AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 28.02.2019.
ODRŽIVI IZVORI ENERGIJE
ENERGETSKO DRVO SVE VAŽNIJE
Objavljujem priopćenje Hrvatskog drvnog klastera povodom završene 9. Međunarodne konferencije o biomasi i obnovljivim izvorima energije koja je 25. veljače održana u Zagrebu
Velika su očekivanja od biomase u ostvarenju energetske tranzicije Hrvatske, koja ima potencijal biti glavni energent u dekarbonizaciji cjelokupnog sustava opskrbe energijom, jedna je od ključnih poruka poslanih s 9. Međunarodne energetske konferencije o biomasi i obnovljivim izvorima energije održanoj u Zagrebu 25.veljače 2019. Uzimajući u obzir klimatske promjene, svjetsko gospodarstvo će se sve više okretati obnovljivim izvorima i tu se otvara prilika za biomasu. Pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić, u ime pokrovitelja konferencije Vlade RH, na otvaranju konferencije najavio je nove energetske politike Hrvatske do 2030. godine, što cijeli sektor i stručna i zainteresirana javnost sa zanimanjem iščekuju, posebno u pogledu sustava poticanja. Cilj ministarstva je osigurati energetski zakonodavni okvir koji treba osigurati stabilnost ulaganja i sigurno planiranje daljnjih projekata na tom području, zaključio je Validžić.
Više od 250 sudionika Međunarodne konferencije o biomasi poručilo je da se energetska tranzicija već događa, a obnovljivi izvori energije nisu više posljedica entuzijazma, nego imperativ. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost već je poticao uvođenje kotlova na biomasu, odnosno sječku i pelet, kazala je Alenka Košiša Čičin Šain, pomoćnica direktora te upozorila kako je pri tom potrebno voditi računa o biološkim potencijalima šuma i raspoloživosti drva za energetsku namjenu. Trenutno se od 280.000 tona peleta proizvedenih u Hrvatskoj, oko 90% izvozi, čime se poboljšava energetska bilanca drugih zemalja. Proizvođači peleta i ostalih drvnih goriva upozorili su na pad cijena na međunarodnom tržištu te očekuju veću potporu od ministarstva i državnih institucija u poticanju domaće potrošnje, kroz smanjenje PDV-a i subvencioniranje sustava grijanja na obnovljive izvore energije u zgradama javne namjene.
Hrvatska udruga za biomasu CROBIOM zalaže se za ravnomjerni razvoj svih dijelova RH, a posebice ruralnih područja bogatih šumom, naglasio je predsjednik Davor Zec te poručio kako je nužno aktivirati i druge razvojne mehanizme, od kojih se ističe proizvodnja zelene, odnosno čiste energije iz drva. CROBIOM smatra kako je potrebno povećati energetsku vrijednost drva i drvo zadržati, odnosno, koristiti blizu mjesta njegovog nastanka, prije svega smanjujući transportne troškove, emisije CO2 te kroz angažiranje lokalne radne snage, naglasio je Zec.
Opravdano se pretpostavlja kako će kroz naredne godine biti povećan pritisak na količine energetskog drva u Europi, stoga je potrebno kroz sustav certificiranja i intermodalni logistički pristup postići što veću vrijednost drva i time veću društvenu korist od šume i šumskih proizvoda.
U eri očigledne deindustrijalizacije u tranzicijskim zemljama drvno-prerađivačke tvrtke i proizvođači drvnih goriva smatraju kako je potrebno osigurati daljnje potpore za ulaganja u nove projekte, uključujući proizvodnju peleta te kogeneracijska postrojenja jer „bez dimnjaka nema napretka“, a to se posebno odnosi na zapošljavanje na ruralnim područjima.
Hrvatske šume, osim uvođenja reda na tržištu energetske sirovine, ulažu znatna sredstva u nove tehnologije s ciljem mobilizacije dodatnih količina, koje su procijenjene u rasponu od 500.000 do 1 mil. kubika biomase, kazao je predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić. HŠ predvode u vlastitom korištenju biogoriva, jer su u godinu dana instalirali smo u pogonima 80 peći na pelet i tu neće stati, zaključio je Jakupčić.
Političke i stručne rasprave u Bruxellesu nam također potvrđuju kako je važno razmotriti i analizirati održivost lanaca opskrbe bioenergijom. Predsjednik europske asocijacije za bioenergiju, Hannes Tuhinniitty najavio je uvođenje standardizacijske sheme za sječku, što je ocijenjeno kao nužan alat za uspostavu ravnoteže na tržištu.
Bioenergija i biomasa su u Hrvatskoj o susjednim zemljama još uvijek složena i ponekad kontroverzna tema, no prisutnost i otvoreni dijalog niza domaćih institucija, među ostalim nekoliko saborskih zastupnika, ministarstava, šumarskih tvrtki iz cijele regije svjedoči o sve prioritetnijem mjestu u nacionalnim i međunarodnim politikama.
Ubrzanje energetske tranzicije, uvođenje administrativnog reda u podsektor OIE unaprijedit će sektorske prilike koje se ubuduće moraju bazirati na čim manjem utjecaju na klimatske promjene, odnosno na ”dominantnu proizvodnju zelene energije” koje će emitirati nisku razinu ugljika i Hrvatsku i dalje držati visoko na ljestvici zemalja s visokim udjelom OIE.
CROBIOM je, uz Hrvatski drvni klaster, organizator konferencije i nastavlja aktivnosti koje su proteklih godina doprinijele većem korištenju OIE u RH, a posebno će nastaviti s promocijom drvnih goriva.
srijeda, 27.02.2019.
UGOVORI VRIJEDNI MILIJUNE
UGOVORI POTPISANI NA PLITVICAMA I SPLITU
Ministarstvo poljoprivrede organiziralo je 26. veljače 2019. godine na Plitvičkim jezerima, interaktivnu radionicu za poljoprivrednike kojima su odobrena sredstva za projekte iz operacija 6.1.1. „Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima“, 6.2.1. „Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima“ i 7.4.1. izgradnja dječjih vrtića iz Programa ruralnog razvoja RH.
Nakon radionice su potpisana 162 ugovora o financiranju vrijedna 85 milijuna kuna, a sredstva će biti utrošena za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika, razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti na selu te izgradnju i rekonstrukciju vrtića.
Radionicu su vodili Matilda Copić, ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ujedno i potpisnica ugovora, i Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra. Kroz radionicu poljoprivrednici su upoznati s osnovnim pravilima kojih se moraju pridržavati kako bi uspješno proveli i završili projekte.
Ministar Tolušić nakon radionice odgovarao je na pitanja poljoprivrednika, predstavio Plan natječaja za 2019. godinu te pojasnio svoje viđenje poljoprivrede u novom programskom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike EU od 2021. do 2027. godine.
„Nema te poslovne ideje koju ne možete ostvariti ako je gradite na dobrim temeljima. Jedan od boljih temelja je traženje financiranja tih ideja u EU fondovima jer Europa ulaže u isplative, održive i uspješne projekte. S ugovorima koje ste danas potpisali vi ste odlučili svoju budućnost graditi u ruralnim područjima, vi ste snaga ove zemlje i pokretač pozitivnih promjena. Teško se danas odlučiti biti negdje vezan 5, 10 ili 20 godina. Za to je potrebno volje, želje, hrabrosti i vizije. Vi imate sve to, a Program ruralnog razvoja pruža vam mogućnost rasta i razvoja vaših ideja. Danas ste dobili ugovore za mlade poljoprivrednike, sutra ćete htjeti biti veći, proširiti proizvodnju, uvesti preradu, kupiti dodatnu mehanizaciju, educirati se… financiranje svih tih potreba možete pronaći u Programu ruralnog razvoja.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić na Plitvicama.
Mladi poljoprivrednik kojem je poljoprivreda osnovna djelatnost i korisnik je operacije 6.1.1., ovim ugovorom dobiva 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno 100% potpore za cijeli niz aktivnosti koji doprinose razvoju gospodarstva, od kupnje poljoprivrednog zemljišta i alata, podizanja novih nasada, izgradnju prostora za izravnu prodaju svojih proizvoda, i sl. Operacija je namijenjena i onima kojima poljoprivreda nije osnovna djelatnost, a takvi mogu ostvariti potporu od 20.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.
Do sada je na sva tri raspisana natječaja za tip operacije 6.1.1. ukupno ugovorena potpora za 835 korisnika, a ugovoreni iznos potpore je 308.689.875,00 kuna. S obzirom na to da se korisnicima potpora isplaćuje u tri rate tijekom razdoblja od najduže 36 mjeseci od dana potpisivanja Ugovora o financiranju do sada je isplaćena potpora u iznosu od 182.866.185,40 kuna za 622 korisnika.
Operacija 6.2.1. namijenjena je onima koji žele svoj poljoprivredni posao proširiti na nepoljoprivredne aktivnosti pa će ugovoreni novac iskoristiti za npr. mehaničarske radnje, turističke djelatnosti, kušaonice vina, proizvodnju kolača, likera, eteričnih ulja, peleta, ali i djelatnost uređenja krajolika, čuvanja djece te starijih i nemoćnih osoba. Iznos potpore je 50.000 eura po korisniku u kunskoj protuvrijednosti.
Poljoprivrednici u Splitu potpisali 175 ugovora vrijednih 88 milijuna kuna
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić otvorio je 27. veljače 2019. godine, kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, 24. međunarodni sajam GAST, koji se održava u Spaladium areni. GAST objedinjava osam specijaliziranih sajmova turističko-ugostiteljskog sektora i profilirao se u jedan od najznačajnijih mjesta susreta turističkih djelatnika, prateće industrije i nezaobilaznih proizvođača hrane.
„Povezivanje domaćih proizvođača hrane s hotelima i restoranima važna je nadogradnja naše gastro ponude. I ja kao turist i posjetitelj neke zemlje želim jesti lokalne specijalitete od lokalno uzgojene hrane. Ne samo iz znatiželje već i zbog činjenice da je takva hrana, bez obzira na recept, najkvalitetnije i najzdravije što mogu priuštiti sebi i svojoj obitelji. Ja ne mogu nikoga prisiliti da u ponudu stavi domaće proizvode, ali potrošači su uvijek pokazivali što žele i što očekuju, a turisti su značajni potrošači u Lijepoj našoj.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić u Spaladium areni.
Za vrijeme boravka u Splitsko-dalmatinskoj županiji potpredsjednik Vlade RH i ministar Tolušić obišao je poljoprivrednike s tog područja: tvrtku STELLA MEDITERRANEA D.O.O, OPG Jagode Alfirević te Braniteljsku zadrugu Tvrda stina.
Ministarstvo poljoprivrede je 27. veljače u Splitu organiziralo interaktivnu radionicu.Nakon radionice je potpredsjednik Vlade i ministar Tolušić i župan Blaženko Bobanom uručili 175 ugovora ukupne vrijednosti 88 milijuna kuna korisnicima operacija 6.1.1. „Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima“, 6.2.1. „Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima“ i 7.4.1. izgradnja dječjih vrtića iz Programa ruralnog razvoja.
Radionicu su vodili Matilda Copić, ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ujedno i potpisnica ugovora, i Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra. Kroz radionicu poljoprivrednici su upoznati s osnovnim pravilima kojih se moraju pridržavati kako bi uspješno proveli i završili projekte.
Sredstva će biti utrošena za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika, razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti na selu te izgradnju i rekonstrukciju vrtića.
Na pitanja o budućnosti hrvatske poljoprivrede, Programu ruralnog razvoja u idućem programskom razdoblju do 2027. godine nakon radionice je odgovarao ministar Tomislav Tolušić koji je s poljoprivrednicima razgovarao o planu natječaja Programa ruralnog razvoja u ovoj godini.
