AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
ponedjeljak, 31.12.2018.
REZIME 2018. I ŽELJE MINISTRA POLJOPRIVREDE
UDRUŽIVANJE JE PLOD USPJERHA I U DRUGIM DRŽAVAMA
Zadnjeg dana 2018. godine iz ureda glasnogovornika ministra poljoprivrede i podpredsjednika Vlade RH Tomislava Tolušića upućeno je medijima Priopćenje u kojem je ministar Tolušić ukratko rezimirao poslove poljoprivrednih proizvođaća na selu i oticima, te istakao na čemu treba raditi u budućnosti.
Objavljujem Priopćenje:
Dragi poljoprivrednici, ribari, šumari i svi koji živite na hrvatskom selu i otocima, vi koji živite od proizvoda sela i radite za dobrobit sela,
dragi načelnici, gradonačelnici, župani, lokalne akcijske grupe, regionalne razvojne agencije, konzultanti i svi naši partneri čija su vrata prva na koja poljoprivrednici kucaju i bez čijeg rada nema ni ruralnog razvoja,dragi zaposlenici svih institucija u resoru Ministarstva poljoprivrede, bez kojih ne bismo postigli ovako dobre rezultate, želim Vam se svima zahvaliti na trudu koji ste uložili u svoj posao tijekom 2018. godine.
Nije bilo lako. Svima nam je zajednička borba s (ne)vremenom, neizvjesnošću, pravilima, papirima i rokovima. Ali dobro nam ide. To pokazuju brojke, to potvrđuju stručnjaci, to vidite u vašem mjestu. Zajedno polako gradimo novi ruralni prostor, oblikujemo njegov sadržaj da bude ugodan i privlačan za život, da selo postane prvi izbor nekim novim klincima.
Veliki ciklus investicija kroz Program ruralnog razvoja usmjeren je razvoju malih, tehnološki slabije opremljenih, poljoprivrednih gospodarstava. Stvaraju se nove poslovne mogućnosti u ruralnim područjima, mala gospodarstva šire svoju proizvodnju i raznovrsnost ponude te smanjuju ovisnost o prodaji sirovinske osnove.
Obiteljska poljoprivredna gospodarstava su naša snaga, a ne slabost. To su ljudi koji za nas proizvode svježu lokalnu hranu. U ruralnim područjima oni su gotovo jedini akteri koji čuvaju okoliš i bioraznolikost, a za te ekološke funkcije ih treba i fer platiti. Budite sigurni da je to jedan od ključnih prioriteta mene kao ministra poljoprivrede.Moramo im dokazati da se pošteni rad isplati. I zato pametno raspodijelite državno zemljište u vašim općinama i gradovima, vi najbolje znate tko se u vašem kraju bavi poljoprivredom, a tko poticajima.
Želimo da naša djeca jedu hranu s hrvatskih farmi, a ne ono što je tisućama kilometara putovalo do naših dućana. I zato moramo proizvoditi dovoljno hrane za vlastito stanovništvo, u skladu s prirodom i zdravim razumom. Proizvodnja vlastite hrane je od strateškog interesa svake normalne države. Trebamo proizvoditi ono u čemu imamo komparativnu prednost, a to su svakako stočarstvo i proizvodnja voća i povrća. Sve ono što radimo usmjereno je tom cilju.
Naš zajednički fokus i sljedeće godine mora biti povratak ljudi na selo, potpora mladima koji su spremni učiti, prihvatiti izazove modernog poslovanja i novih tehnologija. Moramo zajedno raditi na udruživanju poljoprivrednih proizvođača, jer to je provjereni ključ uspjeha i drugih država članica EU. To je i put konkurentnosti, koju ne treba gledati isključivo kroz prizmu veličine, nego i kroz snagu zajedništva. Zapitajte se kako Vi osobno možete tome doprinijeti u svakodnevnom poslu i životu. Učinite korak više…i mi ćemo.
Početkom godine započeli smo s reorganizacijom lokalnih ureda po županijama, kako bi bili bliže poljoprivrednicima, da na jednom mjestu mogu ostvariti svoja prava. Digitaliziramo poljoprivrednu administraciju, da im bude dostupnija. Državni aparat mora biti usko povezan sa stvarnim životom ljudi na selu i otocima, i njihovim potrebama.
Krajem ove godine racionalizirali smo i broj agencija, pa umjesto šest u poljoprivredi sad imamo dvije, od čega jednu sa sjedištem u Slavoniji. Vjerujem da ćemo tako biti učinkovitiji i brži, a građanima jeftiniji. Zato želim posebno pozdraviti zaposlenike tih institucija i poželjeti im dobrodošlicu u tim. Imam velika očekivanja od sviju nas.
Od svih Vas očekujem blisku suradnju, ekspeditivnost u poslu i posvećenost ruralnom razvoju ove države. Nemojmo dopustiti da nam promakne prilika učiniti nešto konkretno za ovu državu i naš narod.
Budimo bolji, učinimo više!
Sretna Vam nova 2019. godina i neka nam donese dobar urod, dobro more i dobru kob, veću proizvodnju domaće hrane i više djece u vrtićima na našem selu - zaželio je na kraju ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić hrvatskim poljoprivrdnim proizvođačima.
subota, 29.12.2018.
UGLED ČAST I IME HRT RUŠI SAM SEBI
NIJE DOBRO - ONO ŠTO JE DOBRO!!!
Da li je Hrvatska radio televizija (HRT) najprije javna infoirmativna institucija i javni servis informacija za Hrvatske građane ili najprije financijska institucija? A program? Što je s programom koji je osnovna i najvažnija djelatnost Hrvatske televizije? Što je s kvalitetom programa koji Hrvatska televizija pruža svojim gledateljima korisnicima i pretplatnicima? A kakav je odnos Uprave Hrvatske televizije prema novinarima kojima je posao i zadatak proizvoditi program za oko 1, 4 milijuna gledatelja i slušatelja, pretplatnika HRT-a ? Kakav je u svemu tome vrijednosni nivo i informacije i prava na informaciju za pretplatnike koji bi trebali biti informirani, koji imaju pravo na istinitu, pravovremenu i poštenu informaciju? No evidentno je da Hrvatska Televizija značajnu brigu posvećuje novcu i brizi oko novca, najprije.
HRT je financijski inkasator novca najprije od pretplate, odnosno pretplatničke pristojbe, koja još od 2012. godine u Hrvatskoj iznosi 80 kuna mjesečno. Osim toga HRT želi u pretplatničku evidenciju upisati svaki radio u svakom automobilu u Hrvatskoj, kao i svaki TV prijemnik u turistima namijenjenim hotelskim sobama duž jadranske obale. Dok je to za vlasnike politika iscrpljivanja, za HRT je to dobitak. Tko jednom uđe u pretplatničku evidenciju HRT-a iz nje ne može lako izaći.
NOVINARIMA KOJI KRITIČKI MISLE TUŽBE S ODŠTETAMA
Ali Hrvatska radiotelevizija kao javni medijski servis i korisnik većega dijela mjesečne sume od pretplate učinio je ipak pogrešku koja je u vezi i s dobrim ukusom i etikom posla kojim se bavi, kada je tužbom zatražio novac od vlastitih novinara i strukovne novinarske udruge Hrvatskog novinarskog društva. Naime HRT je tužila predsjednika Hrvatskog novinarskog društva i svog suspendiranog novinara Hrvoja Zovka i od njega traži čak 250 tisuća kuna obeštećenja, zbog štete koju im je navodno novinar Zovko nanio svojim javnim istupima.
U ponedjeljak, 24. prosinca Hrvatsko novinarsko društvo (HND) je primio tužbu u kojoj HRT traži da mu se nadoknadi šteta jer su mu, kako se navodi u dokumentu, „grubo povrijeđeni ugled, čast i ime“.Razlog za tužbu je priopćenje Ogranka HND-a Hrvatske Televizije od 11. rujna 2018. koje je objavljeno na stranici priopćenja na www.hnd.hr. HTV od HND-a traži zbog objave tog priopćenja 200.000 kuna. Hrvatsko novinarsko društvo o tome je izvijestilo javnost, te navelo da se radi o "nezabilježenom ataku na rad i djelovanje Ogranka HND-a na Hrvatskoj radioteleviziji, zastrašivanju novinara HRT-a i pokušaju financijskog ataka na Hrvatsko novinarsko društvo".
Od predsjednice Ogranka na HTV-u Sanje Mikleušević Pavić HRT tužbom traži 50.000 kuna. Od dvoje novinara i strukovne udruge HRT traži ukupno 510.000 kuna.
GlavnI ravnatelj HRT-a Kazimir Bačića na priopćenje HND-ova ogranka objavljenog na www.hnd.hr je reagirao te je njegovo priopćenje također objavljeno na istoj web stranici 1. 10. 2018., No to glavnom ravnatelju HRT-a Bačiću kojeg je imenovao Hrvatski Sabor 2017.nije bilo dovoljno već je očito s financijskim ravnateljem HTV-a zaključio da novinare koji se kritički javno osvrću na Hrvatsku televiziju treba financijski kazniti i tako ih ušutkati i zastrašiti.
SUJETNA POLITIKA HRVATSKE TELEVIZIJE!
Zar je moguće da Hrvatska mora imati novinare, koji će zastrašeni tužbama, kojima u nadoknadi pišu deseci i stotine tisuća kuna, morati šutjeti i ne misliti svojom voljom, a raditi u grču i strahu od mogućih novih tužbi ? I to ne zato što su nešto pogrešno u novinarskom poslu učinili, već zato što su o HRT -u nešto napisali ili rekli, iako to nije bilo uvredljivo. A tuženi su i uvedeni u sudski spor samo zato što to želi nekoliko ljudi na HRT- u ! I to je još jedan Hrvatski apsurd. Treba podsjetiti da je Međunarodna misija vodećih organizacija za zaštitu slobode medija bila u Hrvatskoj i na HRT-u u siječnju 2018. te da nije konstatirala dobro stanje, već porast govora mržnje i nejasnu medijsku politiku. A novinari Zovko i Miklaušević Pavić rade po 20 godina, dobro poznaju novinarska pravila i ništa što su učinili rekli ili napisali do sada nije okaljalo ugled, čast i ime Hrvatske radio televizije. Njima su podignute tužbe od HRT- a samo zato što su ona predsjednica ogranka novinara HND-a na televiziji, a on predsjednik Hrvatskog novinarskog društva. Manje je poznato da HRT vodi tužbe i protiv Nacionala i protiv 24 sata i ostalih koji su se usudili kritički pisati o HRT-u. Odakle takva sujetna politika informativnoj instituciji HRT-a? Cega se rukovodeći ljudi HRT-a boje?Jesu li učinili kakve pronevjere novca, imovine, nekretnina, pa zavode represiju tužbama i velikim odštetama u medijskom svijetu i prije nego ih novinari dođu pitati za eventualno otkriveno stanje?
NIJE DOBRO - ONO ŠTO JE DOBRO!!!
Činjenica je da kroz ove spomenute tužbe UGLED, ČAST I IME HRT ruši i sam sebi i hrvatskim novinarima. Ugled, čast i ime HRT ruši, činjenica je, Hrvatskoj pred zajednicom Europskih zemalja I ostalim svijetom nanoseći štetu novinarima, kroz novinare načinu i kvaliteti informiranja, nanosi štetu i pojavljuje se kao enigma , kao apatična institucija koja bi željela da novinari šute i rade nešto nevažno i bizarno, ili da se novinarstvom koje je javna djelatnost bave tiho i na neki nevidljiv beznačajan način, bez imena i prezimena.
Zašto su s emitirinja skinute emisije kao što su “Vrtlarica”i “Hrvatska uživo”? A što je umjesto tih emisija uvedeno?Zašto se naprimjer autorska emisija novinara Branimira Bilića “Hrvatska za pet” emitira u kasnom noćnom terminu? Ta emisija otvara prostor kreativnim, poduzetnim i vrijednim ljudima, promiče kvalitetu i natjecanje u dobru, pa zašto nije emitirana u terminu kada je može gledati više i starih i mladih gledatelja? Vodeće hrvatske političke ličnosti pričaju da žele dobro, Hrvatskoj napredak itd a na funkcije postavljaju osobe koje postaju uzurpatori svega što je pozitivno, napredno i dobro. Ti postavljeni žele pod prijetnjom tužbi uvjeriti ljude u ovom slučaju novinare da ono što je dobro nije dobro, a da je dobro ono što oni rade, da su dobri kriteriji oni koje oni postavljaju i da su dobe odluke, jedino odluke koje oni donose.
Zašto se u posljednih 20 godina na HRTu nisu pojavili autori koji bi bili novinari istraživači, i reporteri svjetske kvalitete, koji bi bili uz bok nekim novinarima reporterima stavraocima kakve se može vidjeti na NATIONAL GEOGRAPHICU, DISKOVERYU ili Da Vinciju? Nisu se pojavili, ne zato što nema talentiranih novinara, već zato što nemaju potrebne slobode za stvaranje, što njihove ideje i projekti nisu prihvaćeni . A nisu prihvaćeni zato što je HRT u raljama vladajuće političke opcije, što je glavni ravnatelj imenovan od Hrvatskog Sabora i što aktualni premijer Plenković, kao i oni prethodni uživaju u statusu Prvog u informativnom programu HRT-a.Kuća ili institucija u kojoj stoluje politika i njena opcija preko postavljenih osoba koji dakako nastupaju i sa vlastitih pozicija, a ne samo političkih, više nema slobodne novinare.Političke Slobodno misleći novinari su se ponadali da će se dolaskom proeuropski orijentiranog političara za premijera novinarstvo u RH postati slobodno, a HRT biti bez političkog ravnatelja . No, uzalud.
Gdje je izlaz optužujućeg odnosa HRT-a prema svojim novinarima i medijima koji su si profesionalno dozvolili reći ili napisati nešto što nije afirmativno za HRT, a zapravo je istina o njegovu stanju? Problem treba usmjeriti na međunarodnu komunikaciju sa svima u Europi i svijetu koji su relevantni za novinarstvo i medije, njihovo stanje, kvalitetu i slobodu.
Margareta Zouhar Zec
petak, 28.12.2018.
POTPORA ZA OSIGURANJE USIJEVA I ŽIVOTINJA
I ZADNJEG DANA 2018. PRILIKA ZA POTPORU
Do 12 sati 31. prosinca 2018. godine poljoprivrednici mogu podnijeti zahtjev za isplatu potpore u okviru Natječaja za provedbu podmjere 17.1. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika, a maksimalni iznos godišnje potpore po korisniku je 75.000 eura u kunskoj protuvrijednosti te se odnosi na godinu za koju su zahtjevi za isplatu potpore podneseni. Intenzitet potpore iznosi do 70% prihvatljive premije osiguranja.
Korisnik mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika u trenutku podnošenja zahtjeva za isplatu potpore. Natječaj i Vodič za podniješe zahtijeva je na linku https://www.apprrr.hr/podmjera-17-1-osiguranje-usjeva-zivotinja-i-biljaka/
Zahtjev za isplatu potpore smatra se podnesenim kada korisnik dostavi Potvrdu o podnošenju preporučenom pošiljkom ili neposredno u Agenciju za plaćanja.
„Štete od elementarnih nepogoda svake godine sve više rastu. Stoga je Vlada odobrila žurnu pomoć oštećenicima-poljoprivrednicima na području 13 županija u iznosu od 16,7 milijuna kuna i to samo onima kojima je šteta na proizvodnom potencijalu veća od 30%. Ne gledajte u nebo, osigurajte svoju proizvodnju, a mi vam sufinanciramo 70% police osiguranja. Ne propustite priliku. Na vrijeme ne možete računati, ali možete ublažiti posljedice. Odaziv korisnika ove mjere je u kontinuiranom porastu i povećao se tri puta od 2016. godine što znači da su izmjene koje smo uveli u ovu mjeru bile dobro prihvaćene.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Kako bi dodatno pomogli poljoprivrednicima i povećali broj ugovorenih polica osiguranja, Ministarstvo poljoprivrede uvelo je promjene u provedbi podmjere 17.1. „Osiguranje usjeva, životinja i biljaka“:
1) Promijenili smo način podnošenja zahtjeva za potporu, korisnik više ne treba platiti cjelokupnu premiju osiguranja, nego po ugovaranju osiguranja plaća 30% premije osiguranja dok 70% premije Agencija za plaćanja, nakon administrativne obrade, izravno plaća osiguravajućoj kući u ime poljoprivrednika
2) Smanjili smo prag gubitka poljoprivredne proizvodnje s 30% na 20%,
3) Intenzitet potpore povećali smo sa 65 % plaćene premije osiguranja na 70%,
4) Zahtjev za isplatu potpore poljoprivrednici mogu podnijeti tijekom cijele godine.
Do sada su objavljena tri natječaja za osiguranje usjeva, životinja i biljaka:
I NATJEČAJ (zahtjevi za razdoblje 2016. godina):
Do 31.1. 2017. u M17 zaprimljeno je 2.359 zahtjeva za isplatu potpore u kojem je tražena potpora u iznosu od 31.453.136,58 kuna.
II NATJEČAJ (zahtjevi za razdoblje 2017. godina):
Do 31.1.2018. u M17 poslano je i zaprimljeno 3.077 zahtjeva za isplatu potpore u kojem je tražena potpora u iznosu od 44.434.300.37 kn.
III NATJEČAJ (zahtjevi za razdoblje 2018. godina – prijave se još primaju):
Do 27.12.2018. zaprimljeno je 5.757. zahtjeva sa traženim iznosom potpore od 72.359.821,48 kuna.
Zbog velikog interesa korisnika, pretpostavka je Ministarstva, inicijalna alokacija od 70 milijuna kuna bit će povećana i svi prihvatljivi korisnici dobit će sredstva za osiguranje, informacije su iz Ministarstva poljoprivrede.
četvrtak, 27.12.2018.
KONTROLA RAZMNOŽAVANJA KUĆNIH LJUBIMACA U ZAGREBU - STERILIZACIJOM
NAPUŠTENE ŽIVOTINJE NE PADAJU S NEBA
Propisivanjem trajne sterilizacije Odlukom o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca, Grad Zagreb pridružio na svojoj sjednici 17. prosinca riješavanju problema kako ga riješava i 130 gradova i općina u RH koji su svoje Odluke uskladili s novim Zakonom o zaštiti životinja. Iskoristili su zakonsku mogućnost propisivanja trajne sterilizacije kao metode kontrole razmnožavanja pasa i mačaka uviđajući da je nužno djelovati na uzroke problema.
Prema informacijama iz Udruge Prijatelji životinja Zakon o zaštiti životinja još od 2006. godine propisuje svim skrbnicima pasa i mačaka obavezu kontrole razmnožavanja, no sada je dao i mogućnost da se točno odredi način te kontrole, što se pokazalo ispravnim i nužnim rješenjem kako bi se Zakon zaista i provodio. Gradovi i općine koji su propisali trajnu sterilizaciju pasa i mačaka propisali su i izuzetke koji se evidentiraju ostavljajući tako mogućnost izbora, a uzgajivači su automatski izdvojeni iz te odredbe.
Jasno je da napuštene životinje ne padaju s neba, nego su rezultat nekontroliranog razmnožavanja i neodgovornosti građana. Tome se može stati na kraj jedno kvalitetnim propisima prema kojima bi svi psi i mačke koji zadovoljavaju uvjete za kastraciju bili kastrirani te njihovi neželjeni potomci ne bi dodatno opterećivali već ionako pretrpana skloništa. Sklonište grada Zagreba u Dumovcu zbrinulo je samo u prvih šest mjeseci ove godine više od 700 pasa i više od 200 mačaka, a vrlo velik dio čine upravo odbačeni štenci i mačići koje su napustili neodgovorni građani.
Grad Zagreb, osim propisivanja trajne sterilizacije, uz evidentirane izuzetke, trebao bi početi i s kontrolom mikročipiranja koju je, prema Zakonu o zaštiti životinja, trebao provesti do 30. lipnja 2018. godine. Kontrola mikročipiranja od izuzetne je važnosti jer je ona preduvjet provođenja Zakona i gradske Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca. Kada se provede kontrola mikročipiranja te kada svi psi budu označeni mikročipom i uvedeni u bazu Ministarstva poljoprivrede, lako će se i jednostavno moći pronaći skrbnik izgubljenoga ili napuštenoga psa. Zahvaljujući tome, posljedično će biti manje napuštanja pasa, a time i manjeg opterećenja gradskog proračuna.
Odluka je važna i za dobro funkcioniranje tek osnovanog Redarstva za životinje Grada Zagreba koje će djelovati kroz Odsjek za nadzor držanja i postupanja sa životinjama.
Dio građana željno je iščekivao ovakvu Odluku, a sada je na Gradu Zagrebu da je u potpunosti iskoristi i, u suradnji i uz potporu građana, krene kvalitetno provoditi kako bi se riješili nagomilani problemi i stvorili bolji uvjeti za suživot ljudi i životinja, ali i dobrobit životinja općenito.
petak, 21.12.2018.
ZLATKO DALIĆ U MATICI HRVATSKOJ
ZLATKO DALIĆ:
" HRVATSKA JE LOŠE ISKORISTILA NOGOMETNI IMIDŽ VICEPRVAKA"
Nekoliko dana prije promocije svoje knjige “Rusija naših snova”, i dva tjedna prije proglašenja hrvatskog nogometnog reprezentativca Luke Modrića najboljim igračem svijeta i osvajačem Zlatne lopte po izboru 200 sportskih novinara širom svijeta, hrvatski nogometni izborniki Zlatko Dalić bio je gost u Matici Hrvatskoj. Tema susreta u Matici bila je SPORT I HRVATSKI NACIONALNI IDENTITET
Koja je uloga u promicanju hrvatskog identiteta od osobe koja je svojim trudom i vjerom uspjela ujediniti hrvatsku naciju. Drugo mjesto na nogometnom svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018, prvo mjesto na svjetskom prvenstvu u tenisu, prvo mjesto na svjetskom prvenstvu u veslanju, prvo mjesto na svjetskom prvenstvu u karateu… sve su to rezultati hrvatskih sportaša koji svojim uspjesima pronose ime Republike Hrvatske po svijetu.
Promocija putem sporta komuniciranje je s velikim skupinama ljudi poklonika raznih sportova, ali najviše poklonika ima nogomet.Hrvatski nacionalni dress a crveno bijelim kockicama danas je prepoznatljiv u cijelom svijetu. Jer je na Svjetskom mnogometnom prvenstvu održanom u srpnju 2018.u Rusiji Hrvatska postala viceprvakinja svijeta u nogometu, osvajanjem srebrne medalje.
Pola godine kasnije od tog događaja postavlja se pitanje kako je Hrvatska iskoristila činjenicu da je druga nogometna momčad svijeta upravo iz – Hrvatske.
Evo što je o tome rekao HRVATSKI nogometni izbornik Zlatko Dalić:
“Ja mislim je da nije najvažnije ni nogometno srebro, da to nije ni igra, ni Rusija, nego ono što je bilo za vrijemem svjetskoga prvenstva, a to je jedno veliko zajedništvo jedna velika ljubav, emocije i ponos. Nogomet je učinio da budemo sretni i ponosni i da Hrvatska živi onako kako živi svaki dan, a ne samo za vrijeme Svjetskoga nogometnog prvenstva. Mi smo pokazali kako mali mogu biti veliki, kako možemo biti u finalu najvažnije sporedne stvari na svijetu, onoga što svi gledaju i svi vole a to je nogomet. Od mnogih zemalja koje u nogomet ulažu ogroman novac postigli smo uspjeh u nogometu osvajanjem srebra I drugog mjesta na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Ostaje žal što nismo osvojili zlato, ali to je nogomet I to tako moramo prihvatiti. Stvorili smo takvu sliku o Hrvazskoj da je cijeli svijetnnavijao za hrvatasku reprezentaciju u finalu nogometnog svjetskog prvenstva, da svi nose kockaste dresove.
Krenuliu smo u Rusiji sa jako puno skepse, nije se vjerovalo u nas.Ali uspjeli smo. Ovaj rezultat pripada igračima.Netko je izračunao da hrvatski reprezentativci sa klubovima u kojima igraju kao što su Real Juventus, Inter, Barcelona itd osvojili 85 trofeja .Shvatio sam da ja njih ne trebam učiti igrati nogomet, već da im moram ukazati na druge stvari, taktiku, organizaciju i igru. Dečki su rekli” sve za Hrvatsku”, a ja sam rekao “Dečki nije tako. U duši misliš, ja pa ja , pa ja” Treba se sve podrediti timu organizaciji, taktici i dati sve od sebe. I TO SMO USPJELI NAPRAVITI I TO JE dalo REZULTAT . Znaći njihova kvaliteta, njihovo zajedništvo i oni su shvatili da bez toga neće uspijeti. Kako su stvari kenule svojim tijekom, rezultat je uzeo maha, oni su bili ti koji su uzeli stvari u svoje ruke. Njihova kvaliteta i njihovo zajedništvo i oni su shvatili I uspjeli.
No danas, advent je, pola godine kasnije od završetka svjetskog nogometnog prvenstva, nemate gdje kupiti hrvatski reprezentativni dres, nema nigdje slike hrvatske reprezentacije, gosti koji dolaze u Zagreb glavni grad Hrvatske nigdje ne mogu pročitati da su u glavnom gradu nogometnih viceprvaka svijeta. Zato mislim da je Hrvatska loše iskoristila planetarni događaj svjetskog nogometnog prvenstva i imidž nogometnih viceprvaka svijeta." rekao je u Matici hrvatskoj Zlatko Dalić hrvatski nogometni izbornik početkom mjeseca prosinca
Dr. Stipe Botica u ime Marice Hrvatske dodjelio je Povelju zahvalnosti Zlatku Dalicu
Dr.Stipe Botica predsjednik Matice Hrvatske rekao je da ne dodjeljuje lako Povelju zahvalnosti. Dobijaju je tek iznimno osobe koje su je specijalno zaslužile. Drago nam je da je došla u prave ruke” rekao je dr. Botica .
Antun Samovojska doajen hrvatskog sportrskog novinarstva u Matici hrvatskoj u razgovoru o nogometnim događajima na Svjetskom nogometnom prvenstvu održanom u Rusiji.
srijeda, 19.12.2018.
OBRANA POLJOPRIVREDNIKA OD VELIKIH ZVIJERI
NATJEČAJ ZA PROVEDBU MJERE S BUĐETOM OD 70 MILIJUNA KUNA.I
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je natječaj za provedbu mjere 4 „Ulaganja u fizičku imovinu“, podmjere 4.4. „Potpora za neproduktivna ulaganja povezana s ostvarenjem ciljeva poljoprivrede, okoliša i klimatskih promjena“, tipa operacije 4.4.1. „Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša“. Najniža vrijednost potpore po projektu iznosi 400 eura, a najviša 150 tisuća eura. Intenzitet potpore po projektu iznosi do 100 % od ukupnih prihvatljivih troškova projekta.
„Ovo je prvi natječaj namijenjen isključivo gospodarstvima koja uzgajaju stoku na područjima na kojima su rasprostranjene velike zvijeri i to medvjed, vuk i ris. Želimo pomoći našim poljoprivrednicima da se štete koje trpe od divljih zvijeri smanje na najmanju moguću mjeru. Zato bespovratnim sredstvima financiramo do 100 % prihvatljivih troškova nabavke psa tornjaka, električnog pastira i obnovu nastambi za stoku na tim područjima. Na raspolaganju je 70 milijuna kuna, a ako će biti potrebno, povećat ćemo raspoloživa sredstva da bi svi koji udovoljavaju uvjetima dobili potporu i zaštitili svoju stoku.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić.
Prihvatljivi korisnici su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika, javne ustanove i tijela, uključujući javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim dijelovima prirode i udruge koje se bave zaštitom i promicanjem kulturnih vrijednosti, zaštite okoliša i prirode.
Zahtjev za potporu može se popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 11. veljače 2019. godine od 12:00 sati do 10. svibnja 2019. godine do 12: 00 sati.
.
utorak, 18.12.2018.
MEĐUNARODNI DAN MIGRANATA
MIGRANTI SLIJEDE SVOJ SAN
Opća skupština Ujedinjenih naroda 2000. godine proglasila je 18. prosinca Međunarodnim danom migranata. Na taj je dan 1990. godine usvojena Konvencija o zaštiti prava migrantskih radnika i članova njihovih obitelji. Obilježavanjem Međunarodnog dana migranata, podsjećanje je na doprinos koji migranti daju ekonomijama svojih zemalja i zemalja u koje migriraju, te se naglašava važnost poštivanja njihovih ljudskih prava i osiguravanja uvjeta života dostojnog čovjeka. Broj migranata u svijetu stalno raste, a od 232 milijuna osoba koji žive izvan svoje zemlje prema podacima UN-a, veliki broj nema pristupa osnovnim socijalnim pravima.
Međunarodna organizacija za migracije (MOM) upozorava međunarodnu zajednicu da je potrebno poduzeti odlučne korake i suočiti se s uzrocima neregularnih migracija, inače će još više života migranata biti izgubljeno u rukama krijumčara i trgovaca ljudima. Godina 2013. bila je teška u smislu gubitka ljudskih života, posebno života migranata koji pokušavaju prijeći međunarodne granice na nezakonit način. . Procjenjuje se da je oko oko 7.000 ljudi tijekom 2013. godine nestalo na ovaj način, a najmanje 2.360 ljudi poginulo je slijedeći svoj san o novom i boljem životu plaćajući tijekom puta bande krijumčare i trgovace ljudima da ih transportiraju. No od 2013. do 2018. milijuni ljudi su krenuli u migraciju iz Azije i srednjeg Istoka, u kojima se vode nametnuti ratovi, zatim iz Afričkih zemalja, ali i iz zemalja u kojima su ekonomije sporastuće pa društveni bruto proizvod sporo raste i ne dozvoljava razvoj i život na stupnju kakav dio migranata vjeruje da zaslužuju i da su sposobni naći ga.
Europsko vijeće je u svojim zaključcima od 28. do 29. lipnja 2018.pozvalo na razvoj "kontroliranih centara" na teritoriju EU, na novi pristup zasnovan na zajedničkim naporima za obradu osoba koje su nakon spašavanja iz mora iskrcane na području EU. Komisija ima predstavlja konceptni dokument o kratkoročnim mjerama koje su poduzimane kako bi se poboljšala obrada migranata koji se iskrcaju u EU.Cilj kontroliranih centara u EU je poboljšati proces razlikovanja pojedinaca kojima je potrebna međunarodna suradnja i zaštitu i migranti bez prava na ostanak u EU, a ubrzati njihov povratak.
Merekeška konferencija koja je nedavno održana u Maroku osvjestila je donekle političk problem migranata. Danas je u pokretu migracija oko 240 milijuna ljudi u svijetu. Glavno pitanje Europe i svijeta kako se i zaštititi od prevelika priljeva migranata ? Kako naći pravo ljudsko i političko opravdanje da jedne migrante država prima a druge ne prima? ( M. Zouhar Zec)
nedjelja, 16.12.2018.
ZAGREB ADVENT RUN 2018
HUMANITARNO I ZABAVNO
Advent Run Zagreb 2018 okupio je u nedjelju 16.12. prije podne na startu trke na 5 000 metara i 10 000 metara u ulici Isidora Kršnjavog, pored hotela Westin 2 500 trkača i trkačica rekreativaca iz cijele Hrvatske, te iz 29 zemalja Europe.
Trčanje u Zagrebu ima sve više i više poklonika koji organizirano treniraju trčanje u sve više registriranih timova, a onda osvježeni trčanjem i kondicijom dolaze na rekreativne utrke kakva je i Zagreb Advent Run 2018. Ova utrka je tek treća u nizu održanih, ali zbog adventskog ugođaja u Gradu postaje sve popularnija. Već od prvog održavanja sudionicima utrke je dozvoljeno – kostimirati se, urediti se na zanimljiv način, i tako uređen i ukrašen - trčati. Žene su pokazale svoju maštu na različite zanimljive načine, što je posebno zanimljivo prolaznicima koji zastanu i promatraju kada trkači prolaze ulicom.
Trkačka ruta prolazila je ulicama: Isidora Kršnjavog – J. Žerjavića – Baruna Trenka – Petrinjska – Đorđićeva – Zrinjevac – Amruševa – Praška – Trg bana Josipa Jelačića – Ilica – Krajiška – Kordunska – Primorska – G. Deželića – Krajiška – Klaićeva – Primorska – G. Deželića – Kačićeva –i ponovo Isidora Kršnjavog gdje je bio cilj na ruti od pet kilometara, a trkači na 10 kilometara pretrčali su još jedan isti krug. Ove godine u utrku su bili uključeni i poklonici brzog hodanja .
Autorica bloga u utrci
Vrijednost ove utrke je u tome što je ona humanitarnog karaktera. Ovogodišnja utrka posvećena je podizanju svijesti o važnosti tjelesne aktivnosti posebno za osobe oboljele od dijabetesa. Dio sredstava prikupljenih od kotizacija utrke organizator utrke RUN CROATIA donirati će Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga kao potporu programima i projektima koje Savez provodi.
Margareta Zouhar Zec
SMANJENO ŠIRENJE SMREKOVOG POTKORNJAKA U ŠUMAMA GORSKOG KOTARA
HRVATSKE ŠUME SUKLADNO NAREDBI ODRŽAVAJU I PRIVATNE ŠUME
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede širenje smrekovog potkornjaka, opasnog nametnika koji je tijekom posljednje tri godine uništio znatne količine smreke na području Gorskog kotara, je zaustavljeno. Praćenje broja smrekovog potkornjaka tzv. lovnim klopkama pokazalo je kako je na području Gorskog kotara ove godine na četrdeset i jednoj lokaciji uhvaćeno 328 047 potkornjaka. To je gotovo dvostruko manje nego prošle godine kada je na istim pozicijama u istim klopkama registrirano njih 654 587. Ove brojke potvrđuju i podaci o količini doznačenih i posječenih zaraženih stabala smreke u 2017. i 2018. Tijekom 2017. godine doznačeno je i posječeno 167.096 m3 drvne mase, a tijekom 2018. godine doznačena je drvna masa od samo 18.926 m3 od čega je posječeno 16.858 mł, što znači da je najveći dio stabala uništenih djelovanjem potkornjaka u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske saniran.
Na području Gorskog kotara s 27 % šuma gospodare privatni šumoposjednici. Usitnjenost posjeda, visoka životna dob šumoposjednika, nesređeno vlasništvo, neprisutni vlasnici i slaba zainteresiranost za gospodarenje šumoposjedom razlog su njihova bitno lošijeg stanja u odnosu na državne šume. Kako bi se u potpunosti zaštitio javni interes i očuvala šuma na području Gorskog kotara, kao dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, donesena je Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje štetnog organizma Ips typogrqaphus (L.) – osmerozubi smrekov pisar, Narodne novine br. 21/17. Naredbom je omogućeno Hrvatskim šumama obavljanje sanacije i u šumama privatnih šumoposjednika u slučajevima kada šumoposjednik nije postupio u skladu s odredbama Naredbe. Slijedom toga Hrvatske šume doznačile su i posjekle 100.000 m3 drvne mase smreke u privatnim šumama.
subota, 15.12.2018.
NOVI ZAKON O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA
IZVANREDNI STUDENTI MOGU RADITI STUDENTSKE POSLOVE
Novi Zakon o obavljanju studenskih poslova NN br. 96 / 18 stupio je na snagu 8. studenog 2018. godine. Prema tom zakonu novost je što osobe koje su izvanredni studenti mogu obavljati studenske poslove, uz uvjet da nisu u radnom odnosu ili ne obavljaju samostalnu djelatnost.
Ovim Zakonom uređuju se prava i obveze izvođača, posrednika i naručitelja posla tijekom obavljanja studentskoga posla te ostala pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova.
Zakonom je propisana minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova po satu, definirana kao svota minimalne bruto-plaće u RH, podijeljena sa 160, koja za 2018. godinu iznosi 21,50 kuna (3.439,80 / 160). Student ima pravo i na 50-postotno uvećanje naknade za sate rada u dane državnog blagdana, za rad noću, prekovremeni rad i rad nedjeljom. (RRIF)
U članku 12 zakona stoji :
Minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova po satu izračunava se tako da se iznos minimalne brutoplaće u Republici Hrvatskoj, sukladno posebnome propisu, podijeli sa 160.
Ministar ( nadležan za visoko obrazovanje) za svaku kalendarsku godinu donosi odluku o iznosu minimalne naknade iz stavka 2. ovoga članka, u roku od 15 dana nakon što Vlada Republike Hrvatske donese uredbu o visini minimalne plaće.
NA SNAZI NOVI ZAKON O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA
IZVANREDNI STUDENTI MOGU RADITI STUDENTSKE POSLOVE
Novi Zakon o obavljanju studenskih poslova NN br. 96 / 18 stupio je na snagu 8. studenog 2018. godine. Prema tom zakonu novost je što osobe koje su izvanredni studenti mogu obavljati studenske poslove, uz uvjet da nisu u radnom odnosu ili ne obavljaju samostalnu djelatnost.
Ovim Zakonom uređuju se prava i obveze izvođača, posrednika i naručitelja posla tijekom obavljanja studentskoga posla te ostala pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova.
Zakonom je propisana minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova po satu, definirana kao svota minimalne bruto-plaće u RH, podijeljena sa 160, koja za 2018. godinu iznosi 21,50 kuna (3.439,80 / 160). Student ima pravo i na 50-postotno uvećanje naknade za sate rada u dane državnog blagdana, za rad noću, prekovremeni rad i rad nedjeljom. (RRIF)
U članku 12 zakona piše :
Minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova po satu izračunava se tako da se iznos minimalne brutoplaće u Republici Hrvatskoj, sukladno posebnome propisu, podijeli sa 160. Ministar ( nadležan za visoko obrazovanje) za svaku kalendarsku godinu donosi odluku o iznosu minimalne naknade iz stavka 2. ovoga članka, u roku od 15 dana nakon što Vlada Republike Hrvatske donese uredbu o visini minimalne plaće.
petak, 14.12.2018.
ZBOG MRIJESTA DVOMJESEČNA ZABRANA IZLOVA SRDELE MREŽOM PLIVARICOM
OČUVANJE FONDA SRDELE U JADRANU
Zbog zaštite srdele u mrijestu Ministarstvo poljoprivrede u zimskom razdoblju provodi kontinuirano ponavljajuću zabranu ribolova okružujućom mrežom plivaricom - srdelarom u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske. Svake se godine datum početka i završetka ove ponavljajuće zabrane korigira u skladu s dinamikom ribolovnih aktivnosti. Ove godine zabrana stupa na snagu 16. prosinca 2018. u 12:00 sati i završava 14. veljače 2019. godine u 24:00 sati. Kao i ranijih godina bit će omogućena i ograničena iznimka za plovila manja od 12 metara koja će smjeti obavljati ribolov u razdoblju od 16. do 24. prosinca 2018. godine u 12:00 sati. To znači da će sitna plava riba biti u ponudi tijekom božićnih blagdana.
„Jedan od prioriteta hrvatske ribarstvene politike je zaštita ribljeg fonda, ponajviše ekonomski i tradicionalno najzastupljenijih vrsta srdele i inćuna. Zbog toga svake godine u suradnji sa znanstvenicima pomno pratimo i predviđamo vrijeme mrijesta i uvodimo zabranu korištenja okružujuće mreže plivarice – srdelare kako bi se maksimalno zaštitila naša sitna plava riba u cijelom ribolovnom moru Hrvatske. Da bismo očuvali tradiciju i osigurali našim potrošačima sitnu plavu ribu za Badnjak uveli smo iznimku za mala plovila do 12 metara. Za ova ograničenja ribari će biti obeštećeni sredstvima iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo, a za privremenu obustavu ribolovnih aktivnosti ribarima je do sad već isplaćeno 26,4 milijuna kuna“ – izjavio je potpredsjednik vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Istekom razdoblja zabrane, a s ciljem očuvanja fonda srdele u Jadranu, planirano je zadržati i ograničenje ribolovnog napora i ulova kojim bi se u razdoblju od 15. veljače 2019. godine u 00:00 sati do 28. veljače 2019. godine u 12:00 sati ograničila ribolovna aktivnost po plovilu na maksimalno pet ribolovnih dana tijekom tog razdoblja te ulov na maksimalno 35t male plave ribe po plovilu.
četvrtak, 13.12.2018.
DOMJENAK ZA PREDSTAVNIKE DRVNE INDUSTRIJE I ŠUMARSTVA
MARIJAN KAVRAN: 2018. JE BILA LIJEPA GODINA
Hrvatski drvni klaster i CROBIOM u hotelu Westin na 17. katu u restoranu Opera organizirali su tradicionalni blagdanski domjenak kasno poslijepodne u srijedu 12.prosinca. Na domijenak su bili pozvani predstavnici drvne industrije i šumarstva, čime je zaključena 2018. za koju je Marijan Kavran rekao da je bila lijepa godina. Marijan Kavran je u ime Hrvatskog drvnog klastera i Crobioma zaželio svima puno zdravlja, sreće i uspjeha u slijedećoj godini rekavši : uvijek kažu - pa ta drvna industrija samo izvozi trupce a nema nikakave perspektive,to i mediji ponavljaju, a to uopće nije točno“ – rekao je.
Osim slavonskih tamburaša koji su zabavljali svojom pjesmom i svirkom pozvan je bio i Boris Ljubičić hrvatski dizajner, poznat po rješenjima vezanim za hrvatski identitet, izmjenično postavljenih kvadrata koji su postali poznati kao "kockica".
S lijeva : Marijan Kavran i Boris Ljubičić
Ljubičić je na domjenak proizvođača i prerađivača proizvoda od drveta i šumara bio pozvan kao akademski kreativna osoba. Ljubičić je rekao „poznat mi je slogan „ Drvo je prvo“, a znam da postoji i pjesma, neki je se možda i sjećaju „ drvo, kamen i željezo“. Druga nagrada koju je za aerodrom koji se zove po prvom hrvatskom predsjedniku – je dobar projekt, ali je drugu nagradu za projekt dobio japanski dizajner za projekt koji je bio potpuno od drva. Čak je rekao duboku filozofiju da je to neka vrsta hrasta pa ga je to povuklo da se prema toj vrsti hrasta odredi te se potpuno posvetio laboratorijskoj obradi drveta dokazujući da ono nije zapaljivo. Drugi primjer je naš veliki projekt –Pelješki most koji je davno projektiran, pokojni Jure Radić je to isto profesionalno napravio, međutim, je pokušao to napraviti od drva. To su prošla vremena, ali ja bih volio u budućnosti koja je pred nama da se postavimo kreativno,tako da drvo bude vidljivo, jer smo mi zemlja koja ima i šume i hrast i bukvu i sve ono što čini drvo najboljim“- rekao je Ljubičić
Predsjednik saborskog odbora za poljoprivredu, Tomislav. Paninić je zaželio uspjeha svima u godini koja dolazi, rekao da se nada da će za one koji imaju prigovora naći neka riješenja.“ Dajte nam svoju podršku i nadamo se da ćemo onda udovoljiti svim željama“ rekao je g. Paninić.
„Bilježili smo stabilizaciju financija, krenuli smo u porezne reforme tako da se nadam da ćemo iduće godine bilježiti još bolje rezultate.U brojkama drvna industrija zauzima zanačajnu ulogu, Ministarstvo gospodarstva iako nije direktno nadležno za drvnu industriju poznalo je drvnu industriju kao jedan od stupova u strategiji pametne realizacije, tako da se neće u budućnosti više govoriti da izvozimo samo trupce, nego ćemo izvoziti inovativne prozvode s viškom dodane vrijednosti,“ rekao je pomoćnik resornog ministra Novak.
Marijan Kavran je dalje rekao „ Imamo partnera ovdje kojemu moramo odati posebno priznanje . Naime drvna industrija i šumarstvo prirodno moraju surađivati, taj put nije uvijek idealan, ali ove godine suradnja s Hrvatskim šumama je bolja nego prethodnih godina pa posebna mi je čast ovdje pozvati predsjednika uprave Hrvatske šume Krunoslava Jakušića. Jakušić je rekao da ima kvalitetnih razmjena i iskustava, da je u tijeku izračun količina – to je jedan pod ciljeva u šumarstvu." Blagi zadatak koji ja predviđam da taj resurs, najveći na svijetu, moramo ostaviti vrijednijim nego što smo ga zatekli sada, jer mi smo ga posudili od naših unuka ili praunuka „ rekao je Jakušić te nastavio „ Sada ja za gospodina Marijana imam jedno pitanje _ da li zna tko je najveći pojedinačni potrošač peleta u RH? Da pomognem reći ću da smo tokom prošle i ove godine smo instalirali oko 80 peći na palete? Marijan Kavran je rekao „ Taj je odgovor Hrvatske šume i ta tvrtka koja je toliko uložila i aktivno radi na tome je jedan dobar pokazatelj. Zahvalio se Upravi Hrvatskih šuma g. Fazekašu, Sabljiću, direktorici Mezak bez kojih ne bi bilo zadnjih događanja. Hrvatske šume pozorno prate što se događa, šalju svoje ljude i rade na povezivsnju. Zahvalio se dopredsjedniku dr. Pašaliću, podpredsjedniku Kovačeviću. Ali ove godine Hrvatske šume su napravile su veliki iskorak.U ime ovogodišnje suradnje Marijan Kavran je Jakušiću uručio plaketu- priznanje.
A domjenak je nastavljen uz hranu, piće i međusobna druženja više od stotinu uzvanika, uz tamburašku ruralnu pjesmu,
Margareta Zouhar Zec
SLJEDEĆA DOGAĐANJA KOJA ORGANIZIRA HRVATSKI DRVNI KLASTER u 2019. počevši već od 25. veljače kada je međunarodna konferencija o drvetu su SLIJEDEĆA:
srijeda, 12.12.2018.
RH OD POČETKA 2019. SLOBODNA OD BOLESTI KVRGAVE KOŽE
CIJEPLJENJEM GOVEDA BILA JE SPRIJEČENA EPIDEMIJA U REGIJI
Na sjednici Stalnog Odbora Europske komisije za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje održanoj 11. prosinca 2018. godine, s 28 glasova ZA, donesena je odluka o ukidanju svih ograničenja u prometu za goveda iz Republike Hrvatske uvedenih nakon početka preventivnog cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože (BKK) u 2016. godini.
Zbog ubrzanog širenja virusa BKK u zemljama regije koje graniče s Hrvatskom te na osnovi hitnog mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane o pozitivnim učincima preventivnog cijepljenja na sprječavanje širenja bolesti, Republika Hrvatska je 2016. godine počela s preventivnim cijepljenjem goveda. Tijekom 2016. godine cijepljeno je 432 145 goveda, a tijekom 2017. 468 574 grla.
Nakon uspješno provedene dvogodišnje kampanje cijepljenja protiv BKK, na temelju epidemiološke situacije donesena je odluke o prestanku cijepljenja od 1. siječnja 2018. godine, u svrhu vraćanja statusa zemlje slobodne od BKK. Tijekom 2018. godine u RH se provodi sveobuhvatno nadziranje BKK kojim je dokazano da na području RH nema cirkulacije virusa BKK. Na temelju tih rezultata RH je zatražila od Europske komisije ukidanje svih ograničenja u prometu goveda. Europska komisija je usvajanjem izmjene Odluka (2016/2008 i 2016/2009) priznala Republici Hrvatskoj slobodni status od BKK. Odluke stupaju na snagu objavom u službenom glasilu EU.
„Hrvatska je prva zemlja Europske unije koja je preventivno cijepila cijelu populaciju goveda i tako spriječila širenje epidemije bolesti kvrgave kože na ostale EU članice. Uvjerili smo Europsku komisiju da su naši mljekari zbog toga ostali „kratkih rukava“ i da im treba nadoknaditi štetu, pa je za ublažavanje posljedica provedenog cijepljenja vlasnicima stoke u Hrvatskoj isplaćena odšteta u vrijednosti 43,5 milijuna kuna. Hvala našim poljoprivrednicima na strpljenju i ustrajnosti u proizvodnji.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić povodom ukidanja ograničenja prometa govedima zbog bolesti kvrgave.
utorak, 11.12.2018.
IPAK SE KREĆE!
MINISTAR ČORIĆ POKREĆE ODVAJANJE OTPADA
Dr.Tomislav Ćorić ministar zaštite okoliša i energetike predstavio je u Vladi RH sustav gospodarenja otpadom, za što je regulativa već pripremljena u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom NN br. 94/13, 73/17. Predstoji zahtjevan zadatak kako bi se ostvarila preuzeta obveza koju nalaze legislativa EU o prikupljanju 50 posto odvojenog otpada do 2022. godine. Do kraja godine očekuje se raspisivanje natječaja za nabavu vozila i plovila za prijevoz odvojenog otpada procijenjene vrijednosti 150 milijuna kuna, za izgradnju sortirnica vrijednosti 350 milijuna, a uskoro i za postrojenja za obradu bio otpada od 250 milijuna. Početkom 2019. godine raspisati će se natječaj za nabavu spremnika za prikupljanje odvojenog otpada vrijednosti 370 milijuna kuna.Ministar je rekao da su do sada izgrađena dva županijska centra za gospodarenje otpadom, u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, slijedi pokretanje centara u u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji , a u pripremi je još nekoliko centara.Ministar Čorić je rekao da vjeruje da će do 2023. godine sustav gospodarenja otpadom biti i kompletiran. U sanaciju odlagališta otpada do sada je prema ministrovim riječima uloženo 82 milijuna kuna, a zatvoreno ih je 28.
nedjelja, 09.12.2018.
ZAKUP ZA DRŽAVNO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE
PREDNOST IMAJU DOSADAŠNJI ZAKUPCI I MLADI STOČARI
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je javni poziv, koji traje do 22.12. 2018., za prikupljanje ponuda za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Pozivom je obuhvaćen 4.271 hektar šumskog zemljišta koje se koristiti za pašarenje, a 0,2051 hektar namijenjen je za postavljanja pomičnih naprava, reklamnih panoa, štandova, montažno-demontažnih tendi te privremenih kioska i drugih građevina gotove konstrukcije, građevinske površine do 15 m2.
Zainteresirane pravne i fizičke osobe, koje su upisane u Upisnik poljoprivrednika, te su posjednici stoke, a jave se na ovaj javni poziv, mogu ostvariti i pravo prvenstva zakupa, ukoliko:
1. najmanje tri godine od objave javnog poziva ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave za koju se raspisuje javni poziv i ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i zemljišta pogodnog za poljoprivrednu proizvodnju od najmanje 3,3 ha po uvjetnom grlu,
2. je dosadašnji zakupnik, koji je uredno ispunio obveze i svrhu iz dosadašnjih ugovora o zakupu,
3. je osoba mlađa od 41 godinu.
Na ovaj način će se poljoprivrednicima koji se bave stočarstvom dati mogućnost osiguranja dostatnih površina za stoku koju imaju u vlasništvu i posjedu, a koje su im od važnosti i interesa te se nalaze u neposrednoj okolici njihovih gospodarstava.
Za svaku točku s popisa šumskog zemljišta iz javnog poziva podnosi se zasebna prijava po načelu jedna (1) točka iz popisa jedna (1) prijava (omotnica). Prijava za više točaka iz popisa u jednoj omotnici smatrat će se nevažećom.
Rok za podnošenje prijava je 15 dana od dana objave javnog poziva, te se podnosi na obrascima koji će se objaviti na mrežnim stranicama Ministarstva. Javni poziv ovog natječaja je na Internet stranici:
http://www.mps.hr/datastore/filestore/126/JAVNI-POZIV-ZA-PRIKUPLJANJE-PONUDA-ZA-DAVANJE-U-ZAKUP-SUMSKOG-ZEMLJISTA.pdf
Da bi olakšalo podnošenje prijave i smanjilo administrativne zahtjeve poljoprivrednika, Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je obrasce prijave i programa korištenja šumskog zemljišta, te predvidjelo mogućnost dostave preslika službenih isprava, sve kako bi se našim poljoprivrednicima koji se bave stočarskom proizvodnjom dodatno olakšalo sudjelovanje u postupku zakupa državnog šumskog zemljišta.
Dodatne informacije uz objavljeni javni poziv moguće je dobiti u Ministarstvu poljoprivrede, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije, Planinska 2a, Zagreb dostavom upita na e-poštu: sumarstvo@mps.hr.
„Od rujna ove godine raspisali smo više ovakvih poziva jer želimo riješiti problem nastao prije nekoliko godina kada su te površine upisivane u ARKOD bez valjane pravne osnove. Ovim pozivom u raspolaganje stavljamo 4.271 hektar šumskog zemljišta, a prednost ima lokalno stanovništvo, dosadašnji zakupnici i mladi stočari. Zemljišta su idealna za pašarenje i pomoći će našim stočarima da dođu do toliko potrebne zemlje i da njome raspolažu sukladno ugovoru o zakupu.“ – izjavio je ministar poljoprivrede Tolušić.
BANDIĆ U BOLNICI
GRADONAČELNIK ZAGREBA IMA PLUĆNU EMBOLIJU
Gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić hospitaliziran je u bolnici Jordanovac 8. prosinca radi plućne embolije. Embolija je posljedica trostrukog prijeloma njegove potkoljenice, od početka mjeseca studenog kada se gradonačelnik Bandić u javnosti pojavio na štakama, a nije želio da mu liječnici stave gips na potkoljenicu.
Zamjenica gradonačelnika, za vrijeme Bandićeve bolesti, je Jelena Pavičić-Vukičević, prema njegovu izboru, a u skladu s Zakonom o Gradu Zagrebu.
Jelena Pavičić Vukičević (43) po obrazovanju je profesorica komparativne književnosti i hrvatskog jezika i književnosti, a po zanimanju je profesionalna potpredsjednica Gradske skupštine Grada Zagreba.
petak, 07.12.2018.
SEMINAR O PRANJU NOVCA I SPREĆAVANJU TERORIZMA
SEMINAR ZA STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE I IZOBRAZBU
Aktualnosti u sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te najava novih promjena naziv je seminara koji će se 19. prosinca 2018. održati u Zagrebu
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma NN. 108/17. izrijekom navodi profesionalne djelatnosti: revizorsko društvo, samostalni revizor, vanjski računovođa koji je fizička ili pravna osoba koja obavlja računovodstvene usluge, porezni savjetnik, društvo za porezno savjetništvo te u određenim okolnostima odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik) na koje se odnosi primjena navedenog Zakona. Obveznici njegove primjene moraju se stalno obrazovati.
Ovim je seminarom prethodno navedenim obveznicima omogućena provedba dokazivoga redovitog stručnog osposobljavanja i izobrazbe koju moraju godišnje provoditi.
U okviru programa seminara polaznici će se upoznati s aktualnostima u provedbi važećega pravnog okvira te s najavljenim promjenama u zakonodavnom okviru.
Svi će polaznici seminara primiti potvrdu o sudjelovanju na seminaru koja će sadržavati program seminara, radi jednostavnijeg dokazivanja osposobljavanja za 2018. godinu.
Teme seminara:
- Osnovna pitanja koja će se urediti u novim promjenama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
- Naglasci na kritične točke iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
- Pregled aktualnih obveza SPNFT-a u sektoru samostalnih profesija (računovođe, revizori i dr.)
- Nadnacionalna procjena rizika od PN-a / FT-a
- Nalazi i mjere za rješavanje utvrđenih rizika
- Prepoznavanje sumnjivih transakcija ili sredstava
- Obavješćivanje Ureda za sprječavanje pranja novca o sumnjivim i gotovinskim transakcijama
- Zadaće, ovlasti i postupanja Ureda za sprječavanje pranja novca
- Ključni pokazatelji o radu Ureda za sprječavanje pranja novca kao indikatori upozorenja
- Tipologije i slučajevi pranja novca
- Pravosudna statistika za kazneno djelo pranja novca
Cijena seminara je 875,00 kn (700,00 kn + PDV 175,00 kn) a uključen je pisani materijal, radni pribor, obrok i napitak.Ostale informacijem moguće je dobiti na adresi: Računovodstvo Revizija i Financije na tel.: 01/4699-760, i e poštom: rrif@rrif.hr
ŠKOLSKI MEDNI DAN
POVEĆATI KNZUMACIJU MEDA U PREHRANI DJECE
Na dan Sv. Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara - 7. prosinca 2018. godine. u cijeloj Hrvatskoj obilježit će se školski medni dan. Učenicima prvih razreda osnovnih škola podijelit će se paketići s Medom hrvatskih pčelinjaka u nacionalnoj staklenci za med volumena 370 mL (450 g meda), te edukativne slikovnice i letak.
Program školskog mednog dana i promocije hrvatskih pčelinjaka ima za cilj povećanje konzumacije meda u prehrani djece, podizanje razine znanja o važnosti zdrave prehrane i nutritivnim vrijednostima meda, kao i educiranje učenika o važnosti pčelarstva za sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju i biološku raznolikost Hrvatske. Ministar poljoprivrede i podpredsjednik VladeTomislav Tolušić pridružit će se svečanosti obilježavanja Školskog mednog dana u osnovnoj školi Kajzerica već na prvom školskom satu od 8,15 ujutro.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić je u Županji 29. studenog u Kući meda napunio prvu nacionalnu staklenku za med. Pravo na korištenje nacionalne staklenke imaju hrvatski pčelari, primarni proizvođači pčelinjih proizvoda koji nacionalnu staklenku mogu puniti isključivo Medom s hrvatskih pčelinjaka. Svaka staklenka označena je naljepnicom Med hrvatskih pčelinjaka, tako da će na svakoj staklenci biti i jedinstveni broj putem kojeg svatko može provjeriti koji je pčelar proizveo med. Kontrolu korisnika Nacionalne staklenke za med radi Hrvatski pčelarski savez i nadležne inspekcijske službe.
srijeda, 05.12.2018.
ZANIMLJIVOST
112 GODINA ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE
Hrvatski zavod za zapošljavanje 5. studenog 2018. obilježio je 112 godina postojanja službe za zapošljavanje u Republici Hrvatskoj. Naime, tog je dana 1906. godine na VIII. skupštini Zastupstva slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba predloženo gradskoj općini podizanje „Zavoda za posredovanje između nudilaca i tražilaca radnje i službe“, te je donesen Statut Zavoda.
Zavod za zapošljavanje djelovao je najprije u sastavu Ministarstva rada, socijalne skrbi i obitelji, a novim Zakonom o zapošljavanju od 17. srpnja 1996. Hrvatski zavod za zapošljavanje je javna ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske. Danas je Zavod tijelo javne vlasti koje na temelju javnih ovlasti provodi programe zapošljavanja, a čiji je ustroj ustanovljen Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti NN 16/17 .oslenosti NN 16/17
ponedjeljak, 03.12.2018.
MINIMALNA PLAĆA POMORACA
TRI MALA POVEĆANJA KROZ TRI GODINE
U Ženevi je 19. i 20. 11. održan sastanak Odbora za odlučivanje o minimalnoj plaći pomoraca (Joint Maritime Commission - Subcommittee on Wages of Seafarers) gdje je usvojena Rezolucija u svezi ILO minimalne osnovne plaće za stručno osposobljenog pomorca (AB/ able seaman). Nakon mukotrpnog pregovaranja predstavnika brodara i predstavnika pomoraca strane su se usuglasile oko teksta rezolucije, a rezultat je da je osnovna plaća AB, koja sada iznosi 614 US dolara povećana na iznos:
- 618 USD s primjenom od 01/07/2019
- 625 USD s primjenom od 01/01/2020 i
- 641 USD s primjenom od 01/01/2021.
Postupak pregovora brodara i pomoraca (ILO JMC) je utvrđen konvencijom o radu pomoraca iz 2006 konkretno smjernicom B 2.2.4.
Postignuta rezolucija ide na sjednicu ILO upravnog vijeća koja je zakazana za ožujak 2019 . kada će biti i formalno potvrđena.
Strane u pregovorima su uspjele sačuvati postignuće koje datira od 1920. godine kada je održana prva sjednica ILO JMC (Međunarodna organizacija rada - Zajednička pomorska komisija). Također je ispoštovano da Pododbor koristi prethodno utvrđenu formulu i što je najvažnije podiže minimalnu plaću kojom se kompenzira kretanje potrošačkih cijena, kretanje tečaja USD i kupovne moći. Iako su brodari pokušali osporiti promjene u industriji i potrebe za povećanjem minimalne plaće, nisu uspjeli, te je postignut dogovor o povećanju plaća, rekao je Vladimir Svalina koji je u ime Sindikata pomoraca Hrvatske sudjelovao u pregovorima.
nedjelja, 02.12.2018.
PRAVILNIK O IZMJENAMA POREZA NA DOHODAK OD 1. PROSINCA NA SNAZI
NEOPOREZIVO DO PET TISUĆA KUNA
Ministar financija RH donio je PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, NN 106/18 koji je stupio na sangu od 1. 12. 2018. a na temelju članka 93. Zakona o porezu na dohodak NN 115 /16.
Taj je Pravilnik privukao pažnju javnosti jer naglašava sumu za moguću siplatu bez oporezivanja.
Ministar financija dr. Marić rekao je da to ne znači da se neoporezivi dio mora isplatiti, ali za tvrtke i poslodavce koji to mogu i žele otvorena je zakonska mogućnost, ali se s time neće nikoga dovesti u nezahvalnu situaciju da nešto mora. Podsjetio je na ranije apele poslodavaca da se omoguće veće neoporezive isplate i nagrađivanje zaposlenika.
Prema tim izmjenama poslodavac svojim zaposlenicima može neoporezivo isplatiti do 5.000 kuna uz obveznu isplatu na tekući račun za nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika koji mogu biti:dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću, 13. plaća, božićnica i slično
Zaposlenik nagradu za radne rezultate može neoporezivo ostvariti u ukupnoj svoti od 5.000 kuna od svih isplatitelja. U praksi to znači da zaposlenici koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme kod više poslodavaca moraju dati izjavu u kojoj svoti su primili nagradu za radne rezultate od prvog poslodavca. Neoporezivo se može isplatiti samo razlika do propisane svote od 5.000 kuna.
Samostalni osiguranici, obrtnici i slični obveznici poreza na dohodak ili obveznici poreza na dobit ne mogu za sebe isplatiti neoporezivu nagradu za radne rezultate, već samo za svoje zaposlenike.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak sadrži i tablicu, navedenu kao PRILOG 4. ,
u kojoj su navedeni neoporezivi primici koji se ne smatraju dohotkom prema spomenutom pravilniku.
Objavljujem tu informaciju u kojoj su navedeni neoporezivi primici:
01 Primici od kamata po obveznicama koji su obračunati nakon 1. siječnja 2016. i primici po osnovi ugovora životnog osiguranja
02 Primici po osnovi kapitalnih dobitaka od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika koje ne podliježu oporezivanju sukladno odredbi članka 67. stavka 8. Zakona o porezu na dohodak i primici po osnovi otkupa udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji
03 Novčani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica, te jednokratni novčani dodaci koji se isplaćuju uz mirovine na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske ili na temelju posebnog propisa
04 Obiteljske mirovine i invalidnine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje i zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
07 Socijalne potpore
08 Doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta i primici po osnovi potpora za novorođenče, odnosno potpora za opremu novorođenog djeteta koje isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica
09 Potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata porezu na dohodak), te primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina
10 Potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fizičke osobe
11 Naknada razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske, naknada plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda, te naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj
12 Naknada plaće za vrijeme spriječenosti za rad isplaćena na teret sredstava obveznih osiguranja
13 Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, do propisanog iznosa
15 Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, do propisanog iznosa
16 Naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu i zatezne kamate isplaćene temeljem plaće ili mirovine po sudskoj presudi
17 Dnevnice za službena putovanja i naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, do propisanog iznosa isplaće
18 Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, do propisanog iznosa
19 Naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom
20 Potpore zbog invalidnosti radnika do propisanog iznosa, potpore za slučaj smrti radnika, potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika, do propisanog iznosa, potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana, do propisanog iznosa
21 Dar djetetu do 15 godina starosti, do propisanog iznosa i potpore za novorođenče, do propisanog iznosa
22 Prigodne nagrade, do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) za tekuće porezno razdoblje
23 Dnevnica za rad na terenu, do propisanog iznosa
24 Pomorski dodatak, do propisanog iznosa
25 Naknade za odvojeni život od obitelji, do propisanog iznosa
26 Otpremnine, do propisanog iznosa
28 Stipendije i potpora djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, ukupno do propisanog iznosa
29 Nagrade za sportska ostvarenja i naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa
30 Pomoći i potpore koje neprofitne organizacije isplaćuju svim svojim članovima pod istim uvjetima iz sredstava prikupljenih članarinama koja nisu ostvarena obavljanjem djelatnosti koja podliježe obvezi plaćanja poreza na dobit, a temeljem statuta i odluka nadležnih tijela neprofitnih organizacija, uz uvjet da se za isplaćene primitke ne traži niti ne daje protučinidba odnosno da se ne radi o primicima iz članka 5. Zakona o porezu na dohodak
31 Primici koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja
32 Primici koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada
34 Primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala društva
35 Obiteljske mirovine odnosno novčane naknade u visini obiteljske mirovine ostvarene prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
38 Primici fizičkih osoba po osnovi izravnih plaćanja u poljoprivredi sukladno posebnim propisima po osnovi kojih se ne utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti
40 Povrat isplaćene naknade plaće za vrijeme spriječenosti za rad isplaćena na teret sredstava obveznih osiguranja kojega vrši nositelj osiguranja isplatitelju naknade
41 Ostale nenavedene naknade plaća koje se isplaćuju na teret državnog proračuna ili na teret sredstava obveznog osiguranja
42 Primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti koji ne podliježu oporezivanju
52 Dnevnice za službena putovanja i naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, do propisanog iznosa isplaćene po osnovi službenih putovanja fizičkim osobama koje u neprofitnim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak
54 Novčana pomoć polaznicima stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa
55 Primici u visini razlike između primljenih bespovratnih sredstava isplaćenih iz fondova Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti uz uništenje plovila i knjigovodstvene vrijednosti tog plovila
56 Športske stipendije, do propisanog iznosa
57 Primici po osnovi mirovina koje HZMO isplaćuju nerezidentima Republike Hrvatske, a koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije uređeno drukčije
58 Primici koji se smatraju neoporezivim primicima/primicima prema kojima se ne utvrđuju doprinosi prema posebnim propisima
59 Obračunani porez na dohodak koji se iskazuje kod naknadne isplate plaće/ostalog primitak uz plaću
60 Nagrade radnicima za navršene godine staža, do propisanih iznosa
61 Prigodne nagrade, do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) za prethodna porezna razdoblja (naknadne isplate)
62 Trošak prehrane i smještaja sezonskih radnika
63 Nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) Izvor: Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak NN 106/18
subota, 01.12.2018.
ODLUKOM PREMIJERA MINIMALNA PLAĆA U 2019. VEĆA DEVET POSTO
S 2752 KUNE NA 3000 KUNA NETO
Zadnjeg dana u mjesecu studenom 2018. premijer RH Andrej Plenković najavio je na sjednici Vlade da će od 1. 1. 2019 minimalna plaća biti veća za 248 kuna neto. Tako će minimalna plaća s 2752 kune porasti na 3000 kuna neto. To je povećanje od devet posto u odnosu na 2018. Premijer je naglasio da se radi o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine. Bruto iznos minimalne plaće u RH koji je tijekom 2018. iznosio 3440 kuna, u 2019. će iznositi 3750 kuna i viši je za 310 kuna.
U eurima minimalna plaća iznosi 404 eura neto, odnosno 505 eura bruto. Nakon ovog povećanja minimalna plaća u Hrvatskoj bit će od siječnja 2019. veća nego u Češkoj gdje je 469 eura, Slovačkoj i Poljskoj gdje je 480 eura i Estoniji gdje je 500 eura. Manju minimalnu plaću ima Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Latvija i Litva
Iako su poslodavci medijima izjavili da se premijer nije savjetovao s njima o visini minimalne plaće za 2019. premijer je na Sjednici Vlade rekao da se pri podizanju minimalne plaće za devet posto nije bio zaboravljen efekt te odluke na poslodavce. Predviđene su određene kompenzacijske mjere jer Vlada, rekao je premijer Plenković, ne želi da povećanje troškova rada dovede do negativnih posljedica za poslodavce niti za zaposlenike.
"Obično se ova minimalna plaća najčešće primjenjuje u tekstilnoj, drvnoj, kožnoj i metalnoj industriji, stoga ćemo u 2019. zadržati umanjenje osnovice za obračun doprinosa za 50 posto za one radnike koji su tijekom 2018. imali ugovorenu minimalnu plaću, a od 2020. će ta olakšica biti smanjena za pola", istaknuo je premijer RH Andrej Plenković.
Prema riječima premijera Plenkovića pripremljen je i paket mjera usmjerenih na očuvanje radnih mjesta, a to znači da će u slijedećoj godini omogućiti korištenje do 1,5 milijuna kuna potpora malih vrijednosti, a u 2020. financijski izdašnije potpore radi očuvanja i otvaranja novih radnih mjesta.
| < | prosinac, 2018 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
| 31 | ||||||
Prosinac 2024 (34)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter