Dr. MARIJA VUKOBRATOVIĆ RAVNATELJICA HPA:
" ZNANJE DONOSITI NA OBITELJSKA GOSPODARSTVA"
Na svečanosti predstavljanja Godišnjeg izvješća Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) za 2014. koje je održano 4. svibnja u Staklenoj dvorani u Ministarstvu poljoprivrede, Kratko sam razgovarala s ravnateljicom te institucije dr.Marijom Vukobratović koja je od 1. listopada 2014. ravnateljica Hrvatske poljoprivredne agencije, na čije je mjesto došla javnim natječajem. Dugih 35 godina je radila kao profesorica na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima . Počela je kao laborant, imala je višu školu kada je počela raditi, uz rad je završila fakultet, upisala je doktorski studij, doktorirala biotehničke znanosti, znanstveno polje poljoprivreda, znanstvena grana bilinogojstvo, sve uz rad.
- Što ste zatekli, a što ste dovršili u HPA od projekata koji su danas predstavljeni?
- Zatekla sam u provedbi project Mlijeko s hrvatskih farmi. To je bio pilot projekt. Iza tog projekta krenulo je meso s hrvatskih farmi, najprije svinjsko, pa onda juneće. Kada sam ja došla u HPA potpisivali smo ugovore za pileće meso. Med, točnije projekt Med iz lijepe naše, je također krenuo 2014. godine .Potpuno novi, moj projekt, je projekt Jaja hrvatskih farmi .
Najveći dio posla u vezi s tim projektima odrađuje Odjel za marketing i tržište i tri djevojke koje tamo rade,a to su mr. Dubravka Živoder načelnica Odjela za marketing, dipl.ing.agr.Petra Tudor I dipl. ing. agr. Josipa Pavičić. One imaju izvrsnih ideja. Imam dojam da su “ procvale” od kada sam došla, što se njihovih ideja tiče. Podržavam ih u njihovim idejama i radu .Ne postoji čovjek koji sve najbolkje zna i jedino on može dobro raditi. Po meni je i moj uspjeh, ako sam okružena ljudima koji imaju ideje, koji znaju kako raditi na zadovoljstvo zajednice. Na kraju će vrhnje sakupljati cijela institucija.
Dr.Marija Vukobratović
- Što sada pripremate?
- Završen je project Kruh s hrvatskih polja. Razmišljamo o projektu Brašno s hrvatskih polja. Za kruh imamo jako puno interesa kod proizvođača. Interes postoji i za janjetinu s hrvatskih farmi. Jedno je janjetina koja je brendirana, kao što je to Paška janjetina, Creska janjetina itd, ali postoji i u ostačim djelovima Hrvatske janjetina, gdje se teritorijalno podfrijetlo ne može o brendirati. No mislimo da i takva janjetina može dobiti određen znak prepoznatljivosti jer se tako pomaže i proizvođaču i potrošaću. Važno je da proizvođač od toga ima koristi, da ima veću proizvodnju, da postigne veću cijenu, a s druge strane da potrošaći i kupci tih proizvoda točno znaju od koga su kupili i što su kupili. To je zapravo jedan kotačić koji bi u dobroj mjeri mogao pokrenuti hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju.
- Hrvatska poljoprivredna agencija organizirana je tako da također ima područne urede. Kako to funkcionira?
- Imamo područne urede gdje naši terenski asistenti idu svakodnevno na farme. Međutim to su ljudi koji rutinski obavljaju svoj posao, vrše kontrole mlječnosti, uzimaju uzorke ili označavaju goveda. Ono što želimo je da u županijama napravimo timove u kojima bi stručnjaci daleko više ponudili poljoprivrednim proizvođačim- gdje bi bili pomoć i kod hranidbe, držanja stoke, prepoznavanja nekih bolesti, gdje bi neke nove tehnologije prenosili. Činjenica je da imamo vrlo lijepih farmi, obrazovanih ljudi na tim farmama, ali moramo si priznati da je većina ljudi koji se bave raznim proizvodnjama niže obrazovne strukture.Mnogi od njih nemaju vremena za pohađanje seminara No zapazili smo da ima mladih ljudi koji imaju farme koji žele usvajati nova znanja. Trebamo se mi potruditi svi skupa, mislimi i na ostale agencije i institucije koje imaju mogučnosti, trebamo raditi tako da znanje donesemo poljoprivrednim proizvođačima na njihova obiteljska gospodarstva.
Post je objavljen 07.05.2015. u 13:52 sati.