„Oduševljen sam interesom mladih poljoprivrednika za mjeru 6.1.1. i projektima koje su prijavili. Ispod crte je ostalo šestotinjak dobro smišljenih projekata naših mladih poljoprivrednih nada. Zato smo odlučili povećati alokaciju za 22 milijuna eura kako bi svi oni koji imaju dovoljan broj bodova na trećem natječaju ušli u ovogodišnje financiranje i realizirali svoje ideje. Te ugovore potpisivat ćemo kroz iduća tri mjeseca jer se paralelno obrađuju i svi ostali natječaji, a Agencija za plaćanja radi punom parom. Najviše interesa za Program ruralnog razvoja iskazuju upravo mladi i mali poljoprivrednici zato ćemo se na njih fokusirati i u idućem programskom razdoblju“ – izjavio je Tolušić u Splitu.
utorak, 26.02.2019.
EUROPSKA KOMISIJA ODOBRILA POTPORU ZA PLUTAJUĆE DEMONSTRACIJSKE VJETROELEKTRANE U FRANCUSKOJ
FRANCUSKI PROJEKTI PROMIĆU ENERGIJU VJETRA NA MORU
Hrvatska je članica EU. Zakoni EU su inplementirani u hrvatsko zakonodavstvo.I dok je u hrvatskoj 25. veljače održavana međunarodna konferencija o biomasi, o materijalu koji postaje strateški važan energent, a još prije 15 godina bio je samo drvni ostatak i otpad, Europska komisija je na istom području - na području obnovljivih izvora energije odobrila financijsku potporu za četiri projekta -za četiri plutajuće demonstracijske vjetroelektrane u Francuskoj.
Objavljujem priopćenje EK iz Bruxellesa od 25. veljače 2019
"Europska komisija je pronašla četiri francuska projekta koji promiču proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije vjetra kako bi bili u skladu s pravilima EU-a o državnoj pomoći. Mjere će dodatno doprinijeti postizanju energetskih i klimatskih ciljeva EU-a bez nepotrebnog narušavanja tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu.
Komisija je odobrila francuske planove za potporu četiriju demonstracijskih plutajućih vjetroelektrana za proizvodnju električne energije. Projekt "Groix Belle Ile" nalazit će se u Atlantskom oceanu, dok će se ostala tri projekta ("Golf du Lion", "Eolmed" i "Provence Grand Large") nalaziti u Sredozemnom moru.
Sve demonstracijske plutajuće vjetroelektrane sastojat će se od tri do četiri turbine i svaka će imati ukupnu instaliranu snagu od 24 megavata. Turbine će biti instalirane u moru na plovcima. Turbine će biti međusobno povezane i priključene na kopno putem podvodnog kabela.Svaka od četiri demonstracijske vjetroelektrane koristit će određenu kombinaciju turbine, plovka i kabela. Cilj javne potpore je testirati ta različita tehnološka rješenja, s dugoročnim ciljem testiranja ove tehnologije prije njezine primjene u većim razmjerima.
Demonstracijske vjetroelektrane primit će i investicijsku pomoć i operativne potpore. Dio investicijske potpore bit će isplaćen u obliku povratnih predujmova.
Komisija je mjere procijenila u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, posebice Smjernicama Komisije o državnoj potpori za zaštitu okoliša i energiju. Komisija je utvrdila da francuski projekti promicu razvoj nove vrste energije vjetra na moru i potencijalni rast nove tehnologije obnovljivih izvora energije.
Razina potpore koja se dodjeljuje za četiri projekta je proporcionalna i izbjeći će prekomjernu nadoknadu korisnicima javne potpore u skladu sa zahtjevima Smjernica.
Na temelju toga, Komisija je zaključila da će četiri projekta promicati korištenje električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora i pomoći će Francuskoj da ispuni svoje klimatske ciljeve, bez nepotrebnog narušavanja tržišnog natjecanja.
Pozadina
Smjernice Komisije o državnoj potpori za zaštitu okoliša i energiju iz 2014. omogućuju državama članicama da podrže proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije, pod određenim uvjetima. Cilj ovih pravila je ispunjavanje ambicioznih ciljeva EU-a za energiju i klimu uz najmanje moguće troškove za poreznih obveznika i bez nepotrebnog narušavanja tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu.
Direktiva o obnovljivim izvorima energije utvrdila je ciljeve za sve udjele obnovljivih izvora energije u svim državama članicama u bruto finalnoj potrošnji energije do 2020. Za Francusku taj cilj je 23% do 2020. godine. Projekti imaju za cilj doprinijeti postizanju tog cilja.
Više informacija o četiri donesene odluke bit će dostupne, nakon što se riješe potencijalna pitanja povjerljivosti, u registru državnih potpora na internetskoj stranici natjecanja pod brojem predmeta SA.49672, SA.49673, SA.49674 i SA.52085. E-News tjedno objavljuje nove publikacije odluka o državnim potporama na internetu iu Službenom listu EU."
ponedjeljak, 25.02.2019.
DAN MATERINSKOG JEZIKA NACIONALNIH MANJINA
"PRIČAJ MI NA SVOM JEZIKU"
U Češkom narodnom domu u Zagrebu, u Šubićevoj 20, dana 2. ožujka u 12 sati održat će se program pod naslovom “Pričaj mi na svom jeziku 2019.” povodom Međunarodnog dana materinskog jezika. Učenici osnovnih i srednjih škola, pripadnici nacionalnih manjna Grada Zagreba, polaznici materinskog jezika po modelu B i C Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, će na albanskom, bosanskom, češkom, makedonskom, mađarskom, poljskom, ruskom, rumunjskom i srpskom jeziku, u pratnji svojih učiteljica i nastavnica, održati program.
Ovo je peto obilježavanje Dana materinskog jezika u organizaciji Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba.
nedjelja, 24.02.2019.
EUROPSKA KOMISIJA MIJENJA PRAVILA O POTPORAMA ZA POLJOPRIVREDNIKE
PRIMJENA MOGUĆA VEĆ OD 14. OŽUJKA
U petak 22. veljače je Europska Komisija je prihvatila revidirana pravila o državnim potporama u poljoprivredi takozvane de minimis potpore čime se povećava maksimalni iznos potpore koji nacionalna tijela mogu dodijeliti poljoprivrednicima bez prethodnog odobrenja Komisije. Ta će odluka omogućiti državama članicama EU-a da povećaju potporu za poljoprivrednike bez narušavanja tržišta i smanje administrativno opterećenje za nacionalna tijela.
Priopćenje je objavljeno pod naslovom
New state aid rules: Commission increases national support to farmers up to €25,000
U priopćenju se kaže slijedeće:
"Gornja granica za nacionalnu potporu za poljoprivrednike znatno će se povećati i omogućiti veću fleksibilnost i učinkovitost, osobito u kriznim vremenima i u situacijama koje zahtijevaju brz odgovor javnih tijela.
Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan izjavio je: Komisijin prijedlog novih pravila o državnim potporama u poljoprivredi odražava vrijednost takvog oblika potpore u kriznim vremenima. Zahvaljujući povećanju maksimalnog iznosa potpore za poljoprivrednike, nacionalna tijela će pri pružanju potpore poljoprivrednicima u poteškoćama biti fleksibilnija te će moći reagirati brže i učinkovitije. U nekim slučajevima iznos državne potpore koja se može dodijeliti pojedinom poljoprivredniku povećat će se za 66 %. Ta nova pravila važit će za uobičajena pravila o prijavljenim državnim potporama koje države članice i dalje mogu primjenjivati.
Maksimalni iznos potpore koji se može isplatiti poljoprivrednom gospodarstvu tijekom tri godine povećat će se sa 15 000 na 20 000 EUR. Kako bi se izbjeglo moguće narušavanje tržišnog natjecanja svaka država članica EU-a ima maksimalni nacionalni iznos koji se ne može premašiti. Svaka nacionalna gornja granica iznosit će 1,25 % godišnje poljoprivredne proizvodnje države članice tijekom istog trogodišnjeg razdoblja (povećanje sa 1 % u postojećim pravilima). To je povećanje nacionalne gornje granice od 25 %.
Ako država članica ne troši više od 50 % svoje ukupne nacionalne omotnice na samo jednu poljoprivrednu granu, može dodatno povećati de minimis potporu po poljoprivrednom gospodarstvu na 25 000 EUR te maksimalnu nacionalnu potporu na 1,5 % godišnje proizvodnje. To je povećanje gornje granice od 66 % po poljoprivredniku i i povećanje nacionalne gornje granice od 50 %.
Države članice koje odluče da neće primjenjivati najveću gornju granicu, prema novim pravilima morat će uvesti obvezne središnje registre na nacionalnoj razini. Time će se omogućiti praćenje dodijeljenih potpora kako bi se pojednostavnila dodjela i praćenje takozvanih de minimis potpora. Nekoliko država članica već ima takve registre što će im omogućiti da veće gornje granice počnu primjenjivati odmah.
Povećane gornje granice stupaju na snagu 14. ožujka i mogu se primjenjivati retroaktivno na potpore koje ispunjavaju sve uvjete.
Kontekst
Prema pravilima EU-a o državnim potporama države članice moraju o državnim potporama obavijestiti Komisiju i ne smiju provoditi mjere potpore dok ih ne odobri Komisija. Međutim ako su iznosi potpore mali, kao što je slučaj s de minimis potporama, države članice EU-a ne moraju o njima obavješćivati Komisiju niti tražiti odobrenje. Budući da su male, te potpore ne ugrožavaju tržišno natjecanje niti trgovinu na unutarnjem tržištu. Države članice obično daju de minimis potpore kada moraju djelovati brzo bez uvođenja programa u skladu s pravilima o državnim potporama, osobito u kriznim vremenima. Osim toga, obično su namijenjene za vrlo specifičnu svrhu, na primjer za sprječavanje ili iskorjenjivanju bolesti životinja čim se bolest pojavi ili da bi se poljoprivrednicima nadoknadila šteta koju su uzrokovale životinje koje nisu zaštićene nacionalnim ili europskim zakonodavstvom kao što su divlje svinje. Šteta koju uzrokuju zaštićene vrste životinja (vukovi, risovi, medvjedi itd.) može se nadoknaditi u skladu s pravilima o državnim potporama. Komisija je održala savjetovanje s državama članicama i dionicima te ih pozvala da daju mišljenje o reviziji pravila o de minimis potporama. Ta su mišljenja uzeta u obzir pri dovršavanju izmjena, " piše u priopćenju Europske Komisije o novim pravilima za povećanje državne potpore za poljoprivrednike.
ont>
subota, 23.02.2019.
TROŠKOVI I NADOKNADE
PRAVO ZAPOSLENIKA ILI VOLJA POSLODAVCA?
OBRAČUN PUTNIH TROŠKOVA I OSTALIH NADOKNADA naslov je publikacije na 254 stranice, koju je izdala grupa autora stručnjaka za računovodstvo reviziju i financije. Knjiga ima 22 poglavlja u kojima su na slučajevima iz prakse obrađeni razni troškovi i nadoknade zaposlenicima i u profitnim i neprofitnim djelatnostima.
Najčešći troškovi koje imaju poslodavci su troškovi službenog putovanja zaposlenika, isplate dnevnica za rad na terenu, nadoknade za uporabu privatnog vozila u službene svrhe dr. Takve su neoporezive isplate često i predmet kontrole Porezne uprave. Obračuni troškova nastalih na službenom putu i drugih neoporezivih nadoknada posljednjih su se nekoliko godina mijenjali kroz propise, a kako bi se mogle isplatiti neoporezivo, moraju biti u skladu s propisima koji dopuštaju takve isplate. U praksi ponekad nema razumijevanja da li je nešto pravo zaposlenika ili volja poslodavca da zaposleniku isplati neku neoporezivu nadoknadu. Zato publikacija OBRAČUN PUTNIH TROŠKOVA I OSTALIH NADOKNADA može biti korisna knjigovođama, blagajnicima, tajnicima i drugim osobama koje odlučuju o troškovima i nadoknadama zaposlenicima te osobama koje kontroliraju ispostavljene obračune. Publikacija stoji 294,00 kn, a kao e-knjiga 262,50 kn.
Naručiti se može na broj telefona 01/4699-760 ili email-u: rrif@rrif.hr.
petak, 22.02.2019.
