NAJDUŽE DO SADA BEZ NAPAJANJA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM
Nuklearna elektrana Zaporižje , najveća u Europi, ostala je bez vanjskog napajanja električnom energijom 23. rujna 2025. i sada je u najdužem prekidu rada od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, piše agencija Associated press 1. listopada.
Naime ruske snage su 4. ožujka 2022. zauzele najveću nuklearnu elektranu u Europi nakon napada usred noći. Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju pri UN-u Rafael Mariano Grossi, rekao je tada da je ruski "projektil" pogodio centar za obuku, a nijedan od šest reaktora. Vlasti su izjavile da su ruske trupe preuzele kontrolu nad cijelim objektom nuklearke , a osoblje elektrane nastavilo je s radom. Samo je jedan reaktor radio sa 60% kapaciteta, rekao je Grossi nakon napada.
Sada Rafael Mariano Grossi razgovara s ruskim i ukrajinskim dužnosnicima u nastojanju da obnovi napajanje izvan lokacije, naglašavajući da trenutni rezervni sustav "očito nije održiva situacija u smislu nuklearne sigurnosti". Agencija je izjavila da osoblje elektrane rotira dizelske generatore kako bi održalo stalnu opskrbu. Osam jedinica trenutno radi, devet je u pripravnosti, a tri su na održavanju.
Rusija je u rujnu 2022. proglasila Zaporižje pripojenim, zajedno s Donjeckom, Hersonom i Luhanskom, nakon spornih referenduma održanih pod vojnom okupacijom.
RUSI MORAJU OSIGURATI ISPORUKU GORIVA
Dmytro Gumeniuk, visoki dužnosnik ukrajinske državne agencije za nuklearnu sigurnost, upozorio je da ruske snage moraju osigurati isporuku goriva kako bi generatori ostali u radu. „Činjenica da elektrana radi na dizelske generatore već predstavlja rizik“, rekao je dužnosnik za novinsku agenciju Associated Press. „Čak i ako se pune gorivom, ovo još uvijek nije tipična situacija. Generatori mogu otkazati i moraju se stalno nadzirati. Nikada prije nismo imali ovakav slučaj.“ Ukrajina je za posljednji gubitak struje u elektrani u Zaporižju okrivila rusko topništvo.
Iako su oprema i osoblje dostupni za popravak glavnog i rezervnog dalekovoda, kontinuirane borbe blokirale su pristup.
Reaktori u nuklearnoj elektrani Zaporižju su zatvoreni više od tri godine, što smanjuje rizik od većeg incidenta. No, potpuni gubitak električne energije mogao bi dovesti do pregrijavanja goriva ako sustavi hlađenja zakažu.
Ukrajinci se sjećaju katastrofe u Černobilu u blizini Kijeva 1986. godine, kada su eksplozija i požar oslobodili zračenje s dugotrajnim posljedicama .Generatori u Zaporižju smatraju se posljednjom linijom obrane. Očekuje se da će rezerve goriva trajati više od 10 dana, iako se opskrba nastavlja.
S obzirom na to da su svi reaktori u takozvanom hladnom zaustavljanju, fisijske reakcije su zaustavljene, a temperature i tlak postupno padaju - što operaterima daje više vremena za reakciju prije nego što uvjeti postanu opasni.
Hlađenje, međutim, ostaje ključno, posebno za istrošeno gorivo uskladišteno na lokaciji, koje mora ostati potopljeno kako bi se spriječilo pregrijavanje.
IAEA kaže da je elektrana Zaporižje za sada stabilna, ali svaki poremećaj u rezervnim sustavima mogao bi brzo povećati rizik.Rusija je u rujnu 2022. proglasila Zaporižje pripojenim, zajedno s Donjeckom, Hersonom i Luhanskom, nakon spornih referenduma održanih pod vojnom okupacijom. Pripojenje teritorija nije međunarodno priznato, a borbe se nastavljaju u sve četiri regije, dok Rusija ne uspijeva preuzeti potpunu kontrolu unatoč napretku 2025. godine. Ukrajina je za posljednji gubitak struje u elektrani u Zaporižju okrivila rusko topništvo. ( AP, mzz)
Post je objavljen 02.10.2025. u 18:25 sati.