Marketing
GODINA 2017. ZAPOČELA JE S 31. 238 GOSPODARSTAVA KOJE DRŽE KRAVE I GOVEDA
PRIORITET FARMSKOM UZGOJU KRAVA
Na samom početku 2017. Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) objavila je podatke iz baze Jedinstvenog registra domaćih životinja (JRDŽ) o broju krava, ovaca, koza, svinja i kopitara te količine isporučenog mlijeka. U tablicima je zabilježeno stanje stoke u brojkama kakvo je bilo 2016. točnije s kojim je stočnim fondom i količinama započela 2017. godina.
Hrvatska poljoprivredna agencija ima bazu podataka u sklopu Jedinstvenog registra domaćih životinja. Služba za Informacijsko komunikacijsku tehnologiju uređuje podatke koji stižu sa terena.
Na dan 2. siječnja 2017. RH je imala ukupno 167. 687 krava. Samo mjesec dana prije 1.12. 2016. u
RH su bile 169.864 krave na ukupno 31. 238 gospodarstava
Broj isporučitelja kravljeg mlijeka nije za 2016. zaključen u tablici. Godina 2015. zaključena je s 8.746 isporučitelja mlijeka. U mjesecu studenom 2016. bilo je 6.811 isporučitelja mlijeka. Godine 2014. isporučeno je kumulativno 522.694.451. kg mlijeka. Godine 2015. isporučeno je 513.406.175. kg mlijeka.
Prosječna godišnja isporukakravljeg mlijeka po gospodarstvu iznosi 58.703 kg mlijeka.
Krava je hraniteljica obitelji. Tako su prije pedesetak godina agronomi opisivali važnost krave na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima .To se i danas može čuti od starih agronoma, starih i po radnom iskustvu i po godinama života. Prema njihovu pričanju obitelji koje su imale jednu ili dvije krave sigurno nisu bile gladne jer su majke čuvarice obitelji, krave dojile, radile putar i različite vrste sira, vrhnje i kiselo mlijeko – od kukurznog brašna pekle su kruh i gladi u kući ni za velike ni za male ukućane nije bilo gladi . Socijalne službe nisu odvodile djecu iz obitelji zbog toga što djeca nemaju minamalne uvjete za život u roditeljskoj kući kao što se to radi danas. Osim toga mlijeko je namirnica bogata kalcijem, koja je vrlo važna za izgradnju ljudskih kostiju, mlijeko je važna sastavnica za rad živčanog sustava, kao i za probavni sustav i time ima važnu ulogu u prehrambenom lancu i u održavanju ljudskog zdravlja.
Propadanje hrvatskih gospodarstava započelo je tijekom 2010. 2011. 2012. kada su službenici velikih mljekara (Dukat odnosno Laktalis) počeli obilaziti sela i seoska sabirališta mlijeka gdje su mala gospodarstva od po nekoliko krava mlijeko predavali u malim količinama od 5 do 20, 30, 40 litara ,rijeđi su bili koji su dnevno predavali više litara mlijeka, te im doslovno naređivali da više ne mogu predavati mlijeko. Temeljili su svoje zahtijeve o prestanku isporučivanja njihova mlijeka na velikom broju mikoorganizama u mlijeku te im govorili da im mlijeko nije kvalitetno. Mlijeko predavano u te seoske sabirnice bilo je niz godina izvor prihoda malim seoskim gospodarstvima. Kada je velikom broju malih isporučitelja otkazana isporuka mlijeka u seoske sabirnice – počelo je urušavanje hrvatskog sela. Ljudi na selu ostali su bez prihoda koji su ostvarivali od prodaje mlijeka svojih krava na svom obiteljskom gospodarstvu. A prihod od isporuke mlijeka je mnogim malim gospodarstvma bio osnovni mjesečni prihod u domaćinstvu. Kada je nestalo tog stalnog prihoda započelo je nestajanje i izumiranje hrvatskog sela. Populacija treće životne dobi ostala je živjeti na svojim mirovinama ili na socijalnoj pomoći, a mladi ljudi počeli su napuštaju selo i odlaziti i urbane gradove u potrazi za poslom.
Istovremeno s tim događajima zabrane predaje mlijeka na terenu trajali su i predpristupni pregovori po poglavljima za punopravno članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Poljoprivreda i ruralni razvoj ispregovarani su tako da je prioritet dat farmskom uzgoju krava . Poljoprivredni proizvođači koji su činili mala gospodarstva na hrvatskom selu a koji su imali do deset krava potpuno su zanemareni i danas su doslovno nestali. Nema zato više na livadima na ispaši ni u stajama malih gospodarstava po tri, četiri, pet krava. Ostali su samo oni koji imaju više od deset krava i koji su u fizičkoj snazi da mogu na profitabilan način voditi svoje gospodarstvo.
Činjenica je da o ekonomskoj moći malih gospodarstava ovisi demografska slika ruralne Hrvatske. Poljoprivreda i demografija Hrvatske u ruralnom prostoru su u neospornoj vezi . To može negirati samo onaj tko ne razumije stanje hrvatskog društva i stanje hrvatskog ruralnog prostora.
Laktofriz u kome je mlijeko u seoskim sabirnim objektima, tamo gdje sabirna mjesta nisu zatvorena.
Sva seoska sabirališna mlijeka nisu ni danas potpuno ukinuta. Ostao ih mali broj iz kojih cisterne velikih mljekara, iz laktofriza odvoze mlijeko.
Politika potpisana na papiru presudila je stanju hrvatskog sela.
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 19.02.2017. u 10:26 sati.