PRIORITET FARMSKOM UZGOJU KRAVA
Na samom početku 2017. Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) objavila je podatke iz baze Jedinstvenog registra domaćih životinja (JRDŽ) o broju krava, ovaca, koza, svinja i kopitara te količine isporučenog mlijeka. U tablicima je zabilježeno stanje stoke u brojkama kakvo je bilo 2016. točnije s kojim je stočnim fondom i količinama započela 2017. godina.
Hrvatska poljoprivredna agencija ima bazu podataka u sklopu Jedinstvenog registra domaćih životinja. Služba za Informacijsko komunikacijsku tehnologiju uređuje podatke koji stižu sa terena.
Na dan 2. siječnja 2017. RH je imala ukupno 167. 687 krava. Samo mjesec dana prije 1.12. 2016. u
RH su bile 169.864 krave na ukupno 31. 238 gospodarstava
Broj isporučitelja kravljeg mlijeka nije za 2016. zaključen u tablici. Godina 2015. zaključena je s 8.746 isporučitelja mlijeka. U mjesecu studenom 2016. bilo je 6.811 isporučitelja mlijeka. Godine 2014. isporučeno je kumulativno 522.694.451. kg mlijeka. Godine 2015. isporučeno je 513.406.175. kg mlijeka.
Prosječna godišnja isporukakravljeg mlijeka po gospodarstvu iznosi 58.703 kg mlijeka.
Krava je hraniteljica obitelji. Tako su prije pedesetak godina agronomi opisivali važnost krave na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima .To se i danas može čuti od starih agronoma, starih i po radnom iskustvu i po godinama života. Prema njihovu pričanju obitelji koje su imale jednu ili dvije krave sigurno nisu bile gladne jer su majke čuvarice obitelji, krave dojile, radile putar i različite vrste sira, vrhnje i kiselo mlijeko – od kukurznog brašna pekle su kruh i gladi u kući ni za velike ni za male ukućane nije bilo gladi . Socijalne službe nisu odvodile djecu iz obitelji zbog toga što djeca nemaju minamalne uvjete za život u roditeljskoj kući kao što se to radi danas. Osim toga mlijeko je namirnica bogata kalcijem, koja je vrlo važna za izgradnju ljudskih kostiju, mlijeko je važna sastavnica za rad živčanog sustava, kao i za probavni sustav i time ima važnu ulogu u prehrambenom lancu i u održavanju ljudskog zdravlja.
Propadanje hrvatskih gospodarstava započelo je tijekom 2010. 2011. 2012. kada su službenici velikih mljekara (Dukat odnosno Laktalis) počeli obilaziti sela i seoska sabirališta mlijeka gdje su mala gospodarstva od po nekoliko krava mlijeko predavali u malim količinama od 5 do 20, 30, 40 litara ,rijeđi su bili koji su dnevno predavali više litara mlijeka, te im doslovno naređivali da više ne mogu predavati mlijeko. Temeljili su svoje zahtijeve o prestanku isporučivanja njihova mlijeka na velikom broju mikoorganizama u mlijeku te im govorili da im mlijeko nije kvalitetno. Mlijeko predavano u te seoske sabirnice bilo je niz godina izvor prihoda malim seoskim gospodarstvima. Kada je velikom broju malih isporučitelja otkazana isporuka mlijeka u seoske sabirnice – počelo je urušavanje hrvatskog sela. Ljudi na selu ostali su bez prihoda koji su ostvarivali od prodaje mlijeka svojih krava na svom obiteljskom gospodarstvu. A prihod od isporuke mlijeka je mnogim malim gospodarstvma bio osnovni mjesečni prihod u domaćinstvu. Kada je nestalo tog stalnog prihoda započelo je nestajanje i izumiranje hrvatskog sela. Populacija treće životne dobi ostala je živjeti na svojim mirovinama ili na socijalnoj pomoći, a mladi ljudi počeli su napuštaju selo i odlaziti i urbane gradove u potrazi za poslom.
Istovremeno s tim događajima zabrane predaje mlijeka na terenu trajali su i predpristupni pregovori po poglavljima za punopravno članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Poljoprivreda i ruralni razvoj ispregovarani su tako da je prioritet dat farmskom uzgoju krava . Poljoprivredni proizvođači koji su činili mala gospodarstva na hrvatskom selu a koji su imali do deset krava potpuno su zanemareni i danas su doslovno nestali. Nema zato više na livadima na ispaši ni u stajama malih gospodarstava po tri, četiri, pet krava. Ostali su samo oni koji imaju više od deset krava i koji su u fizičkoj snazi da mogu na profitabilan način voditi svoje gospodarstvo.
Činjenica je da o ekonomskoj moći malih gospodarstava ovisi demografska slika ruralne Hrvatske. Poljoprivreda i demografija Hrvatske u ruralnom prostoru su u neospornoj vezi . To može negirati samo onaj tko ne razumije stanje hrvatskog društva i stanje hrvatskog ruralnog prostora.
Laktofriz u kome je mlijeko u seoskim sabirnim objektima, tamo gdje sabirna mjesta nisu zatvorena.
Sva seoska sabirališna mlijeka nisu ni danas potpuno ukinuta. Ostao ih mali broj iz kojih cisterne velikih mljekara, iz laktofriza odvoze mlijeko.
Politika potpisana na papiru presudila je stanju hrvatskog sela.
Margareta Zouhar Zec
< | veljača, 2017 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter