela", rekao je Vance, prenijele su agencije kao i Anadolija
TURSKA PODRŽAVA PRAVDU NA PALESTINSKOM TERITORIJU
Tursko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u srijedu da će podržavati napore za efikasnu primjenu međunarodnog prava i uspostavljanje pravde na palestinskom teritoriju. Poruka Ministarstva uslijedila je nakon savjetodavnog mišljenja ICJ-a koje otkriva pravne prekršaje koje je Izrael počinio na okupiranim palestinskim teritorijama, kršeći svoje međunarodne obaveze prema Ženevskoj konvenciji i potvrđuje nezakonitost pokušaja izraelske vlade da potkopa autoritet, aktivnosti i prisustvo UN-a i UNRWA-e na okupiranim teritorijama.
"Turska je doprinijela procesu pred ICJ-om putem pisanih i usmenih izjava", istaknuto je u saopštenju iz Ankare, piše Anadolija 22. listopada.
ORGANIZACIJA ISLAMSKE SURADNJE POZIVA IZRAEL
NA POVLAČENJE IZ TERITORIJA ARAPSKIH ZEMALJA
Organizacija islamske saradnje (OIC) Organization of Islamic Cooperation , koja ima 57 zemalja članica, 24. listopada je pozvala Vijeće sigurnosti UN-a da podrži punopravno članstvo Palestine u svjetskoj organizaciji i da održi prekid vatre u Gazi, kao i da poduzme konkretne korake za okončanje izraelske okupacije.
"Pozdravljamo napore američkog predsjednika Donalda Trumpa i potpisivanje sporazuma o prekidu vatre za Gazu ranije ovog mjeseca. "Pozivamo na pravovremenu akciju Vijeća u pogledu prijema Palestine kao punopravne članice Ujedinjenih nacija", rekla je zamjenica turskog izaslanika pri UN-u Asli Guven, obraćajući se Vijeću u ime OIC-a.
"Pozivamo uvažene članove Vijeća da shvate ogromne troškove dvogodišnjeg rata u Gazi u ljudskom i materijalnom smislu", rekla je, navodeći kolosalne gubitke od preko 68.000 uglavnom civilnih žrtava, kao i smrt medicinskih radnika, osoblja UNRWA-e i novinara.
Organizacija islamske suradnje je osudila izraelske akcije u Siriji i Republici Libanon i nazvala odluku Izraela na okupiranom Golanu ništavnom, te pozvala Izrael da se povuče sa svih okupiranih arapskih zemalja odmah, u potpunosti i bezuvjetno.
"Stoga potvrđujemo našu iskrenu nadu da će nedavni mirovni plan donijeti toliko željeni mir u Palestini i na cijelom Bliskom istoku", rekla je je zamjenica turskog izaslanika pri UN-u Asli Guven,
SLOVENSKA MINISTRICA FAJON INZISTIRA NA
ODGOVORNOSTI IZRAELA
Ministrica vanjskih i evropskih poslova Republike Slovenije Tanja Fajon rekla je da su Ujedinjeni narodi ključni u pitanju izgradnje stabilne političke arhitekture za palestinsko upravljanje svojom teritorijom, piše agencija Anadolija. U razgovoru za Anadoliju 23. listopada, Fajon je naglasila važnost održavanja pritiska radi poštivanja međunarodnog prava.
„Sadašnji mirovni sporazum ne oslobađa Izrael odgovornosti za ranije prekršaje, nekažnjivost nije prihvatljiva. Moramo insistirati na odgovornosti, i to kroz sve dostupne mehanizme“, rekla je Tanja Fajon.
Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon je pozdravila dugo očekivani prekid vatre i razmjenu zarobljenika, te pohvalila posredničke napore SAD-a, Egipta, Katara i Turske. „Gazi se mora osigurati hrana, gorivo, medicinska pomoć, skloništa i druga hitna pomoć. Izrael mora hitno otvoriti više graničnih prijelaza i omogućiti evakuaciju ranjenih osoba“, rekla je 23. listopada . Prema Ministarstvu zdravstva Gaze, od stupanja na snagu prekida vatre 10. listopada izraelske snage ubile su najmanje 80 Palestinaca, a 303 ih ranile.
Slovenija je u lipnju 2024. službeno priznala Palestinu kao nezavisnu i suverenu državu, nakon jednoglasnog glasanja u parlamentu. Fajon je ponovila podršku rješenju o dvije države, naglašavajući važnost jačanja Palestinske samouprave i njenog uključivanja u obnovu i budućnost Gaze. Izrazila je zabrinutost zbog rasprava u Izraelu o aneksiji Zapadne obale, opisujući ih kao „izuzetno zabrinjavajuće“ i direktnu prijetnju rješenju o dvije države. (Anadolija, mzz)
DOPUSTITI POMOĆ TREĆIH DRŽAVA I HUMANITARNIH GRUPA
Kina je 23. listopada pozvala međunarodnu zajednicu da "slijedi smjernice" Međunarodnog suda pravde, International Court ofJusticie (ICJ) kako bi ublažila humanitarnu krizu s kojom se suočavaju Palestinci, piše Anadolija.
Savjetodavno mišljenje ICJ stavilo je do znanja da je Izrael obavezan surađivati s UN-om i drugim agencijama kako bi osigurao pružanje humanitarne pomoći stanovništvu na okupiranom palestinskom teritoriju.Nadam se da će međunarodna zajednica slijediti smjernice iz mišljenja ICJ-a, ublažiti humanitarnu krizu s kojom se suočava palestinski narod i raditi na pravednom i trajnom rješenju palestinskog pitanja", rekao je novinarima u Pekingu glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun.
Izjava je uslijedila nakon što je Međunarodni sud pravde 22. listopada presudio da je Izrael, prema Ženevskoj konvenciji, obavezan pristati na programe pomoći koje pružaju treće države i humanitarne grupe, uključujući Međunarodni komitet Crvenog križa (MKCK) i Agenciju UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA), kako bi se osiguralo da dovoljna pomoć stigne do Pojasa Gaze.
Pozivajući se na podnesak Međunarodnog suda pravde glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun je rekao da je pojašnjenje najvišeg suda UN-a "odgovor na zabrinutost i očekivanja međunarodne zajednice".
"Nastavit ćemo igrati konstruktivnu ulogu u poslovima vezanim za međunarodno pravo i poduzimati konkretne akcije kako bismo održali međunarodnu pravednost i pravdu i promovirali napredak međunarodne vladavine prava", rekao je glasnogovornik.
FINANCIJSKI ALATI KAO ORUŽJE
I ne samo da Izrael ne dozvoljava ulazak 600 kamiona humanitarne pomoći dnevno, kako je to dogovoreno prema Sporazumu o prekidu vatre 10. listopada prema analizi agencije Anadolije od 10. do 21. listopada u Pojas Gaze ušlo je samo 986 kamiona humanitarne pomoći. No osim što postupa i dalje okrutno i suicidalno prema stanovnicima Palestine zadržavanjem humanitarne pomoći, " Izrael koristi financijske alate kao oružje za uništavanje palestinskih života zadržavanjem poreznih prihoda i ograničavanjem bankarskih transakcija", rekla je 23. listopada nezavisna ekspertica Ujedinjenih nacija za vanjski dug i ljudska prava Attiya Waris.
"Više se ne radi samo o mecima. Više se ne radi o stvarnom ubijanju. To je stvarni slučaj korištenja financijskih alata za uništavanje ljudskih života", rekla je novinarima u sjedištu UN-a Attiya Waris. Rekla je da e porezi mogu koristiti za proizvodnju oružja, upotrebu oružja, prodaju oružja i ubijanje ljudi, ali se također pretvaraju u oružje njihovim zadržavanjem.
Attiya Waris citirala je pismo koje je napisala Izraelu o neuspjehu Palestinske uprave da primi svoj dio prihoda poreskih obveznika."Rezultat ovog zadržavanja prihoda poreskih obveznika znači da se bolnice zatvaraju", rekla je Waris.Također je istakla korištenje odredbi o sprečavanju pranja novca od strane Izraela kako bi se ograničile prekogranične transakcije. Waris je rekla da su izuzeća od sprečavanja pranja novca i terorizma ukinuta za dvije izraelske banke kojima je prethodno bilo dozvoljeno slanje transakcija Palestinskoj upravi.
"Što znači da nije sigurno za te dvije izraelske banke da nastave trgovati", rekla je, napominjući da to predstavlja još jedan oblik financijskog rata putem nezakonitih ograničenja financijskog toka.
Od listopada 2023. godine, izraelski napadi su ubili više od 68.200 žrtava a ranjeno je preko 170.300 ljudi u genocidnom ratu protiv Pojasa Gaze, a prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze.
Prva faza sporazuma o prekidu vatre u Gazi, koji je potpisao američki predsjednik Donald Trump, postignuta je 10. oktobra. To uključuje oslobađanje izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike. (Anadolija, mzz)
SUD NIJE IZUZEO AGENCIJU UNRWA
Međunarodni sud pravde , International Court of Justice (ICJ) pri Ujedinjenim narodima izdao je 22. listopada svoje savjetodavno mišljenje da Izrael u odnosu na prisutnost i aktivnosti Ujedinjenih naroda, drugih međunarodnih organizacija i trećih država na okupiranom palestinskom teritorij ima obvezu osigurati dopremu humanitarne pomoći za zadovoljavanje osnovnih potreba stanovništva u Gazi. Sud je odbacio glavni argument Izraela na njegovo zakonodavstvo kojim se blokiraju operacije UNRWA-e - da organizacija više nije nepristrana ili neutralna zbog svoje "infiltracije" terorističke skupine Hamas - navodeći da nema dokaza da je UNRWA prekršila zahtjeve nepristranosti prema članku 59. Četvrte Ženevske konvencije, za koji je rekao da se odnosi na diskriminaciju u pružanju humanitarne pomoći i usluga.
Naime Opća skupština UN-a zatražila je od Međunarodnog suda pravde da pojasni obveze Izraela, kao okupacijske sile, prema UN-u i drugim tijelima, „uključujući osiguranje i olakšavanje nesmetane opskrbe hitno potrebnih zaliha bitnim za opstanak Palestinaca.
Međunarodni sud pravde, koji je sud UN-a, čije mišljenje nije obvezujuće jer nema sredstva prosile, ali je sud UN-a, u sastavu 11 sudaca u srijedu je odlučio da je Izrael prisiljen podržati napore pomoći koje pružaju Ujedinjeni narodi u bombardiranom Pojasu Gaze i njegovim entitetima. To uključuje UNRWA- Agencija Ujedinjenih naroda za pomoć i rad palestinskim izbjeglicama ,( United Nations Relief and Works Agency for Palestine Refugees) kojoj je Izrael zabranio djelovanje u Izraelu nakon što je neke od njezinih zaposlenika optužio za sudjelovanje u napadu koji je predvodio Hamas 7. listopada 2023. te da Izrael nije uspio dokazati da je UNRWA radila za Hamas, kako je tvrdio, piše portal Al Jazeera.
Times of Izrael piše da je u savjetodavnom mišljenju ICJ s 10 glasova za i jednim protiv utvrđeno da je Izrael bio obvezan osigurati da stanovništvo Gaze, kao i Zapadne obale i Istočnog Jeruzalema, „ osnovne potrepštine za svakodnevni život, uključujući hranu, vodu, odjeću, posteljinu, sklonište, gorivo, medicinske potrepštine i usluge“.
Protiv je glasala potpredsjednica suda iz Ugande Julie Sebutinde koja je napisala da sud nije "dovoljno razmotrio" Hamasovu infiltraciju u UNRWA-u te da ne postoji "obveza pomaganja agencijama UN-a koje djeluju suprotno načelima Povelje" ili suradnje s bilo kojom određenom organizacijom. Sebutinde, je često davala mišljenja i presude u korist Izraela, piše Times of Izrael.
Al Jazeera piše da je ICJ Utvrdio da Izrael nije potkrijepio svoje tvrdnje da je značajan dio zaposlenika UNRWA-e u članstvu Hamasa ili drugih terorističkih frakcija'“, rekao je predsjednik Međunarodnog suda pravde Yuji Iwasawa.
DNEVNO 750 TONA HRANE - SAMO
Plan prekida vatre od 20 točaka, koji su SAD predložila, a zaraćene strane prihvatile primirjem od 10. listopada , omogućuju 600 kamiona pomoći dopremati dnevno u Gazu. Ali Izrael ograničava dolazak humanitarne pomoći unatoč odredbama primirja, koje propisuju da pomoć mora ući u Gazu u velikim količinama. Izrael tvrdi da je taj postupak umanjene pomoći usmjeren na vršenje pritiska na Hamas skupinu.
Uoči presude Međunarodnog suda pravde, Abeer Etefa, glasnogovornik Svjetskog programa za hranu (WFP) UN-a za Bliski istok, rekao je da je 530 kamiona te organizacije prešlo u Gazu od primirja. Podsjećam da je primirje počelo 10. listopada 2025. Ti su kamioni dostavili više od 6700 tona hrane, što je, kako je rekao, "dovoljno za gotovo pola milijuna ljudi za dva tjedna". Etefa je rekao da sada prolazi oko 750 tona dnevno, što je, iako više nego prije primirja, i dalje znatno ispod cilja Svjetskog programa za hranu (WFP-a) koji je oko 2000 tona hrane i pomoći dnevno.
Slučaj 21. listopada bio je odvojen od ostalih s kojima se Izrael suočava prema međunarodnom pravu zbog napada u Gazi. Suci Međunarodnog suda pravde također razmatraju optužbe Južne Afrike da je Izrael prekršio Konvenciju UN-a o genocidu iz 1948. svojim postupcima u Gazi.
( Al Jazeera, Times of Izrael, mzz)
UNIŠTENO 15 TISUĆA STABALA MASLINA I OSTALA INFRASTRUKTURA
Tokom protekle dvije ratne godine Izrael je vojnim razaranjima uništio više od 90 posto poljoprivrednih resursa i tako nanio štetu za 5.353 farmera na okupiranoj Zapadnoj obali. Poljoprivredni sektor u Palestini suočava se s velikim promjenama i neviđenim izazovima kao rezultat izraelskih sistematskih kršenja protiv zemlje, vode, ljudi i identiteta, rekao je ministar poljoprivrede Rezq Salimia na konferenciji za novinare održanoj u sjedištu ministarstva u Ramallahu“, piše 21. listopada Anadolija.
"Izraelski genocidni rat u Pojasu Gaze prouzrokovao je ogromna razaranja, koja prelaze 90 posto poljoprivrednih resursa i imovine, uključujući bunare sa navodnjavanjem i plastenike poljoprivredne objekte", dodao je.
Ministar poljoprivrede Salimia je rekao da na Zapadnoj obali Izrael kontrolira više od 60 posto teritorije, blokirajući razvojne, rekultivacijske i projekte obnove te sprječava širenje korištenja poljoprivrednog zemljišta. "Da je pristup tim područjima pod izraelskom kontrolom moguć, ona bi mogla generirati više od tri milijarde dolara ekonomske vrijednosti i osigurati najmanje 200.000 radnih mjesta", dodao je.
"To znači da bismo mogli bez strane pomoći, kada bi nam bilo dozvoljeno, ulagati u tu zemlju", rekao je ministar. Od početka 2025. do sredine listopada , "više od 5.353 farmera pogođeno je izraelskim kršenjima, što je porast od 17 posto u odnosu na prošlu godinu. Od listopada 2024. ministarstvo je dokumentiralo uništenje više od 15.000 stabala masline ", rekao je ministar palestinske poljoprivrede Salimia.
Naveo je da su ukupni gubici "premašili 70,3 miliona dolara, uključujući spaljivanje i čupanje stabala, uništenje poljoprivredne infrastrukture, ubijanje i krađu stoke, konfiskaciju desetina hiljada duluma zemlje i sprečavanje farmera da joj pristupe, dok se istovremeno omogućava sistematska ispaša izraelskim doseljenicima".
Izrael je ubio više od 68.200 ljudi i ranio više od 170.300 u Gazi od 7. listopada a 2023. godine, prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze.
Okupirana Zapadna obala također je doživjela nagli porast napada u periodu rata u Pojasu Gaze, s najmanje 1.056 ubijenih Palestinaca, oko 10.300 ranjenih i više od 20.000 uhapšenih, uključujući 1.600 djece, informacije su iz službenih palestinskih podataka. (Anadolija mzz)
SOLIDARNOST ZEMALJA I OTVARANJE RUTA EVAKUACIJE
Generalni direktor svjetske zdravstvene organizacije ( WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je u objavi na mreži X, 22. listopada navečer da je izvedena prva medicinska evakuacija iz Gaze od prekida vatre, te da je evakuiran 41 teško oboljeli pacijent i 145 pratilaca, piše agencija Anadolija.
Tedros Ghebreyesus je napisao da oko 15.000 pacijenata još uvijek čeka odobrenje za medicinsku njegu izvan Gaze, naglašavajući da mnogi i dalje hitno trebaju liječenje koje nije dostupno u oštećenim zdravstvenim ustanovama u enklavi.
"Nastavljamo pozivati zemlje da pokažu solidarnost i da se sve rute otvore kako bi se ubrzala medicinska evakuacija", zaključio je. (Anadolija,mzz)
PARTNERSTVO NA EUROPSKIM VRIJEDNOSTIMA
Predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar primila je 21. listopada u Predsjedničkoj palači Slovrnije predsjednika Francuske Emmanuela Macrona koji je stigao u radni posjet Sloveniji , piše agencija Anadolija.
"Posebno smo razgovarali i o ratu u Ukrajini i situaciji na Bliskom istoku. Suglasili smo se za raspoređivanje mirovnih snaga i pružanje humanitarne pomoći stanovnicima Gaze", rekla je Pirc Musar navodeći da su razgovori protekli u prijateljskoj i konstruktivnoj atmosferi i potvrdili odlične odnose između Francuske i Slovenije.
Francuski predsjednik Macron je u prvoj bilateralnoj posjeti Sloveniji, a predsjednica Slovenije je istakla odlične i strateške odnose između dvije zemlje, koji se jačaju u okviru Akcionog plana strateškog partnerstva 2024–2027.
"Slovenija i Francuska dijele slične stavove o ključnim evropskim i međunarodnim pitanjima, kao što su strateška autonomija Evropske unije, rat u Ukrajini i situacija na Bliskom istoku, te teže efikasnom multilateralizmu i poštivanju međunarodnog prava", objavio je Ured predsjednice Slovenije.
Također su izrazili zadovoljstvo odličnom suradnjom u okviru Vijeća sigurnosti UN-a i podržali su njegovu reformu. Dvoje lidera posvetili su veliki dio razgovora ekonomskoj suradnji između dvije zemlje i pozdravili aktivnosti obje zemlje na njenom jačanju.
RENAULT DOVODI PROIZVODNJU U NOVO MESTO
"Francuska je deveti najvažniji vanjskotrgovinski partner Slovenije, a najjači sektori su automobilska industrija, farmaceutska industrija i elektrotehnika", objavljeno je iz ureda.
Pirc Musar pozdravila je odluku Renault Grupe da u prosincu 2025. godine u Revozu,u Novom Mestu, započne proizvodnju novog električnog vozila Twingo E-Tech, što predstavlja strateški važnu investiciju i za Sloveniju i za evropski razvoj električne mobilnosti. Također je izrazila podršku jačanju daljnje saradnje u oblastima nuklearne energije, logistike i svemirskih tehnologija.
U razgovoru o međunarodnoj situaciji, predsjednica i predsjednik su se posebno osvrnuli na rat u Ukrajini, zalažući se za pravedan i trajan mir zasnovan na poštivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Predsjednica Pirc Musar je zahvalila Macronu na njegovom liderstvu i naporima za postizanje pravednog i trajnog mira u Ukrajini. Obje zemlje će nastaviti podržavati Ukrajinu političkom, humanitarnom i sigurnosnom pomoći.
Što se tiče situacije na Bliskom istoku, izrazili su podršku implementaciji mirovnog sporazuma za Gazu, izražavajući nadu da će to biti prvi korak na putu ka trajnom miru i političkoj stabilnosti, koji vodi ka nezavisnoj palestinskoj državi i sigurnosti i prosperitetu za sve narode regije.
Zalažu se za raspoređivanje mirovnih snaga i pružanje humanitarne pomoći i sigurnosti za narod Gaze. Također su naglasili važnost efikasnog upravljanja tim područjem.
Predsjednica Slovenije Pirc Musar je ilegalna izraelska naselja na Zapadnoj obali opisala kao problematična.
Lideri su se složili oko važnosti bliskih transatlantskih odnosa i jačanja evropske otpornosti i strateške autonomije.
Pirc Musar također je naglasila važnost proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan kao ključnog faktora stabilnosti i razvoja regije.
Predsjednica Slovenije i predsjednik Francuske zaključili su razgovor zajedničkom posvećenošću daljem jačanju strateškog partnerstva, zasnovanog na povjerenju, poštovanju i zajedničkim evropskim vrijednostima. Izvor : Anadolija, mzz
ODGODE PODIZANJA MINIMALNE PLAĆE NEĆE BITI
Hrvatska Udruga poslodavaca uputila je 20. listopada apel Hrvatskoj Vladi da ne podiže minimalnu plaću u 2026. godini jer bi to prema njihovim spoznajama ugrozilo radna mjesta i konkurentnost gospodarstva. Apel HUP-a je na linku ovog bloga.
Već narednog dana 21. listopada na pitanje novinara o apelu HUP-a premijer Plenković je odgovorio: „ Čuli smo tu poruku, neće se odgoditi. Oni koji mi generiraju inflaciju, s ovolikim prihodima i s ovolikim dobitima, hoće da se zaustavimo na tome, da postupno, a mi to radimo postupno, dakle dozirano, još uz one mjere u onim sektorima gdje ljudi stvarno, rade za minimalnu plaću , da je ne dižemo uopće. To se neće dogoditi. „
AUTORITARAN ODGOVOR BEZ KONZULTACIJA
Sažeto rečeno premijer RH je odgovorio da neće biti odgode podizanja minimalne plaće za 2026. godinu.
Premijer Plenković odgovorio je „ u hodu“ očito bez konzultacije s bilo kim, samo na temelju pročitanog apela HUP-a, samo na temelju dosadašnjih saznanja i informacija. Da se nije prethodno konzultirao ni sa kim, ni saslušao ničije mišljenje moguće je vjerovati iz razloga što je i apel i odgovor bio pred javnošću, u medijima u samo 24 sata.
I sada ima nekoliko činjenica koje premijer Plenković uopće nije uvažio, a oni koji prate politiku Vlade neće se iznenaditi. Premijer Plenković nije za mišljenje konzultirao ministre u Vladi RH, jer on sam nije Vlada RH, već premijer, a po svemu sudeći nije konzultirao ni svog ekonomskog savjetnika.
No, prema načinu na koji vodi politiku premijer Plenković je alfa i omega svega onog čime Hrvatska obiluje, kao i onog što Hrvatskoj nedostaje. Resorna ministarstva i ministri su samo službenici forme koja čini Vladu i koji odlučuju o pitanjima od sekundarnog značaja.
Činjenice je da se HUP nije obratio premijeru već Vladi, a Vlada nije Plenković, već je on samo onoj koji je predsjednik Vlade.
U ovom slučaju činjenica je da je HUP, po strukturi orijentiran na gospodarstvo i odnose u gospodarstvu, na njenu proizvodnju i svega što proizvod priprema za put na tržište. I po prirodi stvari za taj gospodarski proces u najvećoj mjeri nadležni su ministar gospodarstva Ante Šušnjar, ministar poljoprivrede David Vlajčić , ministar turizma Tonči Glavina, kao i ministrica zelene tranzicije Marija Vučković, a napose i ministar financija dr. Marko Primorac. Zašto se premijer Vlade RH Plenković prije izjave za javnost nije konzultirao sa spomenutim ministrima i čuo njihovo argumentirano mišljenje na temu HUP-a o ne povećanju minimalne plaće u 2026.?
Margareta Zouhar Zec
BESPILOTNE LETJELICE ZA NACIONALNU SIGURNOST
Ministar obrane RH Ivan Anušić i ministar obrane Republike Mađarske Kristof Szalay-Bobrovniczky posjetili su 20. listopada , tvrtku Orqa u Osijeku.
Tijekom posjeta mađarski ministar obrane, u društvu hrvatskog ministra Anušića upoznat je s s naprednim tehnološkim rješenjima koje tvrtka Orqa razvija i proizvodnim kapacitetima u području FPV dronova koji dobivaju sve veću ulogu u suvremenim vojnim i sigurnosnim operacijama.
Kao jedan od ključnih domaćih proizvođača bespilotnih sustava tvrtka Orqa razvija i proizvodi FPV dronove kojima se koristi i Hrvatska vojska. Time Republika Hrvatska potvrđuje i svoj položaj kao potencijalno vodeće nacije, s Nizozemskom i Latvijom, u proizvodnji i zajedničkim nabavama za dronove unutar Europske unije i NATO-a.
Ministar Anušić izrazio je zadovoljstvo posjetom i istaknuo: “Ministarstvo obrane RH podupire razvoj hrvatske obrambene industrije jer snažne domaće tvrtke pridonose nacionalnoj sigurnosti. Posebno u uvjetima kada su isporuke novih vojnih sustava dugotrajne, a cijene višestruko veće zbog narušenih sigurnosnih uvjeta u Europi i svijetu.”
Tvrtka Orqa svojim inovacijama privlači pozornost međunarodne zajednice, a podrška države obrambenim tvrtkama dodatno potvrđuje strateški smjer u kojem Hrvatska želi ići – prema stvaranju snažne, visokotehnološke obrambene industrije s naglaskom na autonomne sustave.
HRVATSKI VOJNICI USPJEŠNI NA NORVEŠKOM PJEŠAČKOM MARŠU
Ministarstvo obrane RH u priopćenju 18. listopada piše da su pripadnici 16. hrvatskoga kontingenta NATO aktivnosti prednjih kopnenih snaga u Poljskoj (NATO Forward Land Forces , Multinational Battle Group Poland) sudjelovali su na vojnom natjecanju u pješačkoj hodnji Norwegian Foot March na vojnom poligonu Bemowo Piskie u Poljskoj ostvarili 18. listopada vrhunske rezultate. U međunarodnom sastavu Borbene grupe Poljske su pripadnici oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Rumunjske, Republike Hrvatske i Republike Poljske.
No što se natjecanja u pješačkoj hodnji dugoj 30 kilometara tiče Republiku Hrvatsku predstavljali su pripadnici 1. mehanizirane bojne „Tigrovi” Gardijske brigade Hrvatske kopnene vojske koji su potvrdili visoku razinu fizičke spremnosti i vojničkog duha.
Razvodnica Matea Findrik bila je najbrža natjecateljica u ženskoj konkurenciji te završila zahtjevnu hodnju od 30 kilometara za četiri sata i 20 minuta.
U muškoj kategoriji razvodnik Karlo Ciban osvojio je drugo mjesto s vremenom tri sata i šest minuta, a pozornik Antonio Fabijan peto mjesto s vremenom tri sata i 32 minute.
The Norwegian Foot March odnosno Norveški pješački marš je natjecanje u izdržljivosti koje uključuje marš od 30 kilometara s ruksakom najmanje težine od 11 kg. Natjecanje je pokrenula norveška vojska 1915. godine kako bi testirala mobilnost vojnika, a sada služi i kao vojna vježba za stjecanje značke za inozemnu službu. Vrijeme završetka varira ovisno o dobi i spolu načelno , od četiri sata i 30 minuta za muškarce i pet sati za žene.
Cilj natjecanja je testirati individualnu spremnost, fizičke i mentalne granice te promovirati trčanje na duge staze.
Najuspješniji sudionici primaju značku Norveškog pješačkog marša, što je strano vojno priznanje . Značka za marširanje prije je bila godišnji test snage na Norveškoj vojnoj akademiji u Oslu i dio osnovnog vojničkog obrazovanja za norveške regrute . Od 2018. godine je dobrovoljna. Vojna značka za marširanje više nije odobrena za nošenje na uniformama Norveških oružanih snaga, a od tada ju je zamijenila Medalja Norveških oružanih snaga za vojne sportove, s različitim kriterijima. (Ministarstvo obrane, mzz)
TEMPO RASTA MINIMALNE PLAĆE TREBA PRATITI RAST PRODUKTIVNOSTI
Na velika vrata od Udruge Hrvatskih poslodavaca odaslana je Vladi Republike Hrvatske u javnost informacija koju su više mjeseci ekonomisti u razgovorima za medije navodili, a to je činjenica da u Hrvatskoj rast plaća nije u skladu s tempom rasta gospodarstva, drugim riječima gospodarstvo i njena produktivnost ne rastu toliko brzo koliko rastu plaće. (mzz)
Evo što točno kaže HUP u svojoj informaciji, kojom šalje apel, dakle poziv Vladi RH.
PRIORITET – ČUVANJE RADNIH MJESTA
„Hrvatska udruga poslodavaca, u ime poslodavaca koji stvaraju gotovo 80 posto hrvatskog BDP-a, apelira na Vladu Republike Hrvatske da kod određivanja minimalne plaće za 2026. godinu prioritet bude čuvanje radnih mjesta. Nastavak strelovitog rasta troška rada izravno bi ugrozio radna mjesta, investicije i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, osobito u prerađivačkoj industriji te bi generirao dodatni rast stope inflacije.
Mnoge tvrtke u industriji zbog prebrzog rasta troška rada posluju „ na nuli“ ili s minimalnim profitnim maržama pa su u dijelovima proizvodne industrije već počela otpuštanja. Profitabilnost hrvatskih tvrtki niža je od EU prosjeka za čak 55%, a dobit koju ostvaruju nije dovoljna za daljnji brzi rast plaća i za nužno investiranje u proizvodne kapacitete i tehnologiju, posebno u radno intenzivnim tvrtkama u prerađivačkoj industriji koje zapošljavaju preko dvjesto tisuća radnika. Investicije privatnog sektora u Hrvatskoj rasle su samo 0,4% u 2024. godini, što pokazuje da su gotovo sve nove investicije zapravo zaustavljene.
S druge strane, ukupna primanja po zaposlenom povećala su se najviše u EU, rekordnih 72%, odnosno umanjeno za stopu inflacije realno 42%, a minimalna plaća se gotovo udvostručila s rastom od čak 92% u samo pet godina. Realni rast kupovne moći samo prošle godine od čak +21% u Hrvatskoj bio je najviši u EU, a značajno su rasli i depoziti građana na računima u bankama.
HUP PREDLAŽE ODGODU RASTA MINIMALNE PLAĆE
„Hrvatska već godinama bilježi gospodarski rast značajno veći od prosjeka EU što je posljedica političke stabilnosti, promišljenih političkih odluka u prethodnom razdoblju te izdašnih EU sredstava. Taj gospodarski rast itekako su osjetili građani i poslodavci jer se danas u Hrvatskoj živi značajno bolje nego ikada prije. To je dobrim dijelom posljedica rekordnog rasta primanja zaposlenih i rasta minimalne plaće koji su se dogodili u vrlo kratkom roku, potaknuti i recentnim velikim skokovima plaća u javnom sektoru. Tvrtke zbog toga, naročito one u prerađivačkoj industriji, nemaju više prostora za investicije što ugrožava konkurentnost i dovodi do gubitka radnih mjesta. Ako trend nekontroliranog rasta plaća nastavimo, riskiramo zatvaranje tisuća radnih mjesta i pad konkurentnosti izvoznog sektora. Predlažemo stoga:
1. jednogodišnju odgodu povećanja minimalne plaće kao i da se
2. promjena minimalne plaće u budućnosti uredi jasnom i predvidljivom formulom koja bi je automatski, bez pritisaka, iz godine u godinu usklađivala s inflacijom i rastom produktivnosti, baš kao što to čine brojne europske države“. poručio je Mislav Balković, predsjednik HUP-a.
EFEKAT HARMONIKE
HUP pojašnjava kako svako povećanje minimalne plaće prati „efekt harmonike“, odnosno podrazumijeva i povećanje gotovo svih plaća u tvrtkama, uslijed kolektivnih ugovora ili očekivanja zaposlenika.
Očekivanja daljnjih značajnih povećanja plaća u javnom sektoru, u kojem je masa plaća u dvije godine uzletjela enormnih 58%, čime prosječna plaća u privatnom sektoru danas zaostaje za onom u javnom sektoru za čak 32,5%, što nije slučaj u drugim EU državama, potaknula bi daljnji rast plaća u gospodarstvu i rast stopa inflacije.
O stanju u realnom sektoru gospodarstva, rezultatima provedene ankete među članovima HUP-a i preporukama za daljnje usklađivanje minimalne plaće danas su govorili: Mislav Balković, predsjednik HUP-a, Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, Marijan Batina, predsjednik HUP-Udruge tekstilne i kožne industrije, Goran Petranović, član izvršnog odbora HUP-Udruge drvne i papirne industrije i Zoran Uranjek, dopredsjednik HUP-Udruge metalne industrije.
Polovica tvrtki ne bi izdržala daljnje povećanje minimalne plaće
HUP je sa svojim članicama koje generiraju gotovo 80% hrvatskog BDP-a proveo intenzivne konzultacije o utjecaju koje bi povećanje minimalne plaće u 2026. godini imalo na njihovo poslovanje, investicije i broj radnika.
Bez zatvaranja radnih mjesta povećanje minimalne plaće na 1250 EUR u iduće tri godine ne bi moglo izdržati 16% poslodavaca, a dodatnih 32% njih moralo bi zaustaviti investicije, nužne za opstanak na europskom tržištu. U prerađivačkoj industriji svaka četvrta tvrtka morala bi zatvarati radna mjesta, a dodatnih 43% zaustavilo bi investicije. U najugroženijem dijelu prerađivačke industrije zaposleno je više 100 -tina tisuća radnika, a prošlogodišnje povećanje minimalne plaće u tim sektorima već je počelo odnositi radna mjesta. Izgubljeno ih je 4000 u samo godinu dana.
TEMPO RASTA MINIMALNE PLAĆE TREBA PRATITI RAST PRODUKTIVNOSTI
„Naš apel Vladi je motiviran prije svega očuvanjem radnih mjesta, preživljavanjem ugroženih poslodavaca i industrija. Razumijemo i socijalnu komponentu minimalne plaće te želimo nastavak rasta svih plaća, uključivo i minimalne plaće, pri čemu bi tempo tog rasta trebao pratiti realne mogućnosti odnosno rast produktivnosti. Jednom izgubljena radna mjesta teško se vraćaju, a kroz jednogodišnju odgodu daljnjeg rasta ugroženim bi sektorima industrije osigurali mogućnost pokretanja investicija i zadržavanja radnih mjesta.“ istaknula je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
HUP je iznio tri prijedloga za buduće usklađivanje minimalne plaće a oni su slijedeći:
1. Usklađivanje minimalne plaće s inflacijom i realnim rastom produktivnosti po formuli (= %Inflacija ± %rast produktivnosti). U godini poput 2025. u kojoj je inflacija oko 4%, a produktivnost pada oko 1%, minimalna bi se plaća povećala za 3%.
2. Povećati i vezati osnovni osobni odbitak na iznos bruto1 minimalne plaće jer ako minimalna plaća ima i socijalnu komponentu onda je upitno zašto oporezivati takve plaće.
3. Radi ravnopravnosti domaćih i stranih radnika propisati primjeren maksimalni trošak smještaja koji je dio minimalne plaće, ako taj smještaj zaista plaća poslodavac.
Čak 84% članica HUP-a podržava uvođenje automatske indeksacije minimalne plaće, pri čemu polovina ispitanih kao osnovu indeksacije predlaže produktivnost, dok druga polovina predlaže inflaciju ili troškove života.
U razgovoru s predstavnicima Udruge tekstilne i kožne industrije, Udruge drvne i papirne industrije i Udruge metalne industrije istaknuti su problemi koje je donijela niska produktivnost potaknuta strelovitim povećanjem troškova rada.
Marijan Batina predsjednik HUP-Udruge tekstilne i kožne industrije i član Uprave BOXMARK: „Mi radimo 25 godina u Hrvatskoj, zapošljavamo 800 zaposlenika. Svaki euro iz dobiti naša je kompanija do sada uložila u investicije, razvoj i radnike. Godinama smo bili među top 3 izvoznika u Hrvatskoj, imamo ozbiljne partnere s dugoročnim ugovorima. Na minimalnoj plaći u našoj kompaniji je 11 radnika. Međutim svako povećanje minimalne plaće utječe na sve plaće u našem sustavu. Uspjeli smo progurati ovo razdoblje jer smo prodali dvije tvornice. Zbog ovog opterećenja cijene rada mi ne možemo investirati u nove strojeve, veliki naručitelji nas traže da uvedemo novu tehnologiju, mi to ne uspijevamo pratiti. Zbog toga imamo puno manje narudžbi i bojimo se kako će budućnost izgledati. Cijeli naš sektor razmišlja o tome kada će i gdje preseliti proizvodnju ili zatvoriti tvornice“.
Goran Petranović, član izvršnog odbora HUP-Udruge drvne i papirne industrije (prokurist i financijski direktor. RST Pellet): Cijeli sektor drvne i papirne industrije je prošao dvije teške godine gdje je došlo do velikog pada profitabilnosti što je rezultiralo značajnim padom investicija i smanjenjem broja zaposlenih. Povećanje minimalne plaće utječe na naš sektor na način da bi dodatno uzrokovao daljnji pad investicija u proizvodnju, što nas automatski čini nekonkurentnima na europskim i svjetskim tržištima gdje je drvni sektor kao izvozni primarno orijentiran. Naša je kompanija usprkos tim izazovima ove godine uspješno akvizirala jednu kompaniju ali smo trenutno u nezavidnoj poziciji jer ne možemo investirati jer banke zbog cijele situacije imaju zadršku prema takvim investicijama. Prava rasprava nije za ili protiv minimalne plaće već kako osigurati veće plaće zato jer stvaramo više.
Zoran Uranjek, dopredsjednik HUP-Udruge metalne industrije i predsjednik HUP podružnice Osijek (član Uprave HT Belišće): Mi smo investirali 2022. godine 13 milijuna eura u najmoderniji pogon sa vrhunskom tehnologijom. Imali smo plan otvaranja dodatnog pogona sa 130 ljudi, sada je sve prazno, strojevi su prebačeni u Poljsku. Mi više nismo konkurentni i slijedi daljnje seljenje proizvodnje i iz naših ostalih poslovnih jedinica iz Hrvatske. Mi trenutno zapošljavamo 600 zaposlenika, godinama smo bili proglašavani najuspješnijom velikom tvrtkom u Županiji, jedan od najvećih izvoznika te jedan smo od najvećih poslodavaca u osječko baranjskoj županiji.“ (Izvor HUP,mzz)
ZONA PRIMIRJA OKO NUKLEARNE ELEKTRANE
Počeli su popravci oštećenih dalekovoda prema ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporižja nakon četverotjednog prekida, potvrdila je UN-ova agencija za nuklearnu sigurnost. Elektrana radi na dizel generatore od 23. rujna, kada je njegov posljednji preostali vanjski dalekovod prekinut u napadima za koje je svaka strana okrivila drugu. International Atomic Energy Agency ,( IAEA ) više puta je izrazila zabrinutost zbog nuklearne elektrane, koja je najveća u Europi, piše portal Al Jazeera.
Nuklearna elektrana Zaporižje nalazi se u području koje je pod ruskom kontrolom od početka potpune ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. i nije u funkciji, ali joj je potrebna pouzdana energija za hlađenje šest zatvorenih reaktora i istrošenog goriva kako bi se izbjegli katastrofalni nuklearni incidenti.
OBNOVA NAPAJANJA NUKLEARNE ELEKTRANE
Radovi su započeli nakon što su uspostavljene lokalne zone primirja između ukrajinskih i ruskih snaga kako bi se omogućio nastavak radova, rekao je 19. listopada glavni ravnatelj Međunarodne agencije za atomsku energiju ( IAEA )Rafael Grossi u objavi na društvenoj mreži X.
„Obnova napajanja izvan lokacije ključna je za nuklearnu sigurnost i zaštitu“, rekao je Grossi. „Obje strane su konstruktivno surađivale s IAEA-om kako bi omogućile nastavak složenog plana popravka.“
Uprava okupirane elektrane, koju je imenovala Rusija, u jednoj od najnestabilnijih ratnih točaka na jugoistoku Ukrajine, potvrdila je radove na održavanju, rekavši da su oni omogućeni "bliskom suradnjom" između IAEA-e i ruske državne nuklearne korporacije Rosatom.
Rusko Ministarstvo obrane igrat će ključnu ulogu u osiguravanju sigurnosti popravnih radova, priopćila je tvornica u subotu putem svog Telegram kanala.
ZONA PRIMIRJA OKO NUKLEARNE ELEKTRANE
Tijekom prve faze, uspostavila bi se zona primirja u radijusu od 1,5 km (1 milje) kako bi se omogućio popravak Dnjeprovske 750-kilovoltne linije, glavnog dalekovoda do elektrane koji je oštećen na području pod ruskom kontrolom.
Tijekom druge faze, uspostavila bi se druga takva zona primirja radi popravka rezervne linije Ferosplavna-1 od 330 kilovolti, koja se nalazi u području pod kontrolom Ukrajine.
Grossi se ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Andriijem Sybihom sastao 29. rujna na Varšavskom sigurnosnom forumu, a nakon sastanaka u Moskvi sa Vladimirom Putinom 25. rujna i glavnim direktorom Rosatoma Aleksejem Lihačevom 26. rujna.
IAEA je upozorila da bi, ako dizelski generatori zakažu, „to moglo dovesti do potpunog nestanka struje i mogućeg izazivanja nesreće s topljenjem goriva i potencijalnim ispuštanjem zračenja u okoliš, ako se struja ne obnovi na vrijeme“.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova optužio je Rusiju da je namjerno prekinula vanjski dalekovod do elektrane kako bi je spojila na moskovsku elektroenergetsku mrežu. ( Al Jazeera, mzz)
PROTIVNICI TRUMPOVIH POSTUPAKA
Prema informacijama mnogih novinskih agencija, 19. rujna su velike mase prosvjednika marširale i okupljale se u u gradovima diljem SAD-a na demonstracijama generalnog naziva "Bez kraljeva", osuđujući, što sudionici prosvjeda ističu, kao brzo skretanje Vlade predsjednika Donalda Trumpa u autoritarizam.
Ljudi su nosili transparente sa sloganima poput „Ništa nije domoljubnije od prosvjeda“ ili „Otpor fašizmu“ okupili su se u tisućama na Times Squareu u New Yorku u brojuu tisućama u parkovima u Bostonu, Atlanti i Chicagu. Prosvjednici su marširali kroz Washington i centar Los Angelesa te prosvjedovali ispred glavnih gradova u nekoliko država pod vodstvom republikanaca, te u stotinama manjih javnih mjesta.
Trumpova Republikanska stranka omalovažavala je demonstracije kao skupove "Mržnje prema Americi", ali na mnogim su mjestima događaji više nalikovali uličnoj zabavi. Bilo je marširajućih orkestara, ogromnih transparenata s preambulom američkog Ustava "Mi, narod" koje su ljudi mogli potpisati, te demonstranata koji su nosili kostime na napuhavanje, posebno žabe, koje su se pojavile kao znak otpora u Portlandu u Oregonu.
Od Trumpova početka mandata u siječnju u Bijeloj kući bila je to treća masovna mobilizacija, a događa se u vrijeme zatvaranja vlade koje ne samo da je zatvorilo savezne programe i usluge, već i testira temeljnu ravnotežu moći, dok agresivna izvršna vlast suočava Kongres i sudove na načine za koje organizatori prosvjeda upozoravaju da klize prema autoritarizmu.
„ NEPOŠTIVANJE ZAKONA“
Fox News prenosi izjavu jednog prosvjednika iz Washingtona, u kojoj veteran iračkog rata, marinac Shawn Howard, kaže da nikada prije nije sudjelovao u prosvjedu, ali da je bio motiviran da se pojavi zbog onoga što smatra "nepoštivanjem zakona" od strane Trumpove administracije. Rekao je da su pritvaranja imigranata bez pravičnog postupka i raspoređivanje trupa u američkim gradovima "neamerički" i alarmantni znakovi erozije demokracije.
„Borio sam se za slobodu i protiv ove vrste ekstremizma u inozemstvu“, rekao je Howard, koji je dodao da je također 20 godina radio u CIA-i na operacijama protiv ekstremizma. „A sada vidim trenutak u Americi gdje imamo ekstremiste posvuda koji nas, po mom mišljenju, guraju u neku vrstu građanskog sukoba.“
U San Franciscu su stotine ljudi na plaži Ocean Beach ispisale "Ne kralju!" i druge fraze svojim tijelima. Hayley Wingard, koja je bila odjevena kao Kip slobode, rekla je da ni ona nikada prije nije bila na prosvjedu. Tek je nedavno počela Trumpa doživljavati kao "diktatora".
PORTLAND
„Zapravo sam bio u redu sa svime dok nisam otkrio da me vojna invazija na Los Angeles, Chicago i Portland - Portland me najviše smeta, jer sam iz Portlanda i ne želim vojsku u svojim gradovima. To je zastrašujuće“, rekao je Wingard.
Deseci tisuća ljudi okupili su se u Portlandu na mirnim prosvjedima u centru grada. Kasnije tijekom dana, napetosti su porasle kada se nekoliko stotina prosvjednika i protu prosvjednika pojavilo ispred zgrade američke imigracijske i carinske uprave, dok su savezni agenti povremeno ispaljivali suzavac kako bi rastjerali gomilu, a gradska policija prijetila je uhićenjima ako prosvjednici blokiraju ulice.
Zgrada je od lipnja mjesto uglavnom malih noćnih prosvjeda - razlog koji je Trumpova administracija navela za pokušaj razmještanja trupa Nacionalne garde u Portlandu, što je savezni sudac barem privremeno blokirao.
SAIT LAKE CITY
Oko 3500 ljudi okupilo se u Salt Lake Cityju ispred zgrade državnog parlamenta Utaha kako bi podijelili poruke nade i iscjeljenja nakon što je prosvjednik smrtno stradao tijekom prvog gradskog marša "Bez kraljeva" u lipnju.
I više od 1500 ljudi okupilo se u Birminghamu u Alabami, evocirajući povijest prosvjeda u gradu i ključnu ulogu koju je odigrao u Pokretu za građanska prava prije dvije generacije.
„Osjećam se kao da živimo u Americi koju ne prepoznajem“, rekla je Jessica Yother, majka četvero djece. Ona i drugi prosvjednici rekli su da su osjetili drugarstvo okupljajući se u državi u kojoj je Trump osvojio gotovo 65% glasova prošlog studenog.
„Bilo je tako ohrabrujuće“, rekao je Yother. „ Došao sam i pomislio: 'Evo mojih ljudi.'“
Veliki skupovi poput ovog daju samopouzdanje ljudima koji su sjedili po strani, ali su spremni progovoriti“, rekao je demokratski američki senator Chris Murphy u intervjuu za Associated Press.
PROSVJED KAO PROTUOTROV
Dok su prosvjedi ranije ove godine - protiv rezova Elona Muska i Trumpove vojne parade - privukli mnoštvo, organizatori kažu da ovaj ujedinjuje oporbu. Vodeći demokrati poput vođe manjine u Senatu Chucka Schumera i neovisnog senatora Bernieja Sandersa pridružuju se onome što organizatori smatraju protuotrovom Trumpovim postupcima, od suzbijanja slobode govora od strane administracije do njezinih imigracijskih racija u vojnom stilu.
Organizatori su rekli da je u subotu planirano više od 2600 skupova. Nacionalni marš protiv Trumpa i Muska ovog proljeća imao je 1300 registriranih lokacija, dok je prvog dana "Bez kraljeva" u lipnju zabilježeno 2100.
„Ovdje smo jer volimo Ameriku“, rekao je Sanders obraćajući se okupljenima s pozornice u Washingtonu. Rekao je da je američki eksperiment „u opasnosti“ pod Trumpom, ali je inzistirao: „Mi, narod, vladat ćemo.“
REPUBLIKANCI NE VJERUJU PROSVJEDU
Republikanci su nastojali prikazati prosvjednike kao nešto što je daleko izvan glavne struje i glavni razlog za blokadu vlade, koja je sada u 18. danu.
Od Bijele kuće do Capitol Hilla, republikanski čelnici nazivali su ih "komunistima" i "marksistima". Rekli su da su demokratski čelnici, uključujući Schumera, dužni krajnjoj lijevoj strani i da su spremni držati vladu zatvorenom kako bi umirili te liberalne snage.
„Potičem vas da pogledate - mi to zovemo skup mržnje prema Americi - koji će se održati u subotu“, rekao je predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson iz Louisiane.
„Da vidimo tko će se pojaviti na tome“, rekao je Johnson, nabrajajući skupine uključujući „antifa tipove“, ljude koji „mrze kapitalizam“ i „marksiste u punom sjaju“.
Mnogi prosvjednici su, kao odgovor, rekli da takvu hiperbolu dočekuju s humorom, napominjući da se Trump često uvelike oslanja na teatralnost poput tvrdnje da su gradovi u koje šalje trupe - ratne zone.
„Toliko toga što smo vidjeli od ove administracije bilo je toliko neozbiljno i glupo da moramo odgovoriti istom energijom“, rekao je Glen Kalbaugh, prosvjednik iz Washingtona koji je nosio čarobnjački šešir i držao transparent sa žabom.
Newyorška policija nije izvijestila o uhićenjima tijekom prosvjeda. ( Fox News, Associated Press. mzz)
IZRAEL SPREČAVA ISPORUKU HUMANITARNE POMOĆI
Kakvi događaji prate primirje u Pojasu Gagaze između Izraela i Hamasa?
Podsjetiti ću da je 8. listopada, predsjednik SAD Trump objavio da su Izrael i Hamas postigli dogovor i potpisali prvu fazu Sporazuma o prekidu vatre . Prema ovoj fazi, svi živi taoci trebaju biti pušteni u zamjenu za 2000 palestinskih zatvorenika, uključujući 250 koji služe doživotne kazne, u roku od 72 sata Izrael će također povući svoje snage na unaprijed određene linije unutar Pojasa Gaze. Prekid vatre stupio je na snagu 10. listopada.
Al Jazeera piše da Ured za medije Gaze navodi da je izraelska vojska počinila 47 kršenja sporazuma o primirju od njegovog stupanja na snagu početkom listopada, ubivši 38 Palestinaca i ranivši 143 drugih.
Hamas je 17. listopada navečer predao tijelo još jednog zarobljenika, čime je ukupan broj žrtava porastao na 10 od početka primirja. Hamas je povećao napore za pronalaženje svih tijela zarobljenika unatoč ograničenoj količini strojeva za iskapanje kako bi se ispunili uvjeti primirja.
Izrael nije dopustio tim strojevima ulazak u enklavu gdje su tijela tisuća Palestinaca ostala zarobljena pod ruševinama . Također nije dopustio ulazak međunarodnim stručnjacima koji bi pomogli u izvlačenju posmrtnih ostataka zarobljenika.
Izvještavajući iz grada Gaze, novinar Al Jazeere Hani Mahmoud rekao je da blokiranjem ulaska teške opreme i strojeva Izrael stvara "izazov za stanovnike Gaze koji su iskusni i imaju stručnost za pretraživanje i iskapanje tijela ispod ruševina" s tom vrstom opreme.
Izrael je također vratio tijela 15 Palestinaca čiji identiteti ostaju nepoznati, čime je ukupan broj tijela koje su palestinske vlasti primile 135 u skladu s uvjetima Sporazuma od 8. listopada 2025. Neka vraćena tijela pokazuju znakove mučenja , tragove vješanja i užeta, vezane ruke i noge te pucnjavu iz neposredne blizine, a prema zdravstvenim dužnosnicima u Gazi.
OBITELJ – META NAPADA
Izraelske snage ubile su 11 članova palestinske obitelji u Gazi, 17. listopada navečer kada su izraelske snage ispalile tenkovsku granatu na civilno vozilo u kojem se nalazila obitelj Abu Shaaban u naselju Zeitoun u gradu Gazi. Sedmero djece i tri žene bili su među poginulima kada je izraelska vojska pucala na vozilo dok je obitelj pokušavala doći do svoje kuće , rekao je glasnogovornik civilne zaštite Mahmoud Basal u izjavi.
„Mogli su biti upozoreni ili se s njima postupati drugačije“, rekao je Basal, dodajući da „ono što se dogodilo potvrđuje da je okupacija i dalje žedna krvi i inzistira na počinjenju zločina protiv nevinih civila“.Agencija je u zasebnoj izjavi navela da su njezini timovi do sada uspjeli pronaći tijela devet osoba, u koordinaciji s Uredom UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).U međuvremenu, tijela dvoje djece i dalje se vode kao nestala, budući da su njihovi ostaci "razasuti zbog intenziteta bombardiranja", dodala je skupina.
Hamas je osudio ono što je nazvao "masakrom" i rekao da je obitelj bila meta napada bez opravdanja. Skupina je pozvala predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa i posrednike da izvrše pritisak na Izrael da poštuje sporazum o prekidu vatre.
U tom napadu, izraelski vojnici otvorili su vatru na ljude koji su prešli takozvanu "žutu liniju", razgraničenje na koje se izraelska vojska trebala povući prema uvjetima primirja.
Izvještavajući iz Gaze za Al Jazeerina, Hind Khoudary, je rekla je da mnogi Palestinci nemaju pristup internetu i da nisu svjesni gdje su izraelske snage i dalje raspoređene duž takozvanih linija razgraničenja, što dovodi obitelji u opasnost.
Izraelski ministar obrane Israel Katz tvrdio je da će žute linije u Gazi uskoro biti označene radi jasnoće.
Izraelske snage i dalje kontroliraju otprilike 53 posto Gaze, rekla je reporterka houdary.
Dok se razmjena zarobljenika za palestinske zatvorenike prema odredbama sporazuma nastavlja, Izrael je ubio najmanje 38 Palestinaca, prema izvješću Ureda za medije u Gazi 18.listopada te ograničio protok prijeko potrebne pomoći, uključujući hranu i medicinskih potrepština.
Prošlog tjedna, izraelske snage ubile su pet Palestinaca u naselju Shujayea, također u gradu Gazi.
