PODRŠKA ZIDU OD DRONOVA I NADZORU ISTOČNOG BLOKA
U Kopenhagenu, glavnom gradu Danske održan je 1. i 2. listopada sastanak na kome su se prvoga dana razgovarali predstavnici država Europske unije, a drugoga dana predstavnici Europske političke zajednice.
Čelnici EU-a razgovarali su o tome kako ojačati zajedničku europsku obranu , te o podršci Ukrajini . Sastanak je vodio predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, a domaćin sastanka članova Europske unije je bila danska premijerka Mette Frederiksen.
Čelnici 27 država ukratko je razmijenilo mišljenja o smjelom prijedlogu Komisije da se Kijevu odobri zajam od 140 milijardi eura na temelju zamrznute ruske imovine, od koje se većina trenutno nalazi u vlasništvu Eurocleara, središnjeg depozitorija vrijednosnih papira sa sjedištem u Bruxellesu. Kredit bi se otplaćivao postupno, pod određenim uvjetima.
Prema planu, koji je još uvijek u ranoj fazi i treba ga doraditi, Ukrajina bi trebala vratiti zajam tek nakon što Moskva pristane nadoknaditi štetu. Otuda i naziv " zajam za odštetu ". Komisija bi zatim nadoknadila štetu Euroclearu, koji bi zauzvrat nadoknadio štetu Rusiji, čime bi se krug zatvorio.
Zbog sigurnosne situacije u Europi, čelnici EU-a raspravljali su o tome kako ojačati zajedničku obranu, uključujući pitanja obrambenih kapaciteta, potporu istočnom krilu i upravljanje.“ Podržavanje Ukrajine nije podržavanje rata, već podržavanje prava Ukrajine na trajni mir, na pravedan mir - stav je predsjednika Europskog vijeća Antonia Coste.
OBRANA U SVIM PODRUČJIMA
S obzirom na ruske povrede zračnog prostora u nekoliko zemalja , uključujući Dansku, Poljsku, Estoniju i Rumunjsku predsjednik Costa naglasio je potrebu izgradnje obrambene Europe. EU je predan izgradnji svoje obrane i povećanju obrambene spremnosti do 2030. Posljednjih mjeseci EU je poduzeo odlučne mjere za postizanje tog cilja, uključujući instrument SAFE koji mobilizira do 150 milijardi eura kredita i drugih sredstava za usmjeravanje zajedničkih ulaganja za sigurnosti Europe u cjelini.
U Kopenhagenu su čelnici EU-a raspravljali o napretku u devet prioritetnih područja u području obrane koje su utvrdili u ožujku 2025. To su zračna i raketna obrana, topništvo, dronovi i protu dronski sustavi, vojna mobilnost i kibernetička otpornost. U tom smislu, predsjednik Costa izjavio je da čelnici podržavaju prioritetne vodeće inicijative koje su predstavili Komisija i Visoka predstavnica, uključujući Europski zid dronova i Istočnu kontrolu boka .
Što se tiče upravljanja i političkog nadzora , predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, istaknuo je potrebu za povećanom koordinacijom kako bi se pratio napredak. Naglasio je da ministri obrane moraju imati veću ulogu u promicanju rada između sastanaka Europskog vijeća i praćenja ključnih ciljeva.
EU DO SADA UKRAJINI PRUŽILA POTPORU OD 177,5 MILIJARDI EURA
EU je spremna nastaviti podržavati Ukrajinu i njezin narod, uključujući vojnu i financijsku potporu. Do sada su EU i njegove države članice pružile 177,5 milijardi eura potpore.
U Kopenhagenu se predsjednik Costa osvrnuo na 19. paket sankcija, koji će biti usmjeren na prihode od nafte, banke, kripto valute i flotu u sjeni.Što se tiče puta Ukrajine prema članstvu u EU , predsjednik Costa je naglasio da Ukrajina ostvaruje rezultate u pristupnim reformama i da je vrijeme da EU to i učini, jer je proširenje proces temeljen na zaslugama koji će pomoći da Europa postane jača .
Predsjednik Costa također je izvijestio da su čelnici održali početnu raspravu o tome kako mobilizirati dodatna sredstva za Ukrajinu . U tom smislu naglasio je da Rusija mora shvatiti da ukrajinski partneri imaju i volju i sredstva za nastavak pružanja podrške dok se ne postigne pravedan i trajan mir. „Čelnici su široko podržali početne prioritetne vodeće projekte koji će ojačati europsku sigurnost, uključujući europski zid od dronova i nadzor istočnog boka “, rekao je novinarima Antonio Costa nakon neformalnog sastanka čelnika EU glavnom gradu Danske.
SASTANAK EUROPSKE POLITIČKE ZAJEDNICE
Sastanak Europske političke zajednice održan je u Kopenhagenu narednog dana, 2. listopada, koji je bio sedmi sastanak Europske političke zajednice, a okupio je čelnike s cijelog europskog kontinenta.
Europska politička zajednica ima za cilj poticati politički dijalog i suradnju radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa i ojačati sigurnost, stabilnost i prosperitet europskog kontinenta.
Predmeti rasprave bili su o tome kako ojačati Ukrajinu, opća sigurnosna situacija u Europi i kako učiniti Europu jačom i sigurnijom u geopolitičkoj situaciji koja je prisutna , uključujući tradicionalne i hibridne prijetnje, ekonomsku sigurnost i migracije. Na sastanku Političke zajednice je bio britanski premijer Keir Starmer, turski predsjednik Recep Tayyip Erdo an te čelnici sa Zapadnog Balkana i Kavkaza.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da Europa mora zauzeti agresivniji pristup Rusiji obaranjem dronova koji ulaze u europski zračni prostor i zapljenom brodova Flote duhova koji ilegalno prevoze naftu, kako bi Moskvu lišila ratnih prihoda.
ODUSTATI OD "ILUZIJA"
Poljski premijer Donald Tusk pozvao je čelnike da odustanu od svih "iluzija" koje bi mogle imati o ruskim namjerama. Rekao je da Moskva stalno maltretira Poljsku, poput prošlomjesečnog velikog upada dronova na zračni teritorij. Ovaj upad potaknuo je Varšavu da aktivira članak 4. NATO-ovog ugovora kako bi omogućila konzultacije sa saveznicima.
Poljska se od tada obvezala oboriti ruske dronove koji uđu u njezin zračni prostor.
„Prva iluzija bila je, i još uvijek jest, da nema rata“, rekao je Donald Tusk, misleći na one koji o ratu u Ukrajini govore kao o „agresiji velikih razmjera“ ili koriste druge eufemizme.
"Ne, to je rat. Nova vrsta rata. Vrlo složena, ali to je rat."
Još jedna iluzija, rekao je Donald Tusk, jest "da je nemoguće da Ukrajina i svi mi pobijedimo u ovom ratu. To je apsurdno. Jedina ruska prednost, jedina, je mentalitet. Mnogo smo veći od njih" u smislu ekonomske moći i broja stanovnika.
Donald Tusk, čija zemlja, Poljska, graniči s Bjelorusijom i Ukrajinom, dodao je: "Znamo da će, ako pobijede protiv Ukrajine, to značiti i kraj moje zemlje i Europe u budućnosti. U to ne sumnjam." (euronews,consilium.europa, mzz)
Post je objavljen 03.10.2025. u 08:01 sati.