FINANCIRANJE RURALNOG RAZVOJA KROZ SPORAZUME POJEDINAČNIH JAMSTAVA
MAKSIMALNI IZNOS 1,3 MIL. EURA - DO 15 GODINA
Potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić uručio je 21. veljače 2019. godine sporazume o suradnji na provedbi Pojedinačnih jamstava za ruralni razvoj, potpisanih između HAMAG-BICRO-a i 16 financijskih institucija (banaka i leasing društava) za koje je osigurano 17,65 milijuna eura odnosno 133 mil.kuna
Naime, prošle godine potpisan je Sporazum o financiranju između Ministarstva poljoprivrede, HAMAG-BICRO-a te Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, za provedbu novih financijskih instrumenata kojima se omogućava jednostavnije, brže i lakše kreditiranje ulaganja u poljoprivredu, preradu i šumarstvo. Nakon uspješno plasiranih mikro i malih zajmova sa 0,5 % kamate, a za sektor mljekarstva i najnižom kamatom ikad od 0,1% - u prvih nekoliko mjeseci primjene rezultirali su sa 100 odobrenih zajmova u vrijednosti od 30 milijuna kuna. Sada nastavljamo s pojedinačnim jamstvima do gotovo 10 milijuna kuna po projektu i stopom jamstva od 80% za mljekarski sektor i mlade poljoprivrednike.
„Naši su poljoprivrednici do sad bili u nepovoljnom položaju jer je zaduživanje u komercijalnim bankama bilo iznimno skupo i njima neprihvatljivo. Poljoprivredna proizvodnja u takvim uvjetima zaduživanja nije mogla biti konkurentna, niti isplativa. Zato smo omogućili povoljno financiranje kroz Program ruralnog razvoja i osmislili nove financijske instrumente“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić te dodao „Ovo je dodatan vjetar u leđa svima onima koji žive od poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva te kvalitetan temelj za snažniju proizvodnju domaće hrane i bolji život naših poljoprivrednika.“
Svrha financijskih instrumenata Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. je potaknuti razvoj poljoprivrednog, prerađivačkog i šumarskog sektora, omogućavanjem povoljnijih uvjeta financiranja kao što su niže kamatne stope, niže naknade, duži rokovi otplate i veća mogućnost počeka uz manje instrumenata osiguranja koje korisnici moraju priložiti. Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj mogu se koristiti za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš, korištenje obnovljivih izvora energije, povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima, razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima kao i modernizaciju tehnologija, strojeva, alata i opreme pri dobivanju drva i šumskouzgojnim radovima te u predindustrijskoj preradi drva. Namijenjena su mikro, malim i srednjim gospodarskim subjektima. Maksimalni iznos jamstva je 1,3 milijuna eura u trajanju od 1 do 15 godina, a moguće je ugovoriti stopu do 70 %, dok je za mlade poljoprivrednike i mljekarski sektor osigurana maksimalna stopa od 80 % uz premiju rizika od 0,25% odobrenog iznosa jamstva odnosno 0,10% ako se radi o mladim poljoprivrednicima i mljekarskom sektoru. Jamstvo obuhvaća glavnicu kredita, a maksimalni udio obrtnih sredstava je 200.000 eura, odnosno do 30% ukupnog iznosa prihvatljivih troškova, ovisno o tome koji je iznos viši.
Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj moguće je ugovoriti u 16 banaka i financijskih institucija, a one su slijedeće:
1. KENTBANK d.d.
2. RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d.
3. CROATIA BANKA d.d.
4. BANKA KOVANICA d.d.
5. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d.
6. OTP BANKA HRVATSKA d.d.
7. PARTNER BANKA d.d.
8. HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK
9. PODRAVSKA BANKA d.d.
10. ADDIKO BANK d.d.
11. ZAGREBAČKA BANKA d.d.
12. AGRAM BANKA dd
13. SLATINSKA BANKA d.d.
14. ERSTE&STEIERMÄRKISCHE S-LEASING d.o.o.
15. UNICREDIT LEASING CROATIA d.o.o.
16. OTP LEASING d.d.
„Potpisivanje suradnje s financijskim institucijama za nas predstavlja uspješan nastavak poticanja razvoja ruralnog područja, ovog puta uz financijski instrument pojedinačnih jamstava. Postupak prijave za ostvarenje jamstva je jednostavan, poduzetnik u samo par koraka ima priliku osigurati investiciju za svoj projekt. Budući da su naši financijski instrumenti na tržištu već prepoznati kao najjeftiniji i najbrži oblik financiranja poslovanja veselim se novim rezultatima na ruralnom području te brzoj apsorpciji predviđene alokacije.” – izjavio je predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a, Vjeran Vrbanec.
četvrtak, 21.02.2019.
PRAVILNIK ZA PROIZVODNJU ENERGETSKE BIOMASE
NEISKORIŠTENO ZEMLJIŠTE ZA PROIZVODNJU BIOMASE
Objavljen je Pravilnik o popisu biljnih vrsta za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji te načinu i uvjetima pod kojima se mogu uzgajati NN 16/2019 koji stupa na snagu 23. veljače 2019. godine. Posljednji je u nizu pravilnika donesenih temeljem Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji NN 15/2018 koji po prvi puta u Hrvatskoj definiraju uzgoj kultura kratkih ophodnji u svrhu proizvodnje biomase za energetske potrebe. Biomasa igra ključnu ulogu među obnovljivim izvorima energije, a u budućnosti se očekuje velik porast potražnje za drvom kao energentom za grijanje i za električnu energiju. S druge strane, drvenaste kulture kratkih ophodnji pomažu poboljšati kvalitetu vode, pružaju usluge ekosustava (lov, pčelarstvo, opskrba vodom, zaštita od požara), sprječavaju eroziju, ali i ublažavaju klimatske promjene zbog skladištenja ugljikovog dioksida.
Pod pojmom drvenaste kulture kratkih ophodnji smatraju se intenzivni nasadi brzorastućih vrsta drveća i drugog bilja koje se uzgajaju na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu u kratkom razdoblju, najdulje do osam godina između dviju sječa odnosno žetvi, radi ostvarenja visokog prinosa biomase za energetske svrhe. Pravilnik propisuje domaće i strane vrste bilja koje se smiju koristiti za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji te način uzgoja svake pojedine vrste u cilju ostvarivanja ekonomski isplative proizvodnje biomase za energetske potrebe, na način koji nije štetan za okoliš i prirodu. Na popisu vrsta, koji je pripremljen uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike, su uz crnu i sivu johu, običnu brezu i grab, miskantus, 4 vrste topole, 4 vrste vrbe nalazi i 6 vrsta paulovnije.
„Sada imamo zaokruženu priču. Spriječili smo da se na visokovrijednim poljoprivrednim tlima uzgajaju kulture koje nisu hrana, a s druge strane smo dali mogućnost ekonomski isplative, a ekološki održive eksploatacije zemljišta koje je šumsko, ali nije privedeno namjeni ili poljoprivredno te nije pogodno za proizvodnju hrane. Stanovništvo ruralnog područja dobilo je mogućnost ostvarivanja dodatnih prihoda na površinama koje su do sada stvarale samo trošak.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić te dodao „Biomasa je najtraženija sirovina u Europi, postaje sve cjenjenija i na hrvatskom tržištu, a njome će se stvoriti preduvjeti za razvoj bioekonomije i s njom povezanih industrija.
srijeda, 20.02.2019.
DJEČIJI DOPLATAK ZA 309 026 DJECE
ZAHTIJEV ZA DJEČJI DOPLATAK PODNIJETI - ŠTO PRIJE
Isplata doplatka za djecu za siječanj 2019. započela je 18. veljače. Dječiji doplatak će dobiti 161 157 korisnika za 309 026 djece.
Hrvatsko zavod za mirovinsko osiguranje podsjeća korisnike doplatka za djecu da bi do kraja mjeseca veljače trebali podnijeti zahtjeve kako bi mogli bez prekida nastaviti primati doplatak i u 2019. godini. Uz zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu nije potrebno dostavljati dokaze o ostvarenom ukupnom dohotku kućanstva korisnika doplatka za djecu od Porezne uprave, poslodavca, HZZO-a i HZZ-a, osim potvrde poslodavca o svoti naknade koju je isplatio zbog bolovanja na teret sredstava HZZO-a, potvrde centra za socijalnu skrb o ostvarenoj novčanoj naknadi roditelja njegovatelja ili njegovatelja te udomiteljske naknade.
Ako podnositelj zahtjeva dohodak ili mirovinu prima iz inozemstva, uz zahtjev treba priložiti kopiju ugovora o radu u inozemstvu i dokaze o visini primanja. Onima koji zahtjev podnesu nakon 1. ožujka 2019. pravo se priznaje od dana podnošenja zahtjeva, kao i onima koji podnose novi zahtjev. Za novorođeno dijete pravo se priznaje od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta. Osobe koje su zaposlene u drugim državama članicama EU, EGP-a ili Švicarskoj Konfederaciji, a njihov bračni, izvanbračni ili razvedeni drug je zaposlen u Hrvatskoj i djeca imaju prebivalište u Hrvatskoj, zahtjev za doplatak za djecu podnose u Hrvatskoj, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, područnoj službi, uredu ili ispostavi prema mjestu prebivališta podnositelja te i besplatno u poštanskim uredima na području Republike Hrvatske.
Informacije vezane uz doplatak za djecu radnim danom od 8 do 16 sati na info telefonima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 01/4595-011, 01/4595-022 kao i na internet stranici Zavoda.
ZAPOSLENICI NA PRVOM MJESTU
VALAMAR RIVIERA ZA PUNI MJESEČNI FOND SATI PLAĆATI ĆE 5 000 KUNA
Sindikat turizma i usluga Hrvatske, točnije predsjednik Eduard Andrić i Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije Valamar Riviera čija je predsjednica Ines Damjanić Šturman potpisali su 18. veljače Kolektivni ugovor kojim su za zaposlenike Valamara osigurali nova materijalna prava, uključujući 13. plaću u neto iznosu od 5.000 kuna. Valamar će 13. plaću isplatiti najkasnije u prosincu 2019. svim svojim djelatnicima s ugovorom na neodređeno vrijeme i svim djelatnicima koji će u 2019. godini raditi najmanje 10 mjeseci.
Radnicima Valamara dano je i jamstvo minimalnih neto primanja u iznosu od 5.000 kuna za sve zaposlenike koji odrade puni mjesečni fond radnih sati. Sezonskim radnicima Valamar će isplatiti i posebne nagrade za sezonu između 1.200 i 2.000 kuna neto, ovisno o odrađenim mjesecima rada, od čega će se 500 kuna neto isplatiti svim radnicima s plaćom za mjesec srpanj.
Uz jamstvo minimalnih neto primanja od 5.000 kuna za sve zaposlenike, 13. plaću i posebne nagrade u sezoni, Valamar će svim radnicima u stalnom radnom odnosu u 2019. godini isplatiti i božićnicu u neto iznosu od 2.000 kuna.
Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske, izjavio je prigodom potpisivanja kolektivnog ugovora s Valamarom: „Valamar nastavlja iz godine u godinu, putem pregovora sa sindikatima, prihvaćati povećanje plaća i ukupnih primanja radnika, što u odnosu na znatan nedostatak radnika u turizmu i ugostiteljstvu RH, uz zapošljavanje na neodređeno vrijeme, predstavlja jedini način za sprječavanje odlaska radne snage van naše države.“
Ines Damjanić Šturman, direktorica sektora ljudskih potencijala u Valamar Rivieri istaknula je: „Prva smo turistička kompanija u Hrvatskoj koja je uvela 13. plaću kao i jamstvo minimalnih neto primanja od 5.000 kuna za sve zaposlenike te niz drugih nagrada i materijalnih prava. Zaposlenici su nam zajedno s gostima uvijek na prvom mjestu, a njihovo zadovoljstvo važno je za naš dugoročni poslovni uspjeh. Drago nam je što smo postigli sporazum s našim socijalnim partnerima i nastavit ćemo našu suradnju i ubuduće.“ Informacije su to iz Sindikata turizma.
ponedjeljak, 18.02.2019.
