DA LI JE KONVENCIJA UN-A O GENOCIDU IZ 1948. ZABORAVLJENA ?
U tekstu agencije Anadolije na koji se referiram autorica izvodi zaključke, ponašanja političkih dužnosnika u zauzimanju strana i mijenjanju naklonosti stranama i mijenjanju vlastitih stavova – biti na strani Izraela ili biti na strani Palestinaca. Palestinci imaju Hamas, kojeg Europa i SAD smatraju terorističkom organizacijom, a arapske zemlje Hamas smatraju palestinskim pokretom otpora Izraelu i njegovoj okupaciji. Teroristički čin Hamasa nad Izraelskim stanovništvom 7. listopada 2023. posljedica je više desetaka godina dugih sukoba Izraelaca i Palestinaca. O tome se može suditi na temelju povijesnih događanja, koju prije svega treba poznavati i razumjeti.
No ono što je viđeno u ratu Hamasa i Izraela u protekle dvije godine je višemjesečna obustava dopreme hrane Palestincima , što je među civilima uzrokovalo – glad. Glad od koje su ljudi i djeca umirali. No ni danas doprema hrane nije potpuno normalizirana.
Kojim riječima opisati glad u 21 stoljeću u srcu bogatog Bliskog Istoka? To je zločin nad arapskim stanovništvom izazvan voljom Benjamina Netanjahua izraelskog premijera. Jer on je zabranio ulazak stotinama kamiona s hranom koji su stajali na graničnom prijelazu Rafah, a ljudi i djeca su gladovali. I umirali izmućeni glađu. Za način ratovanja izgladnjivanjem gospodin Izraelski premijer pred sudom pravde mora odgovarati.
Da, visoke predstavnice Europske Unije Metzola i von der Leyen posjetile su Tel Aviw 13. listopada 2023. kako bi izrazile solidarnost sa žrtvama terorističkog napada Hamasa političkim vođama Izraela.
Pet dana kasnije 18. listopada u Izrael je sletio američki predsjednik , tada, Joe Biden, te su Biden i Netanjahu jedan drugome pali u zagrljaj. Bio je to zagrljaj podrške SAD-a u naoružanju Izraelu u ratu protiv Hamasa i palestinskih civila, rata kome nema kraja pune dvije godine, koji više nije potreba, već način Netanjahuova vođenja vanjske politike.
No treba podsjetiti i na ovo – kada je Izrael proglašen državom 14. svibnja 1948. tadašnji predsjednik SAD-a Harry Truman priznao je židovsku naciju kao državu, istoga dana.
No u tekstu Anadolije nema nikakvog navoda o visokom broju poginulih novinara u dvogodišnjem ratu. To apostrofiram jer jsu u dvije godine rata Izrela protiv Palestine, na Plestinskom teritoriju ubijena čak 242 novinara. Podatak je to koji iznosi OHCHR odnosno Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava.
Taj broj ubijenih nije slučajan, novinari su ubijani namjerno od strane Izraela, Kako bi se zaustavile informacije o načinu vođenja izraelskoga rata u Palestini. O tome su zabilježeni činjenični dokazi. Margareta Zouhar Zec
Objavljujem tekst agencije Anadolije pod naslovom Dvije godine genocida u Gazi: Kritičari upozoravaju da je suučesništvo uništilo kredibilitet EU-a
"Nekoliko dana nakon što je Izrael pokrenuo smrtonosne napade u Gazi u oktobru 2023. godine, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola sletjele su u Tel Aviv s porukom podrške – prvih dvoje zapadnih dužnosnika koji su to učinili, piše Anadolija 6. listopada.
Anadolija dalje piše „Dvije godine kasnije, raspoloženje u Briselu je potpuno drugačije. Isti blok koji je nekada stajao iza Izraela sada razmatra sankcije protiv te zemlje optužene za genocid – nagli zaokret uzrokovan javnim negodovanjem, unutrašnjim pritiskom i produbljivanjem osjećaja moralne krize.
U izraelskim napadima u protekle dvije godine ubijeno je više od 67.000 Palestinaca u Gazi, većinom žena i djece, a ranjeno je skoro 170.000, prema podacima palestinskih vlasti.
„Nezavisna međunarodna istražna komisija Ujedinjenih nacija zaključila je u rujnu da Izrael čini genocid u enklavi, gdje je njegova opsada i blokada svih osnovnih potrepština izazvala glad, posljedica koje je preminulo više od 460 Palestinaca, uključujući više od 150 djece.
Širom Evrope, protesti su ispunili ulice, optužujući EU za suučesništvo u razornom ratu Izraela. Pod tim pritiskom, ton bloka EU se počeo mijenjati. Do prosinca 2024. godine, sama Von der Leyen je optužila Izrael da "potkopava dvodržano rješenje".
Ove godine, Europska komisija je revidirala svoj sporazum o pridruživanju s Izraelom i utvrdila jasna kršenja ljudskih prava. Ubrzo nakon toga, Brisel je predložio svoje najjače mjere do sada - suspenziju trgovinskih olakšica, sankcioniranje ekstremističkih ličnosti i zamrzavanje miliona u fondovima EU-a.
Ipak, čak i dok se Brisel kretao ka odgovornosti, njegov odgovor je ostao zapetljan oklijevanjem i političkim podjelama.
Plan još uvijek čeka odobrenje država članica, gdje postoje duboke podjele između zemalja poput Španjoske i Irske, koje insistiraju na akciji, i drugih koje su oprezne zbog otuđenja tradicionalnih saveznika u američkoj i izraelskoj vladi.
I dok je SAD pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa predstavio sveobuhvatan mirovni prijedlog od 20 tačaka za Gazu, Europa se ponovo našla u situaciji da se oslanja na američku diplomaciju - gesta koja bi mogao odgoditi ili čak ublažiti njen vlastiti pritisak za sankcije.
- Neuspjeh u vršenju pritiska na SAD -
Kenneth Roth, bivši izvršni direktor Human Rights Watcha, rekao je za Anadolu da je Europska Unija kasno priznala da je izraelski odgovor na napad Hamasa "otišao daleko dalje od vojnih ciljeva i postao rat protiv civilnog stanovništva Gaze".
"Posljednjih mjeseci, kako je genocid postao neosporiv, a cilj izraelskog premijera Benjamina Netanyahua za masovno etničko čišćenje postao eksplicitniji, većina evropskih zemalja zaustavila je prodaju oružja Izraelu, a neke su formalno priznale palestinsku državu. Ali, njemačko oklijevanje i dalje čini nejasnim hoće li EU poduzeti kolektivnu akciju. EU također nije uspio da se suprotstavi Trumpu, koji bi "sutra mogao okončati genocid zaustavljanjem masovne prodaje američkog oružja i vojne pomoći Izraelu". Kenneth Roth tvrdi da neaktivnost EU-a slabi njegov kredibilitet, posebno u prikupljanju podrške Ukrajini, i pozvao na jači pritisak na Washington."Pravo pitanje je da li EU maksimizira pritisak na Trumpa da obuzda Netanyahua", rekao je.
- Izrael gubi saveznike u Europi -
Claudio Francavilla, zamjenik direktora za zagovaranje EU-a pri Human Rights Watchu, kategorizirao je odgovor EU-a kao "premalo i prekasno".
"Postoji jedna konvencija kojoj bi Europa trebala biti posebno privržena – Konvencija UN-a o genocidu iz 1948. godine. Kao stranke ugovora, sve države EU-a su pravno obavezne da koriste sva razumno dostupna sredstva kako bi spriječile genocid. Ali, nisu to učinile", rekao je za Anadoliju. Međutim, priznao je značaj najnovijih poteza EU-a ka sankcioniranju Izraela.
"Značajno je da dolaze od predsjednice Europske komisije, koja je njemački konzervativac i dugo je bila čvrsti saveznik Izraela, i značajno je da ih podržava sve veći broj vlada EU-a. Dakle, to znači da Izrael gubi saveznike u Europi", rekao je Francavilla.
Pozvao je EU da usvoji praktične mjere, uključujući embargo na oružje, suspenziju bilateralnih sporazuma, podršku Međunarodnom krivičnom sudu i ograničenja trgovine s izraelskim naseljima.
- Lideri EU-a bi se suočili sa suđenjem u Hagu -
Niamh Ni Bhriain, koordinatorica Programa za rat i pacifikaciju u Transnacionalnom institutu, izjavila je za Anadoliju da su EU i države članice "potpuno propale" u ispunjavanju svojih zakonskih obaveza da spriječe genocid.
"U svijetu u kojem se pravda provodi, vidjeli bismo kako se lideri EU-a suočavaju sa suđenjem u Hagu zbog saučesništva u genocidu. Sve manje od ovoga poslužit će za normalizaciju genocida", rekla je.
Ni Bhriain je kritizirala EU što nije nametnuo efikasne sankcije Izraelu.
"Čak i da se sankcije nametnu sada, to ne bi bilo dovoljno da se lideri EU-a oslobode njihove kriminalne odgovornosti", rekla je i dodala: "Da, one su odavno trebale biti uvedene, ali su apsolutno neadekvatne za rješavanje katastrofalne situacije u Gazi. Ono što nam zaista treba je odgovornost za suučesništvo EU-a u genocidu."
Također je kritizirala evropsko usklađivanje sa SAD-om, rekavši da se EU učinio politički nebitnim.
"Umjesto da sam definira svoj politički smjer, EU svaki put podržava američku imperiju."
Ni Bhriain tvrdi da je kredibilitet EU-a "u paramparčadi" i da se može obnoviti samo ako lideri budu odgovorni pred međunarodnim sudovima.
"Jednostavno, ne možemo prihvatiti da najmoćniji politički predstavnici Evrope mogu proći nekažnjeno podržavajući rat i genocid kao političko pitanje" rekla je Niamh Ni Bhriain, koordinatorica Programa za rat i pacifikaciju u Transnacionalnom institutu,
( Agencija Anadolija, mzz)
Post je objavljen 07.10.2025. u 09:34 sati.