IZRAEL SPREČAVA ISPORUKU HUMANITARNE POMOĆI
Izrael je nastavio zatvarati prijelaz Rafah s Egiptom i blokirao druge ključne granične prijelaze, sprječavajući velike isporuke pomoći u enklavu pogođenu glađu.Ured premijera Benjamina Netanyahua priopćio je 18. listopada da će prijelaz Rafah ostati zatvoren do daljnjega. Prethodno je palestinsko veleposlanstvo u Egiptu najavilo da će se prijelaz ponovno otvoriti u ponedjeljak 20. listopada.„Otvaranje prijelaza bit će razmotreno na temelju načina na koji Hamas ispunjava svoj dio u vraćanju preminulih talaca i provedbi dogovorenog okvira“, priopćio je Netanyahuov ured u subotu.
KONVOJI POMOĆI TEŠKO STIŽU DO GLADNIH PALESTINACA
Ujedinjeni narodi upozorili su ovog tjedna da konvoji s pomoći teško stižu do područja pogođenih glađu, pri čemu 49 posto ljudi ima pristup manje od šest litara pitke vode dnevno - što je znatno ispod standarda za hitne slučajeve.
Svjetski program za hranu (WFP) izjavio je da je od početka primirja u Gazu dnevno dopremio prosječno 560 tona hrane, što je daleko manje od onoga što je potrebno za rješavanje problema raširene pothranjenosti i sprječavanje gladi.
Hamas je izjavio da ostaje predan uvjetima prekida vatre, uključujući vraćanje posmrtnih ostataka izraelskih zarobljenika koji se još uvijek nalaze pod ruševinama Gaze.Izraelska vojska je u subotu navečer izjavila da je Crveni križ primio dva lijesa s mrtvim izraelskim zarobljenicima te da su predani izraelskim snagama radi identifikacije.( Al Jazeera , mzz)
GAZI TREBA OBNOVA I OPORAVAK
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je 17. listopada da Gaza hitno treba oporavak i obnova, naglašavajući napore Turske da osigura da trenutni sporazum između Hamasa i Izraela doprinese trajnom miru, piše Anadolija.
Govoreći na 5. tursko-afričkom poslovnom i ekonomskom forumu u Istanbulu, Erdogan je rekao: "Zbog lošeg rezultata Izraela, ostajemo oprezni jer Gaza hitno treba oporaviti se i obnoviti se." Erdogan je dodao da Turska ulaže intenzivne napore kako bi osigurala da sporazum Hamasa i Izraela traje i da otvori put trajnom miru.
O krizi u Sudanu, rekao je da je Turska duboko ožalošćena sukobima u Sudanu, izražavajući nadu u prekid vatre i trajni mir tamo. Erdogan je također podvukao da međunarodna zajednica nije posvetila dovoljno pažnje tragediji u Sudanu, naglašavajući da je "završetak krvoprolića humanitarna dužnost svih.Zapadni svijet, nažalost, građanske ratove, sukobe i sporove u Africi vidi kao sudbinu kontinenta", rekao je turski predsjednik. (mzz)
TRAMP JE ODLUČAN INICIJATOR MIRA ZA UKRAJINU
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski došao je 17. listopada u Bijelu kuću u Wasington na dogovoreni razgovor s predsjednikom Donaldom Trampom, ali o tome da Amerika Ukrajini, krene s isporučivanjem raketa Tomahawki.
Naime predsjednik Ukrajine Zelnsky kao da je zaboravio svoju namjeru sa početka godine da u 2025. završi rat s Rusijom, pa je posljednjih mjesec i pol dana javnosti postala poznata želja predsjednika Zelenskog da Ukrajina od Amerike dogovorom dobije dalekometne i veoma razorne rakete Tomahawke kojima bi mogao gađati važne infrastrukturne ciljeve u Rusiji. A Ukrajina bi to oružje kompenzirala svojim, kažu kvalitetnim dronovima koje proizvodi. Zelensky koji je cijelo vrijeme rata imao podršku u nabavi oružja od Europske Unije, a sama Ukrajina želi postati njena članica, što vrijeme više prolazi, želi svoj obrambeni status napadnute zemlje od strane Rusije, pretvoriti u status napadač i agresora. Bi li tako jednostavnije došao do mira za svoju zemlju?
LIDERI BEZ DIPLOMACIJE VJERUJU U ZAVRŠETAK RATA ?
Tome je pridonijela politička elita Europske unije koja gotovo četiri ukrajinske godine rata zagovara stav da s Putinom ne treba razgovarati ni pregovarati. EU pokušava Rusiju i predsjednika Putina, ekonomsku snagu Rusije, ruske banke, njene bogate poslovne ljude i njihovu imovinu, političke dužnosnike, energetiku, plinski biznis itd. sankcionirati mjerama kojih je EU napisala i stavila na snagu već 19.
Već na početku ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. zapadne zemlje zamrznule su sredstva ruskih središnjih banaka u tim zemljama. U ožujku 2023. procjenu su objavile Vlada Ukrajine , Svjetska banka , Europska komisija i Ujedinjeni narodi . U procjeni tada obnova Ukrajine iznose 411 milijardi američkih dolara. No ta se cifra tijekom godina znatno mijenja do bilijuna i više. A upitno postaje i raspolaganje privatnom imovinom koja ide u pljenidbu.
I takve bi sankcije trebale zbog nemogućnosti raspolaganja kapitalom, prema shvaćanu Vijeća EU i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i ostalih institucija zaustaviti Putina i njegovu moć naoružavanja, a time i rat protiv Ukrajine.? Zar je to imalo realno? S obzirom na veličinu Rusije, broj stanovnika, njenu ekonomsku moć, zaustaviti rat ruskog ratnog stroja Sankcijama EU je nemoguće . Pitanje je bi li bilo moguće i za desetak, petnaest godina? Bilo bi moguće možda samo u slučaju da Putin u stolici predsjednika Rusije, ne poduzima baš ništa, ne surađuje s prijateljima, Kinom i Sjevernom Korejom i ostalima.
EUROPSKI LIDERI PASIVNI AKTERI
Višegodišnja odluka da s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom ne treba pregovarati o miru na diplomatskom nivou velika je pogreška EU. Otvoreni rat vojnim snagama Putin je započeo 24. veljače 2022. a ratuje s Ukrajinom za četiri teritorijalne cjelina koje želi vratiti u teritorijalni sastav Rusije, ali o tome se uopće ne razgovara. Kako je to moguće? To nije nova metoda dolaska do mira, već je to metoda održavanja dugotrajnog rata u statusu q. Iz tog pogrešnog stava lidera EU koji podržavaju da se Putinov rat može pobijediti sankcijama, bez diplomacije , stvorilo je novo lice opasnosti, a to je dogovoreno naoružavanja zemalja Europske unije u opsegu ulaganja od 5% BDP svake zemlje članice NATO Saveza do 2030. godine.
U prilog tome EU je u ožujku 2025. objavila publikaciju“ Bijela knjiga o europskoj obrambenoj spremnosti 2030.“ Na temelju rata na Bliskom Istoku i u Ukrajini , koja je na europskom teritoriju, europski lideri su sami sebe počeli uvjeravati kako Rusija postaje ratna prijetnja za Europu i oni sada moraju odgovoriti na nastalu situaciju.
Ured ruskog predsjednika Putina i ministar za vanjsku politiku Lavrov više su puta objavljivali da Rusija nije prijetnja Europi i da Rusija nikoga ne namjerava napasti. No tko bi od europskih dužnosnika vjerovao Putinu, kada taj ne želi zaustaviti napade i rat protiv Ukrajine, na pozive koja europska politička elita šalje preko medija?
A u pozadini Putinova napada je želja za osvajanjem ukrajinskog teritorija, što oni koji podržavaju Zelenskog ne razumiju, ili ne žele čuti i razumjeti. Rat se nastavlja jer nijedna zaraćenih strana nije činjenice stavila na stol i o njima razgovarala. Nitko iz europske elite proteklih godina Zelenskog nije potakao na razgovor s Putinom, direktno ili putem pregovaračke skupine. Tek je to Trump počeo činiti dolaskom u Bijelu kuću ove godine .
U SVOJOJ NEMOĆI UKRAJINA POSTAJE AGRESOR
I nije prvi puta da se Zelensky preko oružja želi obračunati s Putinom, prije nego razgovarati . Zelensky je s oružanim snagama Ukrajine 6. kolovoza 2024. bez ikakve najave vojno upao u Ruski teritorij u Kursku oblast , gdje je najprije došlo do sukoba s ruskom graničnom stražom, a onda je u Kurskoj oblasti proglašeno izvanredno stanje. Ukrajinska vojska je ispočetka zauzela 1000 kvadratnih kilometara teritorija a ruske vlasti priznale su da je Ukrajina zauzela 28 naselja.
U drugoj polovici kolovoza 2024. fronta se stabilizirala, a početkom listopada ukrajinsko napredovanje je zaustavljeno. A onda je Putin isposlovao pomoć ruskoj vojsci . U studenom su vojne snage Sjeverne Koreje stigle u Kursk kako bi podržale rusku vojsku. Do kraja tog mjeseca ruske su snage ponovno zauzele oko polovicu teritorija koji je Ukrajina okupirala. Do sredine ožujka 2025. se većina ukrajinskih snaga povukla iz oblasti Kurs u Rusiji, što je bio rezultat ruskog protunapada.
TRAMP RADI ZA MIR
I nakon što je predsjednik SAD-a uspješno posredovao u postizanju primirja u ratu Izraela i Hamasa početkom listopada 2025., te je učinjena razmjena talaca i zarobljenika s obje zaraćene strane, humanitarna pomoć počela je stizati u Gazu, a Nobelova nagrada za mir koju Trump žarko želi otišla u ruke Venecuelske oporbene političarke Corini Machado, Trump ima želju zaustaviti rat na relaciji Rusija – Ukrajina. Podsjetiti ću da je 15. kolovoza osobno na Aljasci razgovarao s predsjednikom Rusije Vladimirom, ali ni nakon dva mjeseca ni Putin ni Zelenskiy nisu pronašli model komunikacije u vezi s ratom.
Ali Donald Trump je 15. listopada, kako je izjavio medijima dva sata razgovarao s predsjednikom Putinom telefonom s kojim je postigao dogovor da dođe do razgovora o prekidu rata između Ukrajine i Rusije. Mjesto za sastanak ili dvaju lidera ili pregovaračkih skupina biti će Budimpešta, što je premijer Orban osobno ponudio. Pripreme su započele a održati će se u naredna dva tjedna ili nešto kasnije.
Javnost je s ovim informacijama upoznata, a time je s tim bio upoznat i Zelensky koji je 17. listopada, u petak, u Wasinghton došao razgovarati o razornim raketama Tomahawkama. Putin je još prije, kada je javno počeo razgovor o tim raketama, poručio da bi američka isporuka takvih raketa označila ozbiljnu eskalaciju.
No vidljivo je da američki predsjednik Trump, osim što je milijarder i poslovan čovjek, želi biti Predsjednik posrednik u zaustavljanju rata koji traje između Rusije i Ukrajine. Ili točnije Trump je jedini odlučan inicijator mira za Ukrajinu.
Rekao je novinarima da je rekao Zelenskom : zaustavite vrat. Stanite na položajima gdje jeste i idite kućama.
Margareta Zouhar Zec
UPORNOST GLADI U DOBA OBILJA
Papa Lav XIV posjetio je 16. listopada sjedište Organizacije za poljoprivredu i hranu (FAO) u Rimu, kako bi obilježio Svjetski dan hrane i 80. obljetnicu osnutka te UN organizacije koja predstavlja svijet. U svom obraćanju potvrđuje bliskost Svete Stolice instituciji i poziva na iskorjenjivanje gladi i pothranjenosti stanovništva svih dobi u svijetu.
Glavni direktor, te UN organizacije od 2019. je Qu Dongyu iz Kine, koji služi kao glavni administrativni dužnosnik. Latinski moto, „fiat panis”, Organizacije za poljoprivredu i hranu prevodi kao "neka bude kruha". Osnovana je 16. listopada 1945.u Qubeku u Kanadi. Sjedište FAO je u Rimu , a matična organizacija FAO je Ekonomsko i socijalno vijeće UN-a . FAO ima oko 3 000 zaposlenika.
Vatican News je objavio govor Pape Lona XIV i ja ga prenosim! Zašto ga prenosim? Zato što se govor katoličkog poglavara razlikuje od političkih govora, javnosti poznatih dužnosnika i treba ga pročitati i ne samo jednom, već možda i nekoliko puta, bar poneke odjeljke.
Naime Papa je duhovni vođa Katoličke Crkve kojoj pripada oko 1,4 milijarde katolika. Duhovni vođa i politički izabranici država i naroda svjetsku stvarnost vide različito, dužnosnici mnogo prešućuju, a na rješavanje globalnih problema gladi ne osjećaju se pozvanim. Šutnja i ne poduzimanje akcije je njihov značajan politički izraz.
Crkva kaže da je Papa Božji namjesnik na Zemlji. Ta njegova uloga i njegov poziv uključuje čuvanje i poučavanje kršćanske vjere, tumačenje Evanđelja, donošenje odluka o doktrinarnim i moralnim pitanjima, kao i kršćanske stavove koji su postulati katoličanstva. U okviru toga je i njegov govor koji je, pripremljen, Papa pročitao pred mnoštvom službenika institucije Svjetskog programa za hranu u Rimu .
Margareta Zouhar Zec
Prenosim govor Pape Lona XIV, kako ga je on strukturirao i obilježio, kojem sam dodala međunaslove, radi lakšeg razumijevanja.
Pape Lona XIV :
„1. Dopustite mi, prije svega, da izrazim svoju najsrdačniju zahvalnost na pozivu da podijelim ovaj nezaboravan dan sa svima vama. Posjećujem ovo prestižno sjedište slijedeći primjer svojih prethodnika na Petrovoj stolici , koji su iskazivali posebno poštovanje i bliskost FAO-u, svjesni važnog mandata ove međunarodne organizacije.
S velikim poštovanjem i predanošću pozdravljam sve prisutne i preko vas, kao sluga Evanđelja, izražavam svim narodima zemlje svoju najgorljiviju želju da mir vlada posvuda. Papino srce, koje ne pripada njemu samome, već Crkvi i, u određenom smislu, cijelom čovječanstvu, održava uvjerenje da će, ako se glad pobijedi, mir biti plodno tlo iz kojeg će se roditi opće dobro svih naroda.
TRAGEDIJA GLADI I POTHRANJENOSTI
Osamdeset godina nakon osnutka FAO-a, naša savjest nas mora ponovno izazvati suočeni sa sveprisutnom tragedijom gladi i pothranjenosti. Zaustavljanje ovih zala nije samo odgovornost poslovnih ljudi, javnih dužnosnika ili kreatora politika. To je problem čijem rješavanju moramo svi doprinijeti: međunarodne agencije, vlade, javne institucije, nevladine organizacije, akademske zajednice i civilno društvo, ne zaboravljajući pritom svaku osobu, koja u patnji drugih mora vidjeti nešto svoje. Oni koji pate od gladi nisu stranci. Oni su moja braća i sestre i moram im bez odgađanja pomoći.
GDJE SMO - U BORBI PROTIV POŠASTI GLADI
2. Cilj koji nas sada okuplja jednako je plemenit koliko i neizbježan: mobilizirati svu raspoloživu energiju, u duhu solidarnosti, kako nitko na svijetu ne bi imao manjak potrebne hrane, i u količini i u kvaliteti. Na taj ćemo način okončati situaciju koja negira ljudsko dostojanstvo, ugrožava poželjan razvoj, nepravedno prisiljava mnoštvo ljudi da napuste svoje domove i ometa razumijevanje među narodima. Od svog osnutka, FAO neumorno usmjerava svoju službu na to da poljoprivredni razvoj i sigurnost hrane budu prioritetni ciljevi međunarodne politike. U tom smislu, pet godina prije ispunjenja Agende 2030 , moramo se snažno sjetiti da će postizanje nulte gladi biti moguće samo ako za to postoji stvarna volja, a ne samo svečane deklaracije. Iz tog razloga, s obnovljenom hitnošću, danas smo pozvani odgovoriti na temeljno pitanje: gdje smo u borbi protiv pošasti gladi koja i dalje užasno bičuje značajan dio čovječanstva?
U KREVET BEZ JELA IDE 673 MILIJUNA LJUDI U SVIJETU
3. Potrebno je, i izuzetno tužno, spomenuti da, unatoč tehnološkom, znanstvenom i proizvodnom napretku, 673 milijuna ljudi u svijetu ide u krevet bez jela. A dodatnih 2,3 milijarde ne može si priuštiti nutritivno odgovarajuću hranu. Ove se brojke ne mogu odbaciti kao puka statistika: iza svakog od ovih brojeva krije se prekinut život, ranjiva zajednica; postoje majke koje ne mogu prehraniti svoju djecu. Možda je najpotresnija statistika ona o djeci koja pate od pothranjenosti, s posljedičnim bolestima i usporenim motoričkim i kognitivnim razvojem. To nije slučajnost, već jasan znak prevladavajuće neosjetljivosti, bezdušne ekonomije, upitnog modela razvoja i nepravednog i neodrživog sustava raspodjele resursa. U vrijeme kada je znanost produžila životni vijek, tehnologija je približila kontinente, a znanje otvorilo prije nezamislive horizonte, omogućujući milijunima ljudskih bića da žive - i umru - pogođeni glađu, kolektivni je neuspjeh, etička aberacija, povijesna krivnja.
SCENARIJ – HRANA KAO RATNO ORUŽJE
4. Trenutni scenariji sukoba doveli su do ponovnog porasta korištenja hrane kao ratnog oružja, što je u suprotnosti sa svim aktivnostima podizanja svijesti koje je FAO provodio tijekom proteklih osam desetljeća. Konsenzus koji su izrazile države, a koji namjerno izgladnjivanje smatra ratnim zločinom, kao i namjerno uskraćivanje pristupa hrani cijelim zajednicama ili narodima, čini se sve udaljenijim. Međunarodno humanitarno pravo bez iznimke zabranjuje napade na civile i objekte bitne za opstanak stanovništva. Prije nekoliko godina, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda jednoglasno je osudilo ovu praksu, prepoznajući vezu između oružanog sukoba i nesigurnosti hrane te stigmatizirajući korištenje izgladnjivanja nanesenog civilima kao metode ratovanja.
GLAD NIJE ČOVJEKOVA SUDBINA
Čini se da je to zaboravljeno, dok bolno svjedočimo kontinuiranoj upotrebi ove
okrutne strategije koja osuđuje muškarce, žene i djecu na glad, uskraćujući im najosnovnije pravo: pravo na život. Međutim, šutnja onih koji umiru od gladi vapi u svačijoj savjesti, iako se često ignorira, prešućuje ili iskrivljava. Ne možemo ovako nastaviti, jer glad nije čovjekova sudbina već njegov pad. Stoga ojačajmo svoj entuzijazam da ispravimo ovaj skandal! Nemojmo se zadržavati na ideji da je glad samo problem koji treba riješiti. Naprotiv, to je vapaj koji se uzdiže do neba i zahtijeva brz odgovor svake nacije, svake međunarodne organizacije, svakog regionalnog, lokalnog ili privatnog subjekta. Nitko ne smije biti isključen iz neumoljive borbe protiv gladi. Ova bitka pripada svima.
PARADOKSI GLOBALNE PANORAME
5. Vaše Ekselencije, danas svjedočimo nečuvenim paradoksima. Kako možemo i dalje tolerirati rasipanje ogromnih tona hrane dok se mnoštvo ljudi bori pronaći nešto za jelo u smeću? Kako možemo objasniti nejednakosti koje omogućuju nekolicini da imaju sve, a mnogima da nemaju ništa? Kako možemo odmah ne zaustaviti ratove koji uništavaju selo prije gradova, čak dovodeći do prizora nedostojnih ljudskog stanja, u kojima životi ljudi, a posebno djece, umjesto da se o njima brine, nestaju dok traže hranu, a koža im se lijepi za kosti? Promatrajući trenutnu globalnu panoramu, tako bolnu i pustu zbog sukoba koji je pogađaju, stječe se dojam da smo postali apatični svjedoci srceparajućeg nasilja, dok bi nas u stvarnosti dobro poznate humanitarne tragedije trebale potaknuti da budemo graditelji mira, naoružani ljekovitim balzamom koji zahtijevaju otvorene rane u samom srcu čovječanstva. Ovo krvoproliće trebalo bi odmah privući našu pozornost i navesti nas da udvostručimo svoju individualnu i kolektivnu odgovornost, budeći nas iz teške letargije u koju smo često gurnuti. Svijet ne može nastaviti svjedočiti takvim morbidnim spektaklima kakvi se odvijaju u mnogim dijelovima svijeta. Moraju se zaustaviti što je prije moguće.
MOGU LI POLITIČKI VOĐE OSTATI POLARIZIRANI,
DOK ZABORAVLJAJU ONE KOJIMA BI TREBALI SLUŽITI?
Došlo je vrijeme, dakle, da se s jasnoćom i hrabrošću zapitamo: Zaslužuju li buduće generacije svijet koji nije sposoban jednom zauvijek iskorijeniti glad i siromaštvo? Je li moguće da ne možemo stati na kraj tolikim razornim proizvoljnim postupcima koji negativno utječu na ljudsku obitelj? Mogu li politički i društveni vođe ostati polarizirani, trošeći vrijeme i resurse na beskorisne i žestoke rasprave, dok se oni kojima bi trebali služiti i dalje zaboravljaju i koriste za stranačke interese? Ne možemo se ograničiti na proglašavanje vrijednosti. Moramo ih utjeloviti. Slogani nas ne mogu izvući iz bijede. Hitno moramo prevladati takvu gorku političku paradigmu, temeljenu na etičkoj viziji koja prevladava nad trenutnim pragmatizmom koji ljude zamjenjuje profitom. Nije dovoljno pozivati se na solidarnost: moramo jamčiti sigurnost hrane, pristup resursima i održivi ruralni razvoj.
UDRUŽIVANJEM IZGRADITI DOSTOJANSTVENU BUDUĆNOST
6. U tom smislu, smatram pravim uspjehom što se Svjetski dan hrane ove godine slavi pod temom: "Ruku pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost ". U povijesnom trenutku obilježenom dubokim podjelama i proturječjima, osjećaj ujedinjenosti vezom suradnje nije samo lijep ideal, već i odlučan poziv na djelovanje. Ne smijemo se zadovoljiti ispunjavanjem zidova velikim, privlačnim plakatima. Došlo je vrijeme za obnovljenu predanost, onu koja će pozitivno utjecati na živote onih čiji su želuci prazni i koji od nas očekuju konkretne geste koje će ih izvući iz prostracije (stanje krajnje iscrpljenosti) Taj se cilj može postići samo konvergencijom učinkovitih politika i koordiniranom i sinergističkom provedbom intervencija. Poticaj na zajednički hod u bratskom skladu mora postati vodeće načelo koje vodi politike i ulaganja, jer samo iskrenom i stalnom suradnjom možemo izgraditi pravednu i dostupnu sigurnost hrane za sve. Samo udruživanjem ruku možemo izgraditi dostojanstvenu budućnost u kojoj se sigurnost hrane potvrđuje kao pravo, a ne kao privilegija. S tim uvjerenjem, želim naglasiti da je u borbi protiv gladi i u promicanju sveobuhvatnog razvoja uloga žena nezamjenjiva, čak i ako nije uvijek dovoljno cijenjena. Žene su prve koje se brinu za nedostajući kruh, siju nadu u brazde zemlje, mijese budućnost rukama žuljevitim od truda. U svakom kutku svijeta žene su tihe arhitektice preživljavanja, metodične čuvarice stvaranja. Prepoznavanje i vrednovanje njihove uloge nije samo pitanje pravde; to je jamstvo humanije i održivije hrane.
PREISPITATI MODALITETE MEĐUNARODNE SURADNJE
7. Ekselencije, svjesne opsega ovog međunarodnog foruma, dopustite mi da nedvosmisleno naglasim važnost multilateralizma suočenog sa štetnim iskušenjima koja se u multipolarnom i sve više međusobno povezanom svijetu obično pojavljuju kao autokratska. Stoga je potrebnije nego ikad hrabro preispitati modalitete međunarodne suradnje. Ovo nije samo pitanje identificiranja strategija ili postavljanja detaljnih dijagnoza. Ono što najsiromašnije zemlje s nadom očekuju jest da se njihovi glasovi čuju bez filtera, da se njihovi nedostaci istinski prepoznaju i da im se ponudi prilika, kako bi se na njih moglo računati kada je u pitanju rješavanje njihovih stvarnih problema, bez nametanja rješenja smišljenih u udaljenim uredima, na sastancima kojima dominiraju ideologije koje često ignoriraju kulture predaka, vjerske tradicije ili običaje duboko ukorijenjene u mudrosti starijih. Nužno je izgraditi viziju koja omogućuje svakom akteru na međunarodnoj sceni da učinkovitije i brže odgovori na istinske potrebe onih kojima smo pozvani služiti kroz našu svakodnevnu predanost.
MEĐUNARODNA ZAJEDNICA NE MOŽE OKRENUTI GLAVU
8. Danas se više ne možemo zavaravati misleći da posljedice naših neuspjeha pogađaju samo one koji su skriveni od pogleda. Gladna lica tolikih koji još uvijek pate izazivaju nas i pozivaju da preispitamo svoj način života, svoje prioritete i cjelokupni način života u današnjem svijetu. Upravo iz tog razloga želim skrenuti pozornost ovog međunarodnog foruma na mnoštvo onih koji nemaju pristup pitkoj vodi, hrani, osnovnoj medicinskoj skrbi, pristojnom stanovanju, osnovnom obrazovanju ili dostojanstvenom radu, kako bismo mogli dijeliti bol onih koji se hrane samo očajem, suzama i bijedom. Kako možemo ne spomenuti sve one koji su osuđeni na smrt i teškoće u Ukrajini, Gazi, Haitiju, Afganistanu, Maliju, Srednjoafričkoj Republici, Jemenu i Južnom Sudanu, da spomenemo samo neka mjesta na planetu gdje je siromaštvo postalo svakodnevni kruh tolike naše braće i sestara? Međunarodna zajednica ne može okrenuti glavu. Moramo njihovu patnju učiniti svojom.
APATIJA OPRAVDAVA GLAD KAO GLAZBA
Ne možemo težiti pravednijem društvenom životu ako nismo spremni osloboditi se apatije koja opravdava glad kao da je to glazba u pozadini na koju smo se navikli, nerješiv problem ili jednostavno nečija tuđa odgovornost. Ne možemo zahtijevati djelovanje od drugih ako sami ne ispunimo vlastite obveze. Svojim propustom postajemo suučesnici u promicanju nepravde. Ne možemo se nadati boljem svijetu, svijetloj i mirnoj budućnosti ako nismo spremni podijeliti ono što smo sami primili. Tek tada možemo potvrditi - s istinom i hrabrošću - da nitko nije zapostavljen.