ZA POTREBE PROIZVOĐAČKIH ORGANIZACIJA 25 MILIJUNA KUNA
POTPORE ZA RAZDOBLJE OD PET GODINA
Do 28. veljače otvoren je natječaj za provedbu tipa operacije 9.1.1 Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija u poljoprivrednom i šumarskom sektoru. Na natječaj se mogu javiti proizvođačke organizacije koje su priznate od 1. siječnja 2014. godine i kojima je Ministarstvo poljoprivrede odobrilo poslovni plan. Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore iznosi 25 milijuna kuna. Potpora se odobrava na razdoblje do pet godina u iznosu do 500.000 eura, odnosno do 100.000 eura godišnje u protuvrijednosti u kunama.
Cilj proizvođačkih organizacija je prije svega koncentrirati ponudu i plasirati na tržište proizvode vlastitih članova, osigurati da je proizvodnja planirana i prilagođena potražnji, posebno u pogledu kvalitete i količine i optimizirati troškove proizvodnje.
Europa potiče udruživanje poljoprivrednih proizvođača u proizvođačke grupe i organizacije jer udruživanjem u proizvođačke organizacije proizvođači jačaju svoju poziciju u pregovorima prema otkupljivačima i trgovcima, lakše nabavljaju repromaterijal, a zajedničkim aktivnostima poput marketinga, skladištenja, pakiranja i prodaje smanjuju troškove te lakše i jednostavnije nastupaju na tržištu. Udruživanjem povećavaju konkurentnost, podižu kvalitetu svojih proizvoda i usvajaju dobru poljoprivrednu praksu u području zaštite okoliša. Važno je da sami proizvođači prepoznaju svoj interes u udruživanju u proizvođačku organizaciju. U Hrvatskoj je trenutačno 15 proizvođačkih organizacija, od toga je 10 priznato u posljednje dvije godine.
„Naši poljoprivredni proizvođači polako shvaćaju da sami ne mogu opstati i da je udruživanje i zajednički nastup na tržištu, prema dobavljačima i prema otkupljivačima - jedini pravi put. Iz Programa ruralnog razvoja mi financiramo „hladni pogon“ takvih udruženja, pa se proizvođači mogu posvetiti isključivo proizvodnji. Uz sva administrativna rasterećenja i papirologiju koju svodimo na minimum, želja nam je da poljoprivredni proizvođači uistinu budu samo poljoprivredni proizvođači, a ne računovođe, konzultanti, pregovarači ili utjerivači dugova kao što je do sada, na žalost, bio slučaj“. - izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić te dodao „Postoje vrlo dobra iskustva mljekara iz Podravine i Slavonije kojima je udruživanje pomoglo da opstanu i podignu proizvodnju mlijeka. Udruženi proizvođači mogu značajno smanjiti i troškove poljoprivredne proizvodnje zajedničkim korištenjem mehanizacije i opreme, a članovi proizvođačkih organizacija ostvaruju dodatne bodove na natječajima za EU fondove kojima unaprjeđuju svoja gospodarstva.“
Sredstva potpore namijenjena su priznatim proizvođačkim organizacijama za provođenje aktivnosti predviđenih u odobrenim poslovnim planova, u cilju olakšanja izlaska na tržište, a time i povećanja konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava.
Natječaj je na internet adresi : https://www.apprrr.hr/mjera-9-uspostava-proizvodackih-grupa-i-organizacija/
Informacije su to iz priopćenja Ministarstva poljoprivrede.
nedjelja, 17.02.2019.
PHIL HOGAN TRAŽI PREDSTAVNIKE TVRTKI ZA POSLOVNU MISIJU U JAPAN
EU I JAPAN OD 1. VELJAČE IMAJU GOSPODARSKI SPORAZUM
Povjerenik Europske komisije za poljoprivredu 28 zemalja Europske unije PHIL HOGAN obratio se dopisom Hrvatskoj poljoprivrednoj komori i njenom predsajedniku Mladenu Jakopoviću, a u dopisu kaže da od 8. do 11 . svibnja ide u poslovnu misiju u Japan te u svojoj delegaciji želi imati i povesti u Japan predstavnike tvrtki zemalja članica EU koji predstavljaju ključne sektore u trgovini poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda uključujući mliječne proizvode, govedinu, svinjetinu, vina, jaka alkoholna pića i pivo, maslinovo ulje i proiuzvode s oznakom zemljopisnog porijekla.
Završni odabir članova delegacije biti će formiran na proizvodnji i zemljopisnoj uravnoteženosti.
Predstavnici zainzteresiranih tvrtki mogu se prijaviti u delegaciju za Japan do 20. veljače preko slijedećeg linka :
https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/HLMAagriJapan2019.
ili na
Uprava za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju
Sektor za EU poslove i međunarodnu suradnju
Služba za međunarodnu suradnju i trgovinske odnose
Odjel za međunarodne trgovinske odnose , Mihaela Bajkovac Ćurić, prof.
Voditeljica Odjela/Head of Department
Ulica grada Vukovara 78
10 000 Zagreb
Hrvatska/Croatia
Tel.: +385 1 6106 055
Fax: +385 1 6106 550
E-pošta: mihaela.bajkovac@mps.hr
Japan je za RH posljednjih godina visoko na listi izvoznih tržišta, kaže se u dopisu, tako je 2016. i 2018. bio na 11. mjestu, a 2017. na 12. mjestu. No kako je 1. veljače 2019. na snagu stupio Sporazum o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana izvoz roba iz RH u Japan mogao bi se i povečati.
Povjerenik za poljoprivredu EU Hogan smatra da taj sporazum može biti vrlo koristan za poljoprivredi sektor te organizira trgovinsku misiju u Japan na visokoj razini kako bi unaprijedio trgovinske odnose između europskih i japanskih gospodarstvenika.
subota, 16.02.2019.
RELAX ADRIA ZA TURISTIČKU SEZONU
SAJAM U OPATIJI
U sportskoj dvorani Marino Cvetković u Opatiji od 14. - 16. ožujka održati će se SAJAM BAZENA, SAUNA I OUTDOOR NAMJEŠTAJA pod zajedničkim imenom Relax Adria. Sajam je to za finalnu pripremu objekata namijenjenih turističkom sektoru za završne pripreme pred početak turističke sezone.
Sajam je namijenjen hotelijerima, vlasnicima apartmana, vila, pansiona, koncesionarima plaza, investitorima, arhitektima i projektantima.
Izlagački program sadrži :
bazene I hidrmasažne bazene, wellness opremu, fitness sprave , namještaj i opremu za plaže i terase, te uređenje i održavanje okoliša.
Detaljne informacije pogledati na internet adresi www.relaxadria.com
petak, 15.02.2019.
ISPLATA PRVE RATE IZRAVNIH PLAĆANJA
OVE GODINE POLJOPRIVREDNICIMA 3,6 MILIJARDI KUNA
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede od 14. veljače, započela je isplata prve rate izravnih plaćanja poljoprivrednicima u ukupnom iznosu od 1,5 milijardi kuna. Na račune više od 100.000 poljoprivrednika bit će uplaćena potpora za poljoprivredno zemljište koje obrađuju te za
životinje koje drže na svom gospodarstvu a sve kako bi se pravovremeno mogli pripremiti za proljetnu sjetvu. Isplaćena će biti sredstva obračunata po površini poljoprivrednog zemljišta i to za osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje.
Također, isplaćene će biti i proizvodno vezane potpore za: krave u proizvodnji mlijeka, krave dojilje, ovce i koze, voće, povrće, šećernu repu i krmno proteinske usjeve.
Dodatna potpora u iznosu od 43,6 milijuna kuna namijenjena je mladim poljoprivrednicima, dok će 127,4 milijuna kuna potpora male vrijednosti biti isplaćeno osjetljivim sektorima: za maslinovo ulje, duhan, mliječne krave, rasplodne krmače te očuvanje izvornih i zaštićenih kultivara.
" U ožujku nastavljamo s isplatom prve rate te će biti isplaćeno 400 milijuna kuna poljoprivrednicima čija se gospodarstva nalaze u područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima (Mjera 13). U drugoj rati izravnih plaćanja, koja će započeti u travnju, a uključujući poravnanja završiti do 30.6.2019. godine bit će isplaćeno 870 milijuna kuna. Ove godine bit će isplaćeno i 50 milijuna kuna za novu mjeru uvedenu prošle godine – Mjeru 14, Dobrobit životinja. Podsjetimo, u studenom 2018. godine poljoprivrednicima je isplaćen predujam izravnih plaćanja u iznosu od 1.135.634.915 kuna. Kroz sve oblike potpora poljoprivrednicima ćemo ove godine isplatiti ukupno 3,6 milijardi kuna kroz izravna plaćanja temeljem podnesenih Jedinstvenih zahtjeva za potporu u 2018. godini " - piše u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.
četvrtak, 14.02.2019.
ZAŠTO VRHOVNI SUD RH NE DONOSI ODLUKU?
14. LIPNJA NASTUPA ZASTARA PREPLAĆENIH KAMATA NA KREDITE !
Politički fokus na financijski blokirane građane manji je nego što taj problem zaslužuje. No prema FINI u RH je 264 000 blokiranih,što je ipak manje od 332.000 koliko ih je bilo još do sredine 2018. Problem ipak ima silaznu putanju, no kada je evidentno da je dug blokiranih 17 milijardi kuna onda je jasno da je to za Hrvatsku ekonomsko i gospodarsko pitanje koje zadire u BDP Hrvatske . No Vrhovni sud RH ne donosi odluku o tome imaju li dužnici potrošači koji su konvertirali CHF kredite pravo na restituciju u skladu s pravom EU, na što se čeka još od lipnja 2018. na temelju revizije Rev 1172/18. Vrhovni sud ne donosi odluku o revizijama banaka povodom pravomoćne odluke Visokoga trgovačkog suda iz lipnja 2018. Zašto? Zašto je Vrhovni sud RH svojom šutnjom trenutno na strani stranih banaka, a ne na strani hrvatskih građana, potrošaća, komintenata tih banaka koji su preplatili kamate i razliku tečaja koju su plačali tijekom otplate kredita? Ti ljudi nih 55.000 još uvijek neznaju imaju li pravo tužiti banke radi obeštećenja nakon konverzije, jer postoje različite pravomoćne presude po tome pitanju.
Vrhovni sud RH, u kojem sastavu je i nekoliko doktora znanosti šuti i ta vrhovna sudbena vlast u RH pravi se kao da se ništa ne događa sa građanima o kojima upravo oni mogu pravedno odlučiti. Članovi Vrhovnog suda šute, dolaze na posao, riješavaju druge sudbene probleme koji nisu toliko krucijalni jer ne obuhvačaju 55 000 osoba, primaju plaču iz državnog proračuna i vrijeme prolazi. A vremena je malo jer 14. lipnja 2019. nastupa zastara potraživanja preplaćenih kamata, i sve je manje vremena za pravovremene tužbe na građanskim sudovima. Što se tiče revizija, Vrhovni sud Republike Hrvatske mora potvrditi pravomoćnu presudu ili je opovrći, ako smatra da presuda nije utemeljena. Tu informaciju oštećeni komintenti banaka, oštećeni zato što su preplatili kredite, moraju znati nakon već 8 godina trajanja kolektivnoga spora u slučaju franak."
Činjenica je da u posljednjih nekoliko mjeseci Vlada premijera Plenkovića goruče probleme građana riješava tek onda kada građani dođu prosvjedovati s transparentima na Trg Sv. Marka, pod prozore Vlade. Tek tada ih članovi Vlade čuju i primaju na razgovor, zajedno s premijerom, jer eto kao, građani, vama treba - vi dođite- ja ću Vas saslušati, pa možda i udovoljiti Vašim zahtijevima.
Nije li tu i latentna poruka da sudbena vrhovna vlast šuti - dok ne vidi i ne čuje građane s transparentima pod prozorima zgrade Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Tada bi valjda netko od jedanaest sudaca Vrhovnog suda RH mogao shvatiti o kako važnom pitanju trebaju donijeti odluku što prije.
Zouhar Zec Margareta
srijeda, 13.02.2019.
PHIL HOGAN U POSLOVNOM POSJETU UJEDINJENIM ARAPSKIM EMIRATIMA
EU NA SAJMU GULFOOD 2019.U DUBAIJU
Povjerenik za poljoprivredu Europske Unije Phil Hogan koji je do sada u mandatu ministra poljoprivrede Tolušića dva puta boravio u Hrvatskoj, sprema se u poslovni posjet Ujedinjenim Arapskim Emiratima od 16. do 19. veljače. Ta je informacija objavljena na internetu na stranici Agriculture and rural development i ja je prenosim.
Da li je ta informacija za Hrvatsku zanimljiva i važna ili je marginalna u kontekstu male Hrvatske i velike Europske zajednice, odnosno EU?
Uvjerenja sam da je ova informacija itekako aktualna za Hrvatsku jer Hrvatska je ulaskom u EU postala dio globalnog svijeta. Jer kako piše u ovoj informaciji svrha je ovog posjeta olakšati izvoz europske poljoprivredne hrane i pića u Ujedinjene Arapske Emirate na istok arapskog poluotoka u Jugozapadnu Aziju.
Da li je potrebno da ova informacija bude poznata svakom poljoprivredniku? Da, treba, biti poznata svakome, tko ima interes znati - zato je i objavljena na internetu. Tko ima informaciju taj je u prednosti - poštuje se
Ono što Hrvatska može ponuditi i Europskoj uniji i Arapskim Emiratima su vina brojnih hrvatskih vinara i govedina iz uzgoja udruga Beby Bif.
PRENOSIM INFORMACIJU :
Pod origunalnim naslovom Business Mission to the United Arab Emirates /Poslovna misija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima piše :
Povjerenik Phil Hogan boravit će u posjetu Ujedinjenim Arapskim Emiratima od 16. do 19. veljače 2019. u pratnji poslovnog izaslanstva visokih predstavnika europskog poljoprivredno-prehrambenog sektora. Svrha ovog posjeta je olakšati izvoz europske poljoprivredne hrane i pića u UAE, istodobno se oslanjajući na postojeću prisutnost europskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na emiratskom tržištu i profitirajući od njega.UAE je 13. najveće izvozno tržište EU-a za poljoprivredno-prehrambene proizvode, čija je vrijednost u 2017. godini iznosila 2 953 milijuna EUR i zemlja je s visokim dohotkom s rastućom i raznolikom populacijom. Kao neto uvoznik hrane i ulazna točka za druga tržišta GCC-a i MENA-e nudi brojne mogućnosti za europske proizvođače poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u zaljevskoj regiji i izvan nje.
Važan element posjeta UAE bit će otvaranje sajma Gulfood 2019. u Dubaiju, gdje će EU biti prisutan s vlastitim paviljonom, fokusiranim na aktivnosti koje nadopunjuju prisutnost država članica EU na sajmu. Gulfood je najveći svjetski sajam hrane i pića - njegovo izdanje 2018. privuklo je 98 000 posjetitelja i 5000 izlagača iz više od 180 zemalja. Očekuje se da će većina država članica EU-a biti predstavljena nacionalnim paviljonima u izdanju 2019. godine.
U tom kontekstu, cilj posjeta poslovnog izaslanstva je pružiti priliku predstavnicima europskih proizvođača da se upoznaju ne samo s potencijalnim partnerima s lokalnog tržišta, već i s predstavnicima poljoprivredno-prehrambenog sektora iz cijele regije. Program aktivnosti za poslovne delegate usredotočen na tržišnu inteligenciju uključivat će seminare o karakteristikama lokalnog tržišta i trendova potrošača, maloprodaji i posjete, mogućnosti umrežavanja i posjet Gulfoodu.
Program aktivnosti za poslovne delegate održat će se u Dubaiju od 16. do 19. veljače 2019. godine.
utorak, 12.02.2019.
NATJEČAJI MINISTARSTVA TURIZMA
MILIJUNI BESPOVRATNIH SREDSTAVA
Ministarstvo turizma objavilo je tri javna natječaja na Internet adresi :
https://mint.gov.hr/javni-pozivi-11414/11414 u kojima se za one koji će se javiti na natječaj, pa još i proći na natječaju, ima mnogo novca
Na dan 7. veljače 2019. – objavljen je Javni natječaj za SUFINANCIRANJE PROJEKATA STRUKOVNIH UDRUGA U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU u 2019. a otvoren je do 7. 3. 2019. Dodatna pitanja oko javnog natjačaja poslati elektroničkom poštom do 21. 2. 2019. na meil: udruge@mint.hr
Predmet Javnog natječaja je dodjela bespovratnih sredstava Ministarstva za sufinanciranje projekata u 2019. godini, usmjerenih na jačanje konkurentnosti ljudskih potencijala u turizmu i ugostiteljstvu te podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma. Za dodjelu bespovratnih sredstava prihvatljive aktivnosti su programi stručnog usavršavanja i osposobljavanja: - seminari, radionice, kongresi, kao i drugi oblici stjecanja novih kompetencija znanja i vještina za djelatnike i članove udruga - radionice za opću javnost na teme sukladno ciljevima Javnog natječaja . Ukupna planirana vrijednost Javnog natječaja je 1.700.000 kn. Minimalni iznos traženih sredstava po projektu je 40.000 kn a maksimalni iznos po pojedinom projektu je 200.000,00 kn. Prijavitelj na Javni natječaj može prijaviti jedan projekt
Na dan 31. siječnja 2019. – objavljen je javni poziv na koji se mogu javiti srednje strukovne i umjetničke škole za PROMOCIJU I JAČANJE KOMPETENCIJA STRUKOVNIH ZANIMANJA ZA TURIZAM 2019. Javni poziv je otvoren do 28. velječa 2019. - dodatne informacije zatražiti na meil: promocijazanimanja@mint.hr
Sredstva su namijenjena za jačanje ukupne konkurentnosti destinacije u kojoj se škola nalazi: za
projekte nastale u suradnji s drugim obrazovnim sektorima u svrhu razvoja turizma (IT elektrotehnika i računalstvo, kreativni, poljoprivreda i prehrana, zdravstvo i socijalna skrb, grafički, umjetnost i dr.) za nove oblike promocije: brendiranje i uvođenje IT komunikacijske tehnologije, korištenje društvenih mreža, internet i dr.
Prijavu na javni poziv mogu podnijeti: Srednje strukovne i umjetničke škole kojima su osnivači Grad Zagreb, županije ili Republika Hrvatska . Spomenuti Prijavitelj projekt može prijavit samostalno ili u partnerstvu s jednom ili više drugih škola : srednjim strukovnim i umjetničkim školama. Osnivač partnerske škole mora biti Grad Zagreb, županija ili Republika Hrvatska. Ukupna planirana vrijednost javnog poziva je 400.000 kn Iznos zatraženih sredstava može biti najviše 20.000 kn ukoliko se prijavljuje 1 škola 50.000 kn ukoliko se projekt prijavljuje u partnerstvu 2 ili više škola Prijavitelj po pojedinom projektu može tražiti do 100% vrijednosti projekta. Prijavitelj može prijaviti samo jedan projekt.
Datuma 28. siječnja 2019. objavljen je javni poziv za kandidiranje projekata pod imenom KONKURENTNOST TURISTIČKOG GOSPODARSTVA. Otvoren do 1. ožujka 2019. godine. Za provedbu Programa konkurentnost turističkog gospodarstva planirana su sredstva u proračunu Ministarstva turizma za 2019. godinu u iznosu od 23.652.700,00 kuna.
Predmet javnog poziva je dodjela bespovratnih sredstava za podizanje konkurentnosti turističkog gospodarstva kroz potporu ulaganjima u povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude ugostiteljskih objekata, razvoj posebnih oblika turizma, razvoj novih i inovativnih turističkih proizvoda, te održivi razvoj, a provodi se kroz Mjere Programa: Mjera A - povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude ugostiteljskih objekata: hotela, kampova,ostalih ugostiteljskih objekata za smještaj i ugostiteljskih objekata na Obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima • Mjera B - razvoj posebnih oblika turizma, Mjera C - dostupnost i sigurnost, Mjera D - prepoznatljivost . Za dodjelu bespovratnih sredstva prijaviti se mogu: subjekti malog gospodarstva (trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge) i obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) . Javni poziv otvoren je od 28. siječnja 2019., dan objave na internetskim stranicama Ministarstva, a traje do 1. ožujka 2019., zaključno s 24. satom . Prijave se podnose online, s ispunjenim Prijavnim obrascem KTG/2019 kojeg je potrebno dostaviti i u tiskanom obliku s opisom projekta i svim prilozima na sljedeću adresu Ministarstvo turizma Prisavlje 14 10000 Zagreb
HRVATSKI DRVNI KLASTER PRIPREMA MEĐUNARODNU KONFERENCIJU O BIOMASI
BIOMASA
Hrvatski drvni klastar organizira 9. Međunarodnu energetsku konferenciju o biomasi i obnovljivim izvorima energije, koja će se održati 25.veljače 2019. u hotelu kristalnoj dvorani hotela Westin
U hrvatskom drvnom klasteru kažu da je prošle godine na 8. međunarodnoj konferenciji sudjelovalo preko 200 sudionika i predstavnika šest ministarstava, niz saborskih zastupnika te dvojica zastupnika Europskog parlamentu što svjedoči ne samo o aktualnosti teme, nego i činjenici da su drvna biomasa i cjelokupni sektor baziran na šumi iznimno bitne sastavnice ukupnog gospodarstva.
Ništa manji odaziv se ne očekuje i ove godine na čelu sa strukovnim udrugama iz Bruxellesa te partnerskim udruženjima i tvrtki iz EU - Italija, Njemačka, Austrija,Slovenije itd., kao i susjednih zemalja iz regije i to Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Ovogodišnja 9. Međunarodna energetska konferencija o biomasi i OIE naglaske će staviti na teme: Energetska tranzicija, Bioplin, Kogeneracije, Pelet, Inovacije, Ulaganja i financiranje, EU projekti i financiranje, Udio OIE po zemljama, Kadrovi i mladi u sektoru, Niskougljično gospodarstvo, Mobilnost biomase i transparentna riješenja itd. U panel diskusiji sudjelovati će Krunoslav Jakupčić iz Hrvatskih šuma, Domagoj Validžić iz Ministarstva zaštite okoliša te Marije Ščulac Domac iz HGK, Jeremy Wall iz EK, Hannes Tuohinitty, finac, iz europske asocijacije bioenergije, te Kristina Calderon iz međunarodnog vijeća za iscrpljivanje biomase te više drugih stručnih govornika iz Europskih zemalja.
PROGRAM KONFERENCIJE je slijedeći:
• 10.00-10.30 Pozdravni govori: predstavnici pokrovitelja, partnera i nacionalnih i EU institucija
• 10.30-11.00 Otvorenje: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike – gdje se očekuje dolazak ministra dr. Tomislava Čorića
• 11.00-12.30 TEMATSKI BLOK I: Promocija biomase i položaj u EU regulativi
• 12.30-13.00 Pauza
• 13.00-14.00 TEMATSKI BLOK II: Tržište peleta
• 14.00-15.00 TEMATSKI BLOK III: Mobilizacija sječke i biomase
• 15.00-16.00 TEMATSKI BLOK IV: Inovacije i nove tehnologije
• 16.00-16.30 Ručak
„Pozivamo Vas da se aktivno uključite u rad konferencije, da se informirate o novim trendovima, tehnologijama i inovacijama ili predstavite svoja iskustva i sudjelujete u raspravama o provođenju postojećih i donošenju novih zakonskih okvira kako bi se u konačnici povećalo iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Detaljne informacije na:
Hrvatski drvni klaster / Croatian Wood Cluster
info@drvniklaster.hr T:+385 1 6329 111 F:+385 1 6329 114 Krsnjavoga 1, 10000 Zagreb
www.drvniklaster.hr
nedjelja, 10.02.2019.
GODINU 2018. ZAVRŠILO 264.751 GRAĐANIN S FINANCIJSKOM BLOKADOM
ŽENE ODGOVORNIJE UPRAVLJAJU NOVCEM
Financijska agencija FINA objavila je 8. veljače podatak o broju blokiranih građana s 31.12. 2018., ali s osvrtom na rodni kriterij. Zadnjega dana 2018. prema podacima FINE u financijskoj blokadi u RH je bilo 264.751 građana. Njihov ukupan financijski dug je iznosio 17,62 milijarde kuna. Prema rodnom kriteriju analiza FINE pokazala je da je u financijskoj blokadi 167.422 muškaraca, što je udio u ukupnom broju blokiranih građana 63 %, dok je žena financijski blokiranih 97.329 , što je u ukupnom broju blokiranih 37 %. Od 17,62 milijarde duga na muškarce se odnosi 12,75 milijardi kuna (udio 72 %), a na žene preostalih 4,87 milijardi kuna (udio 28 %).
Provedba Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 91/10 i 112/12, dalje u tekstu: Zakon), predstavlja iznimno važan i sveobuhvatan projekt kojim je od 1. siječnja 2011. godine promijenjen način provođenja ovrhe, a kojemu su glavni ciljevi uređenje odnosa između dužnika i vjerovnika, povećanje učinkovitosti naplate potraživanja i zaštita vjerovnika.
Ovrha na novčanim sredstvima građana provodi se temeljem osnova za plaćanje (ovršne odluke i nagodbe domaćega suda ili upravnoga tijela) i zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu novčane tražbine. Kao i poslovni subjekti, i određeni broj građana u RH, zbog nedostatka novčanih sredstava na računima, ima problema u podmirivanju dospjelih obveza. Ovrha se provodi na novčanim sredstvima poslovnih subjekata i građana, po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika (OIB-u), bez njegove suglasnosti.
S obzirom da su Zakonom navedena primanja koja su izuzeta od ovrhe, u uvjetima ovrhe ovršenik je dužan Fini) dostaviti obavijest za svako primanje, naknadu koji su izuzeti od ovrhe. Po primitku obavijesti od ovršenika, Fina je dužna o ovršeniku i vrsti tražbine za koju je ovrha propisana obavijestiti uplatitelja primanja/naknade, a radi uskrate uplate primanja izuzetoga od ovrhe na ovršenikov račun. Ovršenik otvara poseban račun na kojega se uplaćuju izuzeta primanja dok su sredstva na svim ostalim računima premetom ovrhe. Od ovrhe je izuzet iznos od 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, a ako je plaća manja od prosječne izuzet je iznos u visini 3/4 plaće ovršenika, ali ne više od 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj.
petak, 08.02.2019.
HRVATSKA MENSA
KAKO BOLJE VIDJETI IZNIMNO INTELIGENTNE?
Hrvatska Mensa organizira predavanja pod nazivom DRUGAČIJI POGLED NA IZNIMNO INTELIGENTNE – TKO SU, KAKO IH BOLJE VIDJETI? koje će biti održano u petak, 8.veljače u 18 sati u Vukovarskoj 58. Predavanje će održati psihologinja Laura Marković.
U nastojanju da bolje razumije sebe, čovjek želi saznati više o grupi kojoj pripada. Kod visoko inteligentnih ovaj je zadatak zahtjevniji, jer imaju potencijal biti istovremeno međusobno slični i različitiji nego je to slučaj kod osoba prosječne inteligencije. Na ovom predavanju psihologinja Marković govoriti će o izazovima definiranja visoko-inteligentnih kao grupe kroz pitanja Kakav je odnos visoke inteligencije i osobina ličnosti? Koji su specifični potencijali i ranjivosti visoko-inteligentnih? Što je asinkroni razvoj? Kakvi izazovi očekuju roditelje darovitog djeteta?
Testiranje inteligencije u Zagrebu će se održati 2.ožujka, u Rijeci 23.ožujka, a u Krapini 30.ožujka 2019.
Mensa definira inteligenciju kao mentalnu karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova te korištenja znanja za snalaženje u okolini.Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena sposobnost. Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i učenjem. Inteligenciju je moguće mjeriti, iako nesavršeno, testovima inteligencije.
Do kraja 2006. godine koristio se stari test pri čemu je uvjet za članstvo u Mensi bio rezultat 148 ili više (centil 98). Od početka 2007. koristi se novi test na kojem je uvjet za članstvo rezultat 131 ili više (centil 98). Radi se o drugačijoj skali izražavanja rezultata, Mensa nije snizila uvjet za članstvo, on je i dalje 98.
FOKUS - MLADI POLJOPRIVREDNICI
MINISTAR POLJOPRIVREDE TOLUŠIĆ:
" Imamo preko 20 tisuća poljoprivrednika mlađih od 40 godina u Hrvatskoj i taj broj raste iz dana u dan"
U Ministarstvu poljoprivrede, prema informacijama iz tog ministarstva, 7.veljače okupila su se 132 poljoprivrednika iz središnje Hrvatske koji su potpisali ugovore za početak poslovanja mladih poljoprivrednika i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na svojim gospodarstvima.
Riječ je o projektima iz operacija 6.1.1. „Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima“ i 6.2.1. „Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima“ Programa ruralnog razvoja RH, koji su nakon obrade i provedenih kontrola Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dobili odobrenje za provedbu aktivnosti koje su naveli u svom poslovnom planu.
Svaki mladi poljoprivrednik, korisnik operacije 6.1.1., ovim ugovorom dobiva mogućnost iskoristiti 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno 100% potpore za cijeli niz aktivnosti koji doprinose razvoju gospodarstva, od kupnje poljoprivrednog zemljišta i alata, podizanja novih nasada, izgradnju prostora za izravnu prodaju svojih proizvoda, i sl.
Uz ova 82 mlada poljoprivrednika, koji su novi korisnici Programa ruralnog razvoja, u Hrvatskoj se trenutačno provodi 645 projekata mladih poljoprivrednika kojima je odobreno gotovo 243 milijuna kuna u operaciji 6.1.1., a do danas im je isplaćeno 180 milijuna kuna.
Isti iznos, 50.000 eura odobren je i poljoprivrednicima koji su prvi korisnici vrlo zanimljive operacije 6.2.1., a koji žele svoj poljoprivredni posao proširiti na nepoljoprivredne aktivnosti pa će ugovoreni novac iskoristiti za npr. mehaničarske radnje, turističke djelatnosti, kušaonice vina, proizvodnju kolača, likera, eteričnih ulja, peleta, ali i djelatnost uređenja krajolika, čuvanja djece te starijih i nemoćnih osoba. Sredstva kroz ovaj natječaj dobilo je 50 korisnika.
„Sretan sam što vidim ovoliki broj mladih poljoprivrednika u jednoj dvorani. Malo ljudi to zna, ali imamo preko 20 tisuća poljoprivrednika mlađih od 40 godina u Hrvatskoj i taj broj raste iz dana u dan. Njihov rast i razvoj financiramo novcem EU fondova kojim poljoprivredne djelatnosti u Hrvatskoj želimo modernizirati, osigurati primjenu novih tehnologija i povećati konkurentnost,“ – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić te dodao – „Vrlo važna stvar je pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na selu koje su stvaratelj novih radnih mjesta, izvor dodatnih prihoda za poljoprivredna gospodarstva i jamac interesa za ostankom ljudi u ruralnim sredinama.“
Svi poljoprivrednici koji su 7.veljače u Zagrebu potpisali svoje ugovore, sudjelovali su i na interaktivnoj radionici kroz koju su ih vodili Matilda Copić, ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ujedno i potpisnica ugovora, i Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra. Kroz radionicu poljoprivrednici su upoznati s osnovnim postulatima kojih se moraju pridržavati kako bi uspješno proveli i završili projekte. Radionici se pridružio i ministar Tolušić koji je odgovarao na brojna pitanja mladih poljoprivrednika.Prokomentirao je Plan natječaja za 2019. godinu te pojasnio svoje viđenje poljoprivrede u novom programskom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike EU od 2021. do 2027. godine.
MEDITERANSKI SAJAM U DUBROVNIKU
OVE GODINE ELEKTRIČNA VOZILA, EKO NAMJEŠTAJ I PRIRODNI MATERIJALI
OBJAVLJUJEM TEKST POZIVA ZA PRIJAVU NA MEDITERANSKI SAJAM 16. PO REDU, KOJI ĆE SE U OŽUJKU ODRŽATI U DUBROVNIKU.
Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na 16. Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva koji će se i ove godine u organizaciji Dubrovnik Sun d.o.o., te u suorganizaciji Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, Hrvatske gospodarske komore – ŽK Dubrovnik, Obrtničke komore DNŽ-e, Razvojne agencije Grada Dubrovnika DURA, i Regionalne razvojne agencije Dunea d.o.o., od 14.-17. ožujka 2019.g., održati u vanjskim i unutarnjim sadržajima hotela Tirena - Babin kuk Dubrovnik.
Svih ovih godina okupljamo izlagače, stručnjake, pokrovitelje i entuzijaste kako bismo zajedničkim nastojanjima pokušali predstaviti veći dio ekoloških i tradicijskih proizvoda kojima naša zemlja obiluje.
Ova specijalizirana manifestacija profilirala se kao najznačajnija sajamska priredba u Republici Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji na području ekološke, tradicijske poljoprivrede i ostalog zelenog poduzetništva.
Travnja, 2005.g. sa našeg sajma pokrenuta je i ostvarena ideja o proglašenju Dubrovačko-neretvanske županije GMO free županijom. Na 15. Mediteranskom sajmu 2018.g. izlagalo je preko 200 izlagača iz svih dijelova Hrvatske i susjednih mediteranskih zemalja, a sajam je posjetilo preko 20.000 tisuća posjetitelja.
Prepoznali su to predsjednica RH gospođa Kolinda Grabar Kitarović i neka hrvatska ministarstva (Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije ), te hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, koja je u srpnju prošle godine 15. Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva u nazočnosti osnivača sajma predstavila i najavila u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Ovogodišnja orijentacija sajma usmjerena je na proširenje sa novim proizvodima, (hybridna, električna vozila, eko namještaj i odjevni predmeti od prirodnih materijala), održavanje manifestacije dani meda Dubrovačko-neretvanske županije, podizanje kvalitete nastupa izlagača kao i podizanje kvalitete ekoloških i tradicionalno uzgojenih proizvoda. Naravno i ove godine nastavit ćemo s promocijom domaćih kvalitetnih proizvoda, te pripremamo niz edukativnih okruglih stolova, predavanja, prezentacija, atraktivnih kulturno-zabavnih i gastronomskih pratećih sadržaja.
S osobitim zadovoljstvom možemo istaknuti da su uvjeti za izlagače, unatoč velikim organizacijskim troškovima su izuzetno povoljni:(šaljemo u privitku).
Posebno naglašavamo da je sajam uz navedeno izložbenog i prodajnog karaktera te da se svim posjetiteljima ulaz ne naplaćuje.
Radi velikog interesa molimo Vas da nam što prije popunite i ovjerite prijavnice iz privitka i pošaljete putem nam e-mail-a kako bismo Vam mogli osigurati prostor za izlaganje.
Prijave pristigle nakon 01. ožujka 2019.g., nažalost nećemo moći prihvatiti.
Sve detaljnije informacije možete dobiti na tel: 020/436 233; 020/436 363; fax: 020/436 233
Web: www.mediteranski-sajam.com
e-mail: mediteranski.sajam.du@gmail.com
(Osoba za kontakt gospodin Vedran Kraljević, mob. 098/ 285 355).
četvrtak, 07.02.2019.
PROTIV HRVATSKIH NOVINARA I MEDIJA 1163 TUŽBE
ZA 33 TUŽBE HRT TRAŽI 2,17 MILIJUNA KUNA
Okruglom stolu u HND-u predsjedali su predsjednik HND-a Hrvoje Zovko (HRT) i podpredsjednica Slavica Lukić (Jutarnji list)
U sjedištu novinarskog ceha u zgradi Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu održan je 6. veljače okrugli stol pod naslovom “NOVINARSTVO PRED SUDOM”. Na okruglom stolu bili su prisutni urednici vodećih hrvatskih tiskovina, Večernjeg lista, Jutarnjeg lista, Nacionala, portala Index itd. nekoliko sudaca i odvjetnika koji su se u svom poslu sudili i obranili novinara koji su se našli pod optužbom onih o kojima su pisali.
S lijeva:Urednici na okruglom stolu iznijeli su iskustva u vezi s tužbama. Robert Mihaljević, Davorka Blažević, moderator Novokmet, Bajto, Zovak, Matijanović i urednik Večernjeg Dražen Klarić. Fotke Zouhar Zec M.
Zvono za alarm je u ovaj maloj zemlji u kojoj ima oko 2 500 novinara, podatak da ukupan broj aktivnih sudskih predmeta protiv novinara i medija iznosi 1163 .
Jednako je alarmantno ponašanje hrvatske državne televizije – javnog servisa koja se financira od pretplate slušatelja i gledatelja s 80 kuna mjesečno, te HRT protiv medijskih kuća i novinara vodi 33 tužbe čiji ukupni tužbeni zahtijevi iznose , 2,17 milijuna kuna.
Podatke o kojima je riječ prikupilo je Hrvatsko novinarsko društvo tijekom mjeseca siječnja 2019.
Prema tim podacima
1. Hanza Media koja izdaje Jutarnji list ne više tjednih tiskovima ima 259 tužbi
2. Stiriya , Večernji ,24 sata, itd. 420 tužbi
3. Slobodna Dalmacija 100 tužbi
4. Index 71 tužbu
5. Nacional 22 tužbe
6. Telegram 21
7. RTL 18 tužbi
8. t-portal 15 tužbi
9. Novosti 9 tužbi
10. list Međimurje 9 tužbi
11.HINA 3 tužbe
12. Varaždinske vijesti 3 tužbe
13. H –alter 2 tužbe
14. Glas Slavonije 3 tužbe te po jednu tužbu imaju Tris portal, Media daily,Lidefr I HND.
Slavica Lukić podpredsjednica HND- a naglasila je da je upit o broju tužbi i potraživanju tužbenih financijskih zahtjeva poslan na adrese 90 medija . Odgovor je stigao tek od njih 18 odgovora
.
OBJAVLJUJEM GRAFIČKE PRIKAZE : BROJ AKTIVNIH SUDSKIH PREDMETA PROTIV NOVINARA I MEDIJA
2.IZNOS TUŽBENIH ZAHTJEVA
3.BROJ TUŽBI HRT-a PROTIV MEDIJSKIH KUĆA I NOVINARA
Činjenica je da je HRT ponašanje utuživanjem novinara i medija doveo do apsurda sa svoje 33 tužbe.
Evo koliko je tužbi HRT protiv koga podnio : protiv Nacionala 7, protiv Indexa 6, 24 sata i Večernji list od HRT-a imaju 5 tužbi, Slobodna Dalmacija 4, po dvije tužbe imaju Jutarnji list, Telegram I HND, a po jednu tužbu od HRT-a ima T-portal, Media daily,, Novosti, Glas Istre I Novi list.
4. IZNOS TUŽBENIH ZAHTJEVA HRT-a U KUNAMA
utorak, 05.02.2019.
VIŠE SREDSTAVA ZA DVIJE MJERE
LAGovi SAMOSTALNO NA NATJEČAJ !
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je 5. veljače 2019. godine izmjenu Natječaja za provedbu tipa operacije 6.3.1. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
Ovom je izmjenom povećan ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore s 279 milijuna kuna na ukupno 344 milijuna kuna, što je 65 milijuna kuna više za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava. Nova alokacija bit će dovoljna za financiranje preko 3.000 projekata malih poljoprivrednika. Korisnici potpore u tipu operacije 6.3.1. su mala poljoprivredna gospodarstava upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ekonomske veličine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 eura do 7.999 eura, a potpora iznosi 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Više informacija pogledati na linku::
https://www.apprrr.hr/podmjera-6-3-potpora-razvoju-malih-poljoprivrednih-gospodarstava/
„Interes koji su mali poljoprivrednici iskazali za ovu mjeru pokazuje koliko je potencijala za poljoprivrednu proizvodnju u našim ruralnim područjima. Malim poljoprivrednicima moramo pomoći da postanu veći, a upravo ova mjera omogućava im unaprjeđenje gospodarstva i povećanje vrijednosti njihove proizvodnje, što je preduvjet za javljanje na druge izdašnije mjere iz Programa ruralnog razvoja RH.“ - izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.
U okviru prethodna dva natječaja za tip operacije 6.3.1. ugovoreno je 2.332 projekta za male poljoprivrednike koji se sufinanciraju sa 262 milijuna kuna. Tim sredstvima mali poljoprivrednici kupnju domaće životinje, jednogodišnje i višegodišnje bilja, sjeme i sadni materijala, grade i opremaju prostore (vanjsku i unutarnju infrastrukturu) u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i prerade. Bespovratnim novcem iz ove mjere poljoprivrednici financiraju i kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta, poljoprivrednu mehanizacije, strojeve i opremu te podižu višegodišnje nasade, a mogu izgraditi i opremiti objekte za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda.
Važno je napomenuti da su Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja održali niz edukacija s Lokalnim akcijskim grupama (LAG) te im pripremili paket natječajne dokumentacije za operaciju 6.3.1. kako bi LAG-ovi samostalno mogli provoditi natječaje upravo za ovu mjeru - potporu malim poljoprivrednicima, za koji postoji najveći interes na terenu. Više o tome na linku : https://ruralnirazvoj.hr/ostvareni-preduvjeti-za-objavu-prvih-lag-natjecaja/ Natječaje će provoditi 54 LAG-a, a popis s pripadajućim jedinicama lokalne samouprave možete pronaći ovdje: https://www.mrr.hr/files/Tablica-naselja_2201.pdf
ponedjeljak, 04.02.2019.
IMA LI HRVATSKI ZDRAVSTVENI SUSTAV MINISTRA ?
NA SNAZI JE ZABRANA ZAPOŠLJAVANJA U HRVATSKOM ZDRAVSTVU
Na Županijskom sudu u Rijeci donesena je odluka, objavljeno je danas 4.2. 2019. da 56 godišnjoj pacijentici koja je jedva ostala živa, iako sada kao teški invalid, zbog liječničke pogreške Klinički bolnički centar nakon 13- ogodišnje parnice mora isplatiti 5,6 milijuna kuna.
To je samo jedan mali povod koji svakog potencijalnog bolesnika ostavlja u teškoj nedoumici s pitanjem- kakve su naobrazbe liječnici u današnje vrijeme. Češće javnost čita i čuje o liječničkim pogreškama pri operaciji, određivanju dijagnoze i liječenju.
Tim povodom objavljujem tekst koji je 4. veljače objavljen u Glasu Slavonije i na portalu te dnevne novine pod naslovom
ZAPANJUJE PODATAK DA JE JOŠ UVIJEK NA SNAZI ZABRANA ZAPOŠLJAVANJA U ZDRAVSTVU .
Autorica intervjua s mr. . Renata Čulinović-Čaić, inače dugogodišnjom predsjednicom HLS-a Podružnice Čakovec , je Nefreteta Z. Eberhard.
PRENOSIM INTERVJU IZ GLASA SLAVONIJE:
Najava rada doktora medicine bez prethodnog staža potpuno je neprihvatljiva
Prije malo više od godinu dana na čelo Hrvatskog liječničkog sindikata HLS izabrana je mr. sc. Renata Čulinović-Čaić, inače dugogodišnja predsjednica HLS-a Podružnice Čakovec. Da je došlo do osvježenja na čelu liječničkog sindikata proteklih mjeseci moglo se osjetiti i u sve češćim medijskim istupima ove subspecijalistice abdominalne kirurgije, koja bez zadrške ističe sve probleme s kojima se danas suočava liječnička struka. Ovo je prvi intervju čelnice HLS-a za Glas Slavonije.
Osuda napada
Kakav je stav HLS-a prema trendu sve češćih verbalnih i fizičkih napade na liječnike, a koji su se zbog događanja u Zagrebu iznova našli u središtu medijske pozornosti?
- Hrvatski liječnički sindikat najoštrije osuđuje niz napada na liječnike kojima smo svakim danom sve češće izloženi. Iako su najnovije izmjene Kaznenog zakona donijele određene promjene, važno je osigurati da se Zakon sustavno provodi te da se počinitelji bez odgode procesuiraju i najstrože kazne. Na učestale napade na liječnike upozoravamo već dugi niz godina i cijelo to vrijeme smo izloženi agresiji, koja je, nažalost, postala dio naše svakodnevice. Liječničke novine su još 2008. godine, odnosno prije 11 godina objavile moj tekst o nasilju nad liječnicima. Danas, kada nam u Hrvatskoj nedostaje liječnika, kada liječnici svakodnevno odlaze u inozemstvo, kada liječnici održavaju zdravstveni sustav na životu odrađivanjem velikog broja prekovremenih sati - iznad zakonski dopuštenih okvira, kada se prekovremeni rad liječnika ne obračunava niti plaća korektno, a plaću za odrađeni posao moramo tražiti na sudovima, kada liječnici još uvijek nisu reprezentativni i nemaju pravo pregovarati za svoje kolege, eskalacija nasilja na našim radnim mjestima sigurno nije nešto što će zadržavati naše kolege u domovini. Na inicijativu HLS-a sve su liječničke i sestrinske udruge prije nekoliko dana poslale u javnost zajedničko priopćenje u kojem predlažemo niz mjera za podizanje razine sigurnosti u zdravstvenim ustanovama i tražimo njihovu hitnu primjenu. U priopćenju tražimo između ostalog da se uvede obveza 24-satne nazočnosti zaštitarske službe u zdravstvenim ustanovama, zatim da se u zdravstvenim ustanovama uvede nadzor kamerama na mjestima gdje su napadi na zdravstvene radnike učestaliji i da se provodi stroga kontrola ulazaka posjeta u zdravstvene ustanove. Poduzet ćemo sve zakonske mjere za zaštitu sigurnosti i dostojanstva liječnika na njihovim radnim mjestima i inzistirat ćemo na najstrožem kažnjavanju svih onih koji na bilo koji način iskažu agresiju prema bilo kojem liječniku zdravstvenom djelatniku.
Kako HLS komentira najave da će ubuduće mladi doktori medicine moći raditi bez odrađenog staža?
- Rad doktora medicine bez prethodno obavljenog staža potpuno je neprihvatljiv prijedlog i raspoređivanje mladih liječnika na rad bez prethodnog stjecanja minimalnog iskustva u praksi (pod nadzorom iskusnijeg liječnika) može dovesti do niza neželjenih posljedica jednako za pacijente kao i za mlade liječnike. Šesta godina studija uvedena je s idejom da zamijeni pripravnički staž i da se tijekom te šeste godine studente osposobi za samostalan rad. Međutim, način na koji se provodi "osposobljavanje" studenata šeste godine nikako ne može pripremiti studente za samostalan rad samo nekoliko mjeseci poslije. Naime, tijekom šeste godine studenti moraju obaviti ukupno deset tzv. dežurstava u hitnim prijemima, i to po dva "dežurstva" na hitnoj kirurgiji, internoj, pedijatriji, ginekologiji i po jedan na hitnoj psihijatriji i infektologiji. Napominjem da se ovdje zapravo ne radi ni o kakvom dežurstvu, jer studenti tamo moraju biti od 8 do 16 sati, a znamo da je dežurstvo neprekidni rad tijekom 24 sata. Tijekom 12. semestra nastava se provodi u tzv. modulima, tijekom kojih studenti obilaze hitne bolničke prijeme. Zbog generalnog manjka liječnika nedvojbeno je da se tijekom modula nitko ne stigne baviti studentima na način koji bi njima omogućio stjecanje potrebnog iskustva za skori samostalan rad. Jednako velik problem leži u činjenici da čak ni specijalizant, koji već ima licencu za samostalan rad, ne smije samostalno obavljati preglede bez nadzora specijalista, a o studentima ovdje nema ni govora. Posljedica toga je da studenti nemaju priliku samostalno pregledavati pacijente, što je preduvjet za stjecanje minimalnog iskustva za početak samostalnog rada. Na ovaj problem i moguće neželjene posljedice Hrvatski liječnički sindikat upozorio je i pučku pravobraniteljicu. Hrvatski liječnički sindikat predlaže da mladi liječnici nakon diplome provedu najmanje šest mjeseci na pripravničkom stažu, tijekom kojeg bi obišli bolničke odjele i ambulante obiteljske medicine te ih se tako osposobilo za samostalan rad. Prema mojem mišljenju nakon toga bi staža mlade liječnike trebalo obvezati još i na rad u ambulantama primarne zdravstvene zaštite tijekom najmanje godinu dana i tek nakon toga bi mogli kandidirati za neku od specijalizacija. Na taj bi način dobili bar minimum iskustva koje bi im jako dobro došlo tijekom specijalizantskog staža i kasnijeg obavljanja posla specijalista bilo koje struke.
Loše planiranje
Koji je HLS-ov stav o pitanju odlaska hrvatskih liječnika u inozemstvo i nedostatak liječnika u Hrvatskoj?
- Nedostatak liječnika u Hrvatskoj ponajprije je posljedica loše politike i planiranja u zdravstvu posljednjih najmanje deset, a realno posljednjih 20 godina. Odgovorna vlada treba temeljito analizirati i osobito pratiti dobnu strukturu liječnika i sukladno tome treba planirati broj upisa na medicinske fakultete, broj potrebnih specijalizacija po strukama i zapošljavanje liječnika. Posljednjih nekoliko godina u tom se smislu stanje poboljšava, ali se propusti od ranije ne mogu nadoknaditi, zbog čega danas trpe i pacijenti i liječnici. Zapanjuje podatak da je još uvijek na snazi odredba o zabrani zapošljavanja u zdravstvu. Također treba stvarati klimu u društvu koja ohrabruje mlade na upisivanje na medicinske fakultete. Iako liječnici u Hrvatskoj danas imaju relativno solidnu plaću ako odrađuju i dežurstva, to nikako nije adekvatna plaća za dužinu školovanja i odgovornost koju imamo, a ne možemo biti zadovoljni zbog još nekih razloga. Najprije, zbog manjka liječnika jedan liječnik vrlo često mora pokrivati nekoliko radilišta, što otežava staloženo, koncentrirano i mirno obavljanje posla, a nakon nekog vremena neizbježno dovodi do sindroma izgaranja na poslu. Također zbog manjka liječnika mi preostali odrađujemo veliki broj prekovremenih sati koji se ne obračunavaju i ne plaćaju adekvatno i zbog čega ono što smo odradili moramo tražiti sudskim putem. Destimulirajuće je i saznanje da u Hrvatskoj liječnici još uvijek nisu reprezentativni i da još uvijek liječnici ne mogu pregovarati za liječnike. Nasuprot tome, liječnici u EU za 40-satni radni tjedan mogu zaraditi plaću o kojoj u Hrvatskoj mogu samo sanjati. Naime, ona u nekim državama doseže i do 15.000 eura mjesečno, pa ne čudi što mladi liječnici, koji osnuju obitelji, imaju kredite za stanove i žele život dostojan svome statusu, školovanju i potrebama odlaze onamo gdje će si takve stvari moći priuštiti bez ikakvih problema. HLS se bori svim snagama i na svim frontovima za ispravljanje nepravda prema liječnicima i nadamo se da će se rezultati uskoro vidjeti.
U kojoj su fazi pregovori HLS-a s Ministarstvom zdravstva vezano uz kolektivne ugovore i kakav je odnos HLS-a uopće s Ministarstvom?
- Iako je Granski kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva produžen na godinu dana, da bi se za to vrijeme izmijenio Zakon o reprezentativnosti koji bi liječnicima omogućilo kolektivno pregovaranje, do danas još uvijek nema nikakvih izmjena. U stalnom smo kontaktu s ministrima zdravstva i rada kao i s ostalim sindikatima i sindikalnim središnjicama u cilju što skorijeg rješavanja ovog problema. Postoje naznake da bi se to moglo konačno riješiti u idućih nekoliko mjeseci, a do tada nam preostaje samo čekati i nadati se. Iako smo nezadovoljni "brzinom" rješavanja naših problema, odnos s Ministarstvom mogu ocijeniti općenito korektnim. Ministar Kujundžić se odaziva na svaki naš poziv i pomaže nam rješavati probleme u okviru svojih ovlasti. Nažalost, današnji problemi hrvatskih liječnika zahtijevaju maksimalno zalaganje i razumijevanje i ministara iz više različitih ministarstava pa konačno rješavanje brojnih problema liječnika ni uz najbolju volju ne može riješiti sam ministar Kujundžić, jer to zapravo ovisi o stavu, odlukama i potezima Vlade. Nefreteta Z. Eberhard
nedjelja, 03.02.2019.
DUBROVAČKI PODUZETNICI OD 2008. do 2017.
KROZ 10 GODINA BROJ PODUZETNIKA POVEĆAN ZA NJIH 505
Povodom Dana grada Dubrovnika, 3. veljače, Financijska agencija FINA kreirala je analizu poslovanja poduzetnika sa sjedištem u Dubrovniku kroz razdoblje od 2008. do 2017. godine. Kroz promatrano razdoblje broj poduzetnika se povećao s 1622 na 2127, što je rast od 31,3 %, a broj zaposlenih porastao je na 11 556 ili za 5,7 %.
Prihodi koje su ostvarili poduzetnici sa sjedištem u Dubrovniku bili su najveći 2017. godine i iznosili su nešto manje od 6,8 milijardi kuna. Najveća neto dobit ostvarena je također u 2017. godini, u iznosu od 542,9 milijuna kuna, a najveći neto gubitak iskazan je u 2014. godini, u iznosu od 601,3 milijuna kuna. U proteklih 10 godina poduzetnici u Dubrovniku pet godina završili s negativnim, a pet godina s pozitivnim rezultatom (neto dobit).
U promatranom razdoblju izvoz je povećan sa 757,3 milijuna kuna, koliko je ostvareno 2008. godine, na 1,0 milijardu kuna u 2017. godini.
Najveći izvoz u promatranom razdoblju ostvaren je 2010. godine kada je iznosio nešto više od 1,4 milijarde kuna. Te je godine najveći izvoz ostvarila ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. (610,4 milijuna kuna), a isto je društvo najveći izvoznik i za 2017. godinu, kada je vrijednost izvoza iznosila 349,2 milijuna kuna.
U istom razdoblju, od 2008. do 2017. godine, prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika porasla je za 23,3 %, s 4.748 kuna na 5.855 kuna. Za usporedbu, prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika na razini RH, porasla je za 18,2 %, sa 4.543 kune na 5.372 kune.
Najviše je poduzetnika u području djelatnosti trgovine (380) i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (364), s tim da su ovi potonji ostvarili najveći prihod u 2017. godini, u iznosu nešto većem od 2,1 milijardu kuna. Najveći ostvareni ukupni prihodi poduzetnika sa sjedištem u Dubrovniku u 2017. godini, rezultat je ponajviše ukupnog prihoda velikog poduzetnika u privatnom vlasništvu, društva ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. , JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI d.d. i PEMO d.o.o.
subota, 02.02.2019.
SJEDNICA VLADE RH U DUBROVNIKU
ZAVOD ZA MEDITERANSKE KULTURE DOBITI ĆE OPREMU
Vlada RH 1. veljače održala je sjednicu u Dubrovniku, a uoči 1047. feste zaštitnika grada Dubrovnika Sv. Vlaha, kojom je prilikom Vlada donijela niz prijedloga Odluka i prijedloga Zaključaka koji se odnose na financiranje i poboljšanje različitih sadržaje u Dubrovniku i u Dubravačko -neretvanskoj županiji. Na toj 141. sjednici Vlade RH Ministarstvu poljoprivrede je data suglasnost za sklapanje sporazuma sa Sveučilištem u Dubrovniku o financiranju nabave opreme za laboratorij Zavoda za mediteranske kulture u svrhu provođenja pedoloških analiza. Sporazum vrijedan 300.000 kuna su po završetku sjednice potpisali potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i rektor Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Nikša Barun. Sredstva su osigurana u Državnom proračunu,
„Na području cijele Dubrovačko-neretvanske županije ne postoji niti jedan laboratorij za provođenje fizikalno-kemijskih ispitivanja tla, a te analize su osnovni preduvjet uspješne poljoprivredne proizvodnje. Zato je ovaj laboratorij od značaja ne samo za studente Sveučilišta već i za cijelu poljoprivrednu aktivnost ovoga kraja.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić u Dubrovniku.
Ministar je u Dubrovniku uručio i 22 ugovora vrijedna 9,8 milijuna kuna za projekte iz Dubrovačko-neretvanske županije financirane iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. Riječ je o projektima ulaganja u uljare, potpora razvoju mladih poljoprivrednika kao i pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima. Tri projekta usmjerena su na povećanje kvalitete proizvodnje maslinovog ulja te rekonstrukciju i opremanje proizvodnih kapaciteta za preradu maslina, a financiraju se kroz operaciju 4.2.1. "Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima - objekti za proizvodnju ulja". Nešto više od pola milijuna kuna dodijeljeno je mladim poljoprivrednicima Dubrovačko-neretvanske županije koju u okviru operacije 6.1.1. "Potpora mladim poljoprivrednicima" svaki po 50.000 eura ulažu u kupuju domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala.
Mladi poljoprivrednici mogu izgraditi ili opremiti objekte za proizvodnju, preradu ili prodaju svojih proizvoda, a financira im se i kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta te kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme.
Sedamnaest obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz ovoga kraja ostvarilo je potporu za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima u okviru operacije 6.2.1. Programa ruralnog razvoja, kojom financiramo turizam u ruralnom području, tradicijske i umjetničke obrte, kao i različite usluge u ruralnim područjima uključujući preradu i trženje proizvoda.
„Dodjelom bespovratnih sredstava iz europskih poljoprivrednih fondova projektima čiji su nositelji obiteljska poljoprivredna gospodarstva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji izravno doprinosimo razvoju gospodarstva u najjužnijim krajevima Hrvatske. Nemaju svi dijelovi Hrvatske jednake potrebe, no izmjenama Programa ruralnog razvoja stvorili smo mogućnost da svaki ruralni kutak naše zemlje može iskoristiti sredstva za ono što je lokalnoj zajednici najpotrebnije“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić.
petak, 01.02.2019.
SEMINAR ZA IZVJEŠĆE U PROIZVODNOJ DJELATNOSTI
TROŠKOVI , KALKULACIJE, OBRAČUNI
Visoka škola za financijski menadžment organizira 12. veljače seminar naslova GODIŠNJI OBRAČUN U PROIZVODNOJ DJELATNOSTI koji će stručnjaci za to područje održati u Martićevoj 29 s početkom u 9,30 sati.
Cilj seminara je pomoći računovođama da samostalno izrade godišnje financijske izvještaje u proizvodnoj djelatnosti. Posebna će se pozornost pridati rasporedu troškova i utvrđivanju financijskog rezultata i poreza na dobitak.
Na ovom će seminaru – radionici polaznici saznati, između ostaloga, i odgovore na sljedeća pitanja:
Kako se raspoređuju troškovi u proizvodnji na nositelje i mjesta nastanka troška? •Koje su metode obračuna troškova? • Kada i kako se primjenjuje obračun troškova po sustavu radnog naloga, a kada obračun procesne proizvodnje? • Na koji način sastaviti pojedine vrste kalkulacija proizvodnje i utvrđivanja cijene koštanja? • Što je točka pokrića i kako se utvrđuje?• Koje su specifičnosti poljoprivredne proizvodnje?• Kako se prati poljoprivredna proizvodnja? • Kako se iskazuje promjena vrijednosti zaliha u Računu dobiti i gubitka?• Koje su posebnosti kod obračuna poreza na dobitak (Obrazac PD)?
Seminar nije bespalatn - stoji 875,00 kn s PDV-om a u cijenu je uključen pisani materijal prezentacije predavača.
Obavijesti na adresi: RRiF plus d.o.o., Vlaška 68, 10 000 Zagreb, tel.: 01/4699-760, e-pošta: rrif@rrif.hr.
| < | veljača, 2019 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | |||
Prosinac 2024 (36)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter