AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

utorak, 12.05.2015.

PREMIJEROVO PISMO

BRANITELJI I POLJOPRIVREDNICI ODLUČITI ĆE
ISHOD IDUĆIH PARLAMENTARNIH IZBORA

Kada sam u drugoj polovini mjeseca travnja dobila na kućnu adresu pismo, a u čijem potpisu piše “ Vaš Zoran Milanović” a ispod i vlastoručni potpis, nisam vjerovala da je to pismo premijera Milanovića.

Objavljujem pismo!




Moje razmišljanje išlo je u smjeru 50 % da je, a 50 % da to nije premijerovo pismo. I bacila bi pismo u koš da mi se pisac pisma dva puta ne obraća imenom “ Margareta, Margareta”. A u pismu je bio i mali dodatak s velikim naslovom “ Vaše mišljnje nam je bitno” gdje je bio mali prostor predviđen za odgovor odnosno izraz mišljenja, nakon pročitanog priloženog pisma. To što mi se potpisnik obratio imenom, moralno me obvezivalo da odgovorim. Taj dodatak pisma bilo je na poleđini adresiran na broj poštanskog pretinca. Odgovorila sam, u prilogu se može pročitati kako, poslala na naznačeni pretinac, a prethodno sve, dakako, fotokopirala. Zašto?Jer ja sam ipak novinarka.
Sada taj materijal objavljujem, jer povod za to sam pronašla u tjedniku Globus.




PREMIJER MIJENJA IMIDŽ

Naime, kada sam ovih dana u Globusu od 8.5.2015. pročitala tekst na 7. ,8., i 9., strani pod naslovom “ “Svi detalji predizborne strategije Milanovićeva američkog savjetnika” postalo mi je jasno porijeklo i svrha pisma, kao i to da je pismo zaista od premijera Milanovića, koji me je, eto, pitao i za mišljenje, jer je tako vjerojatno zamišljena strategija promjene njegova imidža.
Prema tekstu u Globusu premijer Milanović angažirao je američkog PR stručnjaka za politički marketing Alexa Brauna koji je osmislio premijerovu promjenu nastupa i imidža u javnosti , ali i imidža stranke, a s ciljem da stranka SDP ostane na vlasti, da ne izgubi izbore. U okviru strategije stručnjaka Brauna, koji kako piše u Globusu, će za svoj posao dobiti sumu koja će u svakom slučaju biti astronomski honorar, premijer Milanović se mora približiti ljudima, biračima, a u okviru toga je i pisanje pisama, vjerujem po istoj šemi, ali sa stvarnim imenima osoba koje je, recimo, premijer sam odabrao.

GRAĐANI SU NA DAN IZBORA BIRAČI BUDUĆE VLASTI

Mišljenja sam da je uistinu bilo vrijeme da se premijer približi ljudima, biračima, naciji kojoj je premijer. Jer je od samog početka stupanja na premijersku dužnost bilo je vidljivo da baš nije čovjek koji voli ljude niti zna s ljudima. Dobar pokazatelj te činjenice je to što više mjeseci od kada je stupio na dužnost nije primao ljude na razgovor koji su s njim željeli razgovarati zbog problema u svojim radnim sektorima. Nije primao članove sindikata, a s poljoprivrednicima koji su intenzivno željeli razgovor s njim, razgovarao je tek pri kraju prve godine svoga premijerskog mandata. Više od pola godine po dolasku na funkciju premijer nije održavao ni konferencije za novinare. Začuđujuće je bilo njegovo poimanje politike u kojoj želi sudjlovati kao prvi čovjek države, a da ne komunicira s ljudima u zemlji u kojoj ima premijersko mjesto.
Premijer je već, posebno u posljednje vrijeme, mnogo naučio, a to se vidi iz njegovih aktivnosti prisustvovanja raznim događajima po Hrvatskoj. Nije naučio približiti se ljudima samo premijer Milanović već su taj politički zadatak dobili čini se i još neki ministri i resori. Jer iz strategije stručnjaka Brauna proizašle su očito i nagle i pozitivne promjene u resoru zdravstva, posebno u bolnicama. Značajan je program “72 sata” i “izbor najboljih liječnika”.
Pravo je pitanje, zar je američki PR stručnjak Braun trebao motivirati ministra zdravstva da pokrene zdravstveni sustav u korist građana? Zar još uvjek ministrima u Vladi, u godini 2015. nije jasno da se politika države vodi radi građana, a ne radi njih koji su na funkcijama najviših tijela Vlasti? Ako je PR stručnjak za politički marketing od premijera Milanovića čuo njegovu želju da želi ostati na vlasti - Alex Braun nije dobio težak zadatak. Jer i on, kao i drugi PR stručnjaci kakvih ima u Hrvatskoj najmanje pedeset, zna da stranka na vlasti treba raditi u korist građana. Zašto? Odgovor je jednostavan i banalan – zato što su građani na dan izbora birači i glasači koji na glasačkim listićima zaokružuju i tako odlučuju tko će biti na vlasti u državi, a tko ne, tko će trošiti njihov proračunski novac, a tko ne. Ako građani koji u zemlji žive i rade u velikoj večini konstatiraju “ ova vlast nije ništa napravila za mene, neću glasati za nju” jasan je ishod izbora. Politička obećanja su jedno, a činjenice su potpuno drugo.Političar koji je najprije voljom građana izabran da upravlja hrvatskim političkim operativnim sustavom, da vlada, da donosi odluke, a onda ode u krajnost i radi po svom ne slušajući želju građana koji su ga izabrali, može očekivati jedino to da više neće biti izabran i da će na prvim izborima njegova politička samovolja završiti.
Ako građani imaju zdravog razuma drugačije ne može biti!

BRANITELJI I POLJOPRIVREDNICI ODLUČITI ĆE ISHOD IZBORA

I koliko god resor zdravstva radi odjednom na zadovoljstvo građana, teretni kamen premijera Milanovića su branitelji i njihovi zahtijevi za smjenom ministra Matića, njegove zamjenice Nađ i pomoćnika Glavaševića, o čemu Milanović čak ne želi ni razgovarati, a kamoli udovoljiti zahtijevima branitelja koji su zbog zahtjeva za smjenom podigli šator ispred zgrade Ministartsva branitelja i tamo borave. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovine nema pozitivne emocije kod poljoprivrednih proizvođača zbog nevjerojatno lošeg vođenja poljoprivredne politike, te su njegovu smjenu poljoprivrednici tražili u više navrata i prosvjedom i bez prosvjeda.No Milanović nije želio smjeniti ministra poljoprivrede Jakovinu. Rekao je da Jakovina ima njegovo puno povjrenje. Možda premijer zna zašto Jakovina ima njegovo povjenje, ali poljoprivredni proizvođači to neznaju, jer hrvatsko selo propada i nejasno je kako Tihomir Jakovina može biti ministar i dalje. I taj upitnik ostaje. I čuđenje poljoprivrednika radi takve odluke premijera i dalje postoji. Jer stoji činjenica koja se očituje u mnogim brojkama, da Jakovina hrvatsku poljoprivredu svojim odlukama, svojim načinom rada vodi prema uništenju. Poljoprivrednici neko vrijeme ne prosvjeduju, ali hrvatska poljoprivreda izgubila je svoju bazu u hrvatskim selima. Europski novčani fondovi koji su trenutno aktualni su pozitivna stvar, ali poljoprivredom koja je raznovrsna mora se baviti u većem ili manjem obliku svako gospodarstvo na selu, a to je u Hrvatskoj prestalo postojati u posljednje dvije godine. Koliko se ljudi još bavi poljoprivredom, može se vidjeti po neobrađenim površinama, kao i po zapuštenim dvorištima i OPG gospodarstvima prilikom bilo kojeg putovanja po Hrvatskoj.
“ Ako želiš sakupljati med, nemij lupati po košnici” poslovica je iz kulture naroda Istoka koja šalje jasnu poruku. Može li premijer izvući pouku iz poslovice? Premijer Milanović, činjenica je, u obzir nije uzeo argumentirane želje za smjenom ministara sektora poljoprivrednika i branitelja koji su po pripadnosti građana veliki sektori. Zato tvrdim premijer će izgubiti predstojeće parlamentarne izbore za svoj drugi mandat usprkos svemu što ove godine poduzima u komuniciranju s građanima. Nedostajati će mu oko 300 000 glasova koje neće dobiti od osoba u dva navedena sektora, a koji će otići drugim političkim strankama koji će se pojaviti na izborima. To će se dogoditi ako se ne odluči za smjenu tih ministara i poboljšanje politike tih ministarstava te ako ne imenuje ljude, ne po političkoj križaljci, već stručnjake koji će razumijeti posao koji im je dužnost obavljati u korist građana i njihovih egzistencijalnih interesa.
Hoće li za drugi mandat premijera Milanovića i njegov način vođenja države politike glasati tisuće deložiranih osoba iz svojih stanova koji žive tko zna gdje, oni koji rade i mjesecima ne primaju plaću dok poslodavci nisu sankcionirani, hoće li za premijerovu politiku glasati nezaposleni – koji čekaju otvaranje radnih mjesta, oni koji su žrtve kreditne valute franak njih je oko 320 000, a sve zbog nepostavljanja hrvatske zakonske legislative stranim bankama koje posluju u Hrvtskoj a kamate od 6,7 % kamata nameću kao kriterije poslovanja, kakvi nisu ni u matičnim državama banaka, a koji su kažnjivi i osiromašuju hrvatske klijene, oni koji su blokiranih računa kakvih je oko 48 000 u Hrvatskoj...?

Margareta Zouhar Zec

PRODULJEN ROK ZA POTPORU

POTPORE SE PODNOSE DO 15. LIPNJA 2015 !

Ministarstvo poljoprivrede produljilo je rok za podnošenje zahtijeva za potporu. U obavijesti piše „
Obavještavamo sve poljoprivrednike koji podnose jedinstveni zahtjev za potporu za izravna plaćanja, plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima i IAKS mjere ruralnog razvoja da se rok za podnošenje jedinstvenog zahtjeva za potporu za 2015. godinu, članak 6. Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja, NN 35/2015 produljuje do 15. lipnja 2015. godine.
Također, do 15. lipnja 2015. godine produljuje se rok za izmjene i dopune već podnesenog jedinstvenog zahtjeva za potporu iz članka 7. stavak 1. Pravilnika.
Konačni datum za podnošenje jedinstvenog zahtjeva za potporu nakon redovnog roka (zakašnjeli zahtjevi uz smanjenje plaćanja iz članka 8. Pravilnika) je 10. srpanj 2015. godine. „

nedjelja, 10.05.2015.

SIR S KRATKIM ROKOM TRAJANJA!

“ RAZMIŠLJATI UNAPRIJED I NE KUPITI”

U Zdenki se u subotu se 9. 5 na prodajnom mjestu u prizemlju tržnice Dolac prodavao svježi sir pakiran u količini od 5 kilograma, s jasno istaknutim rokom trajanja do 12. 5. po cijeni od 24,99 kuna.
Da li je od tvrtke Zdenka poslovno etično da svježi sir s tako kratkim rokom trajanja u tako velikom pakiranju prodaje na mjestu gdje kupuju mali obiteljski pojedinačni potrošaći, a s tako prihvatljivo, niskom cijenom?



Niska cijena i velika količina je bio adut tvrtke Zdenka, da sir kojega na zalihi očitom ima mnogo, proda. Ali najvažnije je pitanje što je s rokom trajanja. Zašto je rok trajanja tako kratak – jer od 9.5. do 12. 5. su samo 72 sata. Domaćica koja je kupila 5 kilograma svježeg masnog sira za svoju obitelj, uzmimo od četiri, pet ili šest članova, zasigurno u tri dana ne može konzumacijom potrošiti 5 kilograma svježeg sira. Što raditi s ostatkom svježeg sira kada dođe i prođe 12.5.? Može li taj svježi masni sir biti zdrastveno siguran za konzumaciju u domaćinstvu, ako je ostalo još sira od tih pet kilograma – a rok trajanja je istekao?




Natpis na staklu hladionika kojem je namjena privući kupce na kupnju svježeg sira.Rok trajanja nije istaknut- kao da ta informacija kupcu ne bi trebala biti relevantna. A u ovom je slučaju itekako relevantna. (fotka mzz. 9.5. 2015.)


Situacija koja se stvara u realnosti nalaže dva važna pitanja :
1. Zašto mlijčna industrija Zdenka nije na tržište gdje zna da kupci kupuju u malim količinama, stavila svježi sir u manjim pakiranjima od po jedan ili dva kilograma - kada je rok trajanja sira samo do 12.5. ?
2. Da li poslovodstvo mliječne industrije Zdenka misli na potrošaća kupca cjelovito ili joj je samo bitan efekat – prodati proizvedeno i naplatiti?
Podrazumijeva se da svaki potrošač plačajući svojim novcem donosi svoju odluku. Ali u primjeru koji sam opisala prema kupcu je zauzet ne etičan stav u kome prevladava želja za prodajom zaliha sira – bez obzira što rok trajanja a time i zdrastvena ispravnost ističe vrlo brzo. Što će potrošać s preostalom količinom sira nakon isteka roka trajanja - postaje zdrastvena odgovornost kupca potrošaća, a nikako ne proizvođača!

Kakva je poruka?
Plati- pa kasnije baci!? Ili. Plati pa razmišljaj što će se zdrastveno dešavati i kakve će posljedice zdrastvene imati za organizam i zdravlje konzumacija sira čiji je rok trajanja istekao!? Ili. Razmišljati unaprijed i ne kupiti !
Europska unija zalaže se za prava potrošaća. O tim bi pravima trebale imati svijest i velike industrije, u ovom slučaju Zdenka. Jer Republika Hrvatska je punopravna članica EU od 1.7. 2013.



Prodajno mjesto ZDENKA-mliječni proizvodi d.o.o. na Dolcu u Zagrebu - snimljeno 9.5. 2015. (fotka mzz)

ZDENKA-mliječni proizvodi d.o.o. izvozi svoje proizvode u Europsku Uniju, posjeduje certifikate KOSHER, HALAL, HACCP i ISO 22000.
Osnovana je 1897. godine u Velikim Zdencima, u poljoprivrednom i stočarskom kraju, s izrazitom proizvodnjom mlijeka. Zdenka je specijalizirana za proizvodnju mliječnih proizvoda. Poznata je na tržištu po proizvodnji termički obrađenih sireva, s više od 70 % u topljenim sirevima.

subota, 09.05.2015.

ORaH POZIVA NA 22. VIJEĆE EUROPSKE ZELENE STRANKE

"PROMIJENI. INVESTIRAJ. STVARAJ ZELENA RADNA MJESTA "

petak, 08.05.2015.

NAPOKON ZAŠTIĆENI RAČUN ZA BLOKIRANE POLJOPRIVREDNIKE

SAMO DO 50 000 NA ZAŠTIĆENI RAČUN

Prema informacijama iz ministarstva poljoprivrede od 7. svibnja, kako bi poljoprivredni proizvođači iskoristili pravo na oslobođenje od ovrhe sredstva potpore poljoprivredi do 50.000 kuna po osnovi mjera ruralnog razvoja, izravne potpore i mjera u okviru zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, korisnici čiji su računi na koje im se potpora isplaćuje blokirani, radi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, mogu se obratiti Financijskoj agenciji - FINA kako bi im se otvorio zaštićeni račun.

Zahtjev za otvaranje zaštićenog računa može se podnijeti u bilo kojoj poslovnici FINA-e u kojoj se popunjava obrazac Obavijest (iz članka 212. stavka 1. Ovršnog zakona) koji se nalazi na web stranici Financijske agencije (www.fina.hr), a dostupan je i u svim poslovnicama FINA-e.

Postupak otvaranja zaštićenog računa je slijedeći:

1.Ovršenik ispunjava obrazac Obavijesti o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe (Obavijest iz članka 212. stavka 1. Ovršnog zakona).

2.Ovršenik dostavlja potpisan obrazac Obavijesti u bilo koju FINA-inu poslovnicu.

3.FINA o tome odmah obavještava banku, koja otvara poseban račun za ova sredstva, te uplatitelja primanja izuzetih od ovrhe, da bi ovršenik mogao ovim sredstvima slobodno raspolagati.

4.U slučaju kada su primanja, naknade i iznosi koji su izuzeti od ovrhe zaplijenjeni na računu ovršenika (nisu još prenesena na račun ovrhovoditelja), ovršenik može FINA-i dostaviti pisani zahtjev kojim traži da FINA naloži banci prijenos navedenih primanja na poseban račun, te uz zahtjev obvezno priložiti Potvrdu nadležnog područnog ureda Agencije za plaćanja o iznosu novčanih sredstava koja su izuzeta od ovrhe.

Napomena:
Otvaranje posebnog računa može zatražiti i osoba čiji računi nisu blokirani, ako uz obrazac Obavijesti iz članka 212. stavka 1. Ovršnog zakona dostavi i presliku osnove za plaćanje iz koje je vidljivo da je određena ovrha na njegovim novčanim sredstvima.

Korisnik potpore (ovršenik) koji već ima otvoren zaštićeni račun, ali za neko drugo primanje ili naknadu izuzetu od ovrhe, također obvezno mora doći u FINA-u i popuniti obrazac Obavijesti za primanje po osnovi potpore sukladno Zakonu o poljoprivredi (Narodne novine br. 30/2015).

četvrtak, 07.05.2015.

PROJEKTI U KORIST PROIZVOĐAČA I POTROŠAĆA

Dr. MARIJA VUKOBRATOVIĆ RAVNATELJICA HPA:

" ZNANJE DONOSITI NA OBITELJSKA GOSPODARSTVA"

Na svečanosti predstavljanja Godišnjeg izvješća Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) za 2014. koje je održano 4. svibnja u Staklenoj dvorani u Ministarstvu poljoprivrede, Kratko sam razgovarala s ravnateljicom te institucije dr.Marijom Vukobratović koja je od 1. listopada 2014. ravnateljica Hrvatske poljoprivredne agencije, na čije je mjesto došla javnim natječajem. Dugih 35 godina je radila kao profesorica na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima . Počela je kao laborant, imala je višu školu kada je počela raditi, uz rad je završila fakultet, upisala je doktorski studij, doktorirala biotehničke znanosti, znanstveno polje poljoprivreda, znanstvena grana bilinogojstvo, sve uz rad.

- Što ste zatekli, a što ste dovršili u HPA od projekata koji su danas predstavljeni?
- Zatekla sam u provedbi project Mlijeko s hrvatskih farmi. To je bio pilot projekt. Iza tog projekta krenulo je meso s hrvatskih farmi, najprije svinjsko, pa onda juneće. Kada sam ja došla u HPA potpisivali smo ugovore za pileće meso. Med, točnije projekt Med iz lijepe naše, je također krenuo 2014. godine .Potpuno novi, moj projekt, je projekt Jaja hrvatskih farmi .
Najveći dio posla u vezi s tim projektima odrađuje Odjel za marketing i tržište i tri djevojke koje tamo rade,a to su mr. Dubravka Živoder načelnica Odjela za marketing, dipl.ing.agr.Petra Tudor I dipl. ing. agr. Josipa Pavičić. One imaju izvrsnih ideja. Imam dojam da su “ procvale” od kada sam došla, što se njihovih ideja tiče. Podržavam ih u njihovim idejama i radu .Ne postoji čovjek koji sve najbolkje zna i jedino on može dobro raditi. Po meni je i moj uspjeh, ako sam okružena ljudima koji imaju ideje, koji znaju kako raditi na zadovoljstvo zajednice. Na kraju će vrhnje sakupljati cijela institucija.


Dr.Marija Vukobratović

- Što sada pripremate?
- Završen je project Kruh s hrvatskih polja. Razmišljamo o projektu Brašno s hrvatskih polja. Za kruh imamo jako puno interesa kod proizvođača. Interes postoji i za janjetinu s hrvatskih farmi. Jedno je janjetina koja je brendirana, kao što je to Paška janjetina, Creska janjetina itd, ali postoji i u ostačim djelovima Hrvatske janjetina, gdje se teritorijalno podfrijetlo ne može o brendirati. No mislimo da i takva janjetina može dobiti određen znak prepoznatljivosti jer se tako pomaže i proizvođaču i potrošaću. Važno je da proizvođač od toga ima koristi, da ima veću proizvodnju, da postigne veću cijenu, a s druge strane da potrošaći i kupci tih proizvoda točno znaju od koga su kupili i što su kupili. To je zapravo jedan kotačić koji bi u dobroj mjeri mogao pokrenuti hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju.

- Hrvatska poljoprivredna agencija organizirana je tako da također ima područne urede. Kako to funkcionira?
- Imamo područne urede gdje naši terenski asistenti idu svakodnevno na farme. Međutim to su ljudi koji rutinski obavljaju svoj posao, vrše kontrole mlječnosti, uzimaju uzorke ili označavaju goveda. Ono što želimo je da u županijama napravimo timove u kojima bi stručnjaci daleko više ponudili poljoprivrednim proizvođačim- gdje bi bili pomoć i kod hranidbe, držanja stoke, prepoznavanja nekih bolesti, gdje bi neke nove tehnologije prenosili. Činjenica je da imamo vrlo lijepih farmi, obrazovanih ljudi na tim farmama, ali moramo si priznati da je većina ljudi koji se bave raznim proizvodnjama niže obrazovne strukture.Mnogi od njih nemaju vremena za pohađanje seminara No zapazili smo da ima mladih ljudi koji imaju farme koji žele usvajati nova znanja. Trebamo se mi potruditi svi skupa, mislimi i na ostale agencije i institucije koje imaju mogučnosti, trebamo raditi tako da znanje donesemo poljoprivrednim proizvođačima na njihova obiteljska gospodarstva.

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA PREDSTAVILA IZVJEŠĆE ZA 2014. GODINU

25 000 OBITELJSKIH GOSPODARSTAVA IMA MANJE OD PO 1O KRAVA

U Ministartvu poljoprivrede je 4. svibnja Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) predstavila svoje izvješće za 2014 godinu. U Staklenoj dvorani Ministarstva poljoprivrede bilo je neobično malo uzvanika povodom tog događaja, tek, dvadesetak osoba i dvadesetak novinara. Bio je tu ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, njegova zamjenica Snježana Španjol, dr.vet. med. Mirjana Piršl, dr.Marija Vukobratović i ravnateljica HPA, Andrea Grozd Bošković te nekoliko poljoprivrednih proizvođača koji su pozvani kako bi bili marketinški promotori označavanja proizvoda sa markicama HPA, a istovremeno kako bi primili priznanja za svoje sudjelovanje u toj novijoj ali važnoj aktivnosti Hrvatske poljoprivredne agencije
Maja Dražić dipl. ing agr. pomoćnica ravnateljice dr. Vukobratović započela je predstavljanje podjstivši da je prije više od 100 godina, točnije 1913. osnovan Savez marvogojskih Udruga, da je 1960. godine osnovan Stočarski selekcijski centar, a 1994. Hrvatski stočarski centar postao je samostalna institucija. Govoreći o govedarstvu gospođa Dražić je rekla da se od 2000. godine kontinuirano smanjuje. Statistika potvrđuje da je 64% goveda simentalske pasmine, 25 % goveda je pasmine holstein, a osalo su mješanci. Prema podacima 2014.godine čak 25 000 gospodarstva imalo je manje od 10 krava, dok je 3000 gospodarstava imalo 11 i više krava. HPA je uspjela 2014. uzgojiti prve mlade bikove sa genotipovima. U međunarodno genetsko vrednovanje ušlo je 20 mladih bikova. HPA vodi registar domaćih životinja.
Ing.agr.Maja Dražić rekla je kao je u svinjogojstvu je pad broja krmača na gosppodarstvima u zadnjih 10 godina. Godine 2005. bilo je 199.000 krmača, a 2014. Ih je bilo samo 99 000 krmača.
U ovčarstvu je 16 pasmina u RH, a ukupno ih je oko 600 000 komada. U rasplodnoj proizvodnji je 40 893 ovaca.
Kozarstvo čini 60 000 koza u 7 pasmina, 6 480 ovaca je u rasplodnoj prooizvodnji.
Kada je 2002. godine osnovan laboratorij u Križevcima imao je preko 65 000 gospodarstva koji su bili isporučitelji mlijeka. Godine 2014. bilo je e identirano 11 000 isporučitelja mlijeka.
Također 2003. godine samo 22% mlijeka bilo je ekstra klase kvalitete. Godine 2014. 96% isporučenog mlijeka bilo je ekstra klase.




U sklopu predstavljanja rezultata za 2014. prikazani su kratki promotivni filmovi od po nekoliko minuta trajanja, koji su zorno posvjedočili razvoj sustava zaštite domaćih poljoprivrednih proizvoda. Taj sustav zaštite razvijen je kroz označavanje proizvoda putem markica koje su kupcima sve poznatije, a to su: Mlijeko s hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi- svježe svinjsko i juneće meso, Meso peradi, Med iz lijepe naše, Jaja hrvatskih farmi.
Bračni par Ivani i Sanja Grčević iz Gradeca Pokupskog iz općine Pisarovina primili su priznanje za svoju proizvodnju kozijeg sira i mlijeka.Ivan Bastalec iz Sv.Ivana Zelina primio je priznanje kao proizvođač mesa peradi. Isporući godišnje vrtićima, hotelima, samostanima 350.000 pilića godišnje. Oznaku, Med iz lijepe naše ima pčelar Tomislav Petrus iz Poljane Križevačke. Za oznaku Jaja hrvatskih farmi među nekoliko nosioca tog znaka, priznanje je primio Jakov Čorić vlasnik tvrtke Gala koja godišnje isporučujde 500 milijuna jaja. Crveni znak za Meso s hrvatskih farmi može se koristitiza označavanje svježeg svinjskog mesa dobivdenog od svinja rođenih, utovljenih i zaklanih u RH. Ta markica garantira sljedivosti od farme do stola. Plavi znak na kome piše Svinjsko meso – dokazano podrijetlo koristiti se zaoznačavanje svježeg svinjskog mesa dobivenog od mesa svinja kojde su rođene izvan Hrvatske, ali su tovljene u Hrvatskoj minimalno 60 dana, a onda su zaklene u RH.

utorak, 05.05.2015.

...izvan teme ...NE TAJNOST PODATAKA, VEĆ ZABRANA JAVNE OBJAVE OSOBNIH PODATAKA

ANTE RAJKOVAČA, RAVNATELJ AGENCIJE ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA:

" NAVEDENO POSTUPANJE AGENCIJA TEMELJI NA ANONIMNIM UPITIMA"

Prema informacijama iz medija, Agencija za zaštitu osobnih podataka, čiji je ravnatelj Ante Rajkovača, zabranila je objavu podataka o bračnom stanju, broju djece, neto iznosu plaće dužnosnika iz prethodnog zaposlenja i dio podataka o kreditnim zaduženjima prije stupanja na dužnost - naziv institucije kod koje je kredit ostvaren, te rok otplate.

Da bi dobila potpuniju informaciju obratila sam se 5.5. Agenciji za zaštitu osobnih podataka te zatražila odgovore na nekoliko pitanja. Istoga dana, tijekom radnog vremena na pitanja mi je odgovorio ravnatelj gospodin Ante Rajkovača te sam odgovore dobila meilom u pdf obliku.

Evo pitanja na koja sam zatražila odgovore

" S obzirom na aktualnost informacije, da je Agencija za zaštitu osobnih podataka donijela Odluku o zabrani objave nekih podataka iz imovinskih kartica državnih dužnosnika pitam slijedeće:
1. Tko je, po imenu i prezimenu, donio odluku o zabrani objave nekih podataka u karticama državnih dužnosnika?
2. Na koje se sve podatke odnosi Odluka Agencije za zaštitu osobnih podataka?
3. Kakvom je idejom, informacijom iz svijeta, ili nekom drugom pobudom bio vođen onaj tko je odlučio 2015. godine dio podataka državnih dužnosnika u RH učiniti tajnima?
4. Na koga se sve odnosi Odluka o tajnosti podataka – točnije pitam odnosi li se odluka i na načelnike i gradonačelnike opčina i gradova , ili samo na visoke državne dužnosnike iz Vlade i Sabora RH?
5. Kojeg dana točno, je Odluka stupila na snagu? Ima li ta odluka Zakonsku snagu? ( ako ima zakonsku snagu biti će objavljena I u narodnim novinama- zar ne?
6. Što je po struci gospodin ravnatelj Ante Rajkovača, odnosno, koja je njegova akademska titula?
7. Kojoj političkoj stranci pripada gospodin ravnatelj Ante Rajkovača?
8. Molila bih Vas da mi pošaljete fotografiju gospodina ravnatelja jer bih je objavila, ako je gospodin suglasan s tim! "


Evo kako je odgovorio gospodin ravnatelj Rajkovača:







Ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka, diplomiorani kriminalist Ante Rajovača.

ZAKONODAVNI OKVIR

Na web stranici Agencije za zaštitu osobnih podataka naglašen je člana 37. Ustava Republike Hrvatske koji propisuje sljedeće:

„Svakom se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom.
Zakonom se uređuje zaštita osobnih podataka te nadzor nad djelovanjem informatičkih sustava u državi.
Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovoga prikupljanja“.

Temeljem ustavne odredbe o pravu na zaštitu osobnih podataka donesen je Zakon o zaštiti osobnih podataka u NN broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11., 106/12-pročišćeni tekst.
Zakon uređuje zaštitu osobnih podataka fizičkih osoba i nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u RH.
Kao podzakonski akti u području zaštite osobnih podataka u RH u primjeni su Uredba o načinu vođenja i obrascu evidencije o zbirkama osobnih podataka (Narodne novine, broj 105/04) i Uredba o načinu pohranjivanja i posebnim mjerama tehničke zaštite posebnih kategorija osobnih podataka (Narodne novine, broj 139/04).

RH je kao članica Vijeća Europe potpisnica Konvencije o zaštiti osoba glede automatske obrade osobnih podataka (Konvencija 108) i Dodatnog protokola uz Konvenciju 108 u vezi nadzornih tijela i međunarodne razmjene podataka.

Primjena odredbi navedenih akata Vijeća Europe omogućena je donošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podataka i Dodatnog protokola uz Konvenciju za zaštitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podataka u vezi nadzornih tijela i međunarodne razmjene podataka (Narodne novine, br. 04/05, Međunarodni ugovori).
Zakon o zaštiti osobnih podataka, kao temeljni akt u području zaštite osobnih podataka u RH u svim bitnim odredbama sukladan je Direktivi 95/46/EZ o zaštiti pojedinaca glede obrade osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka.


No nameće se pitanje da li je Zakon o zaštiti osobnih podataka, kao temeljni akt u području zaštite osobnih podataka sukladan Direktivi 95/46/EZ i nakon odluke ravnatelja da zabrani javnu objavu osobnih podataka dužnosnika koji imaju obvezu popuniti imovinsku karticu prije stupanja na dužnost.

...izvan teme... RASPRAVA O JAVNIM POLITIKAMA NA WEB-u ORaH-a

ORaH O SUDSKOJ PRAKSI CHF KREDITA

Politička stranka ORaH je 28. travnja 2015. organizirao konferenciju o sudskoj praksi u Hrvatskoj, BiH i Srbiji u vezi s tužbama podignutim zbog smunje na nezakonitosti u kreditima s valutnom klauzulom CHF. Uvodnu riječ održala je predsjednica ORaH-a Mirela Holy, a moderator konferencije bio je Goran Aleksić, član OraH-a. Na konferenciji su uvaženi gosti, odvjetnici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije govorili o sudskoj praksi i sudskim postupcima koji se vode u njihovim zemljama zbog nezakonitosti u ugovorenim kreditima s valutnom klauzulom CHF. O sudskoj praksi u Hrvatskoj govorila je Nicole Kwiatkowski, odvjetnica iz Zagreba, praksu u BiH predstavio je Dalibor Mrša, odvjetnik iz Banja Luke, a o sudskoj praksi u Srbiji govorio je Vojin Biljić, odvjetnik iz Beograda. Ekonomski aspekt CHF krize prezentirao je Tomislav Prpić, ekonomist iz Rijeke. Kompromisni prijedlog ORaH-a za izlazak Hrvatske iz CHF krize izložio je Esad Turković, voditelj OraH-ova podforuma za monetarnu politiku.
U Republici Hrvatskoj donesena je pravomoćna presuda u kolektivnom sudskom procesu. Osim toga podignuto je nekoliko stotina privatnih tužbi kojima se zahtijeva ili vraćanje preplaćenih nezakonito povećanih kamata ili se traži proglašenje kompletnih ugovora s valutnom klauzulom CHF ništetnim. Sudska praksa je različita, pa tako imamo jednu pravomoćnu presudu na ništetnost promjenjive kamatne stope, tri prvostupanjske presude na ništetnost kompletnoga ugovora s valutnom klauzulom CHF te nekoliko različitih presuda na vraćanje preplaćenih kamata. "Neujednačenu sudsku praksu na kraju će morati ujednačiti visoki sudovi odnosno Vrhovni sud, ako nakon pravomoćnih presuda i dalje sudska praksa ostane neujednačena", zaključila je Kwiatkowski.
Odvjetnik Mrša istaknuo je kako je u BiH presuđivanje ništetnosti ugovora s valutnom klauzulom CHF postala je uobičajena sudska praksa na prvostupanjskome sudu u Mostaru gdje je doneseno već preko 50 nepravomoćnih presuda kojima se poništavaju ugovori o kreditu s valutnom klauzulom CHF. U Republici Srpskoj situacija je nešto složenija, jer su banke tamo ipak nešto kvalitetnije sročile ugovore o kreditu, a osim toga i zakonska odredba o valutnoj klauzuli je drugačije propisana nego u Federaciji BiH. U BiH podignuto je već blizu 1 000 tužbi.
U Republici Srbiji već je podignuto preko tisuću tužbi kojima se zahtijeva ili vraćanje preplaćenih nezakonito povećanih kamata ili se traži proglašenje kompletnih ugovora s valutnom klauzulom CHF ništetnim. Presude na vraćanje preplaćenih kamata u Srbiji su pravilo, a donesene su i 4 nepravomoćne presude na ništetnost kompletnih ugovora o kreditu.
Ekonomist Tomislav Prpić izložio je podatke o strukturi plasiranih kredita, ponovljeno je da krediti s valutnom klauzulom CHF nemaju pokriće u bilancama, nego se pokriće radi kroz valutni swap, uslijed čega ekstra profiti naraslog tečaja odlaze u inozemne banke. O lošim CHF kreditima počelo se govoriti tek 2010. mada je njihov udio rapidno rastao i prije toga iz godine u godinu. Trend jakoga rasta loših CHF kredita smanjio se nakon ograničenja kamate u stambenim CHF kreditima na 3,23%. Zaključeno je da CHF mora izaći iz sustava, u suprotnome će se kriza nastaviti.
Nakon izlaganja sudskih praksi i ekonomske pozadine problema, Esad Turković, izložio je ORaH-ov prijedlog rješenja CHF krize u Republici Hrvatskoj koji je javno predstavljen početkom ožujka ove godine.
ORaH-ov model rješenja dužničke krize u švicarskim francima

1) Preplaćene kamate u švicarskim francima obračunate na temelju samovoljnih i nezakonitih odluka banaka o povećanju kamata, što je utvrđeno u pravomoćnoj sudskoj presudi Visokog trgovačkog suda u kolektivnoj tužbi za ‘Slučaj Franak’, potrebno je obračunati za proteklo razdoblje te utvrditi točne iznose za svaki pojedinačni kredit.

2) Za navedeni iznos iz točke (1) valja umanjiti preostalu glavnicu u švicarskim francima.

3) Preostalu glavnicu iz točke (2) valja konvertirati prema pravednom tečaju. Pravedan tečaj izračunava se tako da se početni tečaj koji je vrijedio prilikom ugovaranja kredita uveća za 20%, što je u skladu s izvanrednim odnosno promijenjenim okolnostima posredno priznatim ograničenjem kamata propisanim člankom 11.a stavkom 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju. Takav pravedan tečaj je u skladu i s inflacijom unazad desetak godina. Poštujući jednakopravnost svih dužnika važno je da se sve banke usuglase za prihvaćanje jednakog pravednog tečaja za konverzije.

4) Pod uvjetom da banke i dužnici pristanu na navedeni prijedlog značajno će se smanjiti udio loših kredita u bilancama banaka. Podići će se razina povjerenja u bankarski sustav, pa u tom slučaju HNB može i treba maksimalno smanjiti obvezne rezervacije banaka. Vlada i Ministarstvo financija u skladu s vlastitim ovlastima trebaju ponuditi bankama da raspodjele nastale troškove tijekom cijelog razdoblja do otplate kredita, čime bi se izbjeglo stvaranje nepotrebnih gubitaka u računima dobiti i gubitka te bi se izbjeglo smanjenje kapitalizacije banaka.

5) Prihvaćanjem navedenog prijedloga rješenja banke bi izbjegle rizik troškova za isplatu zateznih kamata uslijed privatnih tužbi, čime bi dovele u nepovoljan položaj ne samo banke već bi zbog nemogućnosti jednokratne isplate ovako visokih iznosa taj trošak bio prevaljen na društvo u cjelini.

6) Ukoliko banke pokažu dobru volju i pristanu na kompromisno rješenje pozivamo Vladu i Ministarstvo financija na kompenzaciju dijela naplaćenog poreza s osnove ostvarene dobiti na temelju nezakonitih povećanja kamatnih stopa čime će olakšati bankama prevladavanje nastale situacije.

Stranka ORaH je 29. travnja 2015. predstavila prijedloge dviju novih javnih politika – poduzetništva te civilnog društva u Republici Hrvatskoj. Do sada je predstavljeno 27 javnih politika iz područja gospodarstva, društvene pravde i ljudskih prava te zaštite okoliša koje će sveukupno činiti opsežan prijedlog ciljeva i rješenja koji vode ka održivom razvoju Hrvatske. Kao i s prethodnim javnim politikama, prijedlozi će biti upućeni u javnu raspravu na web stranici ORaH-a u trajanju 30 dana unutar kojih svoje prijedloge i komentare mogu uputiti svi zainteresirani.
Prijedlog dokumenta politike poduzetništva dostupan je u okviru obrasca javne rasprave na slijedećem linku:
https://www.orah.hr/vijesti/najnovije/776-prijedlog-orah-ove-sektorske-politike-poduzetni%C5%A1tva.html target=_blank>https://www.orah.hr/vijesti/najnovije/776-prijedlog-orah-ove-sektorske-politike-poduzetni%C5%A1tva.html
Na web stranici stranke ORaH www.orah.hr
su i slijedeći linkovi:

Peticija Vladi RH

ORaH podnio kaznenu prijavu

"Suzbijanje siromaštva" u Sinju, "Demografski oporavak" u Makarskoj

Međunarodna konferencija CHF krediti

Dokapitalizacija Podravke

Uvjetovana kupnja kontracepcije je neprihvatljiva

Ovoga tjedan 4.5.2015. otvorene su javne rasprave o osam prijedloga javnih politika te Vas pozivamo da su uključite i s Vašim prijedlozima, komentarima i kritikama.

Održivo zdravstvo

Politika poduzetništva

Politika zaštite prirode i biološke raznolikosti

Međusektorska politika suzbijanja siromaštva

Politika informacijskog društva

Krajobrazna politika

Politika održivog razvoja civilnog društva

Politika regionalnog održivog razvoja Republike Hrvatske

ponedjeljak, 04.05.2015.

WWF OTVORILA REGIONALNI URED U ZAGREBU

RAVNATELJ UREDA SLOVENAC MR. ŠOLAR

petak, 01.05.2015.

...izvan teme... 3. SVIBANJ, SVJETSKI DAN SLOBODE MEDIJA

U RH STALNI PRITISCI NA SLOBODU MEDIJA

MALI OBALNI RIBOLOV

OBJAVLJENA IMENA NOSIOCA POVLASTICE ZA MALI OBALNI RIBOLOV

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede dana 28. travnja 2015. godine u NN 47/15 objavljena je Odluka o rang listi sudionika u malom obalnom ribolovu s pripadajućim Prilozima. Odluka je objavljena temeljem Zakona o morskom ribarstvu (NN 81/13, NN 14/14 i NN 152/14) (u daljnjem tekstu: Zakon) i Pravilnika o malom obalnom ribolovu (NN 08/15, NN 15/15 i NN 19/15) (u daljnjem tekstu: Pravilnik).

U infarmaciji piše i slijedeće :
„ Ipak, prije svega, dužni smo obavijestiti sve podnositelje Zahtjeva za izdavanje povlastice za mali obalni ribolov kako je zbog tehničke pogreške nastale pri obradi podataka, u Narodnih novina br 47/15 objavljena pogrešna rang lista. Slijedom uočene pogreške, u objavu je upućena Odluka o izmjeni Odluke o rang listi sudionika u malom obalnom ribolovu u čijim se prilozima nalazi ispravna rang lista sudionika koja je podijeljena u dva priloga - Prilog 1. i Prilog 2. ovisno o broj bodova sudionika (kako je objašnjeno dalje u tekstu). Objava Odluke o izmjeni Odluke o rang listi sudionika u malom obalnom ribolovu s ispravnim prilozima očekuje se u prvom sljedećem mogućem broju Narodnih novina, a najkasnije do kraja sljedećeg tjedna.

Odluka o rang listi sudionika u malom obalnom ribolovu obuhvaća ukupno tri Priloga koji su ovdje otisnuti u svom ispravnom obliku. Sva tri priloga mogu se otvoriti i čitati na web adresi http://www.mps.hr/default.aspx?id=15338

PRILOG 1: Rang lista sudionika u malom obalnom ribolovu u 2015. godini utvrđenih sustavom bodovanja na temelju podnesenih zahtijeva

PRILOG 2: Rang lista podnositelja zahtjeva koji su udovoljili kriterijima objavljenim u Pravilniku o malom obalnom ribolovu (NN 8/15, NN 15/15 i NN 19/15) (u daljnjem tekstu: Pravilnik), ali primjenom sustava bodovanja ne prelaze prag za sudjelovanje u malom obalnom ribolovu u 2015. godini

PRILOG 3: Lista sudionika u malom obalnom ribolovu kojima je izdana povlastica ili su podnijeli zahtjev za izdavanje povlastice na temelju zakonskih propisa koji su važili do dana stupanja na snagu Pravilnika.

"Pritom ističemo kako se sudionici u malom obalnom ribolovu u 2015. godini nalaze na popisima u Prilogu 1. (ukupno 3.394 sudionika) i Prilogu 3. (106 sudionika) dok se popis podnositelja zahtjeva koji nisu prešli bodovni prag i nemaju pravo na ribolov temeljem povlastice za mali obalni ribolov u 2015. godini nalazi u Prilogu 2. (820 podnositelja). Kako je Zakonom i Pravilnikom predviđen sustav godišnjeg ažuriranja rang liste, napominjemo kako i oni sudionici koji se nalaze na popisu u Prilogu 2. i dalje imaju mogućnost ostvariti pravo na ribolov temeljem povlastice za mali obalni ribolov u nekoj od nadolazećih kalendarskih godina te da će do tog trenutka imati pravo na besplatnu godišnju rekreacijsku dozvolu i dozvolu za ribolov parangalima."

U informaciji Ministarstva poljoprivrede piše i slijedeće: „Do službene objave ispravne rang liste u Narodnim novinama, podnositeljima skrećemo pažnju da svoju poziciju na rang listi mogu saznati uvidom u ovdje objavljene tablice u kojima se nalazi rang lista na način da nakon otvaranja pojedine tablice, istovremenim pritiskom na tipke „ctrl“ i „F“ u tražilicu upišu svoje prezime te prema podacima koji se nalaze u retku u kojem se nalazi označena ćelija utvrde da li podaci odgovaraju. Zbog učestalog ponavljanja prezimena, moguće je da ćete potragu morati nastaviti pritiskom na tipku „enter“ ili lijevim klikom miša na polje „traži dalje“ dok ne nađete odgovarajuće podatke ili dok ne utvrdite da se vaše ime ne nalazi na rang listi ili popisu koju pretražujete. Pozivamo pritom sve zainteresirane podnositelje da nam se, u slučaju poteškoća u pretraživanju, bez ustručavanja jave na brojeve telefone u Ispostavama Uprave ribarstva ili pak na dežurni telefon Uprave ribarstva kako slijedi:

Uprava ribarstva – Ispostava Pula: 052 222 616 i 052 222 490
Uprava ribarstva – Ispostava Rijeka: 051 214 877 i 051 213 626
Uprava ribarstva – Ispostava Senj: 053 882 697
Uprava ribarstva – Ispostava Zadar: 023 309 821 i 023 309 828
Uprava ribarstva – Ispostava Šibenik: 022 213 715
Uprava ribarstva – Ispostava Split: 021 444 057 i 021 444 058
Uprava ribarstva – Ispostava Dubrovnik: 020 332 393
Uprava ribarstva – središnji ured – Zagreb: 01 6443 221
Dežurni telefon Uprave ribarstva - Zagreb: 01 6443 188

Napominjemo pritom kako na brojeve telefona u Ispostavama možete zvati radnim danom tijekom radnog vremena, dok se dežurnom telefonu Uprave ribarstva možete obratiti radnim danom od 14,00 sati do 21,00 sata radnim danom te od 10,00 sati do 21,00 sata vikendom, praznikom i blagdanom.

Svim sudionicima koji će u 2015. godini obavljati mali obalni ribolov dozvoljeno je koristiti sljedeće ribolovne alate:

1. Do dvije jednostruke mreže stajaćice veličine oka mrežnog tega minimalno 16 mm, ukupne duljine do najviše 200 metara;
2. Vrše za lov ribe – ukupno do tri komada,
3. Osti sa ili bez uporabe umjetne rasvjete – do dva komada
4. Udičarski ribolovni alati:
a. odmet,
b. kančenica,
c. povlačni povraz ili panula,
d. povraz s kukom za lov glavonožaca i
e. stajaći pridneni parangal, do dva komada s ukupno do stopedeset udica

5. Naprava (trapula) za lov velikog crva ukupno do dva komada.

Također, posebno skrećemo pažnju na obvezu da su sudionici u malom obalnom ribolovu u 2015. godini (kao i oni u nadolazećim godinama), s obzirom da spadaju u kategoriju gospodarskog ribolova, dužni ispunjavati izvješće o ulovu. Knjiga izvješća o ulovu sadrži upute za ispunjavanje te ju je potrebno podignuti u Ispostavama Uprave ribarstva prije prvog izlaska u ribolov. Kako bismo maksimalno strankama izašli u susret, organizirat ćemo dostavu knjiga izvješća o ulovu na udaljenije otoke, a prema odredištima i rasporedu koji će biti objavljen na web stranici ministarstva poljoprivrede do ponedjeljka 4. svibnja 2015. godine."

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.