IZAZOVI SU GOLEMI
9. Zazivam na sve vas okupljene ovdje danas - FAO i njezine dužnosnike, koji se svakodnevno trudite ispunjavati svoje odgovornosti s vrlinom i predvoditi primjerom - blagoslov Boga, koji se brine za siromašne, gladne i bespomoćne. Neka Bog obnovi u svakome od nas onu nadu koja ne razočarava (usp. Rim 5,5). Izazovi koji su pred nama su golemi, ali takav je i naš potencijal i mogući pravci djelovanja! Glad ima mnogo imena i pritišće cijelu ljudsku obitelj. Svaka ljudska osoba gladuje ne samo za kruhom, već i za svime što omogućuje zrelost i rast prema sreći za koju je sve stvoreno. Postoji glad za vjerom, nadom i ljubavlju koja se mora usmjeriti u sveobuhvatan odgovor koji smo pozvani zajedno provesti . Ono što je Isus rekao svojim učenicima suočenima s gladnim mnoštvom ostaje ključni i hitan izazov za međunarodnu zajednicu: "Dajte im jesti" ( Mk 6,37). Malim doprinosom učenika, Isus je učinio veliko čudo. Stoga se ne umorite danas moliti Boga za hrabrost i energiju da nastavite raditi na pravdi koja će donijeti trajne i blagotvorne rezultate. Dok nastavljate svoje napore, uvijek ćete moći računati na solidarnost i predanost, predanost Svete Stolice i institucija Katoličke Crkve koje su spremne izaći i služiti najsiromašnijima i najugroženijima diljem svijeta. „
Izvor Cijeli tekst govora pape Lava XIV. u FAO 16. 10. 2025. (mzz)
PLAĆENI POLITIČKI OGLASI MORAJU BITI OZNAČENI
Uredba (EU) 2024/900 Europskog parlamenta i Vijeća od13. ožujka 2024.o transparentnosti i ciljanju političkog oglašavanja (SL L, 2024/900,20.3.2024.) stupila je na snagu 10.listopada. Primjenjuju se nova pravila na razini cijele EU koja će pomoći građanima da bolje razumiju složenu online i offline političku arenu, uz veću transparentnost. /
Na stanici Europske unije piše da pravila olakšavaju prepoznavanje političkih oglasa , razumijevanje tko ih plaća i saznanje- jesmo li i kako bili ciljano usmjereni da primamo te oglase. Na taj način smo u boljoj poziciji da ostvarimo svoja demokratska prava na informiran način . Nova pravila će osigurati da političko oglašavanje u potpunosti poštuje pravo na privatnost te da su zaštićeni sloboda mišljenja i sloboda govora./
Od sada u Europskoj Uniji :/ 1.Plaćeni i ciljani politički oglasi moraju biti označeni kao takvi i sadržavati neke ključne informacije o njima, uključujući sponzora, izbore ili referendum s kojima su povezani, plaćene iznose i bilo kakvu upotrebu tehnika ciljanja
2.Ciljanje političkog oglašavanja na internetu poštivat će strože uvjete . Podaci prikupljeni od osobe mogu se koristiti samo nakon što je ta osoba dala izričitu i zasebnu suglasnost za njihovu upotrebu za političko oglašavanje. Posebne kategorije osobnih podataka, poput podataka koji otkrivaju politička mišljenja, rasno ili etničko podrijetlo, ne mogu se koristiti za profiliranje.
3. Da bi se spriječilo strano uplitanje , oglasi koje plaćaju sponzori iz trećih zemalja neće biti moguće objaviti tri mjeseca prije izbora ili referenduma u zemlji EU-a./
Nova pravila ne primjenjuju se na stavove izražene u osobnom svojstvu i uredničkim sadržajima. Uredba ne regulira sadržaj političkih oglasa.
Navedeno je da će Europska Komisija do kraja 2025. usvojiti Europski demokratski štit, strateški okvir osmišljen za zaštitu, jačanje i promicanje demokracije u EU-u. (vijesti eu, mzz)
HRVATSKI MATERIJALI ZA SLOVAČKE ORUŽANE SNAGE
Ministar obrane Republike Hrvatske Ivan Anušić sudjelovao je 15. listopada u Bruxellesu na sastancima ministara obrane članica NATO-a, Obrambene kontaktne skupine za Ukrajinu i Vijeća za vanjske poslove Europske unije u formatu ministara obrane.
Nakon prvog dana sastanka, nije bilo izjava pred novinarima, osim za za interne medije eu za koje je govorila Kaja Kalas visoka povjerenica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Između ostaloga novinarima je rekla :
„Naravno, postoji „koncept vodećih nacija“ tako da države članice predvode različita područja sposobnosti, a to također znači da na tome radimo zajedno s državama članicama. Ono što je izuzetno važno jest pitanje dronova i kako doista branimo Europu od napada dronovima.
Svakoj državi članici je jasno da dronovi zapravo mogu doći odakle god. Upravo sam se vratila iz Ukrajine i toliko toga možemo naučiti od njih. Posjetila sam i tvornice dronova obrambene industrije. Možemo smanjiti troškove nabave, skratiti vrijeme nabave ako stvarno surađujemo s Ukrajincima u vezi s tim. Stoga je važno da države članice shvate da moramo krenuti naprijed s ovim. I to se tiče svih država članica, ne samo onih koje su na istočnom krilu.“ ( EU)
Ministar Anušić je za resorno Ministarstvo obrane u priopćenju izjavio :“Razgovarali smo o ratu u Ukrajini i, naravno, o tome da nastavljamo pomagati Ukrajini u obrani od ruske agresije. Druga velika tema bila je protudronska zaštita i zaštita zračnog prostora članica NATO-a jer posljednjih mjeseci svjedočimo čestim upadima ruskih dronova i povredama zračnog prostora. Na tom se tragu formiraju koalicije unutar NATO-a i razvijaju se veliki sustavi i planska obrana NATO zračnog prostora. U tom kontekstu, Hrvatska će vrlo brzo, do kraja ove godine, potpisati ugovor s jednom domaćom tvrtkom o isporuci i stavljanju u upotrebu anti dronovskog sustava za zaštitu naše kritične infrastrukture. Taj sustav vrijedan je 115 milijuna eura”, rekao je ministar RH Anušić.
Sustav koji će Ministarstvo obrane nabaviti obuhvaća operativni centar, radare, presretače dronova i topove kalibra 30 milimetara.
HRVATSKI MATERIJALI ZA SLOVAČKE ORUŽANE SNAGE
Na marginama sastanaka u Bruxellesu ministar obrane RH Ivan Anušić prisustvovao je i potpisivanju Ugovora o višegodišnjoj isporuci specijaliziranih vojnih tkanina za potrebe Oružanih snaga Slovačke Republike. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave državne tvrtke Agencije ALAN d.o.o. Goran Basarac i predstavnik Slovačke Martin Čatloš, direktor uprave za naoružanje slovačkog ministarstva obrane.
Riječ je o međudržavnom ugovoru o opskrbi vojnim tkaninama između državne tvrtke Agencije ALAN i slovačkog ministarstva obrane u koji su uključene hrvatske tvrtke Čateks i Galeb. Nositelj tog višegodišnjeg Ugovora je državna tvrtka Agencija ALAN d.o.o., a hrvatski proizvođači tkanina – Čateks i podugovaratelj tvrtka Galeb proizvest će tkaninu za potrebe slovačkih oružanih snaga. Riječ je o višegodišnjem ugovoru o isporuci od približno 2 milijuna metara tkanine vrijednom više od 30 milijuna eura.
“Upravo smo prisustvovali potpisivanju onoga što Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo obrane kontinuirano promoviraju, a to je razvoj domaće industrije i plasiranje proizvoda naših obrambenih tvrtki na tržišta članica NATO-a. Ovo je odličan primjer kako hrvatske tvrtke mogu svojim proizvodima, ali i svojim znanjem i tehnologijama, opskrbljivati oružane snage drugih zemalja”, rekao je ministar Anušić.
Goran Basarac, predsjednik uprave Agencije ALAN d.o.o., izrazio je zadovoljstvo potpisanim ugovorom te istaknuo kako hrvatske tvrtke s područja vojne industrije, što potvrđuje i potpisani ugovor, imaju visokokvalitetne proizvode koji su traženi i na europskom i na svjetskom tržištu.
Predsjednik Uprave Čateksa Matija Bilandžija poručio je kako Čateks proizvodi jedan od najnaprednijih tehničkih materijala od kojih će Slovaci šiti vojne odore te zahvalio Agenciji ALAN i Ministarstvu obrane na promociji domaće obrambene industrije.( priopćenje MO, mzz)
CARSTVO KIBERNETIČKIH PRIJEVARA
Američko Ministarstvo financija 14. listopada je izjavilo da ima najveću akciju ikada u jugoistočnoj Aziji, usmjerenu na 146 osoba unutar mreže „Prince Group“ sa sjedištem u Kambodži, koju je proglasilo transnacionalnom kriminalnom organizacijom, piše portal Al Jazeera 15. listopada. I Velika Britanija je uvela sankcije protiv šest subjekata i pojedinaca povezanih s „Prince Group“ mrežom zamrznuvši 19 nekretnina u Londonu vrijednih više od 100 milijuna funti (134 milijuna dolara)
Američko Ministarstvo pravosuđa također je podnijelo najveću tužbu za oduzimanje imovine u svojoj povijesti protiv grupe, zaplijenivši Bitcoin vrijedan više od 14 milijardi dolara po trenutnim cijenama.
Savezni tužitelji u SAD-u imaju optužnicu kojom se kinesko-kambodžanski tajkun Chen Zhiji, 37-godišnji predsjednik „Prince Groupa“, tereti za prijevaru putem elektroničkih komunikacija i zavjeru za pranje novca. Chen, poznat kao Vincent, suočava se s kaznom do 40 godina zatvora ako bude osuđen po tim optužbama.
Chen je bio "mozak iza prostranog carstva kibernetičkih prijevara", rekao je pomoćnik državnog odvjetnika John Eisenberg, dok je američki državni odvjetnik Joseph Nocella opisao operacije mreže kao "jednu od najvećih investicijskih prijevara u povijesti".
CENTRI ZA PRIJEVARE
Skupina je optužena za vođenje mreže namjenski izgrađenih centara za prijevare koji su funkcionirali kao logori za prisilni rad diljem Kambodže, Mjanmara i drugih zemalja u regiji, gdje su radnici - mnogi od njih Kinezi - namamljeni lažnim oglasima za posao.
Naime čak 1000 kineskih državljana spašenih je iz online centara za prijevare u pograničnom području Mjanmara i Tajlanda iz mreže otkrivene u veljači 2025. Naime vrbovani radnici su protiv svoje volje držani u kompleksima i prisiljavani, pod prijetnjom mučenja, da provode online prijevare protiv žrtava diljem svijeta. UN procjenjuje, pisala je Al Jazeera u veljači 2025. , da čak 120.000 ljudi možda radi u online centrima za prijevare u Mjanmaru, gdje su kriminalne bande iskoristile nestabilnost zemlje i tekući građanski rat. Bangkok je čak isključio struju u pograničnom području u želji da uspori bande. Pooštrene mjere započele su nakon slučaja u siječnju 2025. kada je kineski glumac Wang Xing namamljen u Tajland obećanjem filmske uloge, a zatim je odveden preko granice u Mjanmar u centar za prevare. Tajlandske vlasti su ga spasile, ali slučaj je postao viralan na kineskim društvenim mrežama, sa spoznajom opasnosti putovanja u Tajland.
PRIJEVARA - KLANJE SVINJA
Takozvane prijevare "klanja svinja" često su uključivale žrtve trgovine ljudima koje su mamile svoje mete u lažne romantične veze putem interneta, prije nego što bi ih nagovorile da ulože velike svote u lažne platforme za kriptovalute.
Prevareni novac djelomično je opran putem vlastitih operacija kockanja i rudarenja kriptovaluta „Prince Grupe.“ Ukradenim novcem financirane su luksuzne kupnje: jahti, zrakoplova, kuća za odmor za čak za kupnju i Picassove slike kupljenu u njujorškoj aukcijskoj kući.
Američki tužitelji su izjavili da se Chen pohvalio da je prevara donosila 30 milijuna dolara dnevno.
„ PRINCE GROUP“ U 30 ZEMALJA SVIJETA
Od otprilike 2015. godine,“ Prince Group“ posluje u više od 30 zemalja pod krinkom legitimnih nekretnina, financijskih usluga i potrošačkih tvrtki, rekli su tužitelji, a Chen i kolege rukovoditelji navodno koriste politički utjecaj i mito u više zemalja kako bi zaštitili poslovanje. Jacob Daniel Sims, stručnjak za transnacionalni kriminal i gostujući suradnik u Azijskom centru Sveučilišta Harvard, rekao je za novinsku agenciju Associated Press da je Prince Group „ključni dio skele koja omogućuje globalne kibernetičke prijevare“.
Chen je rekao da je bio "središnji stup" kriminalnog gospodarstva isprepletenog s vladajućim režimom Kambodže, budući da je bio savjetnik premijera Huna Sena i Huna Menta. Hun Manet je na funkciji od kolovoza 2023. prije svoga oca Huna Sena (73) čovjek koji je bio najdugovječniji premijer Kambodže s mandatima od 1985. do 1993. te od 1998. do 2023. godine, ukupno 33 godine.
KAMBODŽA GOSPODARSTVO PRIJEVARA
U Kambodži funkcionira cijelo gospodarstvo ovih prijevara, a prevaranti koje je Al Jazeera pronašla u gradu Sihanoukvilleu često su držani protiv svoje volje. Deseci tisuća ljudi su žrtve trgovine ljudima, a vlasti su navodno suučesnice.
„Iako optužnica i sankcije ne uništavaju odmah te mreže, one temeljno mijenjaju izračun rizika“, rekao je Jacob Daniel Sims, stručnjak za transnacionalni kriminal.Oni tjeraju „svaku globalnu banku, tvrtku za nekretnine i investitora da dvaput razmisle prije nego što dotaknu novac kambodžanske elite“.
Najavljujući sankcije, britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper rekla je „Organizatori ovih užasnih prevara uništavaju živote ranjivih ljudi i kupuju kuće u Londonu kako bi pohranili svoj novac“, rekla je.
Ujedinjeni narodi procijenili su da je 2023. godine oko 100.000 ljudi bilo prisiljeno provoditi online prijevare u Kambodži , kao i najmanje 120.000 u Mjanmaru te deseci tisuća u Tajlandu, Laosu i Filipinima. U rujnu su UN upozorili da Istočni Timor postaje novo žarište prijevara. (m.zouhar zec, Al Jazeera)
PUT DO REALIZACIJE DVIJU DRŽAVA
Sporazum o prvoj fazi primirja u Gazi između Izraela i Hamasa u Sharm El-Sheikhu u Egiptu, 13. listopada 2025. potpisali su egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi, američki predsjednik Donald Trump, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i katarski emir, šeik Tamim bin Hamad Al Thani, piše novinska agencija Xinhua.
Na summitu, su sudjelovali čelnici iz više od 20 zemalja, kao i regionalnih i međunarodnih organizacija.
Egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi rekao je da potpisivanje predstavlja "tračak nade da će ovaj Sporazum zatvoriti bolno poglavlje u ljudskoj povijesti i otvoriti vrata novom dobu mira i stabilnosti na Bliskom istoku, pružajući narodima regije, koji su iscrpljeni sukobima, bolje sutra. Sisi je naglasio da Sporazum mora biti "učvršćen i sve njegove faze provedene, što vodi do realizacije rješenja dviju država". Summit se usredotočio na podršku sporazumu iz Sharm el-Sheikha o okončanju rata u Gazi, koji je sklopljen 9. listopada posredovanjem Egipta, Sjedinjenih Država, Katara i Turske, priopćilo je egipatsko predsjedništvo.
Egipatski predsjednik se osvrnulo na važnost suradnje međunarodne zajednice kako bi se osigurala sva potrebna sredstva za provedbu odredbi Sporazuma i održavanje njegovog kontinuiteta.
ŠTO PLANIRA PRVA FAZA SPORAZUMA?
Prva faza plana uključuje povlačenje izraelskih trupa iz grada Gaze, Rafaha, Khan Younisa i sjevera, razmjenu talaca i zarobljenika te otvaranje pet prijelaza za pomoć.
Hamas je ujutro 13. listopada objavio da je predao svih 20 preostalih živih talaca, koji su zarobljeni tijekom napada na južni Izrael 7. listopada 2023.
U međuvremenu, izraelske vlasti su počele oslobađati gotovo 2 000 palestinskih zatvorenika kao dio sporazuma o razmjeni.
Više od dvije godine izraelskih vojnih operacija opustošilo je Gazu, i ubijeno preko 67.000 ljudi i izazvavši glad, prema zdravstvenim vlastima Gaze i stručnjacima za hranu koje podržavaju UN. (Izvor: Xinhua, mzz)
TRENUTAK KADA SE SVE POČELO MIJENJATI
Američki predsjednik Donald Trump proglasio je "povijesnu zoru novog Bliskog istoka" u trijumfalnom govoru pred članovima Knesseta u Izraelskom parlamentu 13. listopada. Govorio je Trump više od sat vremena. Taoci su bili oslobođeni, posljednjih 20 živih talaca oslobođeno je iz Gaze u skladu sa Sporazumom o prekidu vatre koji je postignut uz posredovanje SAD-a. Nakon govora u Knessetu Trump je otputovao u Egipat na sammit o Gazi .
Američki predsjednik Tramp je u postizanju ovog mira na Bliskom Istoku pokazao, da uz to što ima autoritet predsjednika SAD-a, da je u ophođenju s Netanjahuom, ali i najbližim Netanjahuovim suradnicima, veliki psiholog. Riječi su veoma moćan alat, samo ih treba znati upotrebljavati u pravo vrijeme. (mzz)
Prenosim tekst koji je objavio Times of Israel, nakon završetka Trumpova govora 13. listopada.(mzz)
„Trump je rekao da to označava "ne samo kraj rata, već i kraj doba terora i smrti te početak doba vjere, nade i Boga".
Rekao je zastupnicima da Izrael više nema što postići na bojnom polju i da mora raditi na miru na Bliskom istoku te je rekao da će kasnije tijekom dana uputiti sličnu poruku regionalnim čelnicima u Egiptu.
Predsjednik je pozvao Izrael da zanemari rat, rekavši da je postigao sve što je mogao "silom oružja".
„Pobijedili ste. Mislim, pobijedili ste“, rekao je. „Sada je vrijeme da se ove pobjede protiv terorista na bojnom polju pretvore u najveću nagradu mira i prosperiteta za cijeli Bliski istok.“
„Kakva je to pobjeda bila“, dodao je Trump, napominjući da ako se Izrael godinama borio, „bilo je sve gore. Postajalo je sve žešće.“
„Tajming ovoga sporazuma o okončanju borbi je briljantan, i rekao sam, Bibi pamtit će te po ovome puno više nego da si ovo nastavio, nastavio, nastavio, ubijao, ubijao, ubijao“, rekao je Trump.
Obraćajući se izravno Netanyahuu, rekao je: „Želim vam samo čestitati što ste imali hrabrosti reći to je to, pobijedili smo, a sada uživajmo u svojim životima i obnovimo Izrael te ga učinimo jačim, većim i boljim nego ikad prije.“
U dugom predsjednikovom obraćanju zahvalio se brojnim ljudima, ali se posebno usredotočio na Netanyahua, hvaleći njegov patriotizam i izjavljujući da je „njegovo partnerstvo toliko učinilo da ovaj dan bude moguć“.
„Nije on lak, želim vam reći“, rekao je Trump. „Nije najlakša osoba za imati posla s njim. Ali to ga čini sjajnim.“Kasnije, nakon što je pohvalio Yaira Lapida kao "finog čovjeka", dodao je Netanyahuu: "Sada možeš biti malo ljubazniji jer više nisi u ratu, Bibi."
Zapravo, Netanyahu nije formalno proglasio kraj rata, ali Trump je u proteklih nekoliko dana više puta rekao - uključujući i odgovor na pitanje tijekom leta, a ponovno i novinaru u Knessetu - da je "rat gotov". Zemlje u regiji "danas puno više vole Izrael nego prije pet tjedana", rekao je Trump, vjerojatno misleći na izraelski napad na vođe Hamasa u Dohi.
„Vratili ste se jaki jer je u svijetu postajalo malo gadno, a na kraju svijet pobjeđuje“, rekao je. Pohvalio je Izrael što je toliko učinio za tako malu zemlju. „Svijet ponovno voli Izrael.“
Trump je obećao pomoć u obnovi Gaze i pozvao Palestince da se "zauvijek okrenu od puta terora i nasilja".
„Nakon ogromne boli, smrti i teškoća“, rekao je, „sada je vrijeme da se usredotoče na izgradnju svog naroda umjesto na pokušaj uništenja Izraela.“
BIO BI SJAJAN SPORAZUM IZMEĐU IRANA I IZRAELA
Trump je čak i dao znak Iranu, gdje je bombardirao tri nuklearna objekta tijekom kratkog rata te zemlje s Izraelom ranije ove godine, rekavši da je "ruka prijateljstva i suradnje uvijek otvorena". „Samo želimo živjeti u miru“, rekao je. „Ne želimo nikakve prijetnje koje nam se nadvijaju nad glavom.“
Rekao je da bi bilo sjajno kada bi se mogao postići mirovni sporazum između Irana i Izraela. „Biste li bili zadovoljni s tim? Ne bi li bilo lijepo?“ upitao je Netanyahua. „Jer mislim da to žele. Mislim da su umorni.“
Trump je rekao da Iran ne pokreće ponovo svoj nuklearni program. „Zadnje što žele je ponovno kopati rupe u planinama koje su upravo dignute u zrak. Žele preživjeti, u redu?“
Iran, koji je pozivao na eliminaciju Izraela i financirao mrežu terorističkih skupina koje žele njegovo uništenje, odbacio je ideju o normalizaciji odnosa s Jeruzalemom.
TRENUTAK KADA SE SVE POČELO MIJENJATI
Predsjednik je dočekan kao heroj s obje strane ushićenog Knesseta, obraćajući se domu tijekom kratkog posjeta Izraelu tempiranog kako bi se poklopio s Hamasovim oslobađanjem posljednjih živih talaca u Gazi, dvije godine nakon što je teroristička skupina napala Izrael, ubila 1200 ljudi i otela 251.
Trump se trebao sastati s nekim od 20 novooslobođenih talaca u Medicinskom centru Sheba, ali mu je ponestalo vremena; ranije je u Knessetu razgovarao s obiteljima talaca i prethodno oslobođenim taocima.
Netanyahuov kabinet u cijelosti je u petak glasao za vladinu rezoluciju o Gazi koja predviđa oslobađanje svih talaca u zamjenu za palestinske sigurnosne zatvorenike u skladu s prvom fazom Trumpovog šireg mirovnog plana za Gazu. Američki predsjednik kasnije je tijekom dana odletio u Egipat na međunarodni summit u Sharm el-Sheikhu koji je trebao podržati tu širu viziju.
„Ovo će se pamtiti kao trenutak kada se sve počelo mijenjati“, rekao je predsjednik zastupnicima. „Bit će to zlatno doba Izraela i zlatno doba Bliskog istoka.“
Trump je zahvalio arapskim i muslimanskim zemljama koje su vršile pritisak na Hamas da oslobodi taoce koje je držao, nazvavši to "nevjerojatnim trijumfom Izraela što sve te nacije rade zajedno kao partneri u miru".
Trump kaže da ide u Egipat kako bi se "sastao s najmoćnijim i najbogatijim nacijama svijeta".
„Bliski istok je konačno spreman prihvatiti svoj izvanredni potencijal“, rekao je. Ekstremizam, džihadizam i antisemitizam bili su „katastrofa... Potpuno su se okrenuli protiv nas“. Donijeli su „neuspjeh i smrt“, a ne oslabili Izrael. Nacije koje su odlučile sklopiti mir „sada su među najuspješnijima u regiji. Slažu se s Izraelom i odlično im ide.“
„Dobro si postupio što si se branio“, rekao je. „Nećeš se morati toliko brinuti oko toga.“
„Pobijedio si i sada možeš graditi. Bit će to čudo.“
Sve zemlje koje su potpisale Abrahamov sporazum ostale su u paktu tijekom rata, primijetio je Trump. „Ostale su zbog odanosti i ostale su jer je to bio stvarno dobar posao.“ Rekao je da se nada da će se „sve zemlje koje tražimo brzo pridružiti; bez igara, bez ičega.“ „Sada je barem, ne samo za Izrael, već i za Palestince i mnoge druge, duga i bolna noćna mora konačno završena“, obećao je.
Dok se prašina sliježe i ruševine čiste u Gazi, rekao je, „zora sviće nad preobraženom regijom, a prekrasna i mnogo svjetlija budućnost iznenada se pojavljuje nadohvat ruke. Ovo je sada vrlo uzbudljivo vrijeme za Izrael.“
Izraelski zastupnici ovacijama su ga pozdravljali. Neki ljudi nosili su crvene kape koje su podsjećale na njegove kape "Učinimo Ameriku ponovno velikom", iako je na tim verzijama pisalo "Trump, predsjednik mira".
NETANJAHU REKAO DA JE PREDAN MIRU
Netanyahu je pozdravio Trumpa kao "najvećeg prijatelja kojeg je Izrael ikada imao u Bijeloj kući" i obećao je da će s njim surađivati u budućnosti.
Pohvalivši Trumpa zbog "iznošenja prijedloga" o Gazi "koji je dobio podršku gotovo cijelog svijeta", Netanyahu ga je podržao kao "prijedlog koji vraća sve naše taoce kući, prijedlog koji okončava rat postizanjem svih naših ciljeva, prijedlog koji otvara vrata povijesnom širenju mira u našoj regiji i izvan naše regije".
„Gospodine predsjedniče, predani ste ovom miru. Ja sam predan ovom miru“, rekao je Netanyahu. „I zajedno, gospodine predsjedniče, postići ćemo ovaj mir.“
Trump se prisjetio kako je rat započeo na Simchat Tori, koristeći hebrejski naziv. Ponedjeljak navečer označio je početak istog festivala, točno dvije godine nakon pokolja Hamasa.Opisao je taj teroristički napad kao „jedno od najzlobnijih i najgnusnijih skrnavljenja nevinih života koje je svijet ikada vidio i najgori pokolj Židova od Holokausta“. Rekao je da je Hamasova okrutnost u napadu 7. listopada 2023. "pogodila srž samog čovječanstva". Amerika se pridružuje Izraelu u zavjetima "Nikad ne zaboraviti" i "Nikad više", rekao je.
Tramp je rekao da je Izrael tijekom rata podnio terete „koje samo ponosan i vjeran narod može podnijeti“. Pred kraj svog obraćanja koje je trajalo više od sat vremena, Trump je istaknuo otpornost obitelji talaca s kojima se sastao tijekom protekle godine.„Gledao sam im u oči. Vidio sam najgore noćne more njihove patnje, ali sam vidio i nešto drugo: prekrasnu ljubav ljudi“, rekao je. „To drži stvari zajedno - ljubav koja vam daje hrabrost da nastavite kroz tisuće godina progona i represije i da izađete sa srcem Davidovim.“ „Ono što ste učinili je čudo“, kaže o Izraelu. „Pogledajte svoju veličinu. Pogledajte svoje šanse kada je sve počelo... Danas ste sigurniji, jači i poštovaniji nego ikad u povijesti Izraela“, rekao je Trump. „Ljudi su prije govorili da neće postojati. To više ne govore.“
„Ako sigurnost, zaštita i suživot mogu napredovati ovdje u vijugavim uličicama i drevnim stazama Jeruzalema, onda će sigurno mir i poštovanje cvjetati među narodima šireg Bliskog istoka.“
„Bog koji je nekoć prebivao među svojim narodom u ovom gradu i dalje nas poziva, riječima Svetog pisma, da se okrenemo od zla i činimo dobro, da tražimo mir i težimo mu. Zato, čak i nakon 3000 godina boli i sukoba, narod Izraela nikada nije odustao... Želite obećanje Siona, želite obećanje uspjeha i nade i ljubavi i Boga“, dodao je Trump. „A narod Amerike nikada nije izgubio vjeru u obećanje velike i blagoslovljene budućnosti za sve nas.“
„Od prvog dana osnutka modernog Izraela, stajali smo zajedno kroz dobro i zlo... Zajedno smo gradili industrije. Zajedno smo otkrivali stvari. Zajedno smo se suprotstavljali zlu i zajedno smo ratovali.“
„Možda najljepše od svega, zajedno smo sklopili mir. I ovog tjedna, usprkos svim izgledima, učinili smo nemoguće i vratili naše taoce kući“, rekao je Trump uz još jedan pljesak parlamentaraca i gostiju koji su ga slušali.
