NAJVEĆI DEFICIT HRVATSKE U PROIZVODNJI MESA, MLIJEKA I POVRĆA
Najveći problemi u hrvatskoj poljoprivredi su niska samodostatnost i produktivnost, a u okolnostima geopolitičkih sukoba i carinskih ratova samodostatnost u proizvodnji hrane postaje pitanje nacionalne sigurnosti, istaknuto je 3. listopada na otvorenju poljoprivredne konferencije “Agrorocks” u Osijeku, koja je okupila oko 600 sudionika iz Hrvatske i inozemstva.
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) dr. Dragan Kovačević ocijenio je kako nedovoljna proizvodnja generira uvoznu ovisnost i visoke maloprodajne cijene prehrambenih proizvoda, te naveo da je iz analiza vidljivo da su uvozne cijene hrane rasle gotovo dvostruko brže nego proizvodne cijene u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.
Dr. Kovačević je upozorio kako od ulaska u EU Hrvatska bilježi pad fizičkog obujma poljoprivredne proizvodnje za 15,5 posto. U posljednjih desetak godina uvoz je povećan 2,5 puta, te sada iznosi oko 6,3 milijarde eura, a porastao je i vanjskotrgovinski deficit.
“Brine nas struktura vanjskotrgovinskog deficita, gdje najveći dio suficita čine uljarice i žitarice. Najveći deficit RH ima kod mesa, mlijeka i povrća, odnosno u vrstama proizvodnje s najvećom dohodovnošću i najvećom dodanom vrijednosti. U prvih šest mjeseci ove godine RH bilježi 20-postotno povećanje vanjskotrgovinskog deficita, što znači da se loši trendovi nastavljaju „ rekao je Dr. Dragan Kovačević potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore. Dr. Kovačević smatra kako je hrvatskoj poljoprivredi potrebno snažnije investiranje te da se očekuju dodatna nacionalna sredstva u strateškom planu zajedničke poljoprivredne politike. Rekao je da je na razini EU vidljivo da će doći do veće orijentacije prema ulaganjima u obranu i naoružanje, a tu će sigurno na meti “proračunskih škara” prije svega naći zajednička poljoprivredna politika te su prema nekim najavama planira smanjenje financiranja od 20 posto.
Zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije (EK) u Hrvatskoj Andrea Čović-Vidović podsjetila je kako je EK u srpnju ove godine predložila novi nacrt višegodišnjeg financijskog okvira od 2028-2034 godine, ustvrdivši kako neće biti manje novca za zajedničku poljoprivrednu politiku, ali će financiranje biti fleksibilnije.
“Novi financijski okvir predviđa donošenje nacionalnih i regionalnih planova, pa će države članice biti jako fleksibilne u osmišljavanju kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike, jer će se financiranje temeljiti na nacionalnim planovima”, poručila je Čović-Vidović. Ocijenila je kako se “događaju dramatične stvari vezane uz obranu, zbog rata na teritoriju Europe, ali hrana nije ništa manje važna, a važna je samo održivost EU u proizvodnji hrane”.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović naveo je da se, prema prijedlogu EU, ulaganja u poljoprivredu planiraju nominalno na razini od oko tri milijarde eura, što je isti iznos kao prije sedam godina, ali “kada uračunamo učinak inflacije znači da smo u debelom minusu”. Prijedlog je EK da se dio sredstava za ulaganja u poljoprivredi nadoknadi s nacionalnim sredstvima, što neke države članice već sada čine, i tu očekujemo snažnu potporu Vlade RH „ istaknuo je Jakopović.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak rekao je kako u idućem razdoblju treba na višu razinu podići korištenje poljoprivrednog zemljišta, kao i proizvodnju proizvoda s većom dodanom vrijednošću, što je cilj koji do sada nismo ostvarili.
Najavio je nove izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, nakon što je 415 jedinica lokalne samouprave donijelo programe raspolaganja zemljištem i nakon što je evidentirano 350 tisuća hektara državnog zemljišta, od kojih je 200 tisuća pod ugovorima o korištenju.
“Tendencija je sklapanje ugovora o korištenju za preostalo državno poljoprivredno zemljište, i u tom dijelu je naglasak na proizvodnju s dodanom vrijednosti”, rekao je državni tajnik Majdak.
(Ja trgovac 3.10., mzz)
Post je objavljen 06.10.2025. u 14:42 sati.