AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 27.02.2017.

PRVA RURALNA KONFERENCUJA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI

KORISNICIMA RURALNOG RAZVOJA TREBA POVJERENJE I INFORMACIJA!

“Potencijali ruralnog razvoja Zadarske županije“ -Umrežavanje i razmjena iskustva naslov je Prve ruralne konferencije koja će se održati 2. ožujka 2017. u Stankovcima u kući „Dalmatinskog pršuta Roca“ s početkom u 11.00 sati.

Konferencijom "Potencijali ruralnog razvoja Zadarske županije" Udruga za ruralni razvoj Ravni kotari uz potporu Grada Benkovca, TZ Benkovac, Općine Stankovci i AGRR-e te sponzora, na jednom mjestu - želi okupiti najvažnije sudionike ruralnog razvoja :općine, turističke zajednice, LAG-ove, udruge, zadruge, predstavnike ugostitelja, turističkih agencija, opg-ove i ostalu zainteresiranu javnost.
Razmjenom znanja, iskustva i umrežavanjem želimo stvoriti koordiniranu razvojnu politiku koja će omogućiti razvijanje ruralnog kraja Zadarske županije u svim sektorima.

Zadarska županija pretežno je ruralna. Od ukupno 229 naselja u Zadarskoj županiji 210 ih pripada ruralnom području što je 92%. Preko Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. otvorile su se razne mogućnosti financiranja poljoprivrednih i nepoljoprivrednih aktivnosti.
Primarni cilj programa je zadržati stanovništvo na ruralnom području, omogućiti im samozapošljavanje i stvaranje dodatnih sadržaja. Unatoč poteškoćama na koje je Program ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. nailazio (kašnjenje mjera, preinake dokumentacije i sl.) program je još uvijek aktualan iako ne prati prvobitni plan raspisivanja mjera.
Stanovnici ruralnih područja još uvijek nemaju dovoljno afiniteta za pohađanje seminara i edukacija te imaju slabo povjerenje u svoje jedinice lokalne samouprave što dovodi do toga da najčešće ne sudjeluju na projektima sufinanciranim od lokalne, državne i europske razine.
Unatoč institucijama i udrugama koje se bave istom problematikom rada, krajnji korisnici ruralnog razvoja još uvijek imaju problem oko pronalaska odgovarajućih informacija.

Prijave su obavezne na e-adrese: udrugazaruralnirazvojrk@gmali.com, info@udruga-ravni-kotari.hr, a organizatore je moguće kontaktirati na 023/233 170 i 091/542 48 41.

RH U IZVOZU PELETA SUDJELUJE S 1 % U SVJETSKOJ PROIZVODNJI

ZAŠTO SU U RH GLAVNI ENERGENT FOSILNA GORIVA?

Na 7.Međunarodnoj energetskoj konferenciji o biomasi i obnovljivim izvorima energije koju je 24. veljače organizirao Hrvaski drvni klaster u hotelu Westin u Zagrebu sudionici su bili hrvatski stručnjaci iz Šumarskog i Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskih šuma, iz Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske- projekt Bio Vill koji je predstavila mag.oec Martina Krizmanić, iz Hrvatska udruga biomase CROBIOM – Ivan Čošković, sa Šumarskog fakulteta iz Beograda, gosti iz Italije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Danske, predstavnik svjetske asocijacije bioenergije iz Stockholma dr.Heintz Kopetz. Na energetsku konferenciju došao je i sudjelovao i hrvatski zastupnik u europskom parlamentu prof. dr. Davor Škrlec. Rekao je da i Hrvatska može pridonijeti europskoj energetskoj neovisnosti i globalnom cilju borbe protiv klimatskih promjena. Potrebno je energetske izvore mijenjati kroz ODRŽIVU energetsku politiku koja će potaknuti razvoj novih goriva kao zamjenu za fosilna goriva. Prof. Škrlec je podsjetio da makroekonomski deficit EU zbog uvoza fosilnih goriva iznosi milijardu eura dnevno. Bio je najavljen i dolazak prof. dr. Slavena Dobrovića ministra zaštite okoliša i energetike RH, ali ministar nije došao, a nije došao ni nitko drugi iz tog ministarstva kao ministrov izaslanik.
U nizu zanimljivih prezentacija koje su na konferenciji iznesene vrlo informativna bila je prezentacija sada umirovljenog ekonomskog analitičara, dr. Guste Santinia glavnog i odgovornog urednik časopisa „Ekonomija“a koji je prezentirao izlaganje pod naslovom „ Uvođenje trošarina na proizvodnju struje iz biomase, ili napuštanje koncepta porezne reforme“ i pojasnio djelovanje mogućeg uvođenja poreza na trošarine u sektoru proizvodnje struje iz biomase. Naime najave da će se na proizvodnju energije iz biomase na obnovljive izvore energije (OIE) uvesti trošarine u visi od 10-15% bile su neočekivana informacija za ulagače u kogeneraciji na biomasu.
Dr. Santini je s ekonomskog gledišta analizirao stanje rekavši „ Grijesi prethodnih vlada, kada se površnim pristupom interveniralo u obnovljive izvore energije, retrogradno se sada pokušavaju rješavati dodatnim oporezivanjem. Takav pristup je štetan kako za stabilnost institucionalnog okvira toliko važnog za dimenzioniranje gospodarstva, tako i za kolateralne žrtve kao što je to proizvodnja struje iz biomase. Staru grešku želi se poništiti još većom greškom. Izlazak iz zone pretjeranog deficita zahtijeva stabilnost i predvidivost instrumenata i mjera ekonomske politike, posebno u ulagačkom ambijentu. Iznenadnom najavom da će se uvesti trošarine šalje se poruka kako si uzimamo autonomno pravo postupiti po načelu „ što je na umu, to je i na drumu „ i to kao članica EU. Ovdje se ne radi samo o postojećim poduzetnicima već i novim poduzetnicima koji će slojevito razmišljati koliko je prihvatljivo započeti posao u uvjetima rastućih rizika i povećane poslovne neizvjesnosti . Kogeneracije na biomasu te proizvodnja drvnog peleta odvija se isključivo na ruralnim područjima pa najavljeno uvođenje trošarina i namjera vlasti da zadrže što veći broj građana u ruralnim područjima, što je ključno pitanje opstanka Lijepe naše, zvuči potpuno neshvatljivo i nerazumno. Proizvodnja sadašnjih 260.000 tona drvnog peleta, predstavlja 1 % svjetske proizvodnje peleta. Mogućih 400. 000 tona drvnog peleta je veliki razvojni izazov i enormna prilika za realizaciju. Zato se nameću dva ključna pitanja: 1.u kojoj ozbiljnoj gospodarskoj aktivnosti Hrvatska i njene tvrtke participiraju s udjelom od 1 % u svjetskoj proizvodnji i 2.Zašto hrvatski proizvođači peleta moraju u izvoz plasirati čak 92% proizvedenih peleta, dok je istovremeno cijeli hrvatski sustav proizvodnje energije temeljen na fosilnim paradigmama i tehnologijama?

Dr. Guste Santini
TROŠARINE - SELEKTIVNO NAMETANJE TROŠKOVA

"Ne postoje neutralni porezi. Trošarine su selektivno nametanje troškova grani djelatnosti ili sektoru. Porez je tzv. mrtvi teret oporezivanja. Kada su porezi u pitanju razlikovati treba ekonomsku od pravne incidence. Pravna incidenca predpostavlja da poreze na potrošnju plaćaju potrošači. Poreze plaćaju u
zavisnosti o elastičnostima i mogućnostima supstitucije jednog proizvoda drugim - proizvođači odnosno vlasnici faktora proizvodnje. U uvjetima ne elastičnosti najveći dio novouvedenog poreza platiti će potrošaći. U uvjetima velike elastičnosti porez će platiti proizvođači. Kako je proizvodnja struje iz biomase odnosno proizvodnja drvenog pelata iz ostatka poslovna aktivnost male dodane vrijednosti uvođenje trošarina eutaniziralo bi cjelokupnu proizvodnju.
Kod trošarina cijene se formiraju na način da proizvođač maksimizira svoj profit. Proizvođač određuje koliko će proizvoditi i po kojoj će cijeni prodavati proizvod – energiju iz biomase. Ukoliko bude uvedena trošarina cijena se neće povečati za iznos poreza, već će se smanjiti neto cijena, dio koji dobije proizvođač, u kratkom roku za iznos poreza. U procesu prilagođavanja nastaje mrtvi teret oporezivanja, što znaći da manje učinkoviti proizvođači napuštaju proizvod, što rezultira dodatnim troškovima restrukturiranja poduzeća ili sektora. Oni koji su pak učinkovitiji neće napustiti granu, ali će smanti svoj profit, pa će vjerojatno ostvarivati ispod- prosječnu profitnu stopu. Ispodprosječna profitna stopa uvijek znači smanjenje investicijske aktivnosti. Napuštanjem jednog dijela proizvođača smanjiti će se ponuda osnovnog proizvoda pa će se cijena povečati za iznos uvedenog poreza."
“ Iz navedenog proizlazi zaključak da će porez snositi vlasnici kapitala i radnici posebnih zanimanja koji će se morati prekvalificirati. Dakle u uvjetima kada nije moguće prevaliti iznos poreza unaprijed na potrošaće nastaje proces prilagođavanja koji je dugoročan. Sve do trenutka uspostave nove ravnoteže gospodarska aktivnost ostvarivati će najprije ispodprosječni profit, nedovoljna ponuda povećat će cijenu kako bi privukla nove investiture i tek po završetku investicijskog ciklusa uskladiti će se odnos ponude i potražnje. Ta i takva razmišljanja nisu kod nas uobičajena prilikom uvođenja ili povećanja već postojećeg poreza. Zato postoji stara krilatica “stari porezi – dobri porezi”
Pri uvođenju bilo kojeg poreza, uključivo trošarine stvara se pomutnja u dotičnoj proizvodnoj grani.Poduzetnici planiraju budućnost poslovnog ciklusa. Ukoliko investitori ocijene prihvatljivim procjene budućih rizika i neizvjesnosti oni će investirati. Ukoliko se prilikom njihova odlučivanja pojavi ideja kako postoji mogućnost novih poreza, odnosno troškova investitori će odustati od investicijske aktivnosti u većoj mjeri ako se sudi po kriteriju povećanja porezne presije.
Proizvodnja se odvija na određenoj lokaciji, što znaći da će se na toj lokaciji prestati proizvoditi, što će imati negativne multiplikativne učinke. To znaći smanjenje blagostanja na toj lokaciji, a ako se radi i o ruralnim područjima posljedice lako mogu biti i odlazak stanovnika u druge gradove ili zemlje. Tako zbog nesmotrene mjere počinje dugoročna destrukcija koju je moguće ispraviti znatno većim ulaganjem. Ne treba zaboraviti da uvijek uvođenje poreza ima svoje alokativne i redistributivne učinke. Ukoliko se radi o učinkovitoj fiskalnoj politici tada porezi, jednako kao i javni rashodi mogu imati i imaju stabilizacijske učinke. Ukoliko se želi uvođenjem poreza rješavati krive odluke iz prošlosti tada imamo destabilizacijske učinke na cjelokupno gospodarstvo. U Lijepoj našoj više se je puta manipuliralo promjenama poreznih stopa jer je to “dati trenutak tražio”. Upravo smo zbog “ datog trenutka” destruirali porezni sustav do njegove neprepoznatljivosti. Da je tome tako dovoljno je pobrojiti koliko je puta u zadnjih nekoliko godina mijenjana porezn stopa. Najavljeno oporezivanje imovine, ma koliko to socijalno dobro zvučalo u osnovi predstavlja kontra produktivnu mjeru, pa će se umjesto dinamiziranja gospodarskog razvoja javiti njegovo usporavanje.

ZA PODUZETNIKA POREZI SU TROŠAK

Za poduzetnika su porezi uvijek i svuda trošak koji izravno smanjuje profitnu maržu što rezultira smanjenjem investicijske aktivnosti što pak rezultira povećanjem nezaposlenosti i povećava pristisak na rast socijalnih rashoda, koji u uvjetima smanjene gospodarske aktivnosti rezultiraju povećanjem proračunskog deficita. Otprilike takav je scenarij bio od krize pa do prošle godine.
Provedena porezna reforma tek je prvi korak u izgradnji poreznog sustava kakv je primjeren zemlji hrvatskih obilježja. Hrvatskoj je potreban porezni sustav koji će nedvosmisleno stimulirati gospodarsku aktivnost, bez obzira da li se radi o domaćim ili inozemnim poduzetnicima. Drugim riječima hrvatski porezni sustav mora smanjiti postojeću poreznu presiju za gotovo trećinu. Dinamiziranje gospodarskog razvoja smanjiti će izdvajanja za socijalne potrebe, a brojka od četvrt milijuna nezaaposlenih će se smanjiti za pedeset tisuća, što znaći da je cilj poreznog sustava smanjiti nezaposlenost za dvije stotine tisuća.
Zaključno može se reći da bi najavljeno uvođenje trošarina na proizvodnju iz biomase predstavljalo eutanaziju svih ulagača u kogeneracijskim postrojenjima i proizvođačima drvnog peleta. Eutanazija tvrtki koje su ulagale desetina milijuna eura u proizvodnju električne energije ili proizvodnju ekološkog goriva drvnog peleta smanjiti će zaposlenost u ruralnim područjima što će nesumljivo dinamizirati iseljavanje. Dinamiziranje iseljavanja progresivno smanjuje smisao ruralnih područja što sa svoje strane čini resurse na tim osjetljivim područjima jalovim resursima. Područja bez ljudi stvaraju
besmisao postojanja države kao takve. Rasprava o odnosima lokalne, regionalne i centralne vlasti ima smisla ako svaki građanin i svako područje ima pravo temeljem svog rada, na temelju uzajamnosti uživati u blagostanju. Krajevi bez ljudi teks u “ otisak” besmislne politike. Lijepa naša nam je dana na upravljanje, kako bi je ostavili boljom našoj djeci, nego što smo je mi naslijedili. Intergeneracijska odgovornost nije načelno određenje, već naše određenje prema generacijama. Duboko sam uvjeren da će Vlada, odnosno premijer Andrej Plenković nastaviti progresivnu politiku poticanja razvojnih procesa, dinamizirnje ulagačke klime i europskih vrijednosti. Uvođenje trošarina na obnovljive izvore energije bi ugrozilo mnoge vrijednosti i procese” zaključio je ekonomist dr. Guste Santini.

PEĆI I KVALITETA ZRAKA
Talijanska Udruga biomase AIEL iz Italije u ime koje je prezentaciju održao Paolo Perini na temu Utjecaj peći na pelet i kvalitetu zraka rekao je da zboz finih čestica i fine prašine države moraju monitorirati kvalitetu čestica koje se emitiraju u atmosferu. Ponekad se optužuje Udruge grijanja na biomasu, posebice u zimskim mjesecima, što je rezultiralo zabranom peći na pelete u nekoliko talijanskih regija zbog zabrinutosti stanovnika za zdravlje. Naš posao je da proizvedemo najmodernije uređaje za izgaranje koji smanjuju na apsolutni minimum emisiju ovih finih štetnih čestica. Mi smo u tu svrhu promovirali sustav certificiranja koji uključuje laboratorije i kontrolu od strane trećih nezavisnih i oni kontroliraju tridesetak talijanskih proizvođača topline s obzirom na stupanj efikasnosti što je usput rečeno preko 85 % vrsta za pelete. Paolo Perini objasnio je da je njihov sustav vrednovan obilježjem zvjezdica. Jedna zvjezdica obilježava stare standardne peći, bojlere, koji nisu uključeni u našu kampanju čistih peći. Dvije zvjezdice - garancija smanjenja emisija čestica do 46% Četiri zvjezdice smanjuju emisiju čestice 75%. Cilj ove kampanje je da proizvođačima peći i bojlera predočimo svoje napore koje ulažemo za proizvođača peleta koji dinamiziraju sigurno i zdravo grijanje. Ovakvih peći je proizvedeno 2600 od ćega se 50 % izveze. Mi smo nadzirali jednu regiju gdje je 50 % starih peći zamijenjeno novima, što je rezultiralo smanjenjem emisija za 20 % . Stare peći proizvode oko 600 miligrama čestica po kubnom metru zraka. Nova generacija najmodernijih peći proizvodi 19 do 20 miligrama čestica po kubnom metru zraka. To je primjer kako biti u funkciji očuvanja okoliša, a i dalje proizvoditi pelete. Tijekom ove zimske sezone potrošili smo oko 2,5 milijuna peleta. Nismo bili uvijek u stanju dostaviti pelete u traženim količinama. Tu smo izvukli pouke da je važno raditi na sustavu dostave, sirovine, izgradnjom skladišta.

BIOMASA JE NAJČISTIJI OBLIK ENERGIJE

Prof dr. Ivica Tikvić sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dobar je poznavatelj stanja u sektoru, ali s naglaskom na ekološki dio. Rekao je „ treba naglasiti energiju, ekonomiju i ekologiju“. „Ne možemo danas zamisliti gospodarstvo ili bilo koji sektor bez toga. Čista energija za sve ljude na zemlji, jer ništa ne znači ako u Europi budemo imali uređen sustav, a oni u Africi ne budu imali, jer znamo da su procesi globalni“.“

prof. dr. Ivica Tikvić i mr. Marijan Kavran direktor Hrvatskog drvnog klastera

Biomasa je najčistiji oblik energije i mi je na taj način moramo početi promovirati. Biomasa ne onečišćuje ona čak i poboljšava“ rekao je prof.dr. Tikvić te nastavio „ Ovdje je izneseno da je potrebno investirati 650 milijardi eura u energiju od biomase u narednih 15 godina u Europi. Ja sam vidio podatke da je samo za čišćenje nuklearne elektarne u Černobilu za njeno čišćenje potrošeno 700 milijardi eura. To znači da Europa danas razmišlja da se s manje novca približi klimatskom sporazumu iz Pariza koji predviđa smanjenje emisije CO2 od 40 % do 2030. i potpuno napuštanje fosilnih goriva prije 2050. godine. Hrvatska ima sada mogućnosti da gospodari sa šumama po ekološkom i prirodnom principu. Cilj je sačuvati šumsko tlo. Trenutno je oko 30 % ukupne emisije CO2 koji vežu naše šume. „ rekao je prof. dr. Ivica Tikvić.

Biomasa je vrlo važan obnovljivi izvor energije koja ima potencijal na cijelom području RH. Treba promijeniti financijski okvir i predvidjeti financijske poticaje za proces izgradnje energetskih postrojenja iz obnovljivih izvora energije koji će Hrvatskoj dati smjer prema održivom razvoju, manjoj ovisnosti o uvozu energenata, razvoju gospodarstva i zaštiti okoliša. Treba provoditi i obrazovanje građana o temi obnovljivih izvora energije iz biomase na nivou lokalne i regionalne samouprave.


Marcel Hubert iz Austrije iznio je prezentaciju na temu o različitim vrstama drvenih goriva koja mogu činiti znatnu razliku
u učinkovitosti.

Konferenciju je organizirao Hrvatski drvni klaster, pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a suorganizatori su bili Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske.

četvrtak, 23.02.2017.

DRŽAVA TREBA NAPREDOVATI, A NE STAGNIRATI!

MINISTRE SLABE EFIKASNOSTI TREBA SMJENJIVATI

Gdje leži veća moć - u pravovremenoj informaciji ili u političaru na ministarskoj funkciji u Vladi RH?
Obje opcije su jake, ali biti političar to je mnogo jača pozicija od informacije, bar u Hrvatskoj.
Moć političaru u Vladi može uzeti samo premijer, odnosno predsjednik Vlade. Ali budući da premijer imenuje članove Vlade, premijer teško želi priznati svoju grešku i smjeniti ministra kome je dao povjerenje. Tako je bilo u prošlim Vladama u demokratskoj Hrvatskoj, tako radi i premijer mr. Planković, ali takvim radom pred građanima koji su i birači, minorizira svoju funkciju kao i sebe. Premijer Planković je takav pristup u svojoj politici potvrdio na primjeru ministra obrazovanja i znanosti dr. Barišića, kojeg nije želio smjeniti zbog plagijata u njegovim znanstvenim radovima. Kako razumijeti premijera koji u svojoj odluci – više od mjesec dana proturiječi činjenicama.Znanstvenici su se bavili činjenicama u vezi s dr. Barišićem i javno je izneseno da on za razliku od drugih znanstvenika u godini dana nije citiran ni jednom – a citiranost je mjera vrijednosti u znanstvenom miljeu. Dr. Barišić pak nije imao savjesti priznati sebi, premijeru i javnosti da je pogriješio i dati ostavku i otići s mjesta ministra. I Hrvatski Sabor je o njegovom slučaju dva dana raspravljao, a prilikom glasanja u Saboru je dobio za svoj ostanak na funkciji 72 glasa saborskih zastupnika. I sada je i dalje ministar znanosti i obrazovanja. No na čemu konkretno radi, što će u obrazovanju srednjoškolskom i visokoškolskom promijeniti na bolje, veliko je pitanje. Pitanje odjeće učenika u osnovnoj školi je tema tek takve kvalitete da ispuni novinski prostor. Reforma dr. Jokića će se nastaviti. Koji će ministar znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj provesti evaluaciju studiranja studenata po Bolonjskom procesu, koji je Hrvatska potpisala 2010. godine? Studentska razmjena je možda jedina kvaliteta tog studija! No kolika je količina teorijskog znanja koju student zbog procesa usvajanja tog znanja može na studiju usvojiti?

KAKO RADE NEKI MINISTRI?

Ministri bi trebali biti kreatori novih riješenja u svojim ministarstvima kako bi njihov rad rezultirao boljim, lakšim i funkcionalnijim životom građana i uopće svakog stanovnika u RH. Ali to svi ministri ne žele raditi, ili neznaju raditi, iako im je to dužnost. Tomislav Tolušić dipl. iur. koji je u Vladi mr. Plenkovića na dužnosti ministra poljoprivrede do sada je učinio za hrvatsku poljoprivredu sjajne stvari ( reminiscencija 100 dana Tolušićeva rada na datumu 2.2. 2017. Agropolitika.blog.hr). Ali ima i suprotnih primejra.
Naprimjer još uvijek javnost nezna kako će se riješiti pitanje Imunološkog zavoda. Kada bi dr. Kujunđić ministar zdravlja bio toliko zauzet za dobro pacijenata, koliko za poljoprivrednike radi ministar Tolušić, hrvatsko zdravstvo bilo bi preporođeno. Mogu li se ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravlja uspoređivati? Dakako da mogu jer populacija obaju ministarstava su ljudi, točnije radi se o korisnicima čiji broj je više stotina tisuća ljudi! Ministre slabe efikasnosti u radu treba smjeniti i imenovati nove ljude. Ovo je 21. stoljeće, ne srednji vijek. Država ima pravo napredovati, a ne stagnirati radi letargičnih na funkcijama kojima su dodjeljene odgovorne ministarske funkcije. Moć premijera Vlade RH je faktor odluke! Sve je podložno promjeni vrijeme, boje, kvalitete, materijali, ljudi i njihova sposobnost i efikasnost a njihov mentaalno psihološki sklop najčešće i najprije. Standard političke stranke na vlasti ne smiju biti prijateljski odnosi, već količina i kvaliteta rada pojedinaca kojima su ministarske funkcije dodjeljene. I o tome treba govoriti!

KADA ĆE dr. KUJUNDŽIĆ ČUTI ZA POTREBU SANACIJE BOLNICE U SPLITU?

Što ministar dr. Kujundžić namjerava napraviti s bolnicom u Splitu, čiji je dio prema snimkama koje su emitirane 22.2. u Dnevniku Nove Tv u ruševnom stanju već godinu dana? I s takvom bolnicom grad Split dočekuje turističku sezonu 2017. !? Snimke iz Dnevnika Nove Tv trebale bi biti alarm za hitno uređenje bolnice u Splitu na Firulama i premijeru mr. Plenkoviću i ministru turizma Cappelliu i ministrur Kujundžiću. Gdje je sinergija djelovanja ministara Vlade RH ? Što je zapravo ministar Kujundžić učinio u 100 dana svoga mandata?
Jedno je evidentno – u svojim izjavama i u pisanim i u elektroničkim medijima ministar zdravlja okreće svoju retoriku protiv pacijenata i proglašava ih krivima. “ Upravo u (ne) opravdanosti pretraga” – uvjerava on čitatelje – “leži veliki uzrok stvarnih velikih listi čekanja”- kaže on u tisku, a to je izjavio i na HTV-u “ Uređaji rade i više nego što bi trebali zbog čega se i često kvare. To produljuje liste čekanja” kaže Kujundžić. A liječnici na tu njegovu tvrdnju kažu da nema dovoljno uređaja u bolnicama.
Upitna je efikasnost rada i organizacijsko znanje ministra koji za problem počne optuživati pacijente.

ŠTO ĆE BITI S IMUNOLOŠKIM ZAVODOM?

Što će biti s Imunološkim zavodom u Rockeffeleerovoj 2 u Zagrebu? Ministar zdravlja dr. Kujundžić na to nezna odgovor , a mr. Plenković u 100 dana svoga mandata tu instituciju nije ni jednom spomenuo. Ali je u opravdanju uspješnosti svoga rada rekao kako je teško naći “premijera koji je u prvih 100 dana bio na šest, sedam plenarnih sjednica Hrvatskog Sabora, dva europska vijeća, non stop pred medijima”…. Zar samo ovo što je nabrojio premijer RH mr. Planković smatra svojim poslom? Uspješan je samo onaj tko radi više nego što očekuje od svojih suradnika! Unutarnje ustrojstvo tvornice lijekova kakve osim u Hrvatskoj, nema u ovom dijelu Europe, uređeno je je Statutom Imunološkog zavoda i Pravilnikom o unutarnjem ustroju i načinu rada Zavoda, sukladno Uredbi o osnivanju Imunološkog zavoda i Zakonu o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/2008 ) .Zar nikoga iz Vlade RH ne interesira sudbina Imunološkg zavoda, koja je proizvodila lijekove iz krvne plazme, antitoksin za zmijske otrove, virusna cjepiva, krvne derivate životinjskog porijekla itd. Znalci koje Vlada ne pita ništa, kažu da bi RH trebala biti sretna zemlja jer ima Imunološki zavod, jer to je garancija da će se lijekovi iz krvne plazme proizvoditi iz krvi hrvatskih građana. Drugim riječima, hrvatska ustanova će iz domaće krvi raditi lijek i liječiti će se hrvatski građani iz krvi poznatog porijekla. U drugom slučaju porijeklo krvi može biti sa svih kontinenata.
Vlasnik Imunološkog zavoda je Republika Hrvatska, pa od ove Vlade Republike Hrvatske na čelu s mr. Plenkovićem očekuje se napokon, nakon dvije godine agonije za tu ustanovu i jegove zaposlenike, odluka kada će Imunološki zavod početi proizvoditi lijekove zbog kojih postoji. Uistinu je dosta šutnje i nerješavanja statusa i ne pokretanja procesa koji trebaju Imunološkom zavodu. Ako ta ustanova nije u ingerenciji ministarstva zdravlja realno je očekivati od ministra državne imovine doc. dr. Goran Marića koji je čelna osoba Ministarstva državne imovine da pokrene proces riješenja. Jer Imunološki zavod je vlasništvo Republike Hrvatske, a time je i državna imovina za koju ministar doc. dr. Marić mora naći što hitnije rješenje. Ministri u Vladi RH, zajedno s premijerom, moraju imati snage moći i kompetencija donositi rješenja koja od njih očekuje izborna baza, odnosno građani.
Margareta Zouhar Zec

PLATINUM INVEST - INVESTICIJSKI FOND

MODERAN OBLIK FINANCIJSKOG ULAGANJA



Ne treba novac držati u ormarima među rubljem, u kutijama pod starim bračnim krevetima, potrebno je orijentirati se na ulaganje u investicijski fond u ovom slučaju u Platinum invest. To je Društvo za upravljanje UCITS fondovima. U Društvu se može potencijalni ulagač financijski savjetovati, analizirati tržište, procijeniti rizike i dobiti informaciju o upravljanju imovinom.Platinum Blue Chip fond denominiran je u eurima i namijenjen je onima koji su spremni ulagati na duži rok. Platinum Global Opportunity je UCITS fond denominiran u američkim dolarima i namijenjen je širokom spektru ulagača. Ulaznih naknada nema, a oba su fonda dionički.

Kako kupiti ili prodati udjele u investicijski fond? Putem zahtijeva na internetskoj stranici www.platinuminvest.hr ili osobno u uredu u Gundulićevoj 23, Zagreb. Meil: kontakt@platinuminvest.hr
Poslovanje PLATINUM INVESTA regulira i nadzire HANFA, uz kontrolu poslovanja kod banke depozitara

srijeda, 22.02.2017.

SARDINU d.o.o. NA BRAČU POSJETIO MINISTAR POLJOPRIVREDE RH

TOLUŠIĆ SLUŽBENO POSJETIO SPLITSKO DALMATINSKU ŽUPANIJU!

Prema informaijama iz ministarstva poljoprivrede, ministar poljoprivrede u Vladi RH dipl.iur Tomislav Tolušić boravio je 20. i 21. veljače službeno u Splitsko dalmatinskoj županiji. Prvog dana svog boravka i sastao se sa županom dipl. oec. Zlatkom Ževrnjom, predstavnicima jedinica lokalne samouprave kao i LAG-ova te Razvojnih agencija u Viteškom alkarskom društvu u Sinju.
U poslijepodnevnim satima ministar poljoprivrdeb je obišao farmu goveda u okolici Sinja i poslovnu zonu Čaporica te se sastao s ribarskim cehovima iz četiri dalmatinske županije u Obrtničkoj komori Split.

Drugi dana svog boravka u Splitsko dalmatinskoj županiji, 21. veljače ministar poljoprivrede je započeo je na Doručku s hrvatskih farmi koji je bio priređen u hotelu Park , a u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije. Na Doručku s hrvatskih farmi posluženi su tradicionalni domaći poljoprivredni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, jaja, med i kruh s oznakama Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi, Med iz Lijepe naše, Jaja hrvatskih farmi i Kruh hrvatskih polja, te proizvodi specifični za Splitsko-dalmatinsku županiju.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević posjetili su 21. 2. tvrtku Sardina d.o.o. Postira na Braču koja je obilježila 110 godina svoga rada i postojanja. Tvrtka Sardina se bavi ulovom male plave ribe, uzgojem bijele morske ribe i tune te preradom ribe. Ima 321 zaposlenog i godišnji prihod od oko 25 milijuna eura. U izvoz plasira 80% svoje proizvodnje. Direktor tvrtke je Mislav Bezmalinović bivši poznati hrvatski vaterpolist. Tvrtka Sardina ima ukupno četiri uzgajališta vrsta ribe lubina i komarči, a odnedavno je pokrenula i proizvodnju dagnji u polikulturi s bijelom ribom te ostvaruje preko 90% ukupne proizvodnje bijele ribe u Splitsko-dalmatinskoj županiji i oko 4% ukupne proizvodnje bijele ribe u RH. Sardina d.o.o. je jedna od četiri uzgajivača plavoperjane tune u Hrvatskoj i ostvaruje 33% ukupne godišnje proizvodnje plavoperajne tune koju plasira na tržište Japana. Uz vlastitu flotu plovila tvrtka ima novi pogon za preradu ribe.
„Sardina d.o.o. je primjer tvrtke koja osigurava domaću bijelu ribu našim potrošačima, a istovremeno ostvaruje značajan izvoz tune na japansko tržište. Vlastiti uzgoj i prerada omogućuju zatvoreni ciklus proizvodnje i kontinuitet plasmana što joj daje dodatnu prepoznatljivost na tržištu. Korištenjem sredstava Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo tvrtka Sardina se svrstala uz bok našim najuspješnijim tvrtkama. Zapošljavanjem lokalnog stanovništva Sardina d.o.o. na najprimjereniji način oplemenjuje život stanovnicima Brača i kada bi svaki naš otok imao jednu Sardinu d.o.o. mi bismo bili visokorazvijena zemlja s naseljenim otocima. Uvijek govorim o razvoju ruralnih područja, no razvoj ribarstva i industrije prerade ribe velika je šansa za razvoj naših otoka što mi je jednako važno kao i kontinentalne ruralne sredine“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić prilikom posjeta Sardini d.o.o. Postira na otoku Braču

utorak, 21.02.2017.

POVJERENIK ZA POLJOPRIVREDU EU U SVIBNJU ĆE POSJETITI KANADU

MOGUĆNOST PRIJAVE ZA POSJET U DELEGACIJI S POVJERENIKOM !

Hrvatska poljoprivredna Komora u svojoj informaciji kaže da povjerenik za poljoprivredu Europske unije Phil Hogan ide u posjet na visokom nivou u Kanadu od 30. travnja do 5. svibnja. Kao i u prethodnim misijama na visokom nivou, povjerenik za poljoprivredu Phil Hogan doći će u pratnji s delegacijom predstavnika europskih tvrtki i proizvođačkih organizacija.
Svrha ovog posjeta je poboljšanje dugogodišnjih trgovinskih veza između Kanade i Europske unije na temelju uspješnog dovršetka pregovora o Sporazumu o slobodnoj trgovini (Comprehensive Economic Trade Agreement – CETA), potpisanog u listopadu 2016.
Posjet bi trebao osigurati da Kanada i EU nesmetano provode Sporazum. Politički partneri i ostali ključni akteri raspravljat će o mogućnosti da se europski proizvodi pozicioniraju na tržištu Kanade, o uklanjanju postojećih trgovinskih prepreka te o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla.
Osim političkih razmjena, važan aspekt posjeta biti će pojednostavljivanje razmjena i sporazuma između europskih i kanadskih tvrtki koje djeluju u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Iz tog razloga, povjerenik za poljoprivredu EU će doći u pratnji delegacije visokih europskih rukovoditelja iz ključnih sektora za trgovinu EU s Kanadom kao što su npr. sektor mliječnih proizvoda, plemenitih sireva, vina i jakih alkoholnih pića, prerađenih poljoprivrednih proizvoda, žitarica, voća i povrća te drugih sektora.

Vrlo važan element ovog posjeta biti će i otvaranje SIAL 2017. sajma u Torontu, gdje će EU dobiti status počasne regije u vlastitom paviljonu. SIAL Kanada je vrlo važan B2B događaj.
Sudionici će sami snositi troškove putovanja i smještaja.

Ukoliko ste zainteresirani za sudjelovanje u poslovnoj delegaciji, molimo da se REGISTIRATE I PRIJAVITE ONLINE NA SLJEDEĆEM LINKU:
https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/HLMAGRICanada2017 najkasnije do 03. ožujka 2017. (link kopirati i prenijeti u tražilicu)

Ljubazno molimo da nas najkasnije do 03. ožujka obavijestite o svojoj kandidaturi, ( komora@komora.hr) ( tomislava.hodalic@komora.hr)
ukoliko ste se prijavili, kako bismo mogli poslati pismo potpore Komisiji (ista procedura koju smo koristili do sada za putovanja koja organizira Komisija).

Ukoliko imate dodatnih pitanja vezanih uz proces prijave, kontaktirajte Hrvatsku poljoprivrednu komoru.

nedjelja, 19.02.2017.

GODINA 2017. ZAPOČELA JE S 31. 238 GOSPODARSTAVA KOJE DRŽE KRAVE I GOVEDA

PRIORITET FARMSKOM UZGOJU KRAVA

Na samom početku 2017. Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) objavila je podatke iz baze Jedinstvenog registra domaćih životinja (JRDŽ) o broju krava, ovaca, koza, svinja i kopitara te količine isporučenog mlijeka. U tablicima je zabilježeno stanje stoke u brojkama kakvo je bilo 2016. točnije s kojim je stočnim fondom i količinama započela 2017. godina.
Hrvatska poljoprivredna agencija ima bazu podataka u sklopu Jedinstvenog registra domaćih životinja. Služba za Informacijsko komunikacijsku tehnologiju uređuje podatke koji stižu sa terena.
Na dan 2. siječnja 2017. RH je imala ukupno 167. 687 krava. Samo mjesec dana prije 1.12. 2016. u
RH su bile 169.864 krave na ukupno 31. 238 gospodarstava

Broj isporučitelja kravljeg mlijeka nije za 2016. zaključen u tablici. Godina 2015. zaključena je s 8.746 isporučitelja mlijeka. U mjesecu studenom 2016. bilo je 6.811 isporučitelja mlijeka. Godine 2014. isporučeno je kumulativno 522.694.451. kg mlijeka. Godine 2015. isporučeno je 513.406.175. kg mlijeka.

Prosječna godišnja isporukakravljeg mlijeka po gospodarstvu iznosi 58.703 kg mlijeka.

Krava je hraniteljica obitelji. Tako su prije pedesetak godina agronomi opisivali važnost krave na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima .To se i danas može čuti od starih agronoma, starih i po radnom iskustvu i po godinama života. Prema njihovu pričanju obitelji koje su imale jednu ili dvije krave sigurno nisu bile gladne jer su majke čuvarice obitelji, krave dojile, radile putar i različite vrste sira, vrhnje i kiselo mlijeko – od kukurznog brašna pekle su kruh i gladi u kući ni za velike ni za male ukućane nije bilo gladi . Socijalne službe nisu odvodile djecu iz obitelji zbog toga što djeca nemaju minamalne uvjete za život u roditeljskoj kući kao što se to radi danas. Osim toga mlijeko je namirnica bogata kalcijem, koja je vrlo važna za izgradnju ljudskih kostiju, mlijeko je važna sastavnica za rad živčanog sustava, kao i za probavni sustav i time ima važnu ulogu u prehrambenom lancu i u održavanju ljudskog zdravlja.

Propadanje hrvatskih gospodarstava započelo je tijekom 2010. 2011. 2012. kada su službenici velikih mljekara (Dukat odnosno Laktalis) počeli obilaziti sela i seoska sabirališta mlijeka gdje su mala gospodarstva od po nekoliko krava mlijeko predavali u malim količinama od 5 do 20, 30, 40 litara ,rijeđi su bili koji su dnevno predavali više litara mlijeka, te im doslovno naređivali da više ne mogu predavati mlijeko. Temeljili su svoje zahtijeve o prestanku isporučivanja njihova mlijeka na velikom broju mikoorganizama u mlijeku te im govorili da im mlijeko nije kvalitetno. Mlijeko predavano u te seoske sabirnice bilo je niz godina izvor prihoda malim seoskim gospodarstvima. Kada je velikom broju malih isporučitelja otkazana isporuka mlijeka u seoske sabirnice – počelo je urušavanje hrvatskog sela. Ljudi na selu ostali su bez prihoda koji su ostvarivali od prodaje mlijeka svojih krava na svom obiteljskom gospodarstvu. A prihod od isporuke mlijeka je mnogim malim gospodarstvma bio osnovni mjesečni prihod u domaćinstvu. Kada je nestalo tog stalnog prihoda započelo je nestajanje i izumiranje hrvatskog sela. Populacija treće životne dobi ostala je živjeti na svojim mirovinama ili na socijalnoj pomoći, a mladi ljudi počeli su napuštaju selo i odlaziti i urbane gradove u potrazi za poslom.

Istovremeno s tim događajima zabrane predaje mlijeka na terenu trajali su i predpristupni pregovori po poglavljima za punopravno članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Poljoprivreda i ruralni razvoj ispregovarani su tako da je prioritet dat farmskom uzgoju krava . Poljoprivredni proizvođači koji su činili mala gospodarstva na hrvatskom selu a koji su imali do deset krava potpuno su zanemareni i danas su doslovno nestali. Nema zato više na livadima na ispaši ni u stajama malih gospodarstava po tri, četiri, pet krava. Ostali su samo oni koji imaju više od deset krava i koji su u fizičkoj snazi da mogu na profitabilan način voditi svoje gospodarstvo.
Činjenica je da o ekonomskoj moći malih gospodarstava ovisi demografska slika ruralne Hrvatske. Poljoprivreda i demografija Hrvatske u ruralnom prostoru su u neospornoj vezi . To može negirati samo onaj tko ne razumije stanje hrvatskog društva i stanje hrvatskog ruralnog prostora.

Laktofriz u kome je mlijeko u seoskim sabirnim objektima, tamo gdje sabirna mjesta nisu zatvorena.

Sva seoska sabirališna mlijeka nisu ni danas potpuno ukinuta. Ostao ih mali broj iz kojih cisterne velikih mljekara, iz laktofriza odvoze mlijeko.
Politika potpisana na papiru presudila je stanju hrvatskog sela.
Margareta Zouhar Zec

petak, 17.02.2017.

LOKALNIM AKCIJSKIM GRUPAMA DODJELJENO 463.096.945,70 KUNA

NOVAC ZA PROVEDBU LOKALNIH RAZVOJNIH STRATEGIJA !


Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, ministar Tomislav Tolušić prisustvovao je 16. veljače 2017. godine potpisivanju ugovora o dodjeli 463 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja Lokalnim akcijskim grupama (LAG).

LAG-ovima su izdane odluke o dodjeli 463.096.945,70 kuna za provedbu podmjere 19.2. »Provedba operacija unutar CLLD strategije« (provedba LRS), podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i podmjere 19.4. »Tekući troškovi i animacija« iz PRR 2014. – 2020«.

Konačnim odabirom, 54 LAG-a su odabrana za provedbu lokalnih razvojnih strategija za vrijeme trajanja PRR 2014. – 2020. putem kojih se sufinanciraju odabrani projekti od strane LAG-ova za korisnike sa LAG područja i za ulaganja koja se provode na LAG području. LAG-ovi pokrivaju 516 jedinica lokalne samouprave s 6161 naseljem, a u područjima djelovanja LAG-ova nalazi se više od 2,2 milijuna stanovnika.
Lokalne akcijske grupe su važan oslonac stanovništvu ruralnih područja u osiguranju boljih životnih i radnih uvjeta na svojim područjima. Pokretač su ruralnog razvoja lokalne zajednice, naselja, općina i gradova. Zajednička poljoprivredna politika EU upravo LAG-ovima prepušta provedbu projekata ruralnog razvoja u svrhu revitalizacije sela i stvaranja novih radnih mjesta – jer ljudi s terena najbolje znaju kako upravljati poljoprivrednim resursima i pokrenuti razvoj na vlastitom području.
„Danas dodjeljujemo ugovore vrijedne 463 milijuna kuna za 54 lokalne akcijske grupe. Novac je namijenjen za provedbu njihovih lokalnih razvojnih strategija i za operativne troškove. Provedbom svojih lokalnih strategija novac će se dalje distribuirati korisnicima za projekte – a LAG-ovi odabiru koji su projekti najvažniji za njihova područja – „pristup odozdo prema gore“. Lokalne strategije su zapravo Program ruralnog razvoja u malom, jer mogu provoditi 24 operacije iz Programa RR. Dakle ovo je pravi primjer decentralizacije sustava“, izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić 16. veljače u Ministarstvu poljoprivrede.

četvrtak, 16.02.2017.

PROMOCIJU DORUČKA S HRVATSKIH FARMI MORA PODUPIRATI MENADŽMENT TURISTIČKIH HOTELA

ŠTO JE S PROMOCIJOM OSTALIH BRENDIRANIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA?

U dubrovačkom hotelu visoke kategorije, četri plus zvjezdice Valamar Lacroma na poluotoku Babin kuk kod luke Gruž ministar poljoprivrede dipl. iur.Tomislav Tolušić otvorio je 14. veljače drugi po redu promotivni Doručak s hrvatskih farmi što čine tradicionalni domaći poljoprivredni proizvodi, mlijeko i proizvodi od mlijeka, meso, jaja, med i kruh koje nose oznake, a na ambalaži tih proizvoda bi trebale u trgovinama biti etikete tih promotivnih natpisa, Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi, Med iz Lijepe naše, Jaja hrvatskih farmi i Kruh hrvatskih polja. Prvi organiziran i poslužen Doručak s hrvatskih farmi promoviran je 25. siječnja u hotelu Panonija u Sisku, u Sisačko moslavačkoj županiji. Na prvom doručku uzvanici su bili poljoprivredni proizvođači – sudionici 12. savjetovanja za uzgajivače goveda, jer je savjetovanje započelo nakon održanog Doručka s hrvatskih farmi u istom hotelu, zatim predstavnici prerađivačke industrije, predstavnici visokoobrazovnih ustanova za područja poljoprivrede, instituta, predstavnici državne uprave, saborski zastupnici i mediji kojima je posao izvijestiti javnost o događaju.

ZA KOGA JE ORGANIZIRA PROMOCIJA DORUČKA U DUBROVNIKU?

No tko su bili uzvanici za koje je Doručak s hrvatskih farmi organiziran u hotelu Valamar Lakroma?
Doručak s hrvatskih farmi je promocija domaćih proizvoda, promocija proizvoda proizvedenih na hrvatskim farmama i za očekivati je bilo da će na promociji Doručka u Dubrovačko neretvanskoj županiji biti turistički djelatnici, direktori i vlasnici privatnih restorana, a u najmanju ruku i rukovodeći ljudi hotela iz cijele županije. No potpuna suradnja bila bi potvrđena da je tu bio nazočan i ministar turizma RH Gari Cappelli .
No u novinarskom izvještaju Ministarstva poljoprivrde piše da su uz ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića Doručku prisustvovali i župan Dubrovačko-neretvanske županije prof. Nikola Dobroslavić, dekan Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka prof. dr. Vlado Guberac i v. d. ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije doc. dr. Zdravko Barač. I mediji dakako. No pitanje je nije li trebalo na Doručak s hrvatskih farmi pozvati predsjednika Uprave ili nekoga iz Uprave turističke kompanije Valamar Riviere koja je najjača turistička kompanija u Hrvatskoj? Nije li trebalo pozvati direktore hrane i pića Valomarovih hotela , jer oni su osobe nadležne za naručivanje namirnica u hotele? Bi li to pokazalo rezultate u prodaji hrvatskih namirnica s oznakom, čemu i teži promocija Doručka s hrvatskih farmi? Zasigurno bi jer kompanija Valamar Riviera ima 43 turistička objekta u Poreču, Rapcu, Dubrovniku i na otoku Krku. Jer Uprave hotela te direktori, ili rukovoditelji, hrane i pića su ti koji u kalkulaciji hotelske potrošnje odlučuju koji će se proizvodi kupovati i posluživati u hotelima. Svima njima poznata je ekonomska situacija u Hrvatskoj i vrlo mnogo se može naći onih koji žele pridonijeti razvoju i stabilizaciji hrvatske ekonomije. Informirani o tome moraju biti i čelni ljudi Udruge malih hotela, kao i predstavnici turističkih zajednica. Ali realnost je takva da je toga dana 14. veljače kada je u Dubrovniku u luksuznom hotelu Valamar Lakroma promoviran Doručak s hrvatskih farmi, ministar turizma Gari Cappelli bio u posjetu Istri u pratnji predsjednika Uprave Valamar Riviere Željka Kukurina gdje je posjetio najveće gradilište u hrvatskom turizmu u Rapcu. Tu kompanija Valamar gradi dva luksuzna ljetovališta Family Life Bellevue Resorta i Valamar Girandella Resorta . Gradilište je na površini od 15 hektara i na kojemu prosječno svaki dan radi 1100 radnika i 150 inženjera, arhitekata i projektanata.

ZA USPJEH JE POTREBNA INTERAKCIJA MINISTARA

Za ekonomski uspjeh informativne kampanje proizvoda Doručka s hrvatskih farmi potrebna je inerakcija čelnih ljudi ministarstva poljoprivrede, ministarstva turizma i ministarstva gospodarstva. A slijedeća promocija Doručka s hrvatskih farmi planirana je za 21.ožujka u Splitu. Ministar poljoprivrede dipl. iur. Tomislav Tolušić u svojoj izjavi u Dubrovnika na Doručku je rekao „Mi možemo proizvesti dovoljno domaće hrane da svako kućanstvo i svaki turistički i ugostiteljski objekt poslužuje isključivo hranu domaće proizvodnje. Da bismo to postigli moramo se bolje organizirati, bolje povezati, vjerovati jedni drugima i zajedno raditi na promociji potrošnje domaćih proizvoda u domaćinstvu i turističkim objektima. Potrošnjom domaćih proizvoda osiguravamo radna mjesta u poljoprivredi, podižemo životni standard svojih obitelji i onih koji žive na zemlji i od zemlje, i najvažnije – jedemo sigurnu i kvalitetnu hranu“.
Ministar Tolušić na realan način govori o procesu od proizvodnje do prodaje- ali bez menadžmenta hotela neće biti značajnih rezultata. Komunikacija i interakcija je neophodna. Zato na Doručak s hrvatskih farmi treba pozvati rukovodeće ljude turističkih tvrtki Plava Laguna, Istraturistzom, Jadranski luksuzni hoteli koji upravljaju sa 12 objekata u Dubrovniku, Cavtatu, na otoku Mljetu, u Rijeci te 28 objekata u Poreču i 14 objekata u Umagu, Maistre iz Rovinja, Arenaturista s juga Istre, Jadranke u Crikvenici, Ilirija d.d. u Biograda na moru, Karisma Hotels Adriatic na Makarskoj rivijeri, Medora hotela u Podgori itd.itd. To je samo mali dio hotelskih kompanija čiji menadžment mora imati informaciju o tome što je Doručak s hrvatskih farmi, što je kvalitetan i za turističkog gosta zdravstveno ispravan proizvod, a ujedno ekonomski poticajan za hrvatsko gospodarstvo, koji mora biti na tržištu – jer je proizvod hrvatske ekonomije koja mora proizvoditi i prodavati i tako zapošljavati ljude te prihodovati i stvarati BDP. Turistički djelatnici moraju imati svijest o tome što je među prehrambenim proizvodima Hrvatski ekonomski interes. A netko s pozicije ministara u Vladi RH im to mora reći.Ako do sada ta svijest nije bila ničim potencirana – sada to ipak mora biti naglašeno.

ŠTO JE S PROMOCIJOM OSTALIH
HRVATSKIH BRENDIRANIH PROIZVODA?

Jesu li u planu promocije ministarstva poljoprivrede na hrvatskoj obali u ljetnim mjesecima i hravtski brendovi, autohtoni proizvodi, koji su registrirani za tržište Europske unije? Hrvatski proizvođači vlasnici su osam autohtonih proizvoda s oznakom izvornosti i sedm proizvoda s oznakom zemljopisnog porijekla. Oznaku izvornosti ima : Paška janjetina; Istarski pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Šoltansko maslinovo ulje; Neretvanska mandarina; Ogulinsko kiselo zelje.Oznaku zemljopisnog porijekla ima; Zagorski puran, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Krčki pršut, Baranjski kulen, Lički krumpir i Poljički soparnik. (tekst na Agropolitika.blog.hr 22.12.2016.)
Dio proizvođača u proizvodnji ekoloških proizvoda, čiju proizvodnju nadziru kontrolna tijela, vlasnici su europskog ekološkog znaka. I ti su proizvodi Hrvatski brendovi. Kada će biti upriličena promocija u turističkim središtima i tih proizvoda?
Dolazak turista u Hrvatsku treba na jadranskj obali iskoristiti za prodaju svega što je kvalitetno, a naročito ako zadovoljava i Europske okvire kvalitete. Jer tada će ti proizvodi od kupaca ostati upamćeni. Proizvođačima takvih proizvoda treba osmisliti prodaju i bar jedne godine u tome pomoći.
Podsjetiti ću, informacije radi, da je za vrijeme boravka u Hrvatskoj 2. i 3. veljače povjerenik Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andruikaitis rekao, da iz razloga što je Hrvatska dio EU poruka -kupujte vlastito, odnosno hrvatsko, odnosno domaće – ometa trgovinu i fer konkurenciju i mogućnost jedinstvenog tržišta. Svi koji su to čitali primili su to na znanje- no svaka od 28 članica EU ima svoje specifikume i svoje ekonomske potrebe. U tom smislu Hrvatska mora promovirati ono što ima, što poljoprivredni proizvođači proizvode i od čega žive.
Margareta Zouhar Zec

srijeda, 15.02.2017.

PHIL HOGAN NAJAVIO NOVU MODERNOZACIJU ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE EU!

REFORMA IZ 2013. A U PROVEDBI OD 2015.
VIŠE NIJE U KONTEKSTU PROCESA KOJI SE DOGAĐAJU!

Europska komisija pokrenula je početkom mjeseca veljače , 2.2. 2017. prvu fazu modernizacije i pojednostavnjenja Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) otvaranjem tromjesečne javne rasprave. Dobiveni odgovori bit će potpora radu Komisije za određivanje prioriteta poljoprivredne politike u budućnosti. Moderniziranom i jednostavnijom ZPP rješavali bi se ključni izazovi s kojima se suočavaju poljoprivreda i ruralna područja te bi se istodobno dao doprinos političkim prioritetima Europske Komisije, posebno u pogledu radnih mjesta, održivom razvoju, proračunu usmjerenom na rezultate, pojednostavnjenju i supsidijarnosti.
Najavljujući postupak javne rasprave, povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj EU-a Phil Hogan izjavio je: „Danas poduzimamo nove korake prema moderniziranju i pojednostavnjivanju zajedničke poljoprivredne politike za 21. stoljeće. Pokrećući ovu javnu raspravu, pozivamo sve zainteresirane za budućnost sektora hrane i poljoprivrede u Europi na sudjelovanje u oblikovanju politike za sve ljude u Europi. Rezultati javne rasprave bit će izravno ugrađeni u smjernice za buduću zajedničku poljoprivrednu politiku koju je u prosincu najavio predsjednik Juan Clode Juncker. Zajednička poljoprivredna politika već daje velike koristi za svakog europskog građanina u pogledu sigurnosti hrane, vitalnosti ruralnih područja, ruralnog okoliša i doprinosa borbi protiv klimatskih promjena. Osmišljavanjem smjernica za budućnost, uvjeren sam da možemo postići i bolje rezultate. Ali je moramo unaprijediti i revitalizirati te - naravno - financirati na odgovarajući način.”
Javna rasprava trajat će 12 tjedana tijekom kojih će poljoprivrednici, građani, organizacije i sve ostale zainteresirane strane imati priliku izjasniti se o budućnosti zajedničke poljoprivredne politike. Informacije dobivene u javnoj raspravi Komisija će upotrijebiti kao pomoć pri izradi komunikacije, najavljene do kraja godine, koja će obuhvaćati zaključke o trenutačnim rezultatima zajedničke poljoprivredne politike i mogućnostima te politike u odnosu na budućnost koja će se temeljiti na pouzdanim dokazima.
Rezultati javne rasprave bit će objavljeni na internetu, a povjerenik Hogan predstavit će ih na konferenciji u Bruxellesu u srpnju 2017. godine

PROMJENE KOJE NALAŽU NOVU MODERNIZACIJU ZPP

Očito je nekoliko ključnih promjena na koje Zajednička poljoprivredna politika mora učinkovitije odgovarati. U pitanju je povećana nestabilnost tržišta i pad cijena te nove međunarodne obveze u pogledu klimatskih promjena i održivog razvoja.
Suočena s tim i drugim izazovima ZPP treba se modernizirati i pojednostavniti kako bi se dodatno smanjilo administrativno opterećenje, kako bi postala još usklađenija s drugim politikama EU-a i kako bi dala veći doprinos za deset političkih prioriteta Komisije, ciljevima održivog razvoja i Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama.

U članku 39. Ugovora iz Rima 1957. godine (bivši članak 33 Ugovora o Europskoj zajednici) navodi se da su ciljevi Zajedničke poljoprivredne politike sljedeći:
(a) povećati poljoprivrednu produktivnost promicanjem tehničkog napretka i osiguranjem racionalnog razvoja poljoprivredne proizvodnje te optimalnog korištenja čimbenika proizvodnje, osobito radne snage;
(b) na taj način osigurati primjeren životni standard poljoprivrednog stanovništva, osobito povećanjem osobne zarade osoba koje se bave poljoprivredom;
(c) stabilizirati tržišta;
(d) osigurati dostupnost opskrbe;
(e) pobrinuti se da roba dođe do potrošača po razumnim cijenama

ZPP je prošao nekoliko valova reformi, a posljednja je potvrđena 2013. i provedena 2015. Otada se kontekst u kojem je osmišljena ta reforma znatno promijenio. Konkretno:
1.Cijene poljoprivrednih proizvoda znatno su pale, a povećala se nesigurnost tržišta, među ostalim zbog makroekonomskih čimbenika i geopolitičkih napetosti, što je omelo mogućnost jasnog dugoročnog planiranja u tom sektoru.

2.U trgovinskim je pregovorima očit prijelaz s multilateralnih na bilateralne sporazume, što zahtijeva pažljivo održavanje ravnoteže između ofenzivnih i defenzivnih interesa, pri čemu se posebna pozornost posvećuje određenim osjetljivim sektorima.

3.EU je preuzeo nove međunarodne obveze, osobito one povezane s klimatskim promjenama, u okviru 21. Konferencije stranaka COP 21, i širim aspektima održivog razvoja (u okviru UN-ovih ciljeva održivog razvoja), a izložen je i drugim geopolitičkim događajima, kao što je proces migracija golemih razmjera.

Sve navedeno potaknulo je žestoku javnu raspravu o tome je li reforma iz 2013. godine bila dovoljno opsežna da bi omogućila suočavanje sa širim izazovima povezanima s ravnotežom potpore, gospodarskim izgledima za poljoprivredu i ruralna područja, brigom za okoliš (npr. ekologizacija), aktivnostima u pogledu klimatskih promjena te održivom i sigurnom proizvodnjom hrane. Dodatno se trebaju razmotriti nove mogućnosti u područjima zdravstva, trgovine, biogospodarstva, kružnog gospodarstva i digitalnog gospodarstva.
Komisija će u tom kontekstu, u okviru svojeg programa rada za 2017., nastaviti raditi na tim pitanjima te provesti opsežna savjetovanja o pojednostavnjenju i modernizaciji ZPP-a kako bi on najvećoj mogućoj mjeri pridonio ostvarivanju deset prioriteta Komisije i ciljeva održivog razvoja. Naglasak će se staviti na posebne prioritete te politike u budućnosti, uzimajući u obzir mišljenje platforme REFIT te ne dovodeći u pitanje sljedeći višegodišnji financijski okvir. Polazišna točka bit će utemeljena ocjena rezultata tekuće politike.
O budućnosti ZPP-a već se raspravlja na raznim instancama, a cijeli će postupak uključiti opsežno savjetovanje s javnošću i procjenu učinka. Cilj je sažeti raspoložive dokaze o dosadašnjim rezultatima ZPP-a, izvući pouke iz provedbe posljednje reforme, imati strukturirani dijalog, potvrditi koje su aktualne teškoće i predvidjeti potrebe za modernizacijom i pojednostavnjenjem ZPP-a.

Ovaj je upitnik dio tog postupka opsežnih savjetovanja s javnošću i uzet će se u obzir pri procjeni učinka. Rezultati upitnika bit će objavljeni na ovoj stranici i priopćeni na javnoj konferenciji u srpnju 2017.

Kako bi doprinjeli ovoj javnoj raspravi, popunite upitnik koji se nalazi na sljedećoj poveznici: ( kopirati poveznicu)

https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/FutureCAP?surveylanguage=HR

Savjetovanje je otvoreno do 2. svinbnja 2017. godine.

utorak, 14.02.2017.

VIRUS INFLUENCE PTICA POTVRĐEN KOD PERADI U DVADESETAK ZEMALJA EUROPE!

PERAD I DALJE DRŽATI U ZATVORENIM NASTAMBAMA

UPRAVA ZA VETERINARSTVO I SIGURNOST HRANE pri Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske objavila je informacije o trenutnom stanju INFLUENCE PTICA u EUROPI i u REPUBLICI HRVATSKOJ.

U toj informaciji Uprva za veterinarstvo naglašava da na području Europe trenutno cirkulira virus visokopatogene influence ptica (VPIP) H5N8 i uzrokuje epizootiju u uzgojima
1. domaće peradi,
2. u uzgojima pernate divljači,
3. ptica u zatočeništvu i
4. divljih ptica.

VPIP H5N8 je do sada potvrđena u Poljskoj, Njemačkoj, Austriji, Danskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Finskoj, Francuskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Češkoj, Slovačkoj, Italiji, Sloveniji te Švicarskoj, Srbiji i Makedoniji.
Najveći broj izbijanja u domaće peradi bilježi Francuska, Mađarska i Njemačka, a ukupno je od 01. listopada 2016. do 31. siječnja 2017. godine, potvrđeno 622 izbijanja u domaće peradi.
Potvrđeno je i 642 slučaja VPIP H5N8 u divljih ptica u više od 30 različitih vrsta divljih ptica
U Hitnom izvješću EFSA-e (European Food Safety Authority) od 14. prosinca 2016. godine o influenci ptica (https://www.efsa.europa.eu/en/press/news/161220),
naglašena je važnost potrebe primjene visokih mjera biosigurnosti koju moraju provoditi posjednici peradi kao najvažnije mjere sprječavanja unosa virusa VPIP i njegovog daljnjeg širenja.

HRVATSKA U Republici Hrvatskoj VPIP H5N8 potvrđena je u divljih ptica krajem 2016. godine te početkom 2017. godine na sedam lokacija na području šest županija. U domaće peradi izbijanje je potvrđeno u dva uzgoja, u jednom nekomercijalnom uzgoju u naselju Križnica u Virovitičko-podravskoj županiji te u jednom uzgoju pataka držanih na otvorenom u naselju Sop Bukevski u Zagrebačkoj županiji. Ukupno je tijekom suzbijanja u zaraženom području usmrćeno ukupno 2690 komada domaće peradi i uništeno 20792 komada rasplodnih jaja. Određena su zaražena i ugrožena područja na kojima se provode mjere sukladno Pravilniku o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica (NN 131/06).
Zbog visokog rizika od daljnjeg širenja VPIP H5N8 na uzgoje domaće peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu, ministar poljoprivrede je Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske (NN 5/17) odredio stroge mjere u svrhu suzbijanja i sprječavanja širenja VPIP H5N8. A to je mjera držanja domaće peradi u zatvorenim prostorima.
Predmetne mjere uključuju i osnovne biosigurnosne mjere koje se moraju provoditi na gospodarstvima i dvorištima na kojima se drži perad, pernata divljač i ptice u zatočeništvu.

Influenca ptica je vrlo kontagiozna virusna bolest domaćih i divljih ptica. Trenutno cirkulira virus VPIP H5N8 za koji je EFSA izvijestila da je u usporedbi s pojavom VPIP H5N1 i prijašnjom pojavom VPIP H5N8 iz sezone 2014/2015, uočena povećana virulencija za ptice vodarice, da je povećan broj slučajeva u divljih ptica te da je povećan broj unosa virusa u uzgoje domaće peradi i ptica u zatočeništvu.
Vrlo je vjerojatno da će izloženost peradarskih gospodarstava VPIP H5N8 biti visoka kroz dulje razdoblje, čak i dulje od 12 tjedana, zbog vrlo visoke razine virusa utvrđenog u fekalnim brisevima divljih ptica, dugog tenaciteta virusa tijekom zimskog razdoblja te očekivanog trajanja otkrivanja virusa koji je do sada bio uočen tijekom većih epizootija VPIP.

EFSA je rangirala najučinkovitije biosigurnosne mjere te je tako mjera odvojenog držanja pataka i gusaka od ostale peradi i sprječavanja izravnog kontakta divljih ptica s domaćom peradi, pernatom divljači i pticama u zatočeništvu, svrstana kao najučinkovitija. Naglašen je rizik od moguće fekalne kontaminacije od divljih ptica te se sva perad mora držati u zatvorenim nastambama, odnosno nastambama prekrivenim tkaninom ili krovom za cijelo vrijeme kad se smatra da je veća vjerojatnost izloženosti virusu VPIP. Razdoblje trajanja izloženosti virusu procjenjuje se ovisno o rezultatima nadziranja u divljih ptica, eventualnim izbijanjima u domaće peradi te vremenskim prilikama, jer virus dulje opstaje u zimskim mjesecima nego tijekom ljeta.
Zbog svega navedenog, naglašavamo da je jedina učinkovita mjera sprječavanja unosa virusa VPIP u uzgoje domaće peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu, onemogućavanje izravnog i neizravnog kontakta s divljim pticama i njihovim izlučevinama (feces).
Stoga je od iznimne važnosti i dalje strogo pridržavanje propisanih biosigurnosnih mjera kako bi rizik od daljnjeg širenja VPIP bio što manji .
Također je vrlo važno svakodnevno pratiti zdravstveno stanje peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu te žurna prijava nadležnoj veterinarskoj organizaciji svakog povećanog uginuća, smanjene proizvodnje, smanjenog uzimanja hrane i vode, povećanog pobola te svih drugih promjena koje se uoče na životinjama u jatu.
Rano otkrivanje virusa značajno smanjuje mogućnost daljnjeg širenja, omogućuje brzu reakciju i brzo poduzimanje mjera suzbijanja, čime se izravno utječe na smanjenje ekonomskih gubitaka.

Za sva pitanja molimo obratite se u Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane, tel. 01/6443 540, e-mail: veterinarstvo@mps.hr, www.veterinarstvo.hr.


NOVI SLUČAJEVI INFLUENCE KOD PERADI U HRVATSKOJ

Nakon prošlotjedne potvrde influence ptica H5N8 u mjestu Mlaka Antinska u blizini Vinkovaca na gospodarstvu koje se bavi uzgojem peradi virus je potvrđen i na pet okolnih gospodarstava na kojima su uzeti brisovi živih životinja. Radi se o ukupno 70-tak kljunova. Na svih 5 gospodarstava poduzete su propisane mjere suzbijanja virusa. (eutanazija)

Uprava za veterinarstvo još jednom poziva posjednike peradi na odgovorno ponašanje i pridržavanje biosigurnosnih mjera u cilju sprječavanja unosa uzročnika infekcije u domaće peradi te na poštivanje Naredbe o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske, dakle na držanje peradi u zatvorenom. Obveza posjednika životinja (svaka pravna ili fizička osoba koja je kao vlasnik, korisnik ili čuvar izravno odgovorna za zdravlje životinja) je da prijavi sumnje na bolest veterinaru.
"Podsjećamo", navodi se u informaciji Ministarstva poljoprivrede " influenca ptica (ptičja gripa) je vrlo kontagiozna virusna bolest peradi i drugih ptica, a nikada nije uzrokovala bolest kod ljudi. S ovim virusom bore se zemlje u okruženju i u Europi, a za zaustavljanje virusa nema drugog načina osim eutanazije".

petak, 10.02.2017.

MINISTARSKO PREMIJERSKA FARSA

MINISTAR dr.BARIŠIĆ MORA DATI OSTAVKU!

S velikom strašću više od mjesec dana i javnost i političari - oni koji misle svojom glavom a na temelju toga i mediji raspravljaju o ministru znanosti i obrazovanja u Vladi Republike Hrvatske dr. Pavi Barišiću zbog toga što je plagirao nekoliko rečenica u svom znanstvenom radu objavljenom 2008. godine. A kopiranje rada ili dijelova pismenog rada drugog znanstvenika bez citiranja izvora je plagijat , bez obzira je li prikazani tekst u fusnoti ili u glavnom tekstu rada.Javnost želi smjenu s ministarske dužnosti dr. Pave Barišića. Međutim svog najvećeg zagovornika dr. Barišić je našao ni manje ni više već u najmoćnijem čovjeku Vlade Republike Hrvatske – u premijeru mr. Andreju Plenkoviću. Premijer Plenković kao da ne čita novine niti ne komunicira ni s kim iz javnosti, a njegova služba u Vladi za odnose sjavnošću mu ili podilazi ili mu ne govori istinu u tom slučaju. Sva javnost doslovno zahtijeva smjenu ministra dr. Barišića, a premijer mr. Plenković ništa ne čuje. To se događa iz razloga što javnost želi pravdu – a pravda je u ovom slučaju ministar bez afere i bez ikakve greške u integritetu svoje profesije i svoga imena. Javnost zna da je najmanje kopiranje znanstvenog rada nespojivo je s ministarskim mjestom i naslovom doktora znanosti. Kako to ne zna i ne uvažava premijer mr. Plenković? Čovjek i znanstvenik s takvom pogreškom ne može ostati u Vladi RH i javnom medijskom prostoru. Upravo je začuđujuće čime je dr. Barišić zadužio mr. Plenkovića da ga ovaj ne želi smjeniti. Premijer Plenković je zaboravio da politika nije prijateljstvo, već posao.

DRUGI PREMIJER - SITUACIJA VEĆ POZNATA

Premijer Plenković i dr. Pavo Barišić mogu biti prijatelji, ali dr. Pavao Brišić mora biti smjenjen s dužnosti ministra znanosti, jer to izričito zahtijeva znanstvena i intelektualna javnost, gospodarstvenici, roditelji i učenici osnovnih i srednjih škola koji već izvlače zaključke iz ministarsko premijerske farske – izjavljujući u medijima da im se šalje poruka da je dovoljno kopirati. S dr. Barišićem na djelu je znanstveno nepoštenje koje u nezahvalan dojam percepcije o hrvatskoj znanosti stavlja hrvatske znanstvenike koji rade u svijetu. Ali u okvir tog nepoštenja doveden je i premijer Plenković svojim nerazboritim viđenjem situacije. Zbog stava u obrani dr. Barišića ministra znanosti i obrazovanja, premijer Plenković spustio se na razinu svojedobnog premijera RH Zorana Milanovića koji nije želio smjeniti ministra poljoprivrede Jakovinu usprkos višednevnom traženju poljoprivrednih proizvođača koji su zbog toga prosvjedovali pred ministarstvom poljoprivrede. Rezultate Jakovinina rada spašava danas ministar dipl. iur. Tomislav Tolušić. Političku pristranost bez ikavog poznavanja realne situacije pokazao je bivši premijer Zoran Milanović i svojom nerealnom odlukom da NE smijeni ministra branitelja Freda Matića i njegove pomoćnike na traženje hrvatskih branitelja. Branitelji su iz protesta zbog nerazumijevanja premijera Milanovića, a zbog ukidanja prava braniteljima, pred Ministarstvom branitelja u Savskoj 66 podigli šator koji je tamo stajao 555 dana. Usput ću reći da je Milanović tijesno izgubio parlamentarne izbore 2015. godine baš zbog svoje premijerske nefleksibilnosti i ne poštivanja zahtijeva prosječnih ljudi zbog čijih djelatnosti postoje ministarstva. Isti scenarij traje sada , javnost traži smjenu ministra – premijer to ne želi uvažiti – što je u hrvatskoj javnosti situacija već poznata.

Dr. BARIŠIĆ MORA OTIĆI S MJESTA MINISTRA

No sada 9. i 10. veljače su Saborski zastupnici , njih 45, iz HNS-a, SDP-a i HSU-a zatražili saborsku rapravu i glasovanje o smjeni ministra znanosti dr. Pave Barišića. Nespojivo je za znanstvenikom da se Hrvatski Sabor mora očitovati o njegovoj smjeni ili ostanku. Jer dr. Pavo Barišić koji je diplomirao pravo, diplomirao filozofiju, magistrirao filozofiju i doktorirao filozofiju na njemačkom sveučilištu u Augsburgu morao je već znati da nema pravo uzurpirati institucije jedne države i opravdavati svoju znanstvenu grešku.
Dr. Pavo Barišić bez obzira na vlastite želje, podršku premijera mr.Plenkovića, stranački raspored političkih funkcija mora otići s mjesta ministra znanosti i obrazovanja. Barišić mora dati ostavku. Ako sam ne da ostavku, a Sabor RH mu izglasa povjerenje, netko dr. Barišiću mora reći da mora otići s mjesta ministra, pa makar mu ostavku, na kavi, naredio i sam premijer mr. Andrej Plenković. Jer uistinu je previše iscrpljivanja javnosti Barešičevim sjedenjem na ministarskoj stolici.Ministar znanosti dr. Barišić se u ovakvoj situaciji koja traje niti ne stiže baviti ministarskim obvezama koje zahtijevaju hladnu glavu i mnogo energije . A ministar je upravo radi znanosti i radi obrazovanja, a ne radi sebe samoga.
Margareta Zouhar Zec

četvrtak, 09.02.2017.

ODRŽAN PRVI STRUČNI SKUP PRSTENOVAČA HRVATSKE

POJEDINAČNO OZNAČAVANJE PTICA

Organizirano prstenovanje ptica u Hrvatskoj započelo je 1910. godine i kontinuirano se provodi do danas s većim ili manjim intenzitetom. Prstenovanjem ptica u Hrvatskoj prikupljeno je oko 1,5 milijuna podataka o kretanju ptica širom svijeta. Jedan od načina podizanja kvalitete rada je održavanje stručnog skupa kroz koji se ostvaruje bolja informiranost i suradnja, potiče angažman te podiže kvaliteta rada sudionika u projektu. Tako je nakon više od 100 godina u zgradi knjižnice Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti 3. veljače održan prvi stručni skup prstenovača Hrvatske. Okupio je sudionike u projektu znanstvenog označavanja ptica: od prstenovača ptica, tj. suradnika koji na terenu provode označavanje ptica, preko prstenovačke centrale koja upravlja projektom do državnih ustanova koje legislativom i financiranjem omogućuju njegovo provođenje.

Gosti i sudionici skupa prstenovača ptica. (fotka mzz)

Na skupu sudionici su se preko svojih prezentacija informirali o recentnim stručnim i znanstvenim postignućima ostvarenima kroz projekt, o stanju znanstvenog prstenovanja ptica u Hrvatskoj i Europi te o novim standardima i metodama koji se uvode u shemu znanstvenog prstenovanja ptica u Hrvatskoj. Znanstveno prstenovanje je metoda koja se u znanstvenim istraživanjima ptica organizirano primjenjuje od početka 20. stoljeća. Temelji se na individualnom označavanju ptica, a koristi u istraživanjima selidbe, evolucije, ekologije, ponašanja, patologije i drugih segmenata ornitologije i općenito biologije u kojima je potrebno individualno razlikovanje jedinki. I prstenovanje je evoluiralo od limenih rinkova koji su se pticama pričvršćivali na nogu do plastičnih kakvi su sada u upotrebi. Primjena metode temelji se na upravljanju iz jednog znanstvenog centra ka većem broju suradnika-volontera, prstenovača koji u prirodi prstenovima označavaju ptice. Informacije prikupljene kroz proceduru označavanja i pronalazaka već označenih ptica prikupljaju se u znanstvenom centru i koriste u znanstvenim istraživanjima i zaštiti prirode. Oni koji prstenuju, dakle označavaju ptice, bez obzira na vrstu, moraju imati položen stručni ispit i na taj način postaju suradnici Zavoda za orintologiju.
Zavod za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti znanstveni je centar iz kojeg se upravlja prstenovanjem ptica u Hrvatskoj. Zavod koordinira rad oko 50 prstenovača i jedna je od 47 prstenovačkih centrala s područja Europe iz kojih se upravlja prstenovanjem ptica na nacionalnim razinama. Ptice prolaze političke granice država. Nacionalne centrale okuplja EURING – Europska unija za znanstveno prstenovanje ptica EURING, udruženje prstenovačkih centrala Europe koje je osnovano 1963. kroz koje se koordinira međunarodna znanstvena i administrativna suradnja, razvoj standarda i metoda te se provode zajednička znanstvena istraživanja.



Na skupu prstenovača bio je i najstariji član koji prstenuje ptice. To je mr.Mirko Šetina iz Slavonskog broda, rođen je 1939., a u knjizi prstenovača zabilježen je 1963.godine kao prvi. Profesionalni posao i prstenovanje u njegovu životu išli su zajedno. Mr.Šetina je završio Agronomski fakultet, s užim područjem ribnjačarstvom, u kojem je području i radio. Posao mu je nalagao da bude u prirodi pa je otuda i prstenovanje ptica postalo njegova velika ljubav. Bio je i u Lovačkom savezu općine Slavonski brod, gdje je ponovo bio u prirodi i sa pticama. Prema nalazima koji su stigli u orintološki zavod jedna ptica, imenom bijela čigra koju je mr. Šetina prstenovao u Hrvatskoj stigla je „ na špicu Afrike, što je 7,500 kilometara njezina puta od Hrvatske „ priča gospodin Mirko. Podučava mlade kao prstenovati. A kada zazvoni njegov mobitel, pomisli neiskusno tuđe uho, da je u blizinu doletjela ptica -jer njegov mobitel zvoni pjevom ptice ševe. Dr. Davor Čiković prigodno se u ime Zavoda za orintologiju zahvalio na radu u prstenovanju. mr. Šetini. Sin Mirka Šetine, Nenad Šetina također je prstenovač ptica.

srijeda, 08.02.2017.

ZAPOČELA ISPLATA POTPORE ZA 2016. GODINU

PREKO AGRONETA DOSTUPAN JE INFORMATIVNI RAČUN!

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede 8. veljače započela je isplata prvog dijela izravne potpore za 2016. godinu. Na račune oko 100.000 poljoprivrednih gospodarstava do kraja veljače ukupno će biti isplaćeno 1,4 milijarde kuna izravnih plaćanja. Podsjećamo, u studenom prošle godine poljoprivrednicima je isplaćeno 806 milijuna kuna predujma izravne potpore za 2016. godinu.
Izravna plaćanja dodjeljuju se samo aktivnim poljoprivrednicima koji imaju najmanje jedan hektar poljoprivrednog zemljišta i koji se u obavljanju poljoprivredne djelatnosti pridržavaju postupaka kojima se štiti okoliš, zdravlje ljudi, životinja i bilja. Izravna plaćanja čini:

A) Potpora po površini (proizvodno-nevezana; po hektaru bez obzira na vrstu kulture):

1.Osnovno plaćanje (prema pojedinačnim pravima na plaćanja)
2 Zeleno plaćanje (za provođenje „zelenih“ praksi)
3. Preraspodijeljeno plaćanje (za prvih 20 hektara)
4. Plaćanje za mlade poljoprivrednike (za prvih 50 hektara)
5. M18 - dopuna nacionalnog dijela za Osnovno plaćanje

B) Proizvodno-vezana potpora:
1. Stočarstvo (Krave u proizvodnji mlijeka, Tov goveda, Krave dojilje, Ovce i koze)
2. Biljna proizvodnja (Voće, Povrće, Šećerna repa, Krmni proteinski usjevi).
Posebna potpora odobrava se za Osjetljive sektore, a isplaćuje se po: kilogramu duhana, litri djevičanskog i ekstra djevičanskog maslinovog ulja, grlu krmače i grlu mliječne krave.

U drugom dijelu isplate, koja će uslijediti u travnju, poljoprivrednicima će biti isplaćeno 1,2 milijarde kuna za izravnu potporu te IAKS mjere ruralnog razvoja (Mjera 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, Mjera 11 – Ekološki uzgoj, Mjera 13 – Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ). Isto tako, poljoprivrednicima će krajem godine biti isplaćen i predujam za proizvodnu 2017. godinu u iznosu od 922 milijuna kuna.

„Započinje prva rata isplate za 100.000 poljoprivrednih gospodarstava u iznosu od 1,4 milijarde kuna. Preostali iznos od 1,2 milijarde kuna isplatit ćemo već u travnju – kako bi poljoprivrednici mogli pokriti troškove sjetve. Tako će od sada biti svake godine, dvije godišnje isplate u veljači i travnju – kada je novac našim poljoprivrednicima najpotrebniji“ – izjavio je ministar Tolušić.

Prije isplate provest će se prijeboj potpora s poreznim dugom, ali samo na iznosima koji se financiraju iz proračuna RH. Poljoprivrednici koji su prijavili zaštićene račune pored redovnih, dobit će iznos potpore do 50.000,00 kn na zaštićeni račun, a ostali iznos potpore na redovni račun.
Ove godine po prvi put poljoprivrednicima će biti na raspolaganju i informativni izračun, po kojem će moći vidjeti koliko ih izravnih plaćanja očekuje u 2017., a bit će dostupan putem AGRONET-a nakon odobrenja svake pojedine potpore (dakle, od danas je vidljiv izračun potpore samo za krmače i duhan).
Poljoprivrednicima koji nisu u mogućnosti sami pogledati izračun u AGRONET-u, na raspolaganju su djelatnici regionalnih ureda Agencije za plaćanja u svim županijama: http://www.apprrr.hr/kontakt-441.aspx kod kojih se može zatražiti informativni izračun osobno ili putem telefona uz predočenje matičnog identifikacijskog broja poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG). Isto tako, u AGRONET-u se nalazi i izračun prava na plaćanja za svakog poljoprivrednika do 2019. godine.

utorak, 07.02.2017.

2. FESTIVAL MASLINA U ZAGREBU

NA OTOKU UGLJANU IMA MILIJUN MASLINA

Na Zagrebačkom velesajmu u prostoru Kongresne dvorane Globus 4. i 5. veljače održan je 2. Festival maslina. Dr. Krunoslav Kovačević dipl. ing. kem. predsjednik je organizacijskog odbora Festivala maslinara u Zagrebu .“ Zapravo sam predsjednik udruge maslinara koji žive u Zagrebu - Udruga se zove Zagrebački maslinarski Institut. To je neprofitna udruga koja okuplja maslinare iz Zagreba i Zagrebačke županije čiji se maslinici nalaze u priobalju u Dalmaciji, Istri, Primorju . Odatle je i počela ideja za festival masline. Inače udruga Zagrebački maslinarski institut djeluje već pet godina. Došli smo do nivoa da nas se okupilo 80 maslinara. Članovi putuju i obrađuju svoje masline i veseli ih da imaju te svoje masline“ pojasnio je dr. Kovačević.
„ Kada je krenuo projekt Festival maslina u Zagrebu – iako je to je festival koji okuplja nas koji smo organizirani u Udrugu, mi pozivamo maslinare iz cijele Hrvatske da dođu na Festival, ali i iz susjednih zemalja, Slovenije i Bosne i Hercegovine“ priča dalje dr. Kovačević te nastavlja „ Ovdje je 35 hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji se bave maslinama iz cijele Hrvatske i sada oni prodaju Zagrepčanima svoje najkvalitetnije ulje baš iz vegetativne sezone koja je potkraj prošle godine završila.

Dr. Krunoslav Kovačević

A natjecateljski dio je to da se radi ocjenjivanje ulja. Unaprijed su maslinari poslali ukupno 163 uzorka svojih ulja na kemijsku i organoleptičku analizu koja je pokazala rezultate koje je ulje najbolje i koja je udruga trenutno ima najbolje ulje. Kvaliteta ulja ispituje se u kategoriji monosotre i miješanih sorti. Kemijsku analizu ulja je proveo Zavod za javno zdravstvo Šibenik, a organoleptičko ocjenjivanje ulja provela je udruga "OLEA" iz Šibenika, čiji su ocjenjivači stručno osposobljeni za kušače maslinovog ulja„ objasnio je predsjednik dr. Krunoslav Kovačević . Udruga maslinara iz Zagreba i Zagrebačke županije u suorganizaciji sa Savjetodavnom službom RH organizirala je festival maslina.

KRALJEVIĆ JE U „ FLOS OLEI 2017“
Na jednom od pultova punih maslinova ulja uočavam debelu knjigu naslova FLOS OLEI 2017. Pitam „ piše li u ovoj knjizi najkvalitetnijih svjetskih maslinovih ekstra djevičanskih maslinovih ulja i o vašem ulju?“

Maslinar Marin Kraljević

“Da“ odgovara simpatični gospodin i otvara knjigu na strani 544. Tu autor knjige Marco Oreggia piše o Marinu Kraljeviću iz Brtonigle u Istri. Gospodin Kraljević govori da ima 2200 maslina koje su u rasponu starosti od 300 do 3 godine. Masline su obiteljsko tradicijska baština, a kada se vratio s rada u Austriji i Italiji ozbiljno je počeo raditi s maslinama. Sve ulje koje proizvede, za sada može prodati. Ne, ne prodaje hotelima kao što sam ja mislila, čovjek čije je ime u knjizi među najboljim uljarima iz 49 zemalja svijeta Europe, Azije, Oceanije, Amerike te četrdesetak regija Italije i Španjolske, kaže da prodaje svoje ulje u autokampu i u parku u Umagu. „ Ma hoteli mi uzmu, karton, dva pa onda dugo ništa, i mislim da mi je bolje ovako prodavati „ govori gospodin Marino.

NA OTOKU UGLJANU JE MILIJUN MASLINA
Pored većeg štanda dvije djevojke stoje u narodnim nošnjama. To su Laura Antonija Ivanac studentica fizioterapije i Emilija Višić koja studira matematiku su s otoka Ugljana . Nošnje su autohtone - na djevojkama je košulja, fušton, traversa,tkanica – a kada s otoka idu na promociju u svijet, pa makar samo i u glavni hrvatski grad – kao što je bio 2. Festival masline , odlazi i nošnja i sve što ima kulturno umjetničkom vrijednost i predstavlja otok. Jer tradiciju treba vidjeti svijet koji najviše cijeni uspjeh. A nakon uspjeha svijet cijeni i sve ostalo što je zanimljivo predstavljeno i objašnjeno.
fotka

Emilija Višić i Laura Antonija Ivanac u narodnoj nošnji s otoka Ugljana.

Na dva štanda predstavljen je otok Ugljan,kroz drvodjelski i kameni zanat, s maslinovim uljem Jure Brižić i Vojka Škopića. Na panou je slika kako se nekad prerađivala maslina – kaže načelnik općine Preko dipl. ing. strojarstva Karlo Novoselić i mladi općinski vijećnik Jure Brižić . Od njih čujem da je na otoku Ugljanu milijun maslina. Vrtoglav je to broj za otok koji je dug tek oko 25 km i širok tek oko tri kilometra, a obalom dugom sedamdesetak kilometara. Navode moji sugovornici više vrsta maslina na Ugljanu i to dobrinice, oblice, puljke, poljane, oštrice. „Male su parcele na otoku, ali masline rastu u škrtom kamenjaru“ – kažu moji sugovornici. No na otok kroz turističku ponudu uvode i rekreaciju trčanje, hodanje i biciklizam.

Rezultati kemijske i organoleptičke analize maslinovih ulja objavljeni su 4. veljače navečer. Prema tim rezultatima dodijeljena su priznanja za najbolja maslinova ulja prijavljena na natjecanje. Ukupno je pristiglo 163 uzoraka, ocijenjenih od strane panela "Olea" Šibenik. U kategoriji miješanih ulja natjecalo se 87 ulja, odnosno 76 u kategoriji monosortnih ulja. Ukupno je dodijeljeno 58 zlatnih medalja, 51 srebrna medalja, 16 brončanih i 5 priznanja za ekstra djevičanska maslinova ulja. Kao djevičanska ocijenjeno je 31 ulje i 2 ulja kao Lampate.
U kategoriji monosortnih ulja pobjednik je Darko Jakomin iz Slovenije, a drugo i treće mjesto u istoj kategoriji osvojili su Miran Adamič i Dolija 08 d.o.o.
U kategoriji miješanih sorti pobjednik je Josip Matić – Lolo iz Bosne i Hercegovine.Drugo mjesto osvojila jeLoredana Krbavčić a treće mjesto u istoj kategoriji osvojila je " Sunčane elektrane Petrokov d.o.o."
Šampion 2. Festivala maslina u Zagrebu je Darko Jakomin čije je maslinovo ulje osvojilo 97,21 boda.
U kategoriji natjecanja Udruga pobjednik 2.Festivala maslina je Udruga "Ulika" iz Medulina.Druga je Udruga Zagrebački maslinarski institut, a treća DOSI Koper.

Ovo su linkovi s rezultatima ( kopirati i pogledati u tražilici)

• rezultati-natjecanja-ulja-2.festivala-maslina-monosortna-ulja.pdf
• rezultati-natjecanja-ulja-2-festivala-maslina-u-zagrebu-mijesane-sorte.pdf
• rezultati-natjecanja-udruga-2-festival-maslina-2017.pdf




Na 2. festivalu maslina izložba ulja maslinara, OPG-ova i udruga iz Istre, Primorja i Dalmacije bila je prodajna, a bila su tu i predavanja stručnjaka o nutritivnoj i zdravstvenoj vrijednosti maslinova ulja, predavanja o hrvatskom maslinarstvu i kvaliteti domaćih maslina i ulja u odnosu na uvezene proizvode, kušaonice ulja, vođena degustacija maslinovih ulja, i razgovori o tome kako prepoznati kvalitetno i razlikovati ga od lošeg ulja, radionice za izradu krema na bazi maslinova ulja za njegu lica i tijela,te priprema i degustacija zdrave hrane i namirnica od maslina i maslinova ulja. (Tekst i fotke Margareta Zouhar Zec)

07.02.2017. u 04:31 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 03.02.2017.

POVJERENIK EUROPSKE KOMISIJE ZA ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE POSJETIO RH !

VYTENIS ANDRIUKAITIS, POVJERENIK EU

“U PRILICI STE PROMICATI ZDRAVU HRANU, ZDRAV ŽIVOT I ZDRAV OKOLIŠ”

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i Povjerenik Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis koji je posjetio Vladu RH, održali su 2.2. 20117. konferenciju za novinare u dvorani za press konferencije Vlade Republike Hrvatske.


Ministar poljoprivrede dipl.iur Tomislav Tolušić i Povjerenik Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis

Novinarima se prvi obratio povjerenik Europske komisije Vytenis Andriukaitis te rekao da su vodili vrlo korisne razgovore o iznimno važnim temama među kojima je bolest kvrgave kože. Povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane je rekao da je Hrvatska prva država članica EU koja se odlučila na iznimno hrabar korak te je prva provela mjere preventivnog cijepljenja ( za ministarskog mandata dr. Davora Romoća op. a. ) zaštitivši ne samo sebe već mi sve nas, svoje susjede, ali i cijelu EU od izbijanja ove bolesti. Razgovarali su o ptičijoj gripi, o Prvoj nacionalnoj strategiji za korištenje antibiotika, o distribuciji viškova hrane potrebitima, te o bakteriji Xylella koja uzrokuje biljne bolesti u članicama EU, a koje u Hrvatskoj još nije bilo. Kada se radi o ptičijoj gripi Hrvatska Vlada je tu dobro i pravodobno djelovala, te je rekao, da je to bitan dio sigurnosti. Vytenis Andriukaitis je zahvalio kao je rekao “veterinarskim vlastima” za sve što čine te rekao da će Hrvatska biti domaćin 23. godišnjeg sastanka o ptičijoj gripi u mjesecu travnju ove godine. Povjerenik je rekao da će svim sredstvima koje stoje na raspologanju nastoji pomoći hrvatskoj poljoprivredi i hrvatskim poljoprivrednicima.

Obračajući se novinarima ministar hrvatske poljoprivrede Tomislv Tolušić je rekao da su “ razgovarali o sigurnosti hrane koja je jedna od vodećih tema u hrvatskoj javnosti te izvjestili povjerenika o problemima koje smo imali sa salmonelom, a također smo obavijestili povjerenika da smo osigurali još više sredstava, inspekcije i analize i da se stanje popravilo i da će se stanje nastaviti sa kvalitetnim nadzorima te da ćemo imati još veću razinu sigurnosti. Pokazali smo povjereniku da je jedna od posljedica cijepljenja goveda od kvrgave kože smanjena mliječnost kod krava. Ministarstvo poljoprivrede je osiguralo 20 milijuna kuna za naše poljoprivrednike što će biti isplaćeno tijekom veljače i ožujka. Ptičija gripa je u Hrvatskoj zapravo izbjegnuta zahvaljujući poljoprivrednicima koji se pridržavaju Naredbe o držanju peradi u zatvorenom, ne održavanju sajmova itd. Kada završi migracija ptica opasnost od zaraze biti će manja. Ja sam zadovoljan na tehničkoj razini, ali i na tome da je suradnja sa Komisijom kvalitetnija i bolja " rekao je Tolušić pred novinarima.
Na pitanje novinarke: može li hrana biti uzrok lošeg zdrastvenog stanja hrvatskih građana ministar Tolušić je odgovorio” Primarni zadatak ministarstva poljoprivrede je da osiguramo zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane bila ona iz bilo koje druge zemlje EU. Jer mi smo europsko tržište kvalitetu hrane ćemo ostvarivati."

Na novinarsko pitanje upućeno povjereniku Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Vytenisu Andriukaitisu kakav je njegov zaključak o Hrvatskoj nakon njegova razgovora s ministrom Tolušićem i drugih razgovora u Vladi RH povjerenik je odgovorio:

“Mogu reći da su moji dojmovi vrlo pozitivni. Hrvatska je zauzela vrlo hrabar stav i postavila se odgovorno u sprečavanju bolesti. Ovo cijepljenje goveda protiv bolesti kvrgave kože je primjer ne samo kako spriječiti pandemiju nego kako zaštiti druge zemlje oko sebe. Spašavanje goveda je dobra poruka za govedarstvo, a šalje poruku da vlast brine o situaciji. Dobar je primjer brige i sitacija sa ptičijom gripom, gdje je samo mali broj slučajeva na poljoprivrednim gospodarstvima. Imamo država gdje je ptičija gripa u velikom broju slučajeva. Zašto Hrvatska ima pandemiju gripe? Zato što nije dovoljna procijepljenost stanovništva.

“I još jedan primjer, odnosi se na duhan, duhanske proizvode i potrebu za smanjenjem broja pušaća o čemu sam razgovarao u Hrvatskom Saboru i gdje sam dobio obećanje da će se usvojiti protokol kojim će se zaustaviti krijumčarenje duhanskih proizvoda i nastojati smanjiti broj pušaća. Brine se svatko o povećanom broju karcinoma pluća, ali manja zabrinutost vlada u pogledu velikog broja pušaća” rekao je povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane te nastavio “.” I evo još jedan dobar primjer smanjiti sol u kruhu i pekarskim proizvodima što izravno doprinosi smanjenju krvnog tlaka i pomaže postizanju veće razine zdravlja stanovništva. Još samo jedan primjer u kojim biste vi mogli kao dobar model poslužiti i kao ogledan model: Prošle ste godine ugostili 15 milijuna turista u Hrvatskoj i u prilici ste promicati zdravi život, zdravu hranu i zdravi okoliš. Jas am siguran da će to doprinijeti da vam poraste broj turista iz nekih država poput Finske, Švedske, Njemačke itd”- rekao je povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane Europske unije Vytenis Andriukaitis. ( margareta zouhar zec )

03.02.2017. u 07:59 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 02.02.2017.

TOLUŠIĆEV REZIME U 100 DANA NA POZICIJI MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

POBOLJŠANJA U POLJOPRIVREDI U VIŠE SEKTORA !


U Ministarstvu poljoprivrede, ministar poljoprivrede dipl.iur. Tomislav Tolušić je sa svojim pomoćnicima napravio rezime svoga rada kroz 100 proteklih dana koliko su na pozicijama na kojima su odlučivati. Naime Tomislav Tolušić je u Vladi premijera Andreja Plenkovića ministar poljoprivrede, a budući da se 27. siječnja navršilo 100 dana rada Vlade premijera mr. Andreja Plenkovića, kada su novinari kritički preispitivali rad i učinak njegove Vlade, ministar Tolušić je na poziciji svog ministarskog rada načinio svoj rezime. A taj rezime je slijedeći:

KONTROLA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI I KVALITETE HRANE: Proveli smo pojačani nadzor subjekata u poslovanju s hranom i javno objavili sve nalaze inspekcije. Prekršiteljima smo izdali rješenja o uklanjanju nedostataka i podnijeli optužne prijedloge. Sve to rezultiralo je boljim samokontrolama trgovaca te pojačanom kupnjom hrvatskih prehrambenih proizvoda. Nastavljamo s kontrolama hrane.

BOLJE KORIŠTENJE EU FONDOVA

1) Završili smo obradu natječaja za Mjeru 4 – investicije u ruralnom razvoju koja je trajala 2 godine – preko milijardu kuna EU potpore za odobrene projekte sada može ići u realizaciju!
2) Rasteretili smo poljoprivrednike nepotrebne administracije i objavili novi natječaj za mlade poljoprivrednike (50.000 Eura po projektu) i mala poljoprivredna gospodarstva (15.000 eura) te za po prvi put i za proizvođačke grupe i organizacije.
3) Pojednostavili smo procedure za EU natječaje –smanjili „birokraciju“ i rokove obrade te pojačali komunikaciju sa svim dionicima: konzultanti, regionalni koordinatori, lokalne akcijske grupe i krajnji korisnici – s ciljem što boljeg korištenja EU novca.

NEMA ZLOUPORABE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA: izmjenama Pravilnika o evidenciji poljoprivrednog zemljišta onemogućeno je postupanje prema kojem je netko mogao tuđu zemlju upisati na sebe temeljem izjave dva svjedoka i za to dobiti poticaje (izravna plaćanja). Od sada vlasnik mora dati suglasnost i dopuštenje poljoprivredniku da obrađuje njegovu zemlju. Za utvrđene nepravilnosti na 46 hektara – korisnici su isključeni su iz isplate!
Pokrenuli smo i izradu novog zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim ćemo raspolaganje vratiti na razinu jedinica lokalne samouprave koje najbolje poznaju potrebe svojih poljoprivrednika.

RIBARSTVO

1) Nema kvote za malu plavu ribu - u EK izborili smo se protiv uvođenja ribolovnih kvota i drastičnog smanjenja ulova male plave ribe. Ribolov malom plavom ribom čini preko 90% ribolova RH što govori o značaju ove gospodarske grane kako za priobalno i otočno gospodarstvo tako i za cjelokupno gospodarstvo RH.
2) Povećali smo kvotu za ulov tune - unutar EK i ICCAT-a izborili smo se za povećanje kvote na ulov tune na 661,82 tone. Uzgoj tuna u RH je gotovo 100% izvozna djelatnost i zapošljava brojno otočno stanovništvo.
3) Korištenje EU fondova: kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo RH isplaćeno je 30 milijuna kuna.

EFIKASNO SUZBIJANJE PTIČJE GRIPE: U dva navrata pojave ptičje gripe u domaće peradi, veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede uspjela je u jedan dan zaustaviti širenje te opasne bolesti. Vlasnicima peradi bit će isplaćena pravična naknada štete.

NOVAC ZA HRVATSKE POLJOPRIVREDNIKE: Isplaćen avans izravnih plaćanja poljoprivrednicima (806 milijuna kuna); Isplaćena odšteta voćarima zbog posljedica mraza (20 milijuna kuna); Osigurano 305 milijuna kuna više za poticaje poljoprivrednicima u 2017. godini.

OLAKŠAN IZVOZ ŽIVOTINJA: Potpisali smo ugovor za nesmetanu trgovinu govedima kroz zemlje EU i izvoz u arapske zemlje te ugovorili nadzor s kontrolnim tijelom Australije radi izvoza. Dogovorene su predradnje radi izvoza živih goveda u Tursku. Cijepili smo goveda protiv bolesti kvrgave kože. Bilo je to prvo cijepljenje u EU prije pojave bolesti na terenu čime smo očuvali naš stočni fond.

ZAŠTITA DOMAĆIH PROIZVODA

• Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom - cilj je maksimalno zaštititi domaće proizvođače od negativnih pritisaka trgovaca i uvoza hrane dvojbena podrijetla te potaknuti povećanje proizvodnje. Završena je javna rasprava, analiziramo pristigle primjedbe i prijedloge kako bi zakon što prije poslali u proceduru.
• Kratki lanci opskrbe prehrambenim proizvodima - Zakonom o javnoj nabavi daje se mogućnost javnim naručiteljima (škole, vrtići, bolnice, vojarne, studentski centri, starački domovi i sl.) da nabave hranu koja od polja do stola putuje najviše 48 sati. Time potrošači dobivaju kvalitetniju i svježiju hranu, a domaći proizvođači imaju unaprijed osiguran plasman svojih proizvoda.
• Zaštita mljekarskog sektora – u završnici je izrada pravilnika o:
a. kontrolama mlijeka (točka ledišta i rekonstituirano mlijeko);
b. kakvoći svježeg i sirovog mlijeka;
c. ugovornim odnosima.

Ponovno je uspostavljen Savjet za mlijeko – predstavnici proizvođača, prerađivača i predstavnika tijela javne vlasti.
• Kontrola uvoznih vina - uvozna i hrvatska vina dosad nisu bila u jednakom položaju. Tome smo stali na kraj Pravilnikom o registru vinograda koji propisuje slanje vina na analizu i ocjenu prije puštanja u promet, moraju dokazati sljedivost vina i obilježiti ga markicama. Ako vino ne udovolji fizikalno-kemijskim i senzorskim parametrima - ne smije na tržište!

OPSKRBA PROIZVOĐAČA DRVNOM SIROVINOM: Provedena je interventna mjera pomoći i odobrene su dodatne količine drvne sirovine prerađivačima na ruralnim područjima.

ZAŠTITA ŠUMA OD POTKORNJAKA: Donesena je Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje potkornjaka na području Gorskog kotara, bez obzira na vlasništvo šuma.

PROMOCIJA HRVATSKIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA: Proveli smo informativnu kampanju o 15 registriranih autohtonih proizvoda RH koji na razini EU nose zaštićenu oznaku izvornosti ili zemljopisnog podrijetla, te njih još 7 koji su u postupku registracije. Upravo provodimo informativnu kampanju o kvaliteti hrvatskih proizvoda kroz oznake: Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi, Jaja hrvatskih farmi, Med iz Lijepe naše, Brašno hrvatskih polja, Kruh hrvatskih polja – cilj je poticanje kupovine hrvatskih proizvoda.

02.02.2017. u 03:21 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 01.02.2017.

ZA ODRŽIVI RAZVOJ LOKALNE ZAJEDNICE 73 MILIJUNA KUNA

ZAHTIJEVI DO 10. VELJAČE

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Programom održivog razvoja lokalne zajednice iskazuje interes za brigu o lokalnim zajednicama i njihovim potrebama. Gospodarski oporavak slabije razvijenih područja u Hrvatskoj jedan je od glavnih preduvjeta za sprječavanje iseljavanja stanovništva i smanjenje negativnog demografskog trenda.
U razdoblju od 2012. do 2016. godine, Ministarstvo je Programom održivog razvoja lokalne zajednice sufinanciralo više od 800 manjih infrastrukturnih projekata u ukupnom iznosu od 228 milijuna kuna. Kroz ove male projekte komunalne i socijalne infrastrukture značajna sredstva u lokalnim zajednicama ulaže se u nerazvrstane ceste, nogostupe, lokalne vodovodne i kanalizacijske mreže, javnu rasvjetu, dječje vrtiće i igrališta, školske objekte, javne objekte za okupljanje u zajednici, zdravstvene objekte i slično.
„Interes lokalne zajednice za provođenjem ovakve vrste programa jako je velik, a to nam najbolje govori podatak da smo do sada rješavali samo 25 posto iskazanih potreba jedinica lokalne i područne samouprave u okviru Programa“, istaknula je ministrica Gabrijela Žalac i dodala kako je program krojen upravo po mjeri jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te je odlična priprema korisnicima za veće projekte koji će revitalizirati njihove lokalne zajednice. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije godišnjim programima putem raznih aktivnosti želi utjecati na održivost razvoja lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture, prvenstveno izgradnjom, obnovom i rekonstrukcijom objekata socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture na lokalnoj razini, vodeći pritom računa o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti i neovisnosti. Program održivog razvoja lokalne zajednice nacionalna je mjera za ostvarenje regionalnoga razvoja u skladu s načelima održivog razvoja i socijalne uključenosti. Program je odgovor na razvojne prioritete lokalne i područne razine i predstavlja podršku gospodarskoj i socijalnoj revitalizaciji slabije razvijenih područja te jačanju socijalne kohezije i održivog razvoja.„ Za program održivog razvoja lokalne zajednice osigurano je 73 milijuna kuna za jedinice lokalne samouprave razvrstane u I. i II. skupinu prema indeksu razvijenosti, što je gotovo dvostruko više sredstva nego 2016. godine,“ izjavila je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac te najavila još jedan natječaj za male lokalne projekte vrijedan 45 milijuna kuna.

Više informacija o Programu održivog razvoja lokalne zajednice u 2017. godini može saznati na
poveznici: https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/programi/program-odrzivog-razvoja-lokalne-zajednice/454


Za brzu informaciju evo nekoliko podatak s gornjeg linka

Prihvatljivo trajanje projekta: prihvatljivi su projekti/aktivnosti na projektima koje se provode u 2017. godini. Sredstva Ministarstva odobrena za sufinanciranje projekata prema Programu mogu se koristiti samo u 2017. godini. Rok za dostavu Zahtjeva za plaćanje/nadoknadu sredstava, za udio sufinanciranja Ministarstva, je najkasnije do 11. prosinca 2017.
Prihvatljivi ponuđeni iznos sufinanciranja: najmanji udio podnositelja zahtjeva u sufinanciranju pojedinog projekta ovisan je o skupini u koju je podnositelj zahtjeva razvrstan Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti i iznosi:
- za jedinice lokalne samouprave iz I. skupine - 10% ukupnih prihvatljivih troškova projekta,
- za jedinice lokalne samouprave iz II. skupine -15% ukupnih prihvatljivih troškova projekta,
- za jedinice područne (regionalne) samouprave iz I. skupine - 10% ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

Neće se sufinancirati projekti čija je vrijednost manja od 100.000,00 kuna (slovima: stotisućakunainulalipa) s PDV-om.

Postupak podnošenja zahtjeva: podnositelj zahtjeva podnosi zahtjev za dodjelu sredstava u skladu sa Smjernicama za podnositelje zahtjeva, uz priloge.
Svaki podnositelj zahtjeva može podnijeti najviše dva zahtjeva za sufinanciranje projekata.
Svaki zahtjev podnositelj dostavlja u zasebnoj omotnici.
Uz zahtjev se obvezno prilaže:
- Dodatak A - Kontrolni obrazac;
- Dodatak B - Prijavni obrazac, cjelovito popunjen, potpisan i ovjeren pečatom, dostavljen u pisanom i elektronskom obliku (na CD-u), koji mora biti istovjetan priloženom pisanom primjerku;
- Dodatak C - Proračun projekta, detaljno i jasno popunjen, potpisan i ovjeren pečatom, dostavljen u pisanom i elektronskom obliku (na CD-u), koji mora biti istovjetan priloženom pisanom primjerku;
- Presliku proračuna sa stavkom vlastitog udjela sufinanciranja (označiti stavku markerom) ili potpisanu i ovjerenu pečatom izjavu da će podnositelj osigurati sredstva ukoliko projektni prijedlog bude odabran;
- Fotodokumentaciju postojećeg stanja objekta (najviše tri karakteristične fotografije).

Zahtjev treba poslati u zatvorenoj omotnici koja na vanjskoj strani mora sadržavati puni naziv i adresu podnositelja zahtjeva, preporučenom pošiljkom ili dostavom u pisarnicu Ministarstva, obvezno uz naznaku: POZIV ZA ISKAZ INTERESA za sufinanciranje projekata u 2017. godini prema „Programu održivog razvoja lokalne zajednice“- NE OTVARATI, na adresu:
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Račkoga 6
10000 Zagreb
Rok za podnošenje zahtjeva je 10. veljače 2017.
Pravodobno pristiglim smatrat će se zahtjevi dostavljeni pisarnici do 16:00 sati 10. veljače, odnosno preporučene pošiljke s poštanskim žigom zaključno s navedenim datumom.

01.02.2017. u 11:37 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.