„Sada ćemo stvoriti budućnost dostojnu naše baštine. Izgradit ćemo nasljeđe na koje će svi ljudi ove regije moći biti ponosni - nove veze prijateljstva, suradnje i trgovine spojit će Tel Aviv s Dubaijem, Haifu s Bejrutom, Jeruzalem s Damaskom; od Izraela do Egipta, od Saudijske Arabije do Katara, od Indije do Pakistana, od Indonezije do Iraka, od Sirije do Bahreina, od Turske do Jordana, od Ujedinjenih Arapskih Emirata do Omana i od Armenije do Azerbajdžana - još jedan rat koji sam upravo riješio.“
„Ovdje u duhovnom i geografskom središtu cijelog svijeta imat ćemo nadu, sklad, priliku i sreću... Izrael, Amerika i sve nacije Bliskog istoka uskoro će biti sigurnije, jače, veće i prosperitetnije nego ikad prije.“
„Ovo mi je zaista bila čast“, zaključuje. „I volim Izrael. Uz tebe sam do kraja. Bit ćeš veći, bolji, jači i pun ljubavi nego ikad prije.“
TRUMP POZVAO NA POMILOVANJE NETANJAHUA
Republikanski predsjednik iskoristio je priliku u svom ranijem obraćanju kako bi izravnao političke račune i zahvalio svojim pristašama, kritizirajući demokratske prethodnike i hvaleći glavnu donatoricu, Miriam Adelson, koja je bila u publici u parlamentu.
U neočekivanom odstupanju od svojih pripremljenih govora, Trump je pozvao izraelskog predsjednika da pomiluje Netanyahua, kojeg je opisao kao "jednog od najvećih" ratnih vođa. Netanyahu se sudi po tri optužbe za korupciju i poriče bilo kakvu krivnju.
„Imam ideju, zašto ne biste dali Netanyahuu pomilovanje?“, rekao je Trump u komentarima upućenim Herzogu. Dodao je, referirajući se na darove koje je Netanyahu navodno primio: „Koga briga za cigare i šampanjac?“
Među ostalim govornicima bio je i vođa oporbe Yair Lapid koji je pohvalio američkog čelnika jer je spasio "milijune od ratnih strahota" i pozvao Trumpa da unaprijedi napore za normalizaciju između Izraela i drugih zemalja.
„Gospodine predsjedniče, vi ste taj koji to može ostvariti - kao što ste učinili s povijesnim Abrahamovim sporazumom. Ni tada nitko nije vjerovao da je to moguće. I tada ste svima nametnuli svoju viziju“, rekao je vođa frakcije Yesh Atid. „Dok su drugi govorili o poteškoćama, vi ste stvorili priliku. Možete biti taj koji će donijeti sljedeći val mira. Izraelski narod to podržava. Žele to. Mi smo spremni.“
Apelirajući na „pregovarača koji razumije vrijednost“ da produbi „naš vječni savez“, Lapid je rekao: „Ako bi danas u svijetu postojala jedna dionica u koju bih uložio, to bi bila Država Izrael.“
TRUMPA NAZVAO DIVOM ŽIDOVSKE POVIJESTI
Lapid, kao i predsjednik Kneseta i zastupnik Likuda Amir Ohana, žalili su se što predsjednik nije osvojio Nobelovu nagradu za mir.
Govoreći više od 20 minuta, Ohana je Trumpa nazvao "kolosom koji će biti upisan u panteon povijesti", izjavivši da će ga židovski narod pamtiti "tisućama godina od sada".
Izgovarajući blagoslov koji se izgovara pri susretu s kraljem, Ohana je zahvalio Trumpu na posjetu Izraelu i naveo popis njegovih postignuća, od priznanja Jeruzalema kao glavnog grada Izraela i preseljenja američkog veleposlanstva u grad do posredovanja u Abrahamovom sporazumu i zaustavljanja iranskog nuklearnog programa tijekom rata ovog ljeta.
„Gospodine predsjedniče, stojite pred izraelskim narodom ne kao još jedan američki predsjednik, već kao div židovske povijesti - onaj za kojeg se moramo osvrnuti dva i pol tisućljeća unatrag u maglu vremena kako bismo pronašli paralelu u Kiru Velikom“, rekao je Ohana, misleći na drevnog perzijskog kralja koji je Židovima dopustio povratak iz progonstva u Babiloniji i obnovu svog Hrama u Jeruzalemu.
„Ono što svijetu sada treba su hrabri, odlučni, snažni i odvažni vođe. Svijetu treba više Trumpa“, nastavio je, izjavljujući da „nijedna osoba na ovom planetu nije učinila više od vas za unapređenje mira.“
PRIZNATI PALESTINU
Zastupnik Ayman Odeh, predsjednik pretežno arapske stranke Hadash-Taal, udaljen je s plenarne sjednice Knesseta nakon što je na početku predsjedničkog govora držao transparent kojim se poziva Trump da "prizna Palestinu". Arapsko-izraelski zastupnik glasni je zagovornik palestinske državnosti, što izraelska vlada odbacuje.
Ofer Cassif, jedini židovski zastupnik u stranci, također je pokušao držati transparent i također je uklonjen.
Nakon što su uklonjeni, Trump je izjavio: „To je bilo vrlo učinkovito“ i nastavio svoj govor.
Zastupnici su kasnije branili svoje ponašanje na društvenim mrežama. U objavi na X-u, Cassif je izjavio da on i Odeh „nisu došli poremetiti, već zahtijevati pravdu“.
„Pravi mir koji će spasiti oba naroda ove zemlje od uništenja doći će tek s krajem okupacije i apartheida te uspostavom palestinske države uz Izrael“, napisao je Cassif. „Odbijte biti okupatori! Oduprite se Vladi krvoprolića!“
„Uklonili su me s plenarne sjednice samo zato što sam postavio najjednostavniji zahtjev, zahtjev oko kojeg se slaže cijela međunarodna zajednica: priznati palestinsku državu“, objavio je Odeh predsjednik pretežno arapske stranke Hadash-Taal.“
Izvor : Times of Israel, mzz,
DONALD TRUMP RAT VEĆ SMATRA ZAVRŠENIM
Puštanje Izraelskih taoca, razmjena zarobljenika i summit o Gazi predviđeni su za isti dan 13. listopada. Dan prije su izraelski mediji prenijeli da je obiteljima talaca rečeno da se očekuje da će njihovi voljeni biti pušteni 13. listopada u 8 sati ujutro po izraelskom vremenu, dok se u Pojasu Gazi i dalje provodi primirje s Hamasom.
Očekuje se da će američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak doći u Izrael kako bi se obratio izraelskom parlamentu Knessetu prije nego što otputuje u Egipat na summit svjetskih čelnika o okončanju rata u Gazi. Summit o Gazi u egipatskom ljetovalištu Sharm el-Sheikhu predviđen je za 14.30 sati po lokalnom vremenu
Američki predsjednik Donald Trump je medijima ponovio da je rat između Izraela i Hamasa završen. Lideri iz više od 20 zemalja pozvani su da prisustvuju mirovnom sammitu u Sharm el-Sheikhu u Egiptu koji će predsjedati egipatski predsjednik Abdel-Fattah al-Sisi i američki predsjednik Donald Trump.
Summit ima za cilj završetak rata u Pojasu Gaze, jačanje napora za uspostavljanje mira i stabilnosti na Bliskom istoku i uvođenje nove faze regionalne sigurnosti i stabilnosti".
Agencija Anadolija navodi imena pozvanih lidera na sammit, koju su naveli egipatski državni kanal Al-Qahera News i web stranica Youm7. To su
- predsjednik SAD-a Donald Trump
- predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan
- katarski emir Sheikh Tamim bin Hamad Al Thani
- saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman
- predsjednik UAE Sheikh Mohammed bin Zayed Al Nahyan
- francuski predsjednik Emmanuel Macron
- jordanski kralj Abdullah II
- bahreinski kralj Hamad bin Is Al Khalif
- pozvan je i iranski predsjednik Masoud Pezeshkian - iako nije potvrdio svoj dolazak
- indonezijski predsjednik Prabowo Subiant
- britanski premijer Keir Starmer
- španjolski premijer Pedro Sanchez
- talijanska premijerka Giorgija Meloni
- pakistanski premijer Shehbaz Sharif
- njemački kancelar Friedrich Merz
- generalni sekretar UN-a Antonijo Guterres
- predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa
Izrael nije pozvan na summit u Egipat.
Američki predsjednik Trump je 8. listopada objavio da su se Izrael i Hamas složili oko prve faze plana od 20 tačaka koji je iznio 29. septembra, a kojim se predviđa prekid vatre u Gazi, oslobađanje svih izraelskih zarobljenika koji se tamo drže u zamjenu za oko 2.000 palestinskih zatvorenika i postepeno povlačenje izraelskih snaga iz cijelog Pojasa Gaze. Prva faza sporazuma stupila je na snagu u petak 10. listopada.
Druga faza plana predviđa uspostavljanje novog mehanizma upravljanja u Gazi bez učešća Hamasa, formiranje multinacionalnih snaga i razoružanje Hamasa.
Od listopada 2023. godine, izraelski napadi su u enklavi ubili preko 67.600 Palestinaca, većinom žena i djece, te je učinili ne nastanjivom, bez ikakve infrastrukture. (m. zouhar zec, Anadolija )
RUSKI PREDSJEDNIK USTRAJNO ŽELI DONJECK
Od ruske invazije 2022. godine na Ukrajinu, Donjecka regija je postala sinonim za ukrajinsku borbu za opstanak. Razvoj događaja na bojištu u Donjecku smatra se pokazateljem uspjeha svake strane u ratu. U Donjecku, gdje se Ukrajina bori od 2014. protiv snaga koje podržava Rusija, regija je postala sinonim za ukrajinsku borbu za opstanak. U više od 10 godina borbi, Ukrajina je izgubila kontrolu nad oko 70% Donjecke regije.
Prije 2014. godine, Donjecka regija – u kojem je živjelo više od 4 milijuna ljudi - bila je među najgušće naseljenim područjima Ukrajine i ključno industrijsko, političko i gospodarsko središte. No, podnijela je najveći teret financijskih gubitaka nacije od potpune ruske invazije u veljači 2022., što čini gotovo polovicu od 14,4 milijarde dolara štete nanesene ukrajinskim poduzećima, prema prošlogodišnjem izvješću Instituta Kijevske škole ekonomije, piše Associated Press 7. listopada iz Ukrajine.
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, stanovnici Donjecka čine gotovo četvrtinu interno raseljenog stanovništva Ukrajine. Nekada velik dio moćnog industrijskog središta sada je u ruševinama, u aktivnom bojnom polju ili pod okupacijom, pa ima malo nade da će se stanovništvo ikada vratiti.
Najaktivniji dio fronte duge 1250 kilometara je upravo regija Donjeck, gdje i ruska i ukrajinska strana pokušavaju ostvariti napredak prije nego što dođe zima i uspori tempo bitke.
Rusija već kontrolira veći dio Donjecka, odnosno Donbasa kako to područje zovu Rusi - i susjedni Luhansk - koji je Rusija , zajedno s dvije južne regije, nezakonito anektirala prije tri godine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin želi da Kijev prepusti kontrolu nad ostatkom, što bi, prema analitičarima, Moskvi dalo trajnu odskočnu dasku s koje bi mogla prijetiti drugim dijelovima Ukrajine. S tako visokim ulozima, Ukrajina je odlučna oduprijeti se pod svaku cijenu i braniti svaki centimetar koji još uvijek drži.
Da bi napredovala u Hersonu, Rusija bi morala prijeći rijeku Dnjepar, dok susjedna Zaporiška regija predstavlja vlastite logističke izazove zbog ravnog i izloženog terena, prema Tarasu Chmutu, vojnom analitičaru koji kaže da ruske akcije u Sumyju i Harkovu - regijama na sjeveroistoku gdje je Moskva zadržala uporište - nisu ozbiljno otimanje teritorija, već pokušaj stvaranja aduta za buduće pregovore, iako su napori koje je predvodio američki predsjednik Donald Trump da Rusiju i Ukrajinu dovede za pregovarački stol, zastali.
„Kad se ne možete složiti za stolom, slažete se na bojnom polju“, rekao je Chmut. „Rusija će se zaustaviti tamo gdje je zaustave silom, a ne tamo gdje ona sama odabere.“
RUSKE OSVAJAČKE AMBICIJE NE ZAVRŠAVAJU U DONJECKU
Pavlo Jurčuk, zapovjednik 63. brigade koja već više od desetljeća pokušava zaustaviti ruski napredak u Donjecku, vjeruje da su intenzivne borbe u regiji više potaknute politikom nego vojnom logikom, budući da teren izuzetno otežava napredovanje velikih razmjera.
„U ovom području nema strateške prednosti za provođenje brzih ofenzivnih operacija“, rekao je Jurčuk novinarima, navodeći mrežu rijeka - uključujući Sjeverni Donjec - kanala i tisuće utvrđenih sela, podruma i bunkera koji pogoduju braniteljima, piše AP.
No zbog blizine Rusije, povijesnih ekonomskih veza i nasljeđa nametnutog ruskog jezika iz sovjetskog doba, Putin je područje prikazao kao povijesno rusko.„Kremlj je uvjerio dijelove svog stanovništva da je regija etnički ruska i da je stoga treba 'osloboditi'“, rekao je Jurčuk.
Za Ukrajinu je Donjecka regija mjesto gdje je tijekom desetljeća neprijateljstava stasala nova generacija profesionalnih vojnika.
„Mnogo je krvi ovdje proliveno, a bit će je još više“, rekao je zapovjednik satnije Azov koji koristi pozivni nadimak Grosser.
Ukrajina bi mogla ostvariti dobitke ako bi usmjerila svu svoju snagu u Donjecku, rekao je Grosser, rodom iz zapadne Ukrajine koji se povremeno bori od 2015. Ali to nije moguće jer će „Putin nastaviti pritiskati na svim frontama“.Nakon godina borbe za kontrolu nad regijom, Ukrajinci se boje da bi njezin pad ne samo učinio besmislenim tisuće izgubljenih života, već bi i osudio zemlju na nestabilnost. Malo tko na prvoj crti bojišnice vjeruje da bi ruske ambicije završile u Donjecku. „Ako se moramo boriti još tri godine za 30 kilometara, onda ćemo se boriti još tri godine za 30 kilometara“, rekao je Jurčuk. (Asosociated press dopisnišrvo iz Ukrajine, mzz)
U DONJECKU ŽIVI VIŠE RUSA NEGO UKRAJINACA
Donjeck je najveći grad istočne Ukrajine, koji leži na rijeci Kaljmius. Rijeka je dio hidrološkog kompleksa - Sjeverni Donjec - Donbas, jer je riječnim kanalima povezana sa Sjevernim Donjecom, i s gradom Donjeckom. Rijeka Kaljmius nije plovna, ali na svom ušću u Azovsko more formira zaljev u kojem leži luka Mariupolj.
Grad predstavlja administrativno središte Donjecke oblasti i smatra se glavnim gradom ekonomske i kulturne Donbaške regije. Prije 156 godina grad Donjeck je osnovao velški biznismen John Hughes 1869. godine. Gradu je dao ime Juzovka. Tijekom povijesti četiri puta je grad mijenjao službeno ime: Juzovka ili Juzivka koji je nastao 1869., zatim Trock 1923. godine, Staljino 1924.a Donjeck je postao 1961. godine.
Prema popisu stanovništva iz 2007. godine u Donjecku je živjelo 1.100.700 stanovnika a sa bližom okolicom 1.566.000 stanovnika. Ukrajinci su po tom popisu činili 46,65 %, stanovništva a Rusi 48,15 %, koji su taj prostor počeli naseljavati posebno nakon osnivanja Sovjetskoga Saveza. U vrijeme proruskih prosvjeda u Donjecku, dio stanovnika tog grada pokrenuo je oružanu pobunu. Pobunjenici su osnovali tzv. Narodnu Republiku Donjeck te zatražili da budu dio Rusije.
Donjeck je u nizinskom području istočne Ukrajine, pogodan za poljoprivrednu obradu okružen raštrkanom šumom. Prostor sjeverno od grada uglavnom se koristi u poljoprivredne svrhe.
Grad se proteže sa sjevera prema jugu dužinom od 28 kilometara i od istoka prema zapadu dužinom od 55 kilometara. Područje Donjecka bogato je ugljenom, čelikom i drugim resursima kojih ima u stotinjak rudnih nalazišta. M. Zouhar Zec
MACHADO PRIZNANJE JAVNO POSVETILA TRUMPU
U petak 10. listopada 2025. je Nobelov odbor za mir u Oslu objavio da će priznanje za 2025. godinu biti dodijeljeno Maríji Corine Machado iz Venezuele za promicanje demokratskih prava u Venezueli i za njezinu borbu za postizanje pravednog i mirnog prijelaza iz diktature u demokraciju. Machado je osvojila Nobelovu nagradu za mir nakon niz godina napora u promicanju demokracije i opisala je svoje životno djelo kao promicanje „glasačkih listića umjesto metaka“. Bila je prisiljena skrivati se u Venezueli usred oštrog obračuna s disidentima od strane venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura.
Javnosti je poznato da predsjednik Donald Trump žarko želi osvojiti nagradu otkad ju je osvojio američki predsjednik Barack Obama 2009. godine.
Osim što je više puta ponovio da zaslužuje ovogodišnju nagradu jer je riješio najmanje „sedam ratova američki predsjednik je zvao norveške diplomate, uključujući bivšeg šefa NATO-a Jensa Stoltenberga, koji je sadašnji ministar financija Norveške, kako bi lobirali za nagradu.
No odbor za dodjelu Nobelove nagrade ostalo je principijelan i nepotkupljiv i odan procedurama. Zato je Nobelova nagrada za 2024. pripala Maríji Corine Machado rođenoj 1967., po profesiji je industrijska inženjerka s magisterijem iz financija. Majka je troje djece. Istaknuta je oporbena aktivistica protiv vlade, najprije Huga Chaveza, a onda i Nicolasa Madura . Bila je članica Nacionalne skupštine od 2011. do 2014.Kandidirala se na predsjedničkim izborima dok je doživljavala represiju Madurovog režima. Godine 2023. Machado je pobijedila na oporbenim pred izborima i postala kandidatkinja za predsjedničke izbore 2024.
No Venezuelanska vlada joj je zabranila da sudjeluje na izborima. Corina Yorkis ju je zamijenila kao kandidatkinju, ali i ona je tražila zamjenu. Nju je zamijenio Edmundo González Urrutia . Oporba je predstavila rezultate glasovanja, tvrdeći da je Gonzalez Urritia uvjerljivo pobijedio na izborima, ali je Madurova vlada proglasila pobjedu bez ikakvih dokaza. Predsjednik Venezule Nikolas Madura (62) smatran je diktatorom , koji vodi autoritarnu vladu karakteriziranu izbornim prijevarama , ozbiljnim kršenjima ljudskih prava , raširenom korupcijom i ekonomskim teškoćama za stanovništvo. Nakon izbora održanih 28. srpnja 2024. Machado je objavila da se sakrila, navodeći strah za svoj život i slobodu pod autoritarnim Madurovim režimom.
Madurov novi mandat započeo je 10. siječnja 2025. i traje šest narednih godina. Američka administracija je više puta osudila predsjednika Madura i rasporedila značajnu vojnu prisutnost u regiji kako bi se borila protiv "trgovine narkoticima" - kampanje koju mnogi vide kao pokušaj slabljenja i potencijalnog svrgavanja venezuelanskog vođe s vlasti.
Margareta Zouhar Zec
I RUBIO I TRUMP SVJESNI VRIJEDNOSTI MARIJE MACHADO
CNN piše da je državni tajnik SAD-a Marco Rubio bio među skupinom zakonodavaca, uključujući sadašnjeg američkog veleposlanika pri UN-u Mikea Waltza, koji su nominirali Maríji Corine Machado za Nobelovu nagradu za mir 2024. godine.„U našem radu kao kreatora politika koji se zalažu za demokraciju i ljudska prava suočeni s diktatorskim režimima na zapadnoj hemisferi i šire, rijetko smo svjedočili takvoj hrabrosti, nesebičnosti i čvrstom shvaćanju morala kao što smo to vidjeli kod Maríje Corine Machado“, napisali su u pismu u studenom 2024. obračajući se Odboru Čvrsto vjerujemo da hrabro i nesebično vodstvo Maríe Corine Machado te njezina nepokolebljiva predanost potrazi za mirom i demokratskim idealima čine je najzaslužnijom kandidatkinjom za ovu prestižnu nagradu“, napisala je skupina floridskih zakonodavaca.
U travnju ju je Rubio nazvao „oličenjem otpornosti, upornosti i patriotizma“, nekim tko „nikada nije odustao od svoje misije borbe za slobodnu, pravednu i demokratsku Venezuelu“. Sam Trump, prije inauguracije u siječnju 2025. , rekao je da je ona borac za slobodu koji "MORA ostati SIGURAN i ŽIV!"
MACHADO PRIZNANJE JAVNO POSVETILA TRUMPU
Prilikom objave Odbora u oslu da je Nobelova Nagradu za mir pripala Mariji Corine Machado ona je javno svoju nagradu posvetila "patnji naroda Venezuele i predsjedniku Trumpu za njegovu odlučnu podršku našoj stvari!"
Nobelova nagrada za mir jedna je od pet Nobelovih nagrada. Prema oporuci Alfreda Nobela, dobitnika bira Norveški Nobelov odbor od pet članova koji imenuje Norveški parlament. Od ožujka 1901. Nobelova nagrada za mir se dodjeljuje godišnje onima koji su učinili najviše moguće za bratstvo među narodima, za ukidanje ili smanjenje stajaćih vojski te za održavanje i promicanje mira.
Trump nije skrivao svoju želju da osvoji nagradu. Sve veći broj svjetskih čelnika također je rekao da bi on trebao osvojiti nagradu. Ti su se pozivi pojačali kako je njegov mirovni plan za Gazu posljednjih dana dobio na zamahu. Međutim, rok za nominacije zatvara se krajem siječnja za tu godinu.
Marija Machado je u intervjuu za španjolski list El Pais rekla da je razgovarala s američkim predsjednikom, ali je odbila dati detalje o njihovom razgovoru.
U izjavi 10. listopada navečer, Trump je potvrdio da je razgovarao s Marijom Machadom, dodajući da je bila "vrlo ljubazna" tijekom njihovog poziva. „Osoba koja je zapravo dobila Nobelovu nagradu nazvala je danas, nazvala je mene i rekla: 'Prihvaćam ovo u vašu čast, jer ste to zaista zaslužili'“, rekao je predsjednik Trump.„Vrlo lijepa stvar. Nisam, nisam rekao: „Onda mi to daj“, iako mislim da je možda rekla. Bila je jako ljubazna“, našalio se Trump. „Pomagao sam joj na tom putu“, dodao je Trump. „Treba im puno pomoći u Venezueli, to je prava katastrofa. Dakle, moglo bi se reći da je dodijeljena za '24., a ja sam se kandidirao za dužnost '24.“- piše između ostalog u tekstu cnn. com.
M. Zouhar Zec
NOVINARSKI POSAO JE PRAVO KOJE TREBA ZAŠTITITI
Poglavar Rimokatoličke crkve i Vatikana Papa Lav XIV 9.listopada je pohvalio rad novinara koji riskiraju svoje živote kako bi javnosti prenijeli istinu.
U svom govoru na 39. konferenciji i izvanrednoj generalnoj skupštini delegacije Međunarodne unije novinskih agencija MINDS, Papa Lav je naglasio da je, iako je komunikacija bitna, jednako važno razmotriti tko komunicira i u koju svrhu.
"Ako danas znamo šta se dešava u Gazi, Ukrajini i svakoj drugoj zemlji krvavoj bombama, uveliko to dugujemo njima, novinarima ", rekao je.
Papa je u Vatikanu pozdravio čelnike i rukovodioce vodećih svjetskih novinskih agencija, uključujući i generalnog direktora Agencije Anadolije Serdara Karagoza.
Naglašavajući da medijski sektor ne bi trebao odvajati svoj rad od dijeljenja istine, papa je rekao da mediji igraju vitalnu ulogu u oblikovanju savjesti i razvoju kritičkog mišljenja .
- Ne smijemo ih zaboraviti -
"Iz tog razloga, ono što je zaista produktivno jest partnerstvo između građana i novinara u službi etičke i građanske odgovornosti. Jedan od oblika aktivnog građanstva je vrednovanje i podrška profesionalcima i agencijama koji pokazuju ozbiljnost i istinsku slobodu u svom radu. To stvara krug vrlina koji koristi društvu u cjelini", rekao je.
Papa je istakao naporan rad kroz koji novinari, često suočeni sa smrću, prolaze kako bi obavljali svoje dužnosti.
"U vremenima poput našeg, obilježenim široko rasprostranjenim i nasilnim sukobima, mnogi su umrli obavljajući svoje dužnosti. Oni su žrtve rata i ideologije rata, koja nastoji spriječiti novinare da uopće budu tamo. Ne smijemo ih zaboraviti", poručio je.
Papa Lav je, ubrzo nakon izbora u svibnju ove godine, na sastanku s novinarima iz cijelog svijeta rekao da poziva na oslobađanje novinara koji su nepravedno progonjeni i zatvoreni, te da danas želi ponoviti taj poziv.
- Kompetencija, hrabrost i etika -
Nazivajući novinske agencije prvim linijama fronta, Papa Lav je rekao da su one pozvane da djeluju u trenutnom komunikacijskom okruženju u skladu s principima koji ujedinjuju ekonomsku održivost kompanije sa zaštitom prava na točne i uravnotežene informacije.
Nazivajući rad novinskih agencija neprocjenjivim, Papa je istakao njihovo radno okruženje pod velikim pritiskom. "Kao što dobro znate, od onih koji rade za novinsku agenciju očekuje se da pišu brzo, pod pritiskom, čak i u vrlo složenim i dramatičnim situacijama. Iz tih razloga, vaša služba zahtijeva kompetenciju, hrabrost i osjećaj etike. To je neprocjenjivo i mora biti protuotrov širenju 'loših' informacija", rekao je.
Naglasio je da se obavljanje novinarskog posla nikada ne može smatrati zločinom, već da je to pravo koje treba zaštititi. "Slobodan pristup informacijama je stub koji podržava zdanje naših društava i zbog toga smo pozvani da ga branimo i garantiramo ", rekao je Papa.
(Anadolija,mzz)
KONSTANTNA HRVATSKA PODRŠKA UKRAJINI
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske priopćio je da je u Splitu10. listopada otvorena Međunarodna braniteljska konferencija."Hrvatsko iskustvo brige o braniteljima želimo približiti Ukrajini", naveo je Plenković na društvenim mrežama.
"Hrvatska, koja je i sama pretrpjela agresiju Miloševićevog velikosrpskog režima, daje principijelnu i snažnu podršku ukrajinskoj državi i narodu. Dosad smo uputili 14 paketa vojne pomoći, prihvatili ranjene vojnike na liječenje i rehabilitaciju, a dijelimo i svoja iskustva u razminiranju te procesuiranju ratnih zločina. Zalažemo se za prekid vatre, a potom i za cjelovito rješenje koje će okončati patnje ukrajinskog naroda. Želimo mir, ali ne bilo kakav, jer jedino mir koji poštuje teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine jamči sigurnu budućnost cijeloj Europi. Ukrajini pomažemo od srca, s osjećajem pravde, solidarnosti i prijateljstva, duboko svjesni teške situacije u kojoj se nalazi prijateljska zemlja koja je 1991. među prvima priznala Republiku Hrvatsku ", naveo je premijer Plenković, piše agencija Anadolija 10.listopada.
Konferencija je okupila predstavnike 14 zemalja i brojne međunarodne institucije koje se bave pitanjima veterana. Plenković je dodao da aktivnosti Hrvatske u podršci Ukrajini imaju multilateralnu i međunarodnu dimenziju te podsjetio da je Hrvatska domaćin već četvrtog međunarodnog događaja posvećenog pomoći Ukrajini, uz Prvi sastanak Parlamentarne skupštine Krimske platforme, Prvu međunarodnu donatorsku konferenciju o humanitarnom razminiranju Ukrajine i Samit zemalja jugoistočne Evrope i Ukrajine, kojem je prisustvovao i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Uoči prve Međunarodne braniteljske konferencije u Splitu, Plenković se sastao s ukrajinskom ministricom za pitanja veterana Natalijom Kalmykovom te je potpisan
Memorandum o saradnji između Ministarstva hrvatskih branitelja i Ministarstva za pitanja veterana Ukrajine, su potpisali ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ukrajinska ministrica za pitanja veterana Natalija Kalmykova. Memorandum se odnosi na razmjenu iskustava i suradnju u području zdravlja, rehabilitacije, zapošljavanja i društvene reintegracije veterana, s ciljem pružanja podrške Ukrajini u suočavanju s posljedicama rata. (Anadolija , mzz)
WITKOFF I KUSHNER U IZRAELSKOM KABINETU NA SASTANKU VLADE
Kada se prisjetimo kako je izraelski premijer Netanjahu mjesecima prijetio govoreći da mira u Pojasu Gaze neće biti sve dok izraelska vojska ne porazi Hamas, kako on više nikada ne bi bio prijetnja Izraelu, čuđenje izaziva odluka Izraelske Vlade da je prilično lako pristala na primirje 9. listopada.
Netanjahuov veliki prijatelj predsjednik SAD-a Donald Trump odlučio je. Odluka je važna, dakle Trump je odlučio da u Gazi prestane rat, i Bibi, kao je za posjeta Netanjahua 29. rujna SADu Trump oslovljavao Nezanjahua, e popustio. A u svojim žestokim odlukama za rat popustio je i cijeli kabinet premijera Netanjahua, u kome sjede istaknuti desničari ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir, i ministar financija Bezalel Smotrich, kao veoma glasni protivnici mira na palestinskom području, pobornici iseljavanja Palestinaca i naseljavanje Židova na palestinsko područje i građenja novih izraelskih naselja na mjestima domova Palestinaca
The Times of Izrael piše 10. listopada rano ujutro u tekstu koji prenosim kako je u Izraelskoj Vladi Netanjahua došlo do odluke za prekid vatre i sporazuma o taocima, priznanja primirja i razmjene izraelskih talaca, koje dvije godine izrelci nisu našli za potrebno da ih vrate kući. Steve Witkoff, povjerenik Donalda Trumpa za Bliski Istok i Jared Kushner posredovali su u pregovorima o sporazumu i obojica su prisustvovali sastanku kabineta izraelske Vlade na kojem je odobren Sporazum o primirju. Čak što više laskali su Netanjahuu, odnosno govorili su njemu i cijelom kabinetu, ono što su Izraelci htjeli čuti. I njihove riječi postigle su cilj. Sporazum o povratku taoca i razmjeni zarobljenika je postignut. Čini se da je započeo put prema miru na Bliskom istoku.
Margareta Zouhar Zec
Prenosim tekst od The Times of Izrael
„Kabinet premijera Benjamina Netanyahua glasao je u petak 9. listopada rano ujutro za sporazum o primirju u Gazi kojim će se osloboditi taoci u zamjenu za palestinske sigurnosne zatvorenike i zaustaviti borbe, unatoč glasnim protivljenjima krajnje desničarskih koalicijskih partnera premijera.
Izraelske obrambene snage sada će se povući na nove linije unutar Pojasa Gaze, 72 sata nakon čega će Hamas pustiti sve taoce.
Netanyahuov ured objavio je odobrenje Sporazuma, ali nije odmah objavio rezultate glasovanja, iako su se sporazumu protivili ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir, ministar Negeva, Galileje i nacionalne otpornosti Yitzhak Wasserlauf te ministar baštine Amichay Eliyahu iz krajnje desne stranke Otzma Yehudit.
Ministar financija Bezalel Smotrich i ministrica za naselja i nacionalne projekte Orit Strock iz Stranke religijskog cionizma također su glasali protiv sporazuma, iako je ministar imigracije Ofir Sofer, također član stranke, glasao za.
Obraćajući se vladi, premijer Benjamin Netanyahu rekao je da je Izrael "uskoro ostvario" povratak svojih talaca.
„Borili smo se tijekom ove dvije godine kako bismo ostvarili svoje ratne ciljeve“, rekao je Netanyahu na engleskom, zajedno s glavnim pomoćnicima Bijele kuće Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom. „Središnji dio tih ratnih ciljeva je povratak talaca, svih talaca, živih i mrtvih. I uskoro ćemo postići taj cilj.“
Netanyahu je rekao da Izrael „to ne bi mogao postići bez izvanredne pomoći predsjednika Trumpa i njegovog tima, Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera. Neumorno su radili s Ronom Dermerom i njegovim timom, našim timom. I to, i hrabrost naših vojnika, da uđu u Gazu i kombiniraju vojni i diplomatski pritisak koji je izolirao Hamas, mislim da nas je dovelo do ove točke.“
WITKOFF I KUSCHNER U KABINETU NA SASTANKU IZRAELSKE VLADE
Witkoff i Kushner pomogli su u posredovanju u pregovorima o sporazumu i obojica su prisustvovali sastanku kabineta na kojem je on odobren.
Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, pohvalio je izraelske vojne rezultate u posljednje dvije godine i rekao da je „vraćanje talaca kući prioritet predsjednika Trumpa već jako, jako dugo, i svi smo neumorno radili na tome“.
„Sve ovo ne bi bilo moguće bez hrabrosti Izraelskih obrambenih snaga i njihovih vojnika, onoga što su postigli ne samo u Gazi, već i onoga što su učinili na ratištu u posljednjih nekoliko godina kako bi eliminirali Hezbollah na sjeveru i doista ih degradirali“, rekao je.
Kushner je rekao da je Netanyahu "stvarno odradio nevjerojatan posao s ovim i odlično je vodio pregovore". „Čvrsto ste se držali svojih stavova i mislim da ste se vi i predsjednik Trump uvelike slagali oko toga kakvo bi trebalo biti konačno stanje“, zaključuje.
Posebni izaslanik Bijele kuće Witkoff pohvalio je Netanyahua zbog donošenja „vrlo teških odluka“, navodeći da je, iako je bilo trenutaka kada je želio da je premijer bio „fleksibilniji“, „istina je da sada, gledajući unatrag, mislim da ne bismo došli do ove točke da premijer Netanyahu nije postupio onako kako je postupio“.
Vođe krajnje desnice kritizirale su sporazum, a Smotrich je u četvrtak najavio da Religiozni cionizam neće glasati za njega . U razgovoru za The Times of Israel, stranački izvor rekao je da je još uvijek neizvjesno hoće li krajnje desna frakcija odbiti Vladu ili ne.
Ben Gvir je također prije sastanka kabineta najavio da će Otzma Yehudit glasati protiv prve faze sporazuma, u kojem bi palestinski zatvorenici bili pušteni u zamjenu za svih 48 izraelskih talaca koje drže u Gazi.
Izrael bi trebao osloboditi 250 palestinskih zatvorenika koji služe doživotne kazne, plus još 1700 stanovnika Gaze zatvorenih od napada Hamasa 7. listopada 2023. kojim je započeo rat.
ULTIMATUM BEN GVIRA
Ben Gvirova stranka izjavila je da će zasad ostati u Netanyahuovoj koaliciji, ali je upozorila da će, ako Hamas ne bude raspušten, Otzma Yehudit "srušiti vladu", što je odjek ranije prijetnje povlačenjem ako teroristička skupina "nastavi postojati" nakon što taoci budu oslobođeni.
Ranije ove godine, stranka Bena Gvira napustila je koaliciju na nekoliko mjeseci u znak prosvjeda protiv prihvaćanja prethodnog sporazuma o oslobađanju talaca i prekidu vatre.
Ben Gvirov zahtjev za vetom na puštanje određenih palestinskih sigurnosnih zatvorenika, uključujući osuđene teroriste, odgodio je sastanak sigurnosnog kabineta o sporazumu o prekidu vatre, kao i naknadno glasovanje cijele vlade za ratifikaciju sporazuma, prema Kanu.
Ultranacionalistički ministar se svađao i s Kushnerom i s Witkoffom, tvrdeći da neće pustiti teroriste poput onih koji su oslobođeni prema sporazumu u Sjedinjenim Državama, izvijestila je televizija. „Ne možete sklopiti mir s Hamasom! Žele nas ubiti“, rekao je. Kao odgovor, Kushner je tvrdio da je „Hamas izoliran i odvraćan diljem svijeta“, na što je Ben Gvir odbrusio: „Biste li sklopili mir s Hitlerom? Hamas je Hitler.“
Prema vijestima Kanala 13, načelnik Glavnog stožera Izraelskih obrambenih snaga, general-pukovnik Eyal Zamir, rekao je kabinetu: „Mi smo svjetski prvaci u ogorčenosti“, ali „ovo je odličan sporazum“.
Izlazak Otzme Yehudit i Religioznog cionizma iz koalicije ne bi automatski srušio Netanyahuovu manjinsku vladu, koja trenutno drži 60 od 120 mjesta u Knessetu.
Mogli bi se pridružiti oporbi u održavanju potpunog konstruktivnog glasovanja o nepovjerenju, ali to bi zahtijevalo da se 61 član Knesseta složi oko podrške alternativnoj vladi koja bi zamijenila sadašnju, što je malo vjerojatan scenarij.
Međutim, mogli bi se pridružiti oporbi u prikupljanju 61 potpisa kako bi predsjedniku Knesseta Amiru Ohani podnijeli pismo o "promjeni okolnosti", tražeći dopuštenje za održavanje glasovanja o raspuštanju Knesseta.
Prijedlog zakona o raspuštanju Knesseta i raspisivanju prijevremenih izbora, koji je podržala oporba, propao je u lipnju. Prema parlamentarnim pravilima, budući da je zakon odbijen, zastupnici moraju čekati šest mjeseci prije nego što iznesu na glasanje još jedan prijedlog zakona o raspuštanju Knesseta.
SPORAZUM PO FAZAMA
Prije glasovanja, Kan je objavio kopiju sporazuma koji su u četvrtak potpisali Izrael, Hamas i posrednici, ali nije bilo jasno je li kabinet glasao o njemu. Potpisani sporazum nosi naziv "Koraci provedbe prijedloga predsjednika Trumpa za 'sveobuhvatni kraj rata u Gazi'" i detaljno opisuje faze sporazuma, počevši od objave američkog čelnika o "kraju rata u Pojasu Gaze i da su se strane složile provesti potrebne korake u tu svrhu".
Drugi korak navodi da će se „rat odmah završiti nakon odobrenja izraelske vlade“, a sve vojne operacije će se zaustaviti.
Treći korak poziva na „trenutni početak punog ulaska humanitarne pomoći i olakšica“ u Pojas Gaze, dok četvrti kaže da će se „IDF povući na linije dogovorene prema priloženoj karti X, a to će biti dovršeno nakon objave predsjednika Trumpa i unutar 24 sata od odobrenja izraelske vlade“.
U petom koraku, koji će se dogoditi "u roku od 72 sata od povlačenja izraelskih snaga, bit će pušteni svi izraelski taoci, živi i preminuli, koji se drže u Gazi".
Sljedeća pod klauzula navodi da će „kako Hamas oslobodi sve taoce, Izrael paralelno osloboditi odgovarajući broj palestinskih zatvorenika prema priloženim popisima“, nakon čega slijedi druga podklauzula u kojoj se navodi da će se „razmjena talaca i zatvorenika obaviti prema mehanizmu dogovorenom putem posrednika i putem MKCK-a bez ikakvih javnih ceremonija ili medijske pokrivenosti“.
U posljednjem navedenom koraku navodi se da će se „formirati radna skupina od predstavnika iz Sjedinjenih Država, Katara, Egipta, Turske i drugih zemalja o kojima će se strane dogovoriti, a koja će pratiti provedbu s obje strane i koordinirati s njima.“
Prije sporazuma, Knesset je bio osvijetljen crvenom, bijelom i plavom bojom u čast očekivanog posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa. Predsjednik Knesseta Amir Ohana službeno je pozvao Trumpa da govori u zakonodavnom tijelu, nakon neformalnih ponuda američkom čelniku da se obrati izraelskim zastupnicima tijekom planiranog posjeta Izraelu sljedeći tjedan.“ (Times of Izrael, mzz)
PROGLAŠENJE KRAJA RATA U GAZI – PREDVIĐENO ZA NEDJELJU 12. LISTOPADA
Nakon tri dana pregovora između pregovarača Hamasa i Izraela, u egipatskom gradu Sharm el-Sheikhu, u čemu sudjeluju delegacija Turske, Egipta i Katara, u prisustvu pregovarača SAD-a postignut je prekid vatre iz ratnog oruđa , a objavljen je u ranim jutarnjim satima u četvrtak 9. listopada, na osnovu pregovora koji je u 20 točaka predstavio predsjednik SAD-a Donald Trump. Plan, koji je prvi put objavljen 29. septembra, predviđa oslobađanje svih izraelskih zarobljenika u zamjenu za palestinske zatvorenike, prekid vatre, razoružanje Hamasa i obnovu Gaze.
OSLOBAĐANJE TALACA I ZATVORENIKA TE
POČETNO POVLAČENJE - PRVA FAZA
Prema planu koji je dobila Anadolija, a potvrdio ga je informirani egipatski izvor, oslobađanje izraelskih talaca i palestinskih zatvorenika te početno povlačenje izraelskih snaga bit će u fokusu prve faze sporazuma.
Kako piše novinska agencija Anadolija, pozivajući se na egipatske medije plan sporazuma uključuje sljedeće odredbe:
- Četvrtak – 9. listopad.
- Službeno objavljivanje sporazuma o prekidu vatre.
- Izraelska vlada će odobriti sporazum.
- Biti će objavljeni spiskovi zatvorenika koji će biti pušteni i mapa povlačenja izraelskih snaga u prvoj fazi.
Tel Aviv procjenjuje da se u Gazi nalazi 48 izraelskih talaca, uključujući 20 za koje se vjeruje da su živi, dok se preko 11.100 Palestinaca drži u izraelskim zatvorima pod teškim uvjetima mučenja, gladi i medicinskog zanemarivanja, a mnogi su preminuli, prema palestinskim i izraelskim izvještajima o ljudskim pravima i medijima.
- Petak , 10.listopad
- Početak perioda za formalne prigovore na sporazum pred izraelskim sudovima.
- Početak povlačenja izraelskih snaga iz Gaze.
- Subota 11. listopad
- Nastavak povlačenja izraelskih snaga iz naseljenih područja.
- Palestinske frakcije počinju prikupljati žive izraelske taoce za transfer i organiziraju predaju posmrtnih ostataka preminulih talaca.
- Nedjelja 12. listopada
- Predsjednik SAD, Donald Trump stiže u regiju kako bi pratio provedbu sporazuma o prekidu vatre.
Službeno proglašenje kraja izraelskog rata u Gazi.
Izraelski javni emiter KAN je saopštio da će Trump u nedjelju stići u Izrael u kratku posjetu, dok je sam američki predsjednik rekao da bi mogao posjetiti i Egipat i Izrael.
- Ponedjeljak 13. listopada
- Službena razmjena zatvorenika koju nadgledaju Turska, Egipat, Katar i Sjedinjene Američke Države.
- Izrael oslobađa palestinske zatvorenike i vraća desetine tijela.
- Potpuno ponovno otvaranje prelaza u Gazi i ulazak 400 kamiona s pomoći dnevno, a očekuje se da će se taj broj povećati na 600 ili više u narednim danima.
- Neposredan početak pregovora o drugoj fazi sporazuma o završetku povlačenja izraelskih trupa i osiguranju trajnog okončanja rata.“
NETANJAHU NAJAVIO PREKID VATRE
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je 9. listopada da će sporazum o prekidu vatre u Gazi stupiti na snagu 9. listopada navečer, nakon što ga odobri njegova vlada.
U međuvremenu, egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi potvrdio je sporazum o prekidu vatre u Gazi, bez preciziranja kada će točno sporazum stupiti na snagu.
"Postignut je sporazum o implementaciji prekida vatre i okončanju rata u Gazi nakon dvije godine patnje palestinskog civilnog stanovništva , u skladu s mirovnim planom koji je predložio predsjednik Donald Trump", rekao je u priopćenju.
Od 2. ožujka , Izrael drži granične prelaze u Gazi zatvorenima, blokirajući svu humanitarnu pomoć i gurajući enklavu u glad, usprkos stotinama kamiona s pomoći koji čekaju na njenim granicama.
Trump je nedavno predstavio mirovni plan od 20 tačaka koji uključuje oslobađanje svih izraelskih zarobljenika u zamjenu za oko 2.000 palestinskih zatvorenika, trajno primirje i postepeno povlačenje izraelskih snaga iz cijelog Pojasa Gaze.
Druga faza plana poziva na uspostavljanje novog mehanizma upravljanja u Gazi bez učešća Hamasa, formiranje sigurnosnih snaga koje bi se sastojale od Palestinaca i trupa iz arapskih i islamskih zemalja, te razoružanje Hamasa. Također predviđa arapsko i islamsko financiranje nove administracije i rekonstrukcije Pojasa Gaze, uz ograničeno učešće Palestinske uprave.
Arapski zvaničnici su rekli da mnogi detalji u Trumpovom planu za Gazu zahtijevaju diskusiju i pregovore kako bi se u potpunosti implementirali.( Izvor Agencija Anadolija,mzz)
NAJAVIO GRADNJU POSTROJENJA ZA PRERADU KOMINE
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede David Vlajčić u Zadru se 8. listopada sastao sa županom Zadarske županije Josipom Bilaverom. U razgovoru je naglasio da ribarstvo i marikultura u Hrvatskoj imaju strateški značaj i najavio da će u suradnji sa županijama, posebno Zadarskom razvijati postrojenja za preradu komine i ribljih nusproizvoda.
“Zadarska županija prednjači u ribarstvu, maslinarstvu i vinogradarstvu, a preko novih projekata s kojima me upoznao župan Bilaver dodatno jačamo gospodarstvo, otvaramo nova radna mjesta i stvaramo još bolje uvjete za naše poljoprivrednike i ribare”, rekao je ministar poljoprivrede Vlajčić.
Podsjetio je da je od 2016. godine do danas uloženo više od 101 milijuna eura potpora iz Operativnog programa ribarstvo i marikultura te više od 226 milijuna eura poljoprivrednicima u Zadarskoj županiji.
Ministar je najavio i objavu natječaja za gradnju postrojenja za zbrinjavanje ribljih nusproizvoda, ukupne vrijednosti 10 milijuna eura te predstavio novi Pravilnik o zbrinjavanju komine, kojim će se poljoprivrednicima omogućiti privremeno rješenje do gradnje trajnih postrojenja za preradu.
“Naš je cilj stvarati uvjete za održivu i konkurentnu poljoprivredu. U suradnji sa županijama, posebno Zadarskom, razvijat ćemo postrojenja za preradu komine i ribljih nusproizvoda te dodatno osnažiti domaću proizvodnju i preradu hrane”, naglasio je ministar Vlajčić.
Župan Josip Bilaver kazao je da su ministra upoznali s ključnim projektima koji će dodatno osnažiti razvoj ribarstva, marikulture i poljoprivrede u toj županiji.
ZADARSKA ŽUPANIJA JE RIBARSKA ŽUPANIJA
“Zadarska županija „najribarskija“ je županija u Republici Hrvatskoj. Ponosni smo na našu proizvodnju i preradu ribe, ali i na brojne tvrtke koje zapošljavaju velik broj ljudi. Uz to, možemo se pohvaliti i vrhunskim maslinovim uljem, vinima, brojnim OPG-ovima i poljoprivrednim proizvođačima koji doprinose lokalnoj ekonomiji i obogaćuju turističku ponudu našega kraja”, istaknuo je župan Bilaver.
Ministru su predstavljeni razvojni projekti koji se provode ili su u planu, među kojim i navodnjavanje Vranskog polja, koje obuhvaća više od 1300 hektara zemljišta, a provodit će se u dvije faze.
“Razgovarali smo o osnivanju Centra za školjkarstvo Zadarske županije u Selinama pokraj Starigrada. Županija je izradila kompletnu tehničku dokumentaciju te ishodila sve potrebne dozvole, a planira se većim dijelom financirati sredstvima osiguranima kroz natječaj iz Programa za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske 2021. – 2027., u okviru mjere II.7. – Povećanje potencijala lokaliteta za akvakulturu”, rekao je župan. Dodao je da će se na natječaj za gradnju i opremanje centra prijaviti Županijska lučka uprava Zadar.
Na sastanku su bili i predstavnici Maraske d.d., koji su ministra upoznali s planovima razvoja i ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju te podizanje novih nasada višnje maraske. Nakon sastanka u Domu županije, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede David Vlajčić posjetio je tvrtku Cromaris i ribarsku luku Gaženica.
(Ja trgovac, mzz)
ŠTO JE KOMINA?
Komina je ostatak nakon prerade nekog materijala, kao što je usitnjeno voće, masline ili žitarice, a koristi se za proizvodnju rakija, ulja, gnojiva ili energije. Na primjer, od grožđane komine proizvodi se komovica, a od maslinove komine nastaje ulje od komine i organska gnojiva.
Komina u proizvodnji hrane može biti 1.voćna komina koja dolazi kao smjesa usitnjenog voća, grožđa, bobičastog i koštičavog voća, koja služi za proizvodnju rakija ili voćnih vina.
2.maslinova komina: Preostali dijelovi maslina (koštice, pulpa) nakon prešanja za ekstra djevičansko ulje, od kojih se izvlači ulje od komine koje se zatim rafinira.
3.kukuruzna i pivska komina: Ostatak nakon „ošećerenja“ (enzimske hidrolize) žitne ili sladne prekrupe, koji se koristi kao hranjiva podloga za proizvodnju pića te krmiva.
Gdje se koristi komina kao sirovina ?1. Maslinova komina može se koristiti za proizvodnju energije u kogeneracijskim postrojenjima nakon prerade u pelete.
2. Kompostiranjem maslinove komine s drugim organskim materijalima dobiva se vrijedno organsko gnojivo koje poboljšava strukturu tla.
3.Pivski i kukuruzni trop, odnosno komina, mogu se koristiti kao dodatak stočnoj hrani. ( Izvor, Al pregled,mzz)
GRUPA GRAĐANA TRAŽI PRAVDU RADI PRODAJE ORUŽJA IZRAELU
Talijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je Talijanskoj televiziji RAI 7. listopada da je protiv nje i još dva ministra podnesena tužba Međunarodnom kaznenom sudu zbog podrške koju Italija daje Izraelu kroz prodaju oružja.
Tužbu je 1. listopada podnijela grupa koja sebe naziva "Pravnici i advokati za Palestinu", a potpisalo ju je 50- ak osoba , uključujuci profesore prava, advokate i nekoliko javnih osoba .
Osim premijerke Meloni tužba je podnesena i na ime talijanskog ministra obrane Guida Crosetta i ministra vanjskih poslova Antonia Tajania.
"Svojom podrškom izraelskoj vladi, posebno kroz snabdijevanje smrtonosnim oružjem, Talijanska vlada je postala suučesnik u tekucem genocidu i teškim ratnim i zločinima protiv čovječnosti počinjenim nad palestinskim stanovništvom", navodi se , navodno u tužbi. Podnosioci tuže traže od Međunarodnog krivičnog suda da razmotri pokretanje formalne istrage po njihovoj tužbi.
Tu su vijest prenijele svjetske novinske agencije, što je argument da se ne radi o lažnoj vijesti. (mzz)
PREGOVORI U SHARM EL-SHEIKHU O PREKIDU VATRE
Prema dopisniku Al Mayadeena iz Pojasa Gaze, 7. listopada 2025. kada se svijet prisjeća druge godišnjice od napada Hamasa na Izrael u kojem je Hamas ubio 1139 ljudi, a oko 200 zarobio, Izrael ne prestaje napadati Pojas Gaze.
Izraelske okupacijske snage detonirale su tri oklopna vozila natovarena tonama eksploziva kako bi uništile kuće u području Al-Maghribi u susjedstvu Al-Sabra, južno od grada Gaze. Eksplozije su sravnile sa zemljom nekoliko stambenih blokova i raselile desetke obitelji. Dopisnik je dodao da su izraelske snage provele velike operacije rušenja u izbjegličkom kampu Al-Shati, zapadno od grada Gaze. OkružilI su nekoliko naselja u kojima su Palestinci ostali zarobljeni. Izraelski ratni zrakoplovi i topništvo istovremeno su izvodili neselektivne napade na više područja grada Gaze, uključujući Al-Sabru, Al-Zaytoun, Tel Al-Hawu i Al-Tuffah. Zračni napadi također su ciljali stambene zgrade u području Al-Nasr zapadno od grada, uzrokujući brojne žrtve i velika razaranja.
PREGOVORI O MIRU U SHARM EL-SHEIKHU
I sve se to dešava u vrijeme, kako su rekli izvori su za Al Jazeeru Arabic dok se u ljetovalištu Sharm el-Sheikh na Crvenom moru u Egiptu vode pregovori o prekidu rata i vračanje talaca i zarobljenika sa strane Hamasa i Izraela, jer je Hamas pristao razgovarati o 20 točaka koje je predložio Donald Trump a koje bi trebale dovesti do mira, nada se Trump.
I dok su se razgovori održavali 6. listopada , izraelske snage ubile su najmanje 10 Palestinaca u napadima diljem Gaze, uključujući troje koji su tražili humanitarnu pomoć, prema izvorima Al Jazeere. Netanjahu ne poštuje pregovore o prekidu rata već nastavlja ratna djelovanja u Gazi.
Izaslanstvo Hamasa reklo je posrednicima da izraelsko kontinuirano bombardiranje Gaze predstavlja izazov za pregovore o oslobađanju zarobljenika, izvijestila je Al Jazeera Arabic.
U pregovaračkoj delegaciji Hamasa su čelnici Hamasa Khalil al-Hayya i Zaher Jabarin kao i turski predsjednik Erdogan, dvojica pregovarača koji su preživjeli izraelski pokušaj atentata u glavnom gradu Katara Dohi u rujnu, kada je ubijeno pet Palestinaca i jedan katarski službenik. Steve Witkoff predvodi američku delegaciju u tim pregovorima, a tu je mladi trgovac nekretninama Trumpov zet, Jared Kushner.
Prema egipatskim državnim vijestima Al-Qahera News, razgovori prvog dana obuhvatili su predloženu razmjenu zarobljenika i zarobljenika, prekid vatre i ulazak humanitarne pomoći u Gazu.
U dvije godine izraelske snage su ubile 67.160 Palestinaca i ranile 169.679 ljudi u Gazi u ratu, te 242 novinara. Ne navode se precizni podaci o ubijenim humanitarnim radnicima UN-a, kao ni o ubijenom zdrastvenom osoblju. Taj rat je istraga Ujedinjenih naroda vodećih stručnjaka za genocid i vodećih skupina za ljudska prava, uključujući izraelske neprofitne organizacije opisala kao genocidni rat.
Glavni problem leži u činjenici da Vlada Benjamina Netenjahua ne priznaje Palestincima pravo na državu.
NETANJAHU RAZGOVARAO S PUTINOM
I dok se američki predsjednik Donald Trump zalaže da dođe do povratka taoca i zarobljenika od strane Hamasa i Izraela, Netanjahu je fokusiran na mišljenje Vladimira Putina. Iz Kremlja je naime priopćeno 6. listopada navečer, piše Anadolija, da su predsjednik Rusije Vladimir Putin i izraelski premijer Benjamin Netanyahu razgovarali o aktuelnim dešavanjima na Bliskom istoku, uključujući situaciju u Pojasu Gaze u kontekstu nedavnog prijedloga američkog predsjednika Donalda Trumpa o prekidu vatre.
"Putin je ponovo potvrdio čvrst stav Rusije u korist sveobuhvatnog rješenja palestinskog pitanja na osnovu poznatog međunarodnog pravnog okvira", prenosi Anadolija, navodi se u priopćenju, uz napomenu da su dvojica lidera razmijenila mišljenja i o drugim regionalnim temama.
M. Zouhar Zec.
DA LI JE KONVENCIJA UN-A O GENOCIDU IZ 1948. ZABORAVLJENA ?
U tekstu agencije Anadolije na koji se referiram autorica izvodi zaključke, ponašanja političkih dužnosnika u zauzimanju strana i mijenjanju naklonosti stranama i mijenjanju vlastitih stavova – biti na strani Izraela ili biti na strani Palestinaca. Palestinci imaju Hamas, kojeg Europa i SAD smatraju terorističkom organizacijom, a arapske zemlje Hamas smatraju palestinskim pokretom otpora Izraelu i njegovoj okupaciji. Teroristički čin Hamasa nad Izraelskim stanovništvom 7. listopada 2023. posljedica je više desetaka godina dugih sukoba Izraelaca i Palestinaca. O tome se može suditi na temelju povijesnih događanja, koju prije svega treba poznavati i razumjeti.
No ono što je viđeno u ratu Hamasa i Izraela u protekle dvije godine je višemjesečna obustava dopreme hrane Palestincima , što je među civilima uzrokovalo – glad. Glad od koje su ljudi i djeca umirali. No ni danas doprema hrane nije potpuno normalizirana.
Kojim riječima opisati glad u 21 stoljeću u srcu bogatog Bliskog Istoka? To je zločin nad arapskim stanovništvom izazvan voljom Benjamina Netanjahua izraelskog premijera. Jer on je zabranio ulazak stotinama kamiona s hranom koji su stajali na graničnom prijelazu Rafah, a ljudi i djeca su gladovali. I umirali izmućeni glađu. Za način ratovanja izgladnjivanjem gospodin Izraelski premijer pred sudom pravde mora odgovarati.
Da, visoke predstavnice Europske Unije Metzola i von der Leyen posjetile su Tel Aviw 13. listopada 2023. kako bi izrazile solidarnost sa žrtvama terorističkog napada Hamasa političkim vođama Izraela.
Pet dana kasnije 18. listopada u Izrael je sletio američki predsjednik , tada, Joe Biden, te su Biden i Netanjahu jedan drugome pali u zagrljaj. Bio je to zagrljaj podrške SAD-a u naoružanju Izraelu u ratu protiv Hamasa i palestinskih civila, rata kome nema kraja pune dvije godine, koji više nije potreba, već način Netanjahuova vođenja vanjske politike.
No treba podsjetiti i na ovo – kada je Izrael proglašen državom 14. svibnja 1948. tadašnji predsjednik SAD-a Harry Truman priznao je židovsku naciju kao državu, istoga dana.
No u tekstu Anadolije nema nikakvog navoda o visokom broju poginulih novinara u dvogodišnjem ratu. To apostrofiram jer jsu u dvije godine rata Izrela protiv Palestine, na Plestinskom teritoriju ubijena čak 242 novinara. Podatak je to koji iznosi OHCHR odnosno Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava.
Taj broj ubijenih nije slučajan, novinari su ubijani namjerno od strane Izraela, Kako bi se zaustavile informacije o načinu vođenja izraelskoga rata u Palestini. O tome su zabilježeni činjenični dokazi. Margareta Zouhar Zec
Objavljujem tekst agencije Anadolije pod naslovom Dvije godine genocida u Gazi: Kritičari upozoravaju da je suučesništvo uništilo kredibilitet EU-a
"Nekoliko dana nakon što je Izrael pokrenuo smrtonosne napade u Gazi u oktobru 2023. godine, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola sletjele su u Tel Aviv s porukom podrške – prvih dvoje zapadnih dužnosnika koji su to učinili, piše Anadolija 6. listopada.
Anadolija dalje piše „Dvije godine kasnije, raspoloženje u Briselu je potpuno drugačije. Isti blok koji je nekada stajao iza Izraela sada razmatra sankcije protiv te zemlje optužene za genocid – nagli zaokret uzrokovan javnim negodovanjem, unutrašnjim pritiskom i produbljivanjem osjećaja moralne krize.
U izraelskim napadima u protekle dvije godine ubijeno je više od 67.000 Palestinaca u Gazi, većinom žena i djece, a ranjeno je skoro 170.000, prema podacima palestinskih vlasti.
„Nezavisna međunarodna istražna komisija Ujedinjenih nacija zaključila je u rujnu da Izrael čini genocid u enklavi, gdje je njegova opsada i blokada svih osnovnih potrepština izazvala glad, posljedica koje je preminulo više od 460 Palestinaca, uključujući više od 150 djece.
Širom Evrope, protesti su ispunili ulice, optužujući EU za suučesništvo u razornom ratu Izraela. Pod tim pritiskom, ton bloka EU se počeo mijenjati. Do prosinca 2024. godine, sama Von der Leyen je optužila Izrael da "potkopava dvodržano rješenje".
Ove godine, Europska komisija je revidirala svoj sporazum o pridruživanju s Izraelom i utvrdila jasna kršenja ljudskih prava. Ubrzo nakon toga, Brisel je predložio svoje najjače mjere do sada - suspenziju trgovinskih olakšica, sankcioniranje ekstremističkih ličnosti i zamrzavanje miliona u fondovima EU-a.
Ipak, čak i dok se Brisel kretao ka odgovornosti, njegov odgovor je ostao zapetljan oklijevanjem i političkim podjelama.
Plan još uvijek čeka odobrenje država članica, gdje postoje duboke podjele između zemalja poput Španjoske i Irske, koje insistiraju na akciji, i drugih koje su oprezne zbog otuđenja tradicionalnih saveznika u američkoj i izraelskoj vladi.
I dok je SAD pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa predstavio sveobuhvatan mirovni prijedlog od 20 tačaka za Gazu, Europa se ponovo našla u situaciji da se oslanja na američku diplomaciju - gesta koja bi mogao odgoditi ili čak ublažiti njen vlastiti pritisak za sankcije.
- Neuspjeh u vršenju pritiska na SAD -
Kenneth Roth, bivši izvršni direktor Human Rights Watcha, rekao je za Anadolu da je Europska Unija kasno priznala da je izraelski odgovor na napad Hamasa "otišao daleko dalje od vojnih ciljeva i postao rat protiv civilnog stanovništva Gaze".
"Posljednjih mjeseci, kako je genocid postao neosporiv, a cilj izraelskog premijera Benjamina Netanyahua za masovno etničko čišćenje postao eksplicitniji, većina evropskih zemalja zaustavila je prodaju oružja Izraelu, a neke su formalno priznale palestinsku državu. Ali, njemačko oklijevanje i dalje čini nejasnim hoće li EU poduzeti kolektivnu akciju. EU također nije uspio da se suprotstavi Trumpu, koji bi "sutra mogao okončati genocid zaustavljanjem masovne prodaje američkog oružja i vojne pomoći Izraelu". Kenneth Roth tvrdi da neaktivnost EU-a slabi njegov kredibilitet, posebno u prikupljanju podrške Ukrajini, i pozvao na jači pritisak na Washington."Pravo pitanje je da li EU maksimizira pritisak na Trumpa da obuzda Netanyahua", rekao je.
- Izrael gubi saveznike u Europi -
Claudio Francavilla, zamjenik direktora za zagovaranje EU-a pri Human Rights Watchu, kategorizirao je odgovor EU-a kao "premalo i prekasno".
"Postoji jedna konvencija kojoj bi Europa trebala biti posebno privržena – Konvencija UN-a o genocidu iz 1948. godine. Kao stranke ugovora, sve države EU-a su pravno obavezne da koriste sva razumno dostupna sredstva kako bi spriječile genocid. Ali, nisu to učinile", rekao je za Anadoliju. Međutim, priznao je značaj najnovijih poteza EU-a ka sankcioniranju Izraela.
"Značajno je da dolaze od predsjednice Europske komisije, koja je njemački konzervativac i dugo je bila čvrsti saveznik Izraela, i značajno je da ih podržava sve veći broj vlada EU-a. Dakle, to znači da Izrael gubi saveznike u Europi", rekao je Francavilla.
Pozvao je EU da usvoji praktične mjere, uključujući embargo na oružje, suspenziju bilateralnih sporazuma, podršku Međunarodnom krivičnom sudu i ograničenja trgovine s izraelskim naseljima.
- Lideri EU-a bi se suočili sa suđenjem u Hagu -
Niamh Ni Bhriain, koordinatorica Programa za rat i pacifikaciju u Transnacionalnom institutu, izjavila je za Anadoliju da su EU i države članice "potpuno propale" u ispunjavanju svojih zakonskih obaveza da spriječe genocid.
"U svijetu u kojem se pravda provodi, vidjeli bismo kako se lideri EU-a suočavaju sa suđenjem u Hagu zbog saučesništva u genocidu. Sve manje od ovoga poslužit će za normalizaciju genocida", rekla je.
Ni Bhriain je kritizirala EU što nije nametnuo efikasne sankcije Izraelu.
"Čak i da se sankcije nametnu sada, to ne bi bilo dovoljno da se lideri EU-a oslobode njihove kriminalne odgovornosti", rekla je i dodala: "Da, one su odavno trebale biti uvedene, ali su apsolutno neadekvatne za rješavanje katastrofalne situacije u Gazi. Ono što nam zaista treba je odgovornost za suučesništvo EU-a u genocidu."
Također je kritizirala evropsko usklađivanje sa SAD-om, rekavši da se EU učinio politički nebitnim.
"Umjesto da sam definira svoj politički smjer, EU svaki put podržava američku imperiju."
Ni Bhriain tvrdi da je kredibilitet EU-a "u paramparčadi" i da se može obnoviti samo ako lideri budu odgovorni pred međunarodnim sudovima.
"Jednostavno, ne možemo prihvatiti da najmoćniji politički predstavnici Evrope mogu proći nekažnjeno podržavajući rat i genocid kao političko pitanje" rekla je Niamh Ni Bhriain, koordinatorica Programa za rat i pacifikaciju u Transnacionalnom institutu,
( Agencija Anadolija, mzz)
NAJVEĆI DEFICIT HRVATSKE U PROIZVODNJI MESA, MLIJEKA I POVRĆA
Najveći problemi u hrvatskoj poljoprivredi su niska samodostatnost i produktivnost, a u okolnostima geopolitičkih sukoba i carinskih ratova samodostatnost u proizvodnji hrane postaje pitanje nacionalne sigurnosti, istaknuto je 3. listopada na otvorenju poljoprivredne konferencije “Agrorocks” u Osijeku, koja je okupila oko 600 sudionika iz Hrvatske i inozemstva.
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) dr. Dragan Kovačević ocijenio je kako nedovoljna proizvodnja generira uvoznu ovisnost i visoke maloprodajne cijene prehrambenih proizvoda, te naveo da je iz analiza vidljivo da su uvozne cijene hrane rasle gotovo dvostruko brže nego proizvodne cijene u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.
Dr. Kovačević je upozorio kako od ulaska u EU Hrvatska bilježi pad fizičkog obujma poljoprivredne proizvodnje za 15,5 posto. U posljednjih desetak godina uvoz je povećan 2,5 puta, te sada iznosi oko 6,3 milijarde eura, a porastao je i vanjskotrgovinski deficit.
“Brine nas struktura vanjskotrgovinskog deficita, gdje najveći dio suficita čine uljarice i žitarice. Najveći deficit RH ima kod mesa, mlijeka i povrća, odnosno u vrstama proizvodnje s najvećom dohodovnošću i najvećom dodanom vrijednosti. U prvih šest mjeseci ove godine RH bilježi 20-postotno povećanje vanjskotrgovinskog deficita, što znači da se loši trendovi nastavljaju „ rekao je Dr. Dragan Kovačević potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore. Dr. Kovačević smatra kako je hrvatskoj poljoprivredi potrebno snažnije investiranje te da se očekuju dodatna nacionalna sredstva u strateškom planu zajedničke poljoprivredne politike. Rekao je da je na razini EU vidljivo da će doći do veće orijentacije prema ulaganjima u obranu i naoružanje, a tu će sigurno na meti “proračunskih škara” prije svega naći zajednička poljoprivredna politika te su prema nekim najavama planira smanjenje financiranja od 20 posto.
Zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije (EK) u Hrvatskoj Andrea Čović-Vidović podsjetila je kako je EK u srpnju ove godine predložila novi nacrt višegodišnjeg financijskog okvira od 2028-2034 godine, ustvrdivši kako neće biti manje novca za zajedničku poljoprivrednu politiku, ali će financiranje biti fleksibilnije.
“Novi financijski okvir predviđa donošenje nacionalnih i regionalnih planova, pa će države članice biti jako fleksibilne u osmišljavanju kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike, jer će se financiranje temeljiti na nacionalnim planovima”, poručila je Čović-Vidović. Ocijenila je kako se “događaju dramatične stvari vezane uz obranu, zbog rata na teritoriju Europe, ali hrana nije ništa manje važna, a važna je samo održivost EU u proizvodnji hrane”.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović naveo je da se, prema prijedlogu EU, ulaganja u poljoprivredu planiraju nominalno na razini od oko tri milijarde eura, što je isti iznos kao prije sedam godina, ali “kada uračunamo učinak inflacije znači da smo u debelom minusu”. Prijedlog je EK da se dio sredstava za ulaganja u poljoprivredi nadoknadi s nacionalnim sredstvima, što neke države članice već sada čine, i tu očekujemo snažnu potporu Vlade RH „ istaknuo je Jakopović.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak rekao je kako u idućem razdoblju treba na višu razinu podići korištenje poljoprivrednog zemljišta, kao i proizvodnju proizvoda s većom dodanom vrijednošću, što je cilj koji do sada nismo ostvarili.
Najavio je nove izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, nakon što je 415 jedinica lokalne samouprave donijelo programe raspolaganja zemljištem i nakon što je evidentirano 350 tisuća hektara državnog zemljišta, od kojih je 200 tisuća pod ugovorima o korištenju.
“Tendencija je sklapanje ugovora o korištenju za preostalo državno poljoprivredno zemljište, i u tom dijelu je naglasak na proizvodnju s dodanom vrijednosti”, rekao je državni tajnik Majdak.
(Ja trgovac 3.10., mzz)
ČESI ODABRALI DRUGE VRIJEDNOSTI OD DOSADAŠNJIH
U Republici Češkoj na parlamentarnim izborima koji su održani 3. i 4. listopada pobijedio je Andrej Babiš (71) političar poznat češkim građanima iz prijašnjih vremena .
Bio je komunista u Čehoslovačkoj od 1980. - 1985. Od siječnja 2014. bio je zamjenik premijera i ministar financija u koalicijskoj vladi premijera Bohuslava Sobotke. Andrej Babiš, ekonomist po zanimanju, bio premijer Češke od prosinca 2017. do prosinca 2021. godine.
Osnovao je stranku Akcija nezadovoljnih građana (ANO) , što u prijevodu na hrvatski znaći „da“ godine 2011. s kojom je sada pobijedio na izborima s rezultatom od 34,7 % glasova. Time je pobijedio konzervativnu koaliciju Spolu , u prijevodu zajedno, dosadašnjeg premijera Petra Fiale, koja je osvojila 23,2 posto glasova.
Na ove parlamentarne izbore je izašlo 68,9 % čeških birača, što je treća najveća izlaznost od 1996. godine, prema češkim medijima. Andrej Babiš želi formirati jednostranačku manjinsku vladu koju će podržavati manje krajnje desne stranke. Češka ima 10 milijuna stanovnika.
POVIJESNI REZULTAT STRANKE ANO
Babiš koji je češki milijarder je izborni rezultat svoje stranke nazvao povijesnim. „Želimo da Češka postane najbolje mjesto za život u Europskoj uniji i učinit ćemo sve da se to dogodi“, rekao je svojim pristašama i medijima.
Babiš je politički pristaša načina na koji politiku u svojoj zemlji vode Viktor Orban iz Mađarske i Robert Fico iz Slovačke. Obje su zemlje odbile pružiti vojnu pomoć Ukrajini, nastavljaju uvoziti rusku naftu i protive se sankcijama Europske unije protiv Rusije koja vodi rat u Ukrajini. Oporba koju predvodi Babiš okrivila je premijera Fialu za probleme zemlje, od energetske krize do vrtoglave inflacije, te obećala poništiti njegovu mirovinsku reformu i pomoći Ukrajini.
Babiš je europarlamentarni zastupnik Češke Republike, a s Orbanom je formirao desničarski savez u Europskom parlamentu, pod imenom "Patriote za Europu". Ujedinjuje ih antimigrantska retorika, kritički stav prema politikama EU-a koje se bave klimatskim promjenama i zaštitom nacionalnog suvereniteta.
MILIJARDER S FORBESOVE LISTE
Andrej Babiš je 949. na svijetu po bogatstvu na Forbesovoj listi, s neto vrijednošću od 4,3 miliiarde dolara. Bogatstvo je stvorio s tvrtkom Agrofert, koja upravlja s više od 200 tvrtki od poljoprivrede do obnovljivih izvora energije i medija. Godine 2013. stavio je tvrtku u trustove kako bi politički djelovao bez sukoba interesa. Andrej Babiš je svoje bogatstvo počeo stvarati kao trgovac gnojivom. Radio je i u Maroku, što mu je stvorilo iskustvo u vanjskoj trgovini.
U narednim danima u Češkoj će biti formirana Vlada, a koje će strane uz ANO činiti Vladu, tek će postati poznato.
M. Zouhar Zec
PREMALO PROIZVODIMO PA CIJENA OVISI O GLOBALNIM TRENDOVIMA
Na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo: Hrvatska koju hrane naša polja“, upriličenoj u poslovnom sjedištu Podravka Grupe, održana je panel rasprava na kojoj je, uz predsjednicu Uprave Podravke Martinu Dalić, ministra financija RH dr. Marka Primorca, sudjelovao predsjednik Uprave Adris grupe Marko Remenar, predsjednik Uprave ENNA grupe Boštjan Napast i potpredsjednik Atlantic grupe Zoran Stanković, piše portal Ja trgovac 1. listopada.
Sudionici konferencije naglasili su da su fleksibilnost i sposobnost brze reakcije na promjene na tržištu i nove prilike ključne za uspjeh, složivši se i da su vremena prepuna rizika, što zahtijeva više energije usmjerene prema upravljanju rizicima.
Apostrofirali su i važnost energetske sigurnosti, dok su kao značajan problema naveli i “plitak bazen” radne snage u Hrvatskoj, no dodajući i da se s problemom suočava cijela Europa.
Pravo pitanje je ono o dostupnosti domaće hrane
O mogućem rastu cijena hrane, Martina Dalić je rekla da je pravo pitanje ono dostupnosti domaće hrane. “Još uvijek je premalo proizvodimo pa je stoga njena buduća cijena ovisna o globalnim trendovima”, izjavila je.
Rekla je i da se cijene pšenice i mesa formiraju na svjetskim burzama, a osim toga, mnoge sirovine koje su dio domaćih proizvoda se uvoze, pa je “stoga teško isključivo iz hrvatskog kuta predviđati rast cijena hrane”.
Potpredsjednik Atlantic grupe Stanković je rekao kako Atlantic grupa dobar dio svog poslovanja temelji na prodaji kave, a njena cijena je na svjetskim tržištima unazad četiri godine rasla četiri puta. Na sreću, dodao je, hrvatski konzumenti teško se odriču kave.
Roba trećih zemalja koja se uvozi, ne zadovoljava kriterije EU
Predsjednik Uprave Adris grupe Remenar, govoreći općenito o okružju u kojem hrvatske kompanije posluju, istaknuo je da je svjetski indeks nestabilnosti u zadnjih deset godina praktički “podivljao”. “Svake dvije do tri godine imamo nekakav ekstremni događaj, veliku krizu, rat i slično”, rekao je Remenar. Ustvrdio je i kako se Adris grupa suočava s nelojalnom konkurencijom, jer roba trećih zemalja koja se uvozi ne zadovoljava kriterije u proizvodnji kakve moraju zadovoljavati članice EU-a.
Predsjednik Uprave ENNA grupe Boštjan Napast je rekao da je teško dati jednostavan odgovor na brojne globalne rizike koji se u konačnici reflektiraju na Hrvatsku. Kao primjer naveo je recesiju u Njemačkoj te tamošnju autoindustriju koja se suočava s ogromnim problemima, nakon što se u taj segment gospodarstva, na globalnoj razini, uključila Kina. Istaknuo je i da je ENNA grupi projekt Rijeka Gateway strateška investicija, čija se puna operativnost očekuje do kraja godine, dok će druga faza ovisiti o razvoju željezničke infrastrukture koja je trenutno “usko grlo”.
Uz vojnu, jačati i energetsku sigurnost
Uvodno, konferenciji se obratio potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, poručivši kako je uz vojnu sigurnost potrebno jačati i energetsku.
U tom smislu, Hrvatska se etablirala kao regionalno energetsko čvorište, pri čemu je Primorac apostrofirao proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku, kao i opskrbnu infrastrukturu Janafa. Također, rekao je i da su nužna daljnja ulaganja u prometnu infrastrukturu.
Nakon što je riješila problem makroekonomskih neravnoteža, prema Primorčevim riječima Vladi su na red došli drugi prioriteti, pri čemu je izdvojio demografiju, digitalizaciju, dekarbonizaciju i obrazovanje. Pritom je politička stabilnost ključna za provedbu reformi i privlačenje stranih ulaganja, rekao je.
“Kada govorimo o poslu koji je zaokupio Ministarstvo financija u proteklim mjesecima, to je prije svega reforma sustava upravljanja javnim poduzećima“, kazao je Primorac. Dodao je i kako treba definirati jasne vlasničke udjele u tim poduzećima, a u skladu s time se i opredijeliti koja poduzeća državi uopće trebaju u vlasništvu.
Hrvatska sada, istaknuo je, ima ozbiljnu mogućnost povećati svoju konkurentnost, izvoz, promijeniti strukturu BDP-a, unaprijediti kvalificiranost radne snage te općenito produktivnost, kao i suradnju između vlade, gospodarstva i znanstveno-istraživačkih institucija, uz ulaganja u istraživanje i razvoj.
(Ja trgovac, mzz)
O OSLOBAĐANJU TALACA RAZGOVORI U EGIPTU
Samo jedan dan nakon što je Hamas prihvatio dijelove mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za Gazu, uključujući oslobađanje svih talaca, Trump je upozorio Hamas da brzo djeluje i pristane na mirovni sporazum s Izraelom ili riskira daljnje razaranje u Gazi.
Trump je upozorio Izrael da prestane bombardirati Gazu.
Međutim, nekoliko sati nakon Trumpovog upozorenja, Izrael je napao Gazu , ubivši šest osoba. Dok su u jednom napadu ubijeno četiri osobe u kući u gradu Gazi, u drugom su ubijene dvije osobe u Khan Younisu, izvijestila je novinska agencija Reuters.
Benjamin Netanjahu je u video poruci na hebrejskom poručio:„Izraelska vojska će nastaviti držati teritorije koje kontrolira u Gazi, a Hamas će biti razoružan u drugoj fazi plana, diplomatskim putem ili vojnim putem od strane nas. Čuli ste Trumpa, on neće prihvatiti dodatno odgađanje. U drugoj fazi, Hamas će biti razoružan, a Gaza će biti demilitarizirana. To će se dogoditi ili diplomatskim putem putem Trumpovog plana ili vojnim putem od strane nas. To će se dogoditi ili lakšim ili težim putem“.
Dužnosnik Bijele kuće potvrdio je da Jared Kushner i Steve Witkoff, Trumpov izaslanik za Bliski istok putuju u Egipat, kako bi razgovarali o finalizaciji detalja o oslobađanju preostalih talaca koje Hamas drži od zarobljavanja 7. listopada 2023. jer je američki predsjednik upozorio da "neće tolerirati odugovlačenje" Hamasa u provedbi mirovnog plana s Izraelom.
(ndtv world, mzz)
HAMAS SPREMAN PREDATI UPRAVLJANJE GAZOM
Palestinski pokret otpora Hamas u petak 3. listopada je objavio da je , nakon opsežnih konzultacija s vodećim tijelima, drugim palestinskim frakcijama i međunarodnim posrednicima, dostavio službeni odgovor na plan za Gazu koji je predložio američki predsjednik Donald Trump , piše libabonski portal AL Mayadeen
Podsjetiti ću, da je američki predsjednik Donald Trump postavio ultimatum Hamasu da do 18 sati u nedjelju 5. listopada prema američkom vremenu, prihvati njegov takozvani "mirovni" prijedlog za Gazu , upozoravajući da će nastati "pravi pakao" ako Hamas plan odbije.
Trump i Izraelski premijer Benjamin Netanyahu sastali su se 29. rujna 2025. u Wasingtonu i razgovarali o prekidu rata u Pojasu Gaze. Netanjahu je prihvatio plan Donalda Trumpa za okončanje rata u Gazi koji je Trump pripremio u 20 točaka .
Plan u 20 točaka pogledati na internet adresi https://blog.dnevnik.hr/agropolitika/2025/09/index.html
HAMAS CIJENI NAPORE
U svojoj izjavi Hamas je rekao da cijeni arapske, islamske i međunarodne napore, uključujući one predsjednika Trumpa, usmjerene na zaustavljanje rata u Gazi, osiguranje dotoka humanitarne pomoći, sprječavanje raseljavanja Palestinaca i odbacivanje okupacije Pojasa.
Pokret je izjavio da odobrava okvir za sporazum o razmjeni zatvorenika, slažući se da će osloboditi sve izraelske zarobljenike, i žive i preminule, u skladu s formulom koju je predložio Trump , čim uvjeti na terenu dopuste taj proces. Hamas je potvrdio svoju spremnost da odmah započne pregovore putem posrednika kako bi se finalizirali detalji.
HAMAS SPREMAN PREDATI UPRAVLJANJE GAZOM
Hamas je također ponovio svoju spremnost na predaju uprave Gaze palestinskoj tehnokratskoj vlasti sastavljenoj od neovisnih, na temelju nacionalnog konsenzusa i uz podršku arapskih i islamskih vlasti.
Grupa je naglasila da su drugi aspekti Trumpovog prijedloga, koji se tiču dugoročne budućnosti Gaze i temeljnih prava palestinskog naroda, pitanja koja zahtijevaju širu nacionalnu odluku.
TRUMP POZVAO IZRAEL NA PREKID BOMBARDIRANJA GAZE
Američki predsjednik Donald Trump pozvao je Izrael da "odmah prekine bombardiranje Gaze", nedugo nakon što je Hamas prihvatio dijelove njegova mirovnog plana za Gazu , uključujući oslobađanje svih talaca. U objavi na Truth Socialu, Trump je rekao da vjeruje da je Hamas spreman za "trajni mir", piše ndtv world.
„Izrael mora odmah zaustaviti bombardiranje Gaze kako bismo mogli sigurno i brzo izvući taoce! Trenutno je previše opasno to učiniti. Već razgovaramo o detaljima koje treba razraditi. Ovo nije samo o Gazi, ovo je o dugo traženom MIRU na Bliskom istoku“, napisao je Trump .
Američki predsjednik objavio je video poruku u kojoj zahvaljuje,slijedećim riječima :
„Želim zahvaliti zemljama koje su mi pomogle da ovo sastavim - Kataru, Turskoj, Saudijskoj Arabiji, Egiptu, Jordanu i mnogim drugima. Toliko se ljudi borilo tako žestoko. Ovo je veliki dan. Vidjet ćemo kako će sve ispasti. Moramo donijeti konačnu riječ i nešto konkretno. Vrlo važno, radujem se što će se taoci vratiti kući svojim roditeljima. Neki od talaca - nažalost, znate u kakvom su stanju - također se vraćaju kući svojim roditeljima jer su ih njihovi roditelji željeli jednako kao da je taj mladić ili mlada žena živ“, rekao je. (ndtv,Almayadeen, mzz)
PODRŠKA ZIDU OD DRONOVA I NADZORU ISTOČNOG BLOKA
U Kopenhagenu, glavnom gradu Danske održan je 1. i 2. listopada sastanak na kome su se prvoga dana razgovarali predstavnici država Europske unije, a drugoga dana predstavnici Europske političke zajednice.
Čelnici EU-a razgovarali su o tome kako ojačati zajedničku europsku obranu , te o podršci Ukrajini . Sastanak je vodio predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, a domaćin sastanka članova Europske unije je bila danska premijerka Mette Frederiksen.
Čelnici 27 država ukratko je razmijenilo mišljenja o smjelom prijedlogu Komisije da se Kijevu odobri zajam od 140 milijardi eura na temelju zamrznute ruske imovine, od koje se većina trenutno nalazi u vlasništvu Eurocleara, središnjeg depozitorija vrijednosnih papira sa sjedištem u Bruxellesu. Kredit bi se otplaćivao postupno, pod određenim uvjetima.
Prema planu, koji je još uvijek u ranoj fazi i treba ga doraditi, Ukrajina bi trebala vratiti zajam tek nakon što Moskva pristane nadoknaditi štetu. Otuda i naziv " zajam za odštetu ". Komisija bi zatim nadoknadila štetu Euroclearu, koji bi zauzvrat nadoknadio štetu Rusiji, čime bi se krug zatvorio.
Zbog sigurnosne situacije u Europi, čelnici EU-a raspravljali su o tome kako ojačati zajedničku obranu, uključujući pitanja obrambenih kapaciteta, potporu istočnom krilu i upravljanje.“ Podržavanje Ukrajine nije podržavanje rata, već podržavanje prava Ukrajine na trajni mir, na pravedan mir - stav je predsjednika Europskog vijeća Antonia Coste.
OBRANA U SVIM PODRUČJIMA
S obzirom na ruske povrede zračnog prostora u nekoliko zemalja , uključujući Dansku, Poljsku, Estoniju i Rumunjsku predsjednik Costa naglasio je potrebu izgradnje obrambene Europe. EU je predan izgradnji svoje obrane i povećanju obrambene spremnosti do 2030. Posljednjih mjeseci EU je poduzeo odlučne mjere za postizanje tog cilja, uključujući instrument SAFE koji mobilizira do 150 milijardi eura kredita i drugih sredstava za usmjeravanje zajedničkih ulaganja za sigurnosti Europe u cjelini.
U Kopenhagenu su čelnici EU-a raspravljali o napretku u devet prioritetnih područja u području obrane koje su utvrdili u ožujku 2025. To su zračna i raketna obrana, topništvo, dronovi i protu dronski sustavi, vojna mobilnost i kibernetička otpornost. U tom smislu, predsjednik Costa izjavio je da čelnici podržavaju prioritetne vodeće inicijative koje su predstavili Komisija i Visoka predstavnica, uključujući Europski zid dronova i Istočnu kontrolu boka .
Što se tiče upravljanja i političkog nadzora , predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, istaknuo je potrebu za povećanom koordinacijom kako bi se pratio napredak. Naglasio je da ministri obrane moraju imati veću ulogu u promicanju rada između sastanaka Europskog vijeća i praćenja ključnih ciljeva.
EU DO SADA UKRAJINI PRUŽILA POTPORU OD 177,5 MILIJARDI EURA
EU je spremna nastaviti podržavati Ukrajinu i njezin narod, uključujući vojnu i financijsku potporu. Do sada su EU i njegove države članice pružile 177,5 milijardi eura potpore.
U Kopenhagenu se predsjednik Costa osvrnuo na 19. paket sankcija, koji će biti usmjeren na prihode od nafte, banke, kripto valute i flotu u sjeni.Što se tiče puta Ukrajine prema članstvu u EU , predsjednik Costa je naglasio da Ukrajina ostvaruje rezultate u pristupnim reformama i da je vrijeme da EU to i učini, jer je proširenje proces temeljen na zaslugama koji će pomoći da Europa postane jača .
Predsjednik Costa također je izvijestio da su čelnici održali početnu raspravu o tome kako mobilizirati dodatna sredstva za Ukrajinu . U tom smislu naglasio je da Rusija mora shvatiti da ukrajinski partneri imaju i volju i sredstva za nastavak pružanja podrške dok se ne postigne pravedan i trajan mir. „Čelnici su široko podržali početne prioritetne vodeće projekte koji će ojačati europsku sigurnost, uključujući europski zid od dronova i nadzor istočnog boka “, rekao je novinarima Antonio Costa nakon neformalnog sastanka čelnika EU glavnom gradu Danske.
SASTANAK EUROPSKE POLITIČKE ZAJEDNICE
Sastanak Europske političke zajednice održan je u Kopenhagenu narednog dana, 2. listopada, koji je bio sedmi sastanak Europske političke zajednice, a okupio je čelnike s cijelog europskog kontinenta.
Europska politička zajednica ima za cilj poticati politički dijalog i suradnju radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa i ojačati sigurnost, stabilnost i prosperitet europskog kontinenta.
Predmeti rasprave bili su o tome kako ojačati Ukrajinu, opća sigurnosna situacija u Europi i kako učiniti Europu jačom i sigurnijom u geopolitičkoj situaciji koja je prisutna , uključujući tradicionalne i hibridne prijetnje, ekonomsku sigurnost i migracije. Na sastanku Političke zajednice je bio britanski premijer Keir Starmer, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoan te čelnici sa Zapadnog Balkana i Kavkaza.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da Europa mora zauzeti agresivniji pristup Rusiji obaranjem dronova koji ulaze u europski zračni prostor i zapljenom brodova Flote duhova koji ilegalno prevoze naftu, kako bi Moskvu lišila ratnih prihoda.
ODUSTATI OD "ILUZIJA"
Poljski premijer Donald Tusk pozvao je čelnike da odustanu od svih "iluzija" koje bi mogle imati o ruskim namjerama. Rekao je da Moskva stalno maltretira Poljsku, poput prošlomjesečnog velikog upada dronova na zračni teritorij. Ovaj upad potaknuo je Varšavu da aktivira članak 4. NATO-ovog ugovora kako bi omogućila konzultacije sa saveznicima.
Poljska se od tada obvezala oboriti ruske dronove koji uđu u njezin zračni prostor.
„Prva iluzija bila je, i još uvijek jest, da nema rata“, rekao je Donald Tusk, misleći na one koji o ratu u Ukrajini govore kao o „agresiji velikih razmjera“ ili koriste druge eufemizme.
"Ne, to je rat. Nova vrsta rata. Vrlo složena, ali to je rat."
Još jedna iluzija, rekao je Donald Tusk, jest "da je nemoguće da Ukrajina i svi mi pobijedimo u ovom ratu. To je apsurdno. Jedina ruska prednost, jedina, je mentalitet. Mnogo smo veći od njih" u smislu ekonomske moći i broja stanovnika.
Donald Tusk, čija zemlja, Poljska, graniči s Bjelorusijom i Ukrajinom, dodao je: "Znamo da će, ako pobijede protiv Ukrajine, to značiti i kraj moje zemlje i Europe u budućnosti. U to ne sumnjam." (euronews,consilium.europa, mzz)
NAJDUŽE DO SADA BEZ NAPAJANJA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM
Nuklearna elektrana Zaporižje , najveća u Europi, ostala je bez vanjskog napajanja električnom energijom 23. rujna 2025. i sada je u najdužem prekidu rada od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, piše agencija Associated press 1. listopada.
Naime ruske snage su 4. ožujka 2022. zauzele najveću nuklearnu elektranu u Europi nakon napada usred noći. Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju pri UN-u Rafael Mariano Grossi, rekao je tada da je ruski "projektil" pogodio centar za obuku, a nijedan od šest reaktora. Vlasti su izjavile da su ruske trupe preuzele kontrolu nad cijelim objektom nuklearke , a osoblje elektrane nastavilo je s radom. Samo je jedan reaktor radio sa 60% kapaciteta, rekao je Grossi nakon napada.
Sada Rafael Mariano Grossi razgovara s ruskim i ukrajinskim dužnosnicima u nastojanju da obnovi napajanje izvan lokacije, naglašavajući da trenutni rezervni sustav "očito nije održiva situacija u smislu nuklearne sigurnosti". Agencija je izjavila da osoblje elektrane rotira dizelske generatore kako bi održalo stalnu opskrbu. Osam jedinica trenutno radi, devet je u pripravnosti, a tri su na održavanju.
Rusija je u rujnu 2022. proglasila Zaporižje pripojenim, zajedno s Donjeckom, Hersonom i Luhanskom, nakon spornih referenduma održanih pod vojnom okupacijom.
RUSI MORAJU OSIGURATI ISPORUKU GORIVA
Dmytro Gumeniuk, visoki dužnosnik ukrajinske državne agencije za nuklearnu sigurnost, upozorio je da ruske snage moraju osigurati isporuku goriva kako bi generatori ostali u radu. „Činjenica da elektrana radi na dizelske generatore već predstavlja rizik“, rekao je dužnosnik za novinsku agenciju Associated Press. „Čak i ako se pune gorivom, ovo još uvijek nije tipična situacija. Generatori mogu otkazati i moraju se stalno nadzirati. Nikada prije nismo imali ovakav slučaj.“ Ukrajina je za posljednji gubitak struje u elektrani u Zaporižju okrivila rusko topništvo.
Iako su oprema i osoblje dostupni za popravak glavnog i rezervnog dalekovoda, kontinuirane borbe blokirale su pristup.
Reaktori u nuklearnoj elektrani Zaporižju su zatvoreni više od tri godine, što smanjuje rizik od većeg incidenta. No, potpuni gubitak električne energije mogao bi dovesti do pregrijavanja goriva ako sustavi hlađenja zakažu.
Ukrajinci se sjećaju katastrofe u Černobilu u blizini Kijeva 1986. godine, kada su eksplozija i požar oslobodili zračenje s dugotrajnim posljedicama .Generatori u Zaporižju smatraju se posljednjom linijom obrane. Očekuje se da će rezerve goriva trajati više od 10 dana, iako se opskrba nastavlja.
S obzirom na to da su svi reaktori u takozvanom hladnom zaustavljanju, fisijske reakcije su zaustavljene, a temperature i tlak postupno padaju - što operaterima daje više vremena za reakciju prije nego što uvjeti postanu opasni.
Hlađenje, međutim, ostaje ključno, posebno za istrošeno gorivo uskladišteno na lokaciji, koje mora ostati potopljeno kako bi se spriječilo pregrijavanje.
IAEA kaže da je elektrana Zaporižje za sada stabilna, ali svaki poremećaj u rezervnim sustavima mogao bi brzo povećati rizik.Rusija je u rujnu 2022. proglasila Zaporižje pripojenim, zajedno s Donjeckom, Hersonom i Luhanskom, nakon spornih referenduma održanih pod vojnom okupacijom. Pripojenje teritorija nije međunarodno priznato, a borbe se nastavljaju u sve četiri regije, dok Rusija ne uspijeva preuzeti potpunu kontrolu unatoč napretku 2025. godine. Ukrajina je za posljednji gubitak struje u elektrani u Zaporižju okrivila rusko topništvo. ( AP, mzz)
UJEDINJENE NACIJE SU ONO ŠTO SVIJETU TREBA
Bivša njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (44) koja je 2. lipnja izabrana za predsjednicu 80. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda rekla je 1. listopada u razgovoru s novinarima da "velika većina država članica naglašava da su Ujedinjene nacije ono što svijetu treba, i u narednih 80 godina. Snažna je posvećenost reformi ove institucije, kako bi se spasila institucija", rekla je Baerbock novinarima kada su je pitali o specifičnim ishodima 80. sjednice Skupštine UN-a, piše agencija Anadolija
Baerbok je rekla da je situacija u Pojasu Gaze bila jedna od najvažnijih tema toga tjedna na visokom nivou. Rekla je da je ovogodišnja Skupština obilježila neviđeni nivo podrške, ne samo za rješenje dvije države, već i za sigurnost i Izraelaca i Palestinaca.
"Nikada prije nije bilo tako snažne posvećenosti nezavisnoj palestinskoj državi... Ali drugo, nikada prije nije bilo tako snažne posvećenosti, posebno iz regije, sigurnosti države Izrael", rekla je.
Tokom opće debate bio je veliki broj prisutnih, uključujući 189 država članica, od kojih su 124 bila šefovi država, rekla je Baerbock. Prema njenim riječima tokom debata, moglo se vidjeti i da je najhitnije pitanje - mir i sigurnost.
Regionalna skupina koja uključuje Zapadnu Europu preuzimala je vodstvo svjetske organizacije UN, a bivša njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock izabrana je za predsjednicu. Baerbock je dobila 167 glasova nakon tajnog glasovanja. (mzz)
TRUMP GOVORIO AMERIČKIM ČASNICIMA – O INVAZIJI IZNUTRA
Tekst agencije AP objavljujem s namjerom informiranja o tome kakve zamisli ima Donald Trump s američkom vojskom. Osim toga tu i američki ministar rata Pete Hegseth govori o rodnoj neutralnosti. Pa kaže i ovo „ Pentagonu su prethodne administracije rekle da je „naša raznolikost naša snaga“, a on to naziva „ludom zabludom“. Iznosi ministar rata još zanimljivih stavova , koje je očito blagoslovio Trump.
No ovo što je na sastanku s časnicima u državi Virginiji u bazi Quantico govorio Trump svakako je u vezi s činom promjene imena ministarstva 5. rujna kada je predsjednik Donald Trump potpisao izvršnu naredbu kojom se Ministarstvo obrane preimenuje u Ministarstvo rata Sjedinjenih Američkih država. U izvršnoj naredbi piše, „naziv „Ministarstvo rata“ što prenosi jaču poruku spremnosti i odlučnosti u usporedbi s nazivom Ministarstvom obrane, kojom se naglašava samo obrambena sposobnost. Trump je u Ovalnom uredu dodao da je to puno prikladnije ime, s obzirom na to gdje se svijet trenutno nalazi te da ovaj naziv Ministarstvo rata šalje poruku pobjede.
U naredbi za promjenu imena ministarstva se navodi da će ministar obrane Pete Hegseth biti poznat kao ministar rata. Nalaže mu se da preporuči i uključi zakonodavne i izvršne akcije kako bi se krenulo prema trajnom preimenovanju ministarstva. Pete Hegseth je prilikom potpisivanja rekao da "ova promjena imena nije samo preimenovanje, već i vraćanje", dodajući da su "riječi važne". „Idemo u napad, ne samo u obranu. Maksimalna smrtonosnost, ne mlaka legalnost. Nasilni učinak, ne politički korektno“, rekao je. „Podići ćemo ratnike, ne samo branitelje.“
I 25 dana nakon izvršne odluke promjene imena ministarstva u Ministarstvo rata , uslijedio je Trumpov poziv u bazu Quantico , na sastanak američkim zapovjednicima.
Quantico se nalazi oko 35 milja jugozapadno od Washingtona, omeđen rijekom Potomac na istoku i potokom Quantico na sjeveru. Quantico je s preostale dvije strane okružen jednom od najvećih baza američkog marinskog korpusa , Marine Corps Base Quantico .
U bazi se nalaze predsjednička helikopterska eskadrila HMX-1 , FBI akademija , FBI laboratorij , Zapovjedništvo za razvoj borbenih sposobnosti marinaca , Škola za časničke kandidate, Akademija za obuku Američke uprave za suzbijanje droga , Pomorska kriminalistička istražna služba , Odjel za kriminalističke istrage Vojske Sjedinjenih Država i sjedište Ureda za posebne istrage Zračnih snaga . Replika ratnog spomenika američkog marinskog korpusa stoji na jednom od ulaza u bazu.
M. Zouhar Zec
Novinska agencija AP piše da se predsjednik SAD-a Donald Trump obratio skupu visokih američkih vojnih zapovjednika u bazi marinaca Quantico u državi Virginiji 30. rujna 2025. i predložio korištenje američkih gradova kao poligona za obuku oružanih snaga i govorio o potrebi američke vojne moći za borbu protiv onoga što je nazvao "invazijom iznutra".
Obraćajući se publici vojnih dužnosnika iznenada pozvanih u Virginiju, Trump je iznio s obzirom na norme rušeći pogled na ulogu vojske u unutarnjim poslovima. Bio je tu i ministar rata Pete Hegseth, koji je proglasio kraj „osviještene“ kulture i najavio nove direktive za trupe koje uključuju „rodno neutralne“ ili „muške“ standarde za tjelesnu spremnost.
VOJNI RESURSI ZA PREDSJEDNIKOVE SVRHE
Dvostruke poruke naglasile su napore Trumpove administracije ne samo da preoblikuje suvremenu kulturu Pentagona, već i da angažira vojne resurse za predsjednikove prioritete i za izrazito domaće svrhe, uključujući suzbijanje nemira i nasilnog kriminala.
Trebali bismo neke od ovih opasnih gradova koristiti kao poligone za obuku naše vojske“, rekao je Trump. U drugom trenutku je primijetio: „Pod invazijom smo iznutra. Ništa drugačije od stranog neprijatelja, ali teže u mnogim aspektima jer ne nose uniforme.“
Ministar Hegseth se uglavnom usredotočio na dugo korištene argumente koji su prikazivali vojsku sputanu „probuđenim“ politikama . Rekao je da bi vojni čelnici trebali „učiniti časno i dati ostavku“ ako im se ne sviđa njegov novi pristup.
Iako sastanci između vojnog vrha i civilnih čelnika nisu ništa novo, ovaj je skup potaknuo intenzivna nagađanja o njegovoj svrsi s obzirom na žurbu s kojom je sazvan i misterij koji ga okružuje. Činjenica da su admirali i generali iz sukobljenih zona pozvani na predavanje o rasi i spolu u vojsci pokazala je u kojoj su mjeri kulturni ratovi u zemlji postali glavna točka dnevnog reda Hegsethovog Pentagona, čak i u vrijeme širokih nacionalnih sigurnosnih problema diljem svijeta.
VOJNI ČELNICI KAMENOG LICA
Trump je navikao na bučne gomile pristaša koji se smiju njegovim šalama i plješću njegovom hvalisanju. Ali takav „soundtrack“ nije dobivao od vojnih vođa koji su bili prisutni.
U skladu s nestranačkom tradicijom oružanih snaga, vojni čelnici su uglavnom sjedili kamenog lica tijekom Trumpovih politiziranih izjava , što je suprotno od vremena kada su obični vojnici klicali tijekom Trumpovog govora u Fort Braggu ovog ljeta.
Trump je na početku svog govora potaknuo publiku da plješće koliko želi. Zatim je dodao: „Ako vam se ne sviđa što govorim, možete napustiti sobu - naravno, gubite svoj čin, gubite svoju budućnost.“ Neki su se nasmijali.
Prije nego što je Trump izašao na pozornicu, Hegseth je u svom gotovo satnom govoru rekao da je vojska unaprijedila previše vođa iz pogrešnih razloga, na temelju rase, rodnih kvota i "povijesnih prvenstava".
„Era politički korektnog, preosjetljivog vodstva koje ne vrijeđa ničije osjećaje završava upravo sada na svim razinama“, rekao je Hegseth. To je ponovio i Trump: „Svrha američke vojske nije štititi ničije osjećaje. Cilj je zaštititi našu republiku.“ „Nećemo biti politički korektni kada je u pitanju obrana američke slobode“, rekao je Trump.
TRUMPOVO TESTIRANJE
Trump je već testirao granice gotovo 150 godina starog saveznog zakona, Posse Comitatus Act , koji ograničava ulogu vojske u provedbi zakona.
Poslao je Nacionalnu gardu i aktivne marince u Los Angeles , zaprijetio da će učiniti isto kako bi se borio protiv kriminala i ilegalne imigracije u drugim gradovima pod vodstvom demokrata te povećao broj vojnika na granici između SAD-a i Meksika .
Pripadnici Nacionalne garde općenito su izuzeti od zakona jer su pod državnom kontrolom. Ali zakon se primjenjuje kada su "federalizirani" i stavljeni pod predsjedničku kontrolu, kao što se dogodilo u Los Angelesu unatoč protivljenju demokratskog guvernera.
Trump je rekao da bi se oružane snage trebale usredotočiti i na zapadnu hemisferu, hvaleći se izvođenjem vojnih udara na brodove na Karibima za koje kaže da su ciljali na trgovce drogom.
REVIZIJA TOKSIČNOG VODSTVA
Ministar rata, Pete Hegseth je rekao da ublažava disciplinska pravila i slabi zaštitu od maltretiranja, usredotočujući se na uklanjanje mnogih zaštitnih ograda koje je vojska uvela nakon brojnih skandala i istraga. Također je rekao da nalaže reviziju „ministarskih definicija takozvanog toksičnog vodstva, maltretiranja i uznemiravanja kako bi se osnažili vođe da provode standarde bez straha od odmazde ili preispitivanja“. Pozvao je na promjene kako bi se „omogućilo vođama s oprostivim, ozbiljnim ili manjim prekršajima da ne budu trajno opterećeni tim prekršajima“.„Ljudi iskreno griješe, a naše pogreške ne bi trebale definirati cijelu karijeru“, rekao je Hegseth.
Maltretiranje i toksično vodstvo su osumnjičeni i potvrđeni uzroci brojnih vojnih samoubojstava tijekom proteklih nekoliko godina, uključujući i samoubojstvo Brandona Caserte, mladog mornara koji je 2018. godine bio maltretiran da počini samoubojstvo.
Ministar Hegseth je koristio platformu za oštru kritiku ekoloških politika i transrodnih vojnika. Pentagonu su prethodne administracije rekle da je „naša raznolikost naša snaga“, rekao je Hegseth, nazivajući to „ludom zabludom“.
MUŠKI STANDARDI
Pete Hegseth je rekao da će vojska osigurati da se „svaka određena borbena pozicija vrati na najviše muške standarde“. Prethodno je izdao direktive za rodno neutralne fizičke standarde , iako specifični borbeni, specijalni, pješački, oklopni, padobranski i drugi poslovi već zahtijevaju iste standarde bez obzira na dob ili spol. Vojne službe pokušavale su odrediti sljedeće korake i što, ako išta, treba promijeniti.
Hegseth je rekao da se ne radi o sprječavanju žena da služe. „Ako žene mogu uspjeti, izvrsno; ako ne, onda je tako. Ako to znači da se nijedna žena ne kvalificira za neke borbene poslove, neka bude tako“, rekao je. „To nije namjera, ali bi mogao biti rezultat.“
Hegsethov govor održan je u trenutku kada se zemlja suočava s potencijalnim zatvaranjem vlade ovog tjedna i dok je poduzeo nekoliko neobičnih i neobjašnjivih akcija, uključujući naređivanje smanjenja broja generala i otpuštanja drugih visokih vojnih čelnika .
IZJAVE ČASNIKA
Nekoliko vojnih dužnosnika i običnih vojnika, koji su svi govorili pod uvjetom anonimnosti kako bi izbjegli odmazdu, rekli su da nisu sigurni kako će Trumpove i Hegsethove primjedbe utjecati na njihov svakodnevni život u službi. Neki su izrazili zabrinutost zbog predstavljanja domaćih nemira kao rata, dok su neki također rekli da im se Hegsethova poruka o strožem pridržavanju standarda tjelesne spremnosti i izbacivanju nepotrebnog treninga čini privlačnom.
Senator Jack Reed, vodeći demokrat u Odboru za oružane snage Senata, nazvao je sastanak "skupim, opasnim zanemarivanjem vodstva".
Još je više zabrinjavao ultimatum gospodina Hegsetha američkim višim časnicima: „prilagodite se njegovom političkom svjetonazoru ili se povucite“, rekao je Reed u izjavi, nazvavši to „izuzetno opasnim“ zahtjevom.
Senatorica Joni Ernst, republikanka iz Iowe koja je služila u ratu u Iraku, rekla je da je Hegseth bio "prikladan" kada je sugerirala da se od žena treba očekivati da ispunjavaju određene standarde.„Ne brinem se zbog toga“, rekla je Ernst. „Trebao bi postojati isti skup standarda za borbeno oružje.“
Janessa Goldbeck, koja je služila u marincima, a sada je izvršna direktorica Zaklade Vet Voice, rekla je da je Hegsethov govor više bio o „raspirivanju nezadovoljstva nego o jačanju snaga“. Hegseth „ima crtanu, stripovsku ideju o čvrstoći iz 1980-ih koju nikada nije prerastao“, rekla je. „Umjesto da se usredotoči na ono što zapravo poboljšava spremnost snaga, on i dalje troši vrijeme i novac poreznih obveznika na teatralnost kulturnog rata s He-Manom.“ . ( Associated press, mzz)
| < | listopad, 